Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je za ugledni magazin Politico tokom boravka u Briselu povodom Samita EU–Zapadni Balkan, gdje je poručio da Evropska unija može da primi Crnu Goru bez promjene načina odlučivanja, te da je cilj jasan: punopravno članstvo do 2028.
Milatović je naveo i da očekuje početak izrade Ugovora o pristupanju.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja-kandidat za članstvo u EU i očekujemo da budemo 28. članica 2028. godine - kazao je Milatović.&nbsp;
EU je, kako je dodao, prije Brexita imala 28 članica.
- Nakon ulaska Crne Gore opet će ih biti 28, zato nije potrebna unutrašnja reforma Unije da bismo postali članica - zaključio je Milatović.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Najnapredniji smo kandidat, cilj je početak izrade Ugovora o pristupanju i članstvo do 2028.

Cilj posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Zapadnom Balkanu je da podsjeti zemlje regiona da je Briselu i dalje stalo do njih, dok članice EU raspravljaju o kvalifikovanom glasanju i smislu ubrzanog proširenja.
Zvanično, riječ je o redovnoj godišnjoj posjeti regionu, a nezvanično – o novom pokušaju da se ohrabre zemlje koje već godinama čekaju članstvo u Evropskoj uniji, piše briselski portal Politiko.
Kako navodi portal, posjeta je više simbolična nego politički prelomna, a dolazi neposredno pred objavljivanje godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata početkom novembra.
Pregovori o proširenju u Briselu, međutim, i dalje stagniraju. U prvom nacrtu zaključaka predstojećeg samita Evropskog savjeta, u koji je Politiko imao uvid, nema posebnog dijela o proširenju – osim u odlomcima o Ukrajini i Moldaviji.
Jedan diplomata je kazao da bi se odjeljak o proširenju „mogao provući" ako ambasadori EU danas to pitanje pokrenu na pripremnom sastanku, dok je drugi ocijenio da „nema razloga da se Zapadni Balkan sada posebno ističe".
Portal dodaje da će region, ako ne u Briselu, biti u fokusu naredne sedmice u Londonu, na samitu Berlinskog procesa, inicijative pokrenute 2014. radi jačanja saradnje na Balkanu.
Fon der Lajen je turneju započela u Albaniji, potom posjetila Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a zatim stigla u Srbiju.
Evroposlanik Zelenih Tomas Vajc, šef parlamentarne delegacije za Crnu Goru, ocijenio je da je riječ o „očuvanju nade".
- Postoji ogroman ruski uticaj – ponekad direktan, ponekad preko Beograda. Vučićevi prijatelji su u crnogorskoj vladi - rekao je Vajc.
Politiko ističe da će sastanak Fon der Lajen sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem biti najizazovniji dio balkanske turneje, jer je Beograd „previše važan da bi bio ignorisan, a previše nepredvidljiv da bi mu se vjerovalo".
- Ako želite da smirite region, morate razgovarati sa Srbijom - rekao je Vajc, dodajući da se nada da Fon der Lajen „neće ponovo sprovoditi politiku smirivanja".
Portal podsjeća da je predsjednica Komisije ranije bila kritikovana zbog pohvala „napretku Srbije", iako je vlada u Beogradu odustajala od reformi.
Slovenačka evroposlanica Irena Joveva ocijenila je da je vrijeme da Brisel odustane od takvog pristupa.
- Vučić koristi crveni tepih da podstakne propagandu kod kuće, pokazujući lažnu evropsku podršku, dok njegove akcije odstupaju od vrijednosti EU - rekla je Joveva i upozorila Fon der Lajen da „ne skreće pogled sa stvarnosti".
- Već godinu dana građani Srbije protestuju u brojevima većim od onih koji su srušili Miloševića - dodala je.
Dvadeset organizacija civilnog društva iz Srbije i regiona uputilo je Evropskoj komisiji zajedničko pismo, u koje je Politiko imao uvid, pozivajući Brisel da „ne legitimiše represiju" i da ojača put Srbije ka stvarnim demokratskim reformama.
Fon der Lajen nakon Beograda putuje u Prištinu, a zatim u Skoplje, gdje će završiti posjetu Zapadnom Balkanu.

Politiko: Posjeta Fon der Lajen novi pokušaj ohrabrenja kandidata za EU sa Balkana

Njemačka tehnološka kompanija Kontron pronašla je pravnu rupu koja joj je omogućila da i nakon uvođenja najnovijeg paketa sankcija Evropske unije zbog ruske invazije na Ukrajinu, nastavi izvoz svojih proizvoda u Rusiju, piše Politiko, prenosi N1.
Prema navodima istrage, između jula i novembra 2023. godine, Kontronova slovenačka podružnica poslala je čak 49 pošiljki u vrijednosti većoj od 3,5 miliona eura ruskoj kompaniji. Iako su u tom periodu već bile na snazi evropske sankcije, roba je najprije otpremljena u Kazahstan, bliskog ruskog saveznika, da bi potom bila preusmjerena ka Moskvi, navodi Politiko.
Kompanija se u zvaničnoj izjavi branila tvrdnjom da je nakon donošenja 11. paketa sankcija u junu 2023. prekinula izvoz novih proizvoda, te da su sve isporuke obavljene isključivo prema postojećim dozvolama i u skladu sa važećim propisima EU.
Prema otkriću Politika, tehnologija koja je poslata uključuje proizvode sa dvostrukom namjenom, konkretno sistem SI3000 koji omogućava nadzor i presretanje komunikacija.
Iako ni Evropska komisija ni njemačka Carinska uprava zasad nisu pokrenule formalnu istragu protiv Kontrona, slučaj ponovo otkriva kako Kremlj koristi posredničke kanale i savezničke zemlje kako bi došao do ključne tehnologije uprkos međunarodnim ograničenjima, čime se nastavlja brutalna agresija na Ukrajinu koja traje već tri godine, navodi se u tekstu Politika.
Iako je Kontron prethodnih godina najavljivao povlačenje sa ruskog tržišta i izražavao osudu ruske invazije, poslovanje u Rusiji nije u potpunosti prekinuto. Kompanija još uvijek posluje preko svoje podružnice Iskra Technologies, koja je pod sankcijama EU od decembra 2024. godine, zbog čega je i broj zaposlenih smanjen sa 600 na 240.
Prema podacima Politika, Kontron još uvijek posjeduje 48,4 odsto udjela u toj firmi, i to preko slovenačkog ogranka Kontron d.o.o. Iskra Technologies je odigrala ključnu ulogu u Putinovom planu da smanji zavisnost od zapadnih dobavljača, djelujući kao posrednik za slanje tehnološke opreme u Rusiju.
Zanimljivo je da je ta kompanija u junu nagrađena ruskom nagradom za tehnološku samostalnost u sektoru telekomunikacija, a već narednog mjeseca uložila je 500.000 dolara u širenje proizvodnje rutera za Rostelecom, vodećeg državnog operatera.
Oštre reakcije njemačkih političara nisu izostale. Član Zelenih, Konstantin fon Notc, pozvao je na detaljnu istragu i sankcije za sve evropske firme koje nastavljaju saradnju sa Rusijom putem zaobilaznih puteva. Njegov kolega iz CDU-a, Roderih Kizeveter, istakao je kako je upravo gubitak pristupa zapadnoj tehnologiji bio jedan od najsnažnijih udaraca za rusku ratnu industriju.

Politiko: Njemačka kompanija preko Slovenije snabdijevala Rusiju opremom za vojne svrhe

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u škripcu, ocijenio je briselski portal Politiko, postavljajući pitanje da li će biti u stanju da se izmigolji, i dajući neke detalje sa ogromnog protestnog skupa u Beogradu od 15. marta, uključujući zvučni udar koji je pocijepao gustu masu demonstranata, a za koji se spekuliše da je izveden "zvučnim topom".
Politiko piše da su u Srbiji u toku najvidljiviji i najrasprostranjeniji protesti u modernoj istoriji Srbije, podstaknuti padom nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu koji je 1. novembra usmrtio 15 ljudi, a posle koje se, napominje portal, „svako osjetio kao da je mogao biti ispod te nadstrešnice“.
Portal napominje da su studenti na čelu protestnog pokreta i da je njihova sposobnost da protestuju svakodnevno, za razliku od drugih, takođe gnevnih građana, pomogla da se protesti održe, kao i da su fizički spremni studenti raširili glas o protestu na sve strane svojim marševima od grada do grada – dospjevši tako i do najzabačenijih krajeva Srbije.
To je bio ključni faktor u rastu protesta, ocjenjuje Politiko, ukazujući da je time zaobiđen narativ pod kontrolom vlade a koji nameću nacionalne TV stanice i „viruletno provučićevi tabloidi i dnevni listovi“. Politiko ukazuje i da su svi provladini mediji „ispočetka potpuno ignorisali proteste“.
Talas protesta „eksalirao je u subotu kada je najmanje 100.000 ljudi preplavilo Beograd, došavši tamo iz svih krajeva zemlje da zatraži od vlade da se ozbiljnije pozabavi korupcijom“, piše Politiko, podsjećajući da su prije toga vlada i parlament na čelu sa Srpskom naprednom strankom „pokušali da kombinuju nipodaštavanje značaja protesta sa činjenjem ustupaka“, ali da „ništa od toga nije usporilo njihov zamah, i da su mnogi vladini lojalisti počeli da se priklanjaju protestnom pokretu“.
Zbog svega toga je „toliko mnogo ljudi osjetilo portebu da dođe u Beograd prošle subote“, ocjenjuje Politiko.
Portal upoređuje zvaničnu policijsku procjenu da je na protestu u glavnom gradu Srbije bilo 107.000 ljudi sa drugim izvorima koji govore o oko 300.000 učesnika, i ocjenjuje da je preciznije prebrojavanje teško „jer su ljudi ispunili glavne bulevare, sporedne ulice i prostore ispred glavnih institucija i stambenih zgrada“, to jest da je stari metod broja glava po kvadratnom kilometru ovdje nepouzdan.
- Ali svako ko je tamo bio mogao bi da vam kaže da su ljudi bili zbijeni jedni uz druge, rame uz rame, gotovo tri sata, zbog čega je kretanje kroz dva kilometara dug potez najstrožeg centra Beograda bilo gotovo nemoguće. Masa je nosila slogane, pjevala protestne pjesme, a neki od kreativnijih studenata napravili su od kartona lutke političara čija su usta nabijena novčanicama - piše Politiko.
Zatim ovaj portal pominje da je tokom 15-minutnog odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice, negdje oko sedam sati uveče, masu demonstranata u Kralja Milana „pocijepao iznenadni šuštav zvuk koji je rasturao bubne opne“, i da se masa „rasturila na sve strane“ i da su „mnogi ljudi pali jedni preko drugih i povrijedili se“.
Lokalni mediji, piše Politiko, spekulišu da se „radilo o zvučnom topu, kontroverznom uređaju za kontrolu masa takođe poznatom kao dalekometno akustičnio sredstvo ili LRAD, koje emituje visokofrekventne zvuke sposobne da nanesu bol, izazovu dezorijentisanost i dugotrajna oštećenja sluha“.
Odmah potom Vučić je porekao upotrebu LRAD-a i rekao da se radi o antidron puški ili nekom elektronskom oruđu koje onesposobljava dronove time što im ometa GPS sistem i radio signale, prinuđujući ih ili da slete ili da ostanu bez kontrole, piše briselski portal, ukazujući da je „hitna istraga u toku“.
Politiko postavlja pitanje da li nabujali protestni pokret u Srbiji može da obori Vučića, i ocjenjuje da je to – još na dugom štapu.
Isto tako, pokazuje da su Vučićeva razna nastojanja da ublaži pritisak na vlast imala tek ograničenog uspjeha, uključujući primoravanje tri ministra, gradonačelnika Novog Sada pa čak i premijera Miloša Vučevića da daju ostavke, kao i objavljivanje dokumenata u vezi sa planovima rekonstrukcije željezničke stanice u Novom Sadu.
Ljudi nisu impresionirani time što Vučić primorava svoje najbliže saradnike da daju ostavke, jer ako ništa drugo, predsjednik pokazuje da su ljudi oko njega pa i njegovi najbliži saradnici – potrošna roba, dokle god on ostaje glavni, piše Politiko i dodaje da ni objavljivanje dokumentacije nije uvjerilo narod da se slični previdi neće desiti ponovo, iako je to objavljivanje jedan od glavnih zahtjeva protesta.
Politiko sugeriše da Vučiću ne pomaže ni pozivanje na „obojenu revoluciju“, pošto za istom tom retorikom posežu „Viktor Orban, Vladimir Putin, Robert Fico i drugi nedemokratski orijentisani lideri“.
Portal podsjeća da je Vučić danas izjavio na Instagramu da „neće dozvoliti da se u Srbiji dogodi kopija Majdana“, i da on uporno tvrdi – a posljednji put u intervjuu sa Donaldom Trampom Mlađim prošle sedmice u Beogradu – da međunarodne fondacije pa čak i strane vlade finansiraju proteste u Srbiji, čime se „nada da će obeshrabriti ljude da učestvuju u njima“.
Do sada, taj pristup imao je vrlo malo uspjeha, jer protesti samo rastu, piše Politiko.
Portal se osvrće i na stav Evropske unije prema onom što se dešava u Srbiji i naglašava da je danas najavljen sastanak Vučića sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon Der Lajen gdje će „ovo pitanje (protesta) vjerovatno doći na red“.
Međutim, ukazuje Politiko, demonstranti nisu naročito zagrijani za vijesti o nekakvoj podršci EU za proteste, a i komesarka za proširenje Marta Kos je svoja štura saopštenja uglavnom skoncentrisala na – osudu nasilja protiv demonstranata.
Politiko naglašava da zastava Evropske unije uopšte nema na protestima, jer narod u Srbiji gleda na Vučića kao „čovjeka Brisela u Beogradu koji izigrava posvećenost evropskim vrijednostima kad dolazi u Brisel ili kad u njegovu zemlju u posjetu dolaze figure poput Fon Der Lajen – sve dok ga oni ne kritikuju previše oštro“.
Politiko kao negativno po imidž EU naročito ističe njenu „podršku za kontroverzni litijumski rudnik u Srbiji – duboko nepopularan potez (Brisela) – kao sredstvo da se Uniji obezbijede stabilne isporuke minerala neophodnog za tržišno nadmetanje sa Kinom u proizvodnji električnih vozila“.
To je „gotovo zacementiralo gledište (u Srbiji) da je Brisel neprijatelj, i da evropskih zastava ne treba da bude na ulicama“, zaključuje Politiko.
Ovaj portal ukazuje i na izuzetnu važnost toga što je teniska legenda Novak Đoković „nekoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci izrazio podršku protestima“.
To „znači mnogo ljudima i zemlji koja se ugleda na možda najpoznatijeg Srbina na svijetu, naročito uzimajući u obzir to što se on uglavnom klonio davanja političkih komentara u vezi sa Srbijom i povremeno se slikao sa Vučićem“, i taj Đokovićev potez „ukazuje na slabljene podrške (Vučiću) čak i među najzagriženijim pristalicama“, ocjenjuje Politiko.

Politiko: Vučić u škripcu, ali njegov pad je – još na dugom štapu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dokazao je da je vješt u balansiranju između Zapada, Kine i Rusije i uživa reputaciju čovjeka koji bez muke igra za svaku stranu i u svakoj situaciji, piše briselski portal Politiko.
Kad nije zauzet balansiranjem, Vučić se usredsređuje na ubjeđivanje glasača da je samo običan čovjek, baš kao i oni, navodi Politiko i podsjeća kako je početkom septembra proveo nekoliko dana praveći i servirajući palačinke za srpske vojnike i miješajući velike lonce svježeg džema u vojnoj kasarni u Podrinju, gdje treba da bude novi rudnik litijuma, a prošle godine u predizbornoj kampanji pokazao kako cijedi majonez na parče hleba, a zatim ga puni blijedim kriškama parizera...
Vučićeva sposobnost da bude sve za svakoga dobro mu je poslužila na geopolitičkoj sceni. Istovremeno ga privlače Kinezi, Amerikanci, Rusi i Evropska unija. Svi oni Srbiju vide kao ključni dio na globalnoj šahovskoj tabli, a on je uspio da ih ubijedi da je ili na njihovoj strani ili na ivici da im se pridruži, ocjenjuje Politiko pod naslovom "Vučić ima jasnu strategiju u geopolitičkoj partiji šaha".
Vučić je za Politiko rekao da je "vrlo ponosan" na dobar odnos s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je nedavno posjetio Srbiju, zemlju s manje od sedam miliona stanovnika, po drugi put, a kojeg je Vučić posjetio šest puta, više nego bilo koji drugi evropski lider.
Što se tiče Džoa Bajdena, kazao je da sa njim ima "relativno dobar odnos", dodajući da je američki predsjednik možda "najbolje pripremljen čovjek" s kojim je ikada imao posla i da je "potcijenjen".
A šta je sa Donaldom Trampom?&nbsp;
- Imali smo vrlo dobar odnos - rekao je Vučić, prisjećajući se dugog večernjeg sastanka s bivšim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika i drugim zvaničnicima u Bijeloj kući.&nbsp;
- Nije uvijek bilo lako, ali ti ljudi su bili vrlo marljivi, veoma posvećeni, vrijedni ljudi - dodao je, piše Politiko.
Portal navodi da predsjednik Srbije nije odgovorio koga želi da vidi u Bijeloj kući poslije predsjedničkih izbora u SAD.
- Imam određene preferencije, ali ne govorim o tome glasno", rekao je Vučić, dodajući da je potpredsjednicu Kamalu Haris sreo samo jednom "na dva minuta - naveo je on.
Politiko ocjenjuje da je Vučić uspio da privuče najmoćnije ljude na svijetu, uključujući i makar jednu ženu - bivša kancelarka Angela Merkel je takođe bila njegov obožavalac - ne povlačeći se, već igrajući na kartu teško dostupnog čovjeka, taktiku koja je ovog gotovo dvometarskog nacionalistu učinila još privlačnijim njegovim udvaračima.
Razmotrite njegov stav prema Rusiji, zemlji s kojom Srbija ima duboke istorijske i kulturne veze. Iako Vučić tvrdi da je Srbija posvećena pridruživanju EU, on uporno odbija da se pridruži tom bloku u uvođenju sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Istovremeno, Vučić je bio spreman da prodaje municiju zapadnim zemljama, dobro znajući da one zatim to šalju u Ukrajinu.
To možda objašnjava zašto ga insinuacije njegovih evropskih kolega da je u Putinovom džepu - razbjesne. Vučić kaže da se s ruskim liderom sastao oko 20 puta i da ga "prilično dobro" poznaje.&nbsp;
- Ja, ruska marioneta i ruski agent? Samo glupi ljudi mogu to da kažu - rekao je za Politiko.
Dodao je da za razliku od drugih evropskih lidera, nije imao nikakav kontakt s ruskim liderom već dvije i po godine, od invazije na Ukrajinu, ali nije krio svoje uvjerenje da razumije Putina bolje od bilo kojeg drugog evropskog lidera, i ne oklijeva da prizna Rusiji zasluge kada se njeni potezi poklapaju sa spoljnopolitičkim ciljevima Srbije.
Politiko piše da je kao i u svakom razgovoru s Vučićem, bilo teško razlikovati hvalisanje od suštine. Ipak, bio je iznenađujuće iskren kada smo ga pitali šta Srbija dobija od Rusije i Kine, s obzirom na to da su najveći investitori u njegovoj zemlji evropske zemlje — Njemačka, Francuska i Italija.
- Njihovu podršku teritorijalnom integritetu Srbije - rekao je. Drugim riječima, Kosovo, etničlki pretežno albansku zemlju od 1,6 miliona stanovnika koja se odvojila od Srbije 2008. godine, dodaje portal.
Politiko piše da NATO bombardovanje Srbije, koja je tada još uvijek formalno bila dio ostatka Jugoslavije, krajem 1990-ih, zbog pokušaja da zadrži Kosovo silom i dalje proganja srpsku psihu i dodaje da je, iako Beograd i dalje smatra Kosovo pokrajinom Srbije, Vučić pristao da učestvuje u procesu koji nadgleda EU kako bi se "normalizovali" odnosi i otvorio put za pridruživanje obje zemlje EU.
Pišući o Kosovu, Politiko dodaje da i domaći i međunarodni kritičari tvrde da je Vučić vješt u korišćenju srpske manjine za povećanje tenzija kad god želi pažnju Zapada i da nije ništa više zainteresovan za poboljšanje odnosa s Kosovom nego što je za pridruživanje EU.
Jedna konstanta u razgovorima s Vučićem tokom godina je njegovo nezadovoljstvo Evropskom unijom, koje graniči s prezirom. Kada govori o Rusiji ili SAD, pažljivo bira riječi, ali ne i kada je riječ o Briselu, dodaje Politiko.
U susjednim Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori vlada zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik značajnog srpskog stanovništva u tim zemljama. To uključuje i česte sastanke s ličnostima poput lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, glasnog pristalice pro-Putinove politike, piše Politiko ali i dodaje da Vučić takve optužbe odbacuje bez razmišljanja, a za sada malo je vjerovatno da će ga njegovi zapadni sagovornici pritiskati po tom pitanju, barem javno.
Sukob između Zapada i Rusije oko Ukrajine, kao i zabrinutost da Kina uspostavlja evropsku bazu u Srbiji, gdje je investirala u autoputeve, željeznicu i drugu infrastrukturu, dali su Vučiću više uticaja u njegovim odnosima s EU i Vašingtonom nego ikada ranije, ocjenjuje briselski portal.
A tu je i litijum. Srpske rezerve ovog minerala, ključne komponente u proizvodnji baterija za električna vozila, izazvale su veliko interesovanje rudarskih kompanija i proizvođača automobila, navodi Politiko i dodaje da je Vučićev plan da omogući australijsko-britanskom rudarskom gigantu Rio Tintu eksploataciju litijuma izazvao masovne proteste u Beogradu tokom leta, ali da je srpski lider rekao da nema nameru da odustane.
- Kad god počnete da radite nešto novo na Balkanu, svi su u početku protiv toga - rekao je.
Do trenutka kada se Srbija pridruži EU, ako se to ikada dogodi, Vučić obećava da neće biti na funkciji jer ga ustav ograničava na dva mandata, a drugi mu ističe 2027. godine.
Njegovi protivnici sumnjaju da će se tako lako odreći vlasti, piše Politiko i dodaje da Vučić i njegova Srpska napredna stranka za sada izgleda još imaju snažnu podršku od oko 47 odsto.
Njegov klub obožavalaca uključuje i osoblje restorana u Geozavodu, piše Politiko i dodaje da konobar koji ih je služio nije hteo da naplati ručak rekavši da je "to već regulisano — iz kabineta predsjednika".
- Nakon što smo protestovali, konsultovao se s menadžerom i rekao da ne mogu ništa da učine. To stvara glavobolju za računovodstvo Politika, koje sada mora da traže fakturu od kabineta predsjednika kako bi platili naš raskošan obrok. Srećno s tim. U Srbiji, predsjednik ima posljednju riječ - zaključuje se u tekstu.

Politiko: U Crnoj Gori i BiH zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik srpskog stanovništva

Grupa NVO organizacija i građanskih aktivistkinja osudila je jučerašnje ponovljeno veličanje četničkog pokreta u Podgorici povodom pravoslavnog praznika Bogojavljenja, ističući da vjerski praznici ne smiju biti prilika za veličanje nasilja i ideologije odgovorne za etničko čišćenje i druge zločine – pravi duh ovih praznika bi morala biti promocija poštovanja i mira među ljudima.
Okupljeni su, između ostalog, pjevali ratnu pjesmu „Od Topole pa do Ravne Gore“, koja glorifikuje četničke ozloglašene komandante Pavla Đurišića i Momčila Đujića, odgovorne za masovne zločine nad civilima i antifašistima za vrijeme Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori.
Nažalost, prema njihovim riječima, ovakvi ispadi nijesu izolovani, već su dio kontinuiranog obrasca javnog veličanja četničkog pokreta u Crnoj Gori, koji se ponavlja, zbog izostanka jasne i odlučne reakcije nadležnih institucija. 
Kako ističu, javna glorifikacija četničkog pokreta i njihovih komandanta predstavlja govor mržnje i podsticanje netrpeljivosti prema drugim zajednicama, što ima i krivičnopravne posljedice. 
- Takvo veličanje posebno podstiče mržnju prema bošnjačkom stanovništvu i pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori, što je sve kažnjivo na osnovu člana 370 stav 1 Krivičnog zakonika, kao i u skladu sa članovima 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije i članom 19 Zakona o javnom redu i miru - istakli su u saopštenju - pojasnili su u saopštenju. 
Potpisnici saopštenja su Akcija za ljudska prava, Asocijacija Spektra, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Centar za ženska prava (CŽP), Crnogorski PEN centar, Crnogorsko filološko društvo, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i sloboda (CKM), Institut za medije Crne Gore, Ipso Facto, Juventas, Prima, Sigurna ženska kuća, kao i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić i novinarka Vesna Rajković-Nenadić. 
- Tokom prethodne godine svjedočili smo kontinuiranoj javnoj glorifikaciji Pavla Đurišića od strane pojedinih vjerskih poglavara i političkih aktera, bez adekvatnog odgovora nadležnih tužilačkih organa, što je kulminiralo postavljanjem spomen-obilježja u avgustu. Nečinjenje nadležnih poslalo je jasnu poruku da je javno veličanje zločinačke ideologije dozvoljeno, stvarajući ambijent u kojem se ona danas nesmetano ispoljava, uključujući i okupljanja na kojima prisustvuju nosioci javnih funkcija ili rukovodioci obrazovnih ustanova. Posebno je opasno relativizovati ove pojave ili ih pravdati „veseljem“. Normalizacija ratnih pjesama koje veličaju zločince vrijeđa potomke žrtava, a dugoročno uništava društvenu koheziju i međunacionalne odnose u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju. 
Oni su naveli i da zahtijevaju od Državnog tužilaštva da hitno preispita dosadašnje nesuprotstavljanje glorifikaciji Pavla Ðurišića i ostalih četničkih komandanata i da profesionalno ispita i ovaj događaj.

Tužilaštvo ćutanjem ohrabruje veličanje zločinačke ideologije

Svaki napad na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, doveo bi do proglašenja džihada, odnosno svetog rata, prenijela je u utorak Iranska studentska novinska agencija (ISNA), pozivajući se na parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost Irana.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država porasle su nakon oštrog gušenja protesta širom Irana, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp upozorio da bi mogli dovesti do odgovora iz Vašingtona.
- Svaki napad na Vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu i mora biti praćen donošenjem dekreta o džihadu od strane islamskih učenjaka i odgovorom vojnika islama u svim djelovima svijeta - saopštila je parlamentarna komisija.

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

Neosvijetljeno šetalište Vita Nikolića i Trebješka ulica nijesu tehnički kvar, već ogledalo katastrofalnog upravljanja gradom. Dok se građani u večernjim satima kreću kroz mrak i osjećaju nebezbjedno, gradska vlast se usuđuje da govori o „razvoju“ i „modernizaciji“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;
Posebno je, prema njihovim rijčima, skandalozna činjenica da je javna rasvjeta plaćena čak 9.5 miliona eura iz kredita, i to bez saglasnosti Skupštine opštine i bez saglasnosti Vlade Crne Gore, na šta već duže vrijeme upozoravamo i zbog čega smo podnijeli i krivičnu prijavu.&nbsp;
- To nije greška – to je svjesno kršenje zakona, ignorisanje institucija i nesavjesno raspolaganje novcem građana - ističu iz nikpićkog DPS-a.&nbsp;
Pitanje je, ističu, jasno i ne može se izbjeći.
- Gdje je završio novac i ko je dozvolio da grad, nakon milionskog zaduženja, ostane u mraku? Ovakvo stanje nije izuzetak, već pravilo uprave koja funkcioniše bez plana, bez odgovornosti i bez kontrole. Milioni se uzimaju na kredit, a osnovna komunalna infrastruktura ne funkcioniše. Građani plaćaju, vlast se hvali, rezultati ne postoje, a SDT ćuti pred ovom finansijskom i institucionalnom bahatošću i nikako da iz fioke izvuče pomenuti predmet - dodaju iz DPS-a Nikšić.&nbsp;
Traže, kako kažu, hitno dovođenje javne rasvjete u potpuno funkcionalno stanje, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti svih koji su u ovom slučaju donosili odluke mimo zakona.&nbsp;
- Nikšić danas ne tone zbog nedostatka novca, već zbog nesposobne, bahate i netransparentne vlasti. Građani zaslužuju svjetlo – i u ulicama i u upravljanju gradom - zaključili su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;

DPS Nikšić: Tužilaštvo i dalje ćuti povodom nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi, građani Nikšića ostavljeni u mraku

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Tag: politiko