Poljoprivreda u Crnoj Gori već godinama bilježi pad, a ključnu odgovornost za to snosi država, poručio je Luka Ivanović iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
- Država je rješenje, država je ta koja se pita, ona ima mehanizme kojima može polako da krene u oporavak poljoprivrede, da je postavi na noge. Ne treba mi tu ništa da izmišljamo, već da vidimo kako se Evropa bori sa jeftinim proizvodima iz zemalja gdje je jeftina radna snaga i gdje je taj proizvod značajno jeftiniji. Tu se postavljaju standardi kakav taj proizvod treba da bude da bi mogao da uđe u njihovu državu - poručio je Ivanović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, godišnje uvozi hrane u vrijednosti od oko milijardu eura, dok su domaći poljoprivredni proizvodi sve teže dostupni.
- Sam položaj poljoprivrednika u Crnoj Gori je veoma loš – od socijalnog položaja, finansijskog aspekta i zarade od same poljoprivrede. A to je rad od 365 dana u godini, koji se ne može mjeriti sa osmočasovnim radnim vremenom, bez slobodnog dana. To je težak i naporan posao, ali mi i dalje u Crnoj Gori imamo ljudi voljnih da i dalje rade taj posao - istakao je on.
Ivanović navodi da je sektor poljoprivrede decenijama zanemarivan, te da su proizvođači zbog teškog plasmana odustajali i tražili egzistenciju u drugim oblastima.
- Problem je plasirati proizvod, tržište je problem, pa su ljudi polako odustajali od poljoprivrede i tražili poslove gdje će moći da ostvare svoju egzistenciju. Napuštali su poljoprivredu. Da se tada vodilo računa o tome, sad bi situacija bila mnogo drugačija i mnogo bolja - naglasio je Ivanović.
Poseban problem, kako kaže, nastao je pojavom velikih trgovinskih lanaca, koji su uglavnom orijentisani na uvoznu robu.
- Ima tu mnogo toga što je moglo da se uradi, da se vodila briga o tome. Da su ti marketi, hoteli i restorani dostupni sa domaćim proizvodima minimum deset mjeseci u godini. Kod nas se to svelo na sezonu koja traje mjesec, dva, i onda su oni pribjegli uvozu. Kad pričate sa Zećanima, najveći problem je bio Tuški put – prodati proizvod, često ga i ne prodati, nego završi u smeću na nekoj deponiji - dodao je Ivanović.
Uprkos izazovima, i dalje postoje poljoprivrednici koji sarađuju sa velikim lancima, iako, prema Ivanovićevim riječima, to najčešće uspijevaju oni sa većim kapacitetima.
- Djeluje da je teško napraviti saradnju sa velikim trgovačkim lancima, iako ima ljudi koji sarađuju sa njima – često veliki poljoprivredni proizvođači - naveo je on.
Na kraju, Ivanović je ponovio da je ključ uspjeha u snažnijoj ulozi države.
- Država je rješenje, država je ta koja se pita, ona ima mehanizme kojima može polako da krene u oporavak poljoprivrede, da je postavi na noge - zaključio je Ivanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Ivanović: Poljoprivreda godinama u padu, a imamo ljude koji su i dalje da se njom bave

Poljoprivredni klaster Crne Gore pozvao je predstavnike Vlade i Ministarstva finansija da se odazovu pozivu za sastanak, kako bi se riješila pitanja vezana za opstanak i budućnost poljoprivrede, upozoravjući da, ukoliko se Vlada ogluši na njihove zahtjeve, će morati radikalno da djeluju. 
 
- Ukoliko i dalje ne budemo imali konkretan odgovor, moraćemo radikalno djelovati- navodi se u saopštenju predsjednika Poljoprivrednog klastera, Boška Miličića. 
 
On je pozvao Vladu da poljoprivredu konačno stavi u prvi plan, Ministarstvo poljoprivrede da donese jasnu i poštenu strategiju razvoja sela i domaće proizvodnje, a resor finansija da u planiranju budžeta poštuje zahtjev od pet odsto za Agrobudžet. 
 
Miličić je rekao da idu prvo mirnim putem, ali ako njihov glas ostane ignorisan, ako se nastavi ignorisanje realnih problema na terenu i ako i dalje ne bude promjena, izaći će traktorima na ulice. 
 
 - Ne prijetimo, već branimo ono bez čega ova zemlja ne može – hranu i ljude koji je proizvode- poručio je Miličić. 
 
On je kazao da ako danas ne stanemo iza poljoprivrede, sjutra ćemo svi osjetiti posljedice. 
 
- Bez domaće hrane – nema ni stabilnosti, ni razvoja, ni slobode- poručio je Miličić. 
 
On je upozorio da se poljoprivreda u Crnoj Gori nalazi se na ivici opstanka. 
 
- Dok zemlja sa neizmjernim potencijalom za proizvodnju zdrave i domaće hrane posmatra propadanje svojih sela i odlazak mladih, Poljoprivredni klaster Crne Gore ne sjedi skrštenih ruku. Zato smo pokrenuli kampanju Pet poštenih – naš zajednički glas za budućnost crnogorske poljoprivrede- naveo je Miličić. 
 
On je rekao da je njihov zahtjev jasan - da se najmanje pet odsto državnog budžeta izdvaja za sektor poljoprivrede. 
 
- To nije luksuz. To je minimum. To je uslov da ova zemlja ima bezbjednost hrane, naseljena sela, očuvanu prirodu, i ljude koji od svog rada mogu pošteno da žive- tvrdi Miličić. 
 
Prema njegovim riječima, nacionalni budžet Crne Gore za ovu godinu iznosi četiri milijarde EUR. Agrobudžet iznosi 77 miliona EUR, od čega je 11 miliona donacija iz EU fondova. Samo 66 miliona EUR obezbijeđeno je iz nacionalnih izvora, što čini samo 1,65 odsto budžeta. 
 
Međutim, kako tvrdi Miličić, ni taj iznos ne ide u potpunosti u ruke proizvođačima. 
 
- Na kraju, za direktnu pomoć poljoprivredi – za stočarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo, pčelarstvo, povrtlarstvo, ribarstvo, ostaje oko 30 miliona EUR, što je manje od 0,8 odsto nacionalnog budžeta- rekao je Miličić. 
 
On je zaključio da nema prostora za odlaganje i da je vrijeme za Pet poštenih – poštenu podršku, poštenu raspodjelu, poštenu cijenu, poštenu konkurenciju i pošten odnos države.

610x380

500x500

Poljoprivrednici poručili Vladi: Ukoliko ne budemo imali konkretan odgovor, moraćemo radikalno djelovati

Poljoprivredni klaster Crne Gore pozvao je Vladu da podigne agrobudžet sa 1,7 na pet odsto budžeta i time osigura dugoročnu stabilnost poljoprivrede, kao i građane da kupuju domaće proizvode. 
 
Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore, Boško Miličić, saopštio je da svaka kupljena domaća namirnica znači podršku farmeru koji se bori da opstane. 
 
- Kvalitetni, svježi i svakodnevno dostupni - rekao je Miličić. 
 
On je pozvao medije da pričaju o problemima u poljoprivredi i pomognu da se čuje glas onih koji nas hrane. 
 
- Poljoprivreda nije samo sektor privrede – ona je temelj društva, izvor hrane, način života i čuvar naše tradicije. Međutim, danas se crnogorski farmeri nalaze na prekretnici. Oni koji nas hrane jedva preživljavaju, dok tržišta preplavljuje uvozna roba upitnog kvaliteta - ocijenio je Miličić. 
 
Crna Gora je, kako je kazao, zemlja koja ima ogroman potencijal za proizvodnju zdrave, domaće hrane. Plodna zemlja, čisti izvori, planinski pašnjaci – sve nam je dato, ali bez sistemske podrške, bez ulaganja i strategije, poljoprivreda propada. 
 
- Gledamo kako sela ostaju pusta, kako mladi odlaze jer ne vide perspektivu u ovom poslu. Hoćemo li dozvoliti da nestane ono što nas čini samostalnim i sigurnim kao narod - pitao je Miličić. 
 
On je rekao da su u zemljama Evropske unije poljoprivredni budžeti višestruko veći od našeg. 
 
- Dok kod nas agrobudžet iznosi oko 1,7 odsto, a u državama koje brinu o svojoj bezbjednosti hrane, on iznosi i preko pet odsto. Ulaganje u poljoprivredu nije trošak – to je investicija u našu budućnost - naveo je Miličić. 
 
On je rekao da je sve manja proizvodnja i da farmeri odustaju jer ne mogu da izdrže troškove i nelojalnu konkurenciju uvozne robe. 
 
- Napuštena sela - mladi bježe iz ruralnih krajeva jer vide da se od poljoprivrede ne može živjeti. Zavisnost od uvoza - naše prodavnice su pune uvezene hrane, dok domaći proizvodi teško pronalaze put do tržišta. Nedostatak podrške - mali poljoprivrednici nemaju subvencije i olakšice koje bi im omogućile stabilno poslovanje - rekao je Miličić. 
 
Prema njegovim riječima, ukoliko nešto hitno ne promijenimo, Crna Gora će ostati bez svoje poljoprivrede, a time i bez sopstvene bezbjednosti hrane. 
 
- Da li smo spremni da zavisimo od tuđe hrane? Da li želimo da budemo država bez vlastitih proizvoda, bez zdravih namirnica sa naših polja i farmi - pitao je Miličić. 
 
On je ocijenio da ovo nije samo borba farmera. 
 
- Ovo je borba za budućnost Crne Gore. Ako sada ne preduzmemo korake, sjutra ćemo žaliti jer nijesmo zaštitili ono što je najvažnije – našu hranu, našu ekonomiju i naš način života - zaključio je Miličić.

Poljoprivredni klaster traži od Vlade veći Agrobudžet kako bi se osigurala stabilnost

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: poljoprivredni-klaster

Ivanović: Poljoprivreda godinama u padu, a imamo ljude koji su i dalje da se njom bave

Poljoprivrednici poručili Vladi: Ukoliko ne budemo imali konkretan odgovor, moraćemo radikalno djelovati

Poljoprivredni klaster traži od Vlade veći Agrobudžet kako bi se osigurala stabilnost

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO