Cilj posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Zapadnom Balkanu je da podsjeti zemlje regiona da je Briselu i dalje stalo do njih, dok članice EU raspravljaju o kvalifikovanom glasanju i smislu ubrzanog proširenja.
Zvanično, riječ je o redovnoj godišnjoj posjeti regionu, a nezvanično – o novom pokušaju da se ohrabre zemlje koje već godinama čekaju članstvo u Evropskoj uniji, piše briselski portal Politiko.
Kako navodi portal, posjeta je više simbolična nego politički prelomna, a dolazi neposredno pred objavljivanje godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata početkom novembra.
Pregovori o proširenju u Briselu, međutim, i dalje stagniraju. U prvom nacrtu zaključaka predstojećeg samita Evropskog savjeta, u koji je Politiko imao uvid, nema posebnog dijela o proširenju – osim u odlomcima o Ukrajini i Moldaviji.
Jedan diplomata je kazao da bi se odjeljak o proširenju „mogao provući" ako ambasadori EU danas to pitanje pokrenu na pripremnom sastanku, dok je drugi ocijenio da „nema razloga da se Zapadni Balkan sada posebno ističe".
Portal dodaje da će region, ako ne u Briselu, biti u fokusu naredne sedmice u Londonu, na samitu Berlinskog procesa, inicijative pokrenute 2014. radi jačanja saradnje na Balkanu.
Fon der Lajen je turneju započela u Albaniji, potom posjetila Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a zatim stigla u Srbiju.
Evroposlanik Zelenih Tomas Vajc, šef parlamentarne delegacije za Crnu Goru, ocijenio je da je riječ o „očuvanju nade".
- Postoji ogroman ruski uticaj – ponekad direktan, ponekad preko Beograda. Vučićevi prijatelji su u crnogorskoj vladi - rekao je Vajc.
Politiko ističe da će sastanak Fon der Lajen sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem biti najizazovniji dio balkanske turneje, jer je Beograd „previše važan da bi bio ignorisan, a previše nepredvidljiv da bi mu se vjerovalo".
- Ako želite da smirite region, morate razgovarati sa Srbijom - rekao je Vajc, dodajući da se nada da Fon der Lajen „neće ponovo sprovoditi politiku smirivanja".
Portal podsjeća da je predsjednica Komisije ranije bila kritikovana zbog pohvala „napretku Srbije", iako je vlada u Beogradu odustajala od reformi.
Slovenačka evroposlanica Irena Joveva ocijenila je da je vrijeme da Brisel odustane od takvog pristupa.
- Vučić koristi crveni tepih da podstakne propagandu kod kuće, pokazujući lažnu evropsku podršku, dok njegove akcije odstupaju od vrijednosti EU - rekla je Joveva i upozorila Fon der Lajen da „ne skreće pogled sa stvarnosti".
- Već godinu dana građani Srbije protestuju u brojevima većim od onih koji su srušili Miloševića - dodala je.
Dvadeset organizacija civilnog društva iz Srbije i regiona uputilo je Evropskoj komisiji zajedničko pismo, u koje je Politiko imao uvid, pozivajući Brisel da „ne legitimiše represiju" i da ojača put Srbije ka stvarnim demokratskim reformama.
Fon der Lajen nakon Beograda putuje u Prištinu, a zatim u Skoplje, gdje će završiti posjetu Zapadnom Balkanu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Politiko: Posjeta Fon der Lajen novi pokušaj ohrabrenja kandidata za EU sa Balkana

Njemačka tehnološka kompanija Kontron pronašla je pravnu rupu koja joj je omogućila da i nakon uvođenja najnovijeg paketa sankcija Evropske unije zbog ruske invazije na Ukrajinu, nastavi izvoz svojih proizvoda u Rusiju, piše Politiko, prenosi N1.
Prema navodima istrage, između jula i novembra 2023. godine, Kontronova slovenačka podružnica poslala je čak 49 pošiljki u vrijednosti većoj od 3,5 miliona eura ruskoj kompaniji. Iako su u tom periodu već bile na snazi evropske sankcije, roba je najprije otpremljena u Kazahstan, bliskog ruskog saveznika, da bi potom bila preusmjerena ka Moskvi, navodi Politiko.
Kompanija se u zvaničnoj izjavi branila tvrdnjom da je nakon donošenja 11. paketa sankcija u junu 2023. prekinula izvoz novih proizvoda, te da su sve isporuke obavljene isključivo prema postojećim dozvolama i u skladu sa važećim propisima EU.
Prema otkriću Politika, tehnologija koja je poslata uključuje proizvode sa dvostrukom namjenom, konkretno sistem SI3000 koji omogućava nadzor i presretanje komunikacija.
Iako ni Evropska komisija ni njemačka Carinska uprava zasad nisu pokrenule formalnu istragu protiv Kontrona, slučaj ponovo otkriva kako Kremlj koristi posredničke kanale i savezničke zemlje kako bi došao do ključne tehnologije uprkos međunarodnim ograničenjima, čime se nastavlja brutalna agresija na Ukrajinu koja traje već tri godine, navodi se u tekstu Politika.
Iako je Kontron prethodnih godina najavljivao povlačenje sa ruskog tržišta i izražavao osudu ruske invazije, poslovanje u Rusiji nije u potpunosti prekinuto. Kompanija još uvijek posluje preko svoje podružnice Iskra Technologies, koja je pod sankcijama EU od decembra 2024. godine, zbog čega je i broj zaposlenih smanjen sa 600 na 240.
Prema podacima Politika, Kontron još uvijek posjeduje 48,4 odsto udjela u toj firmi, i to preko slovenačkog ogranka Kontron d.o.o. Iskra Technologies je odigrala ključnu ulogu u Putinovom planu da smanji zavisnost od zapadnih dobavljača, djelujući kao posrednik za slanje tehnološke opreme u Rusiju.
Zanimljivo je da je ta kompanija u junu nagrađena ruskom nagradom za tehnološku samostalnost u sektoru telekomunikacija, a već narednog mjeseca uložila je 500.000 dolara u širenje proizvodnje rutera za Rostelecom, vodećeg državnog operatera.
Oštre reakcije njemačkih političara nisu izostale. Član Zelenih, Konstantin fon Notc, pozvao je na detaljnu istragu i sankcije za sve evropske firme koje nastavljaju saradnju sa Rusijom putem zaobilaznih puteva. Njegov kolega iz CDU-a, Roderih Kizeveter, istakao je kako je upravo gubitak pristupa zapadnoj tehnologiji bio jedan od najsnažnijih udaraca za rusku ratnu industriju.

610x380

500x500

1084x550

Politiko: Njemačka kompanija preko Slovenije snabdijevala Rusiju opremom za vojne svrhe

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u škripcu, ocijenio je briselski portal Politiko, postavljajući pitanje da li će biti u stanju da se izmigolji, i dajući neke detalje sa ogromnog protestnog skupa u Beogradu od 15. marta, uključujući zvučni udar koji je pocijepao gustu masu demonstranata, a za koji se spekuliše da je izveden "zvučnim topom".
Politiko piše da su u Srbiji u toku najvidljiviji i najrasprostranjeniji protesti u modernoj istoriji Srbije, podstaknuti padom nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu koji je 1. novembra usmrtio 15 ljudi, a posle koje se, napominje portal, „svako osjetio kao da je mogao biti ispod te nadstrešnice“.
Portal napominje da su studenti na čelu protestnog pokreta i da je njihova sposobnost da protestuju svakodnevno, za razliku od drugih, takođe gnevnih građana, pomogla da se protesti održe, kao i da su fizički spremni studenti raširili glas o protestu na sve strane svojim marševima od grada do grada – dospjevši tako i do najzabačenijih krajeva Srbije.
To je bio ključni faktor u rastu protesta, ocjenjuje Politiko, ukazujući da je time zaobiđen narativ pod kontrolom vlade a koji nameću nacionalne TV stanice i „viruletno provučićevi tabloidi i dnevni listovi“. Politiko ukazuje i da su svi provladini mediji „ispočetka potpuno ignorisali proteste“.
Talas protesta „eksalirao je u subotu kada je najmanje 100.000 ljudi preplavilo Beograd, došavši tamo iz svih krajeva zemlje da zatraži od vlade da se ozbiljnije pozabavi korupcijom“, piše Politiko, podsjećajući da su prije toga vlada i parlament na čelu sa Srpskom naprednom strankom „pokušali da kombinuju nipodaštavanje značaja protesta sa činjenjem ustupaka“, ali da „ništa od toga nije usporilo njihov zamah, i da su mnogi vladini lojalisti počeli da se priklanjaju protestnom pokretu“.
Zbog svega toga je „toliko mnogo ljudi osjetilo portebu da dođe u Beograd prošle subote“, ocjenjuje Politiko.
Portal upoređuje zvaničnu policijsku procjenu da je na protestu u glavnom gradu Srbije bilo 107.000 ljudi sa drugim izvorima koji govore o oko 300.000 učesnika, i ocjenjuje da je preciznije prebrojavanje teško „jer su ljudi ispunili glavne bulevare, sporedne ulice i prostore ispred glavnih institucija i stambenih zgrada“, to jest da je stari metod broja glava po kvadratnom kilometru ovdje nepouzdan.
- Ali svako ko je tamo bio mogao bi da vam kaže da su ljudi bili zbijeni jedni uz druge, rame uz rame, gotovo tri sata, zbog čega je kretanje kroz dva kilometara dug potez najstrožeg centra Beograda bilo gotovo nemoguće. Masa je nosila slogane, pjevala protestne pjesme, a neki od kreativnijih studenata napravili su od kartona lutke političara čija su usta nabijena novčanicama - piše Politiko.
Zatim ovaj portal pominje da je tokom 15-minutnog odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice, negdje oko sedam sati uveče, masu demonstranata u Kralja Milana „pocijepao iznenadni šuštav zvuk koji je rasturao bubne opne“, i da se masa „rasturila na sve strane“ i da su „mnogi ljudi pali jedni preko drugih i povrijedili se“.
Lokalni mediji, piše Politiko, spekulišu da se „radilo o zvučnom topu, kontroverznom uređaju za kontrolu masa takođe poznatom kao dalekometno akustičnio sredstvo ili LRAD, koje emituje visokofrekventne zvuke sposobne da nanesu bol, izazovu dezorijentisanost i dugotrajna oštećenja sluha“.
Odmah potom Vučić je porekao upotrebu LRAD-a i rekao da se radi o antidron puški ili nekom elektronskom oruđu koje onesposobljava dronove time što im ometa GPS sistem i radio signale, prinuđujući ih ili da slete ili da ostanu bez kontrole, piše briselski portal, ukazujući da je „hitna istraga u toku“.
Politiko postavlja pitanje da li nabujali protestni pokret u Srbiji može da obori Vučića, i ocjenjuje da je to – još na dugom štapu.
Isto tako, pokazuje da su Vučićeva razna nastojanja da ublaži pritisak na vlast imala tek ograničenog uspjeha, uključujući primoravanje tri ministra, gradonačelnika Novog Sada pa čak i premijera Miloša Vučevića da daju ostavke, kao i objavljivanje dokumenata u vezi sa planovima rekonstrukcije željezničke stanice u Novom Sadu.
Ljudi nisu impresionirani time što Vučić primorava svoje najbliže saradnike da daju ostavke, jer ako ništa drugo, predsjednik pokazuje da su ljudi oko njega pa i njegovi najbliži saradnici – potrošna roba, dokle god on ostaje glavni, piše Politiko i dodaje da ni objavljivanje dokumentacije nije uvjerilo narod da se slični previdi neće desiti ponovo, iako je to objavljivanje jedan od glavnih zahtjeva protesta.
Politiko sugeriše da Vučiću ne pomaže ni pozivanje na „obojenu revoluciju“, pošto za istom tom retorikom posežu „Viktor Orban, Vladimir Putin, Robert Fico i drugi nedemokratski orijentisani lideri“.
Portal podsjeća da je Vučić danas izjavio na Instagramu da „neće dozvoliti da se u Srbiji dogodi kopija Majdana“, i da on uporno tvrdi – a posljednji put u intervjuu sa Donaldom Trampom Mlađim prošle sedmice u Beogradu – da međunarodne fondacije pa čak i strane vlade finansiraju proteste u Srbiji, čime se „nada da će obeshrabriti ljude da učestvuju u njima“.
Do sada, taj pristup imao je vrlo malo uspjeha, jer protesti samo rastu, piše Politiko.
Portal se osvrće i na stav Evropske unije prema onom što se dešava u Srbiji i naglašava da je danas najavljen sastanak Vučića sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon Der Lajen gdje će „ovo pitanje (protesta) vjerovatno doći na red“.
Međutim, ukazuje Politiko, demonstranti nisu naročito zagrijani za vijesti o nekakvoj podršci EU za proteste, a i komesarka za proširenje Marta Kos je svoja štura saopštenja uglavnom skoncentrisala na – osudu nasilja protiv demonstranata.
Politiko naglašava da zastava Evropske unije uopšte nema na protestima, jer narod u Srbiji gleda na Vučića kao „čovjeka Brisela u Beogradu koji izigrava posvećenost evropskim vrijednostima kad dolazi u Brisel ili kad u njegovu zemlju u posjetu dolaze figure poput Fon Der Lajen – sve dok ga oni ne kritikuju previše oštro“.
Politiko kao negativno po imidž EU naročito ističe njenu „podršku za kontroverzni litijumski rudnik u Srbiji – duboko nepopularan potez (Brisela) – kao sredstvo da se Uniji obezbijede stabilne isporuke minerala neophodnog za tržišno nadmetanje sa Kinom u proizvodnji električnih vozila“.
To je „gotovo zacementiralo gledište (u Srbiji) da je Brisel neprijatelj, i da evropskih zastava ne treba da bude na ulicama“, zaključuje Politiko.
Ovaj portal ukazuje i na izuzetnu važnost toga što je teniska legenda Novak Đoković „nekoliko puta u posljednjih nekoliko mjeseci izrazio podršku protestima“.
To „znači mnogo ljudima i zemlji koja se ugleda na možda najpoznatijeg Srbina na svijetu, naročito uzimajući u obzir to što se on uglavnom klonio davanja političkih komentara u vezi sa Srbijom i povremeno se slikao sa Vučićem“, i taj Đokovićev potez „ukazuje na slabljene podrške (Vučiću) čak i među najzagriženijim pristalicama“, ocjenjuje Politiko.

1250x600

Politiko: Vučić u škripcu, ali njegov pad je – još na dugom štapu

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dokazao je da je vješt u balansiranju između Zapada, Kine i Rusije i uživa reputaciju čovjeka koji bez muke igra za svaku stranu i u svakoj situaciji, piše briselski portal Politiko.
Kad nije zauzet balansiranjem, Vučić se usredsređuje na ubjeđivanje glasača da je samo običan čovjek, baš kao i oni, navodi Politiko i podsjeća kako je početkom septembra proveo nekoliko dana praveći i servirajući palačinke za srpske vojnike i miješajući velike lonce svježeg džema u vojnoj kasarni u Podrinju, gdje treba da bude novi rudnik litijuma, a prošle godine u predizbornoj kampanji pokazao kako cijedi majonez na parče hleba, a zatim ga puni blijedim kriškama parizera...
Vučićeva sposobnost da bude sve za svakoga dobro mu je poslužila na geopolitičkoj sceni. Istovremeno ga privlače Kinezi, Amerikanci, Rusi i Evropska unija. Svi oni Srbiju vide kao ključni dio na globalnoj šahovskoj tabli, a on je uspio da ih ubijedi da je ili na njihovoj strani ili na ivici da im se pridruži, ocjenjuje Politiko pod naslovom "Vučić ima jasnu strategiju u geopolitičkoj partiji šaha".
Vučić je za Politiko rekao da je "vrlo ponosan" na dobar odnos s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je nedavno posjetio Srbiju, zemlju s manje od sedam miliona stanovnika, po drugi put, a kojeg je Vučić posjetio šest puta, više nego bilo koji drugi evropski lider.
Što se tiče Džoa Bajdena, kazao je da sa njim ima "relativno dobar odnos", dodajući da je američki predsjednik možda "najbolje pripremljen čovjek" s kojim je ikada imao posla i da je "potcijenjen".
A šta je sa Donaldom Trampom?&nbsp;
- Imali smo vrlo dobar odnos - rekao je Vučić, prisjećajući se dugog večernjeg sastanka s bivšim savjetnikom za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika i drugim zvaničnicima u Bijeloj kući.&nbsp;
- Nije uvijek bilo lako, ali ti ljudi su bili vrlo marljivi, veoma posvećeni, vrijedni ljudi - dodao je, piše Politiko.
Portal navodi da predsjednik Srbije nije odgovorio koga želi da vidi u Bijeloj kući poslije predsjedničkih izbora u SAD.
- Imam određene preferencije, ali ne govorim o tome glasno", rekao je Vučić, dodajući da je potpredsjednicu Kamalu Haris sreo samo jednom "na dva minuta - naveo je on.
Politiko ocjenjuje da je Vučić uspio da privuče najmoćnije ljude na svijetu, uključujući i makar jednu ženu - bivša kancelarka Angela Merkel je takođe bila njegov obožavalac - ne povlačeći se, već igrajući na kartu teško dostupnog čovjeka, taktiku koja je ovog gotovo dvometarskog nacionalistu učinila još privlačnijim njegovim udvaračima.
Razmotrite njegov stav prema Rusiji, zemlji s kojom Srbija ima duboke istorijske i kulturne veze. Iako Vučić tvrdi da je Srbija posvećena pridruživanju EU, on uporno odbija da se pridruži tom bloku u uvođenju sankcija Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Istovremeno, Vučić je bio spreman da prodaje municiju zapadnim zemljama, dobro znajući da one zatim to šalju u Ukrajinu.
To možda objašnjava zašto ga insinuacije njegovih evropskih kolega da je u Putinovom džepu - razbjesne. Vučić kaže da se s ruskim liderom sastao oko 20 puta i da ga "prilično dobro" poznaje.&nbsp;
- Ja, ruska marioneta i ruski agent? Samo glupi ljudi mogu to da kažu - rekao je za Politiko.
Dodao je da za razliku od drugih evropskih lidera, nije imao nikakav kontakt s ruskim liderom već dvije i po godine, od invazije na Ukrajinu, ali nije krio svoje uvjerenje da razumije Putina bolje od bilo kojeg drugog evropskog lidera, i ne oklijeva da prizna Rusiji zasluge kada se njeni potezi poklapaju sa spoljnopolitičkim ciljevima Srbije.
Politiko piše da je kao i u svakom razgovoru s Vučićem, bilo teško razlikovati hvalisanje od suštine. Ipak, bio je iznenađujuće iskren kada smo ga pitali šta Srbija dobija od Rusije i Kine, s obzirom na to da su najveći investitori u njegovoj zemlji evropske zemlje — Njemačka, Francuska i Italija.
- Njihovu podršku teritorijalnom integritetu Srbije - rekao je. Drugim riječima, Kosovo, etničlki pretežno albansku zemlju od 1,6 miliona stanovnika koja se odvojila od Srbije 2008. godine, dodaje portal.
Politiko piše da NATO bombardovanje Srbije, koja je tada još uvijek formalno bila dio ostatka Jugoslavije, krajem 1990-ih, zbog pokušaja da zadrži Kosovo silom i dalje proganja srpsku psihu i dodaje da je, iako Beograd i dalje smatra Kosovo pokrajinom Srbije, Vučić pristao da učestvuje u procesu koji nadgleda EU kako bi se "normalizovali" odnosi i otvorio put za pridruživanje obje zemlje EU.
Pišući o Kosovu, Politiko dodaje da i domaći i međunarodni kritičari tvrde da je Vučić vješt u korišćenju srpske manjine za povećanje tenzija kad god želi pažnju Zapada i da nije ništa više zainteresovan za poboljšanje odnosa s Kosovom nego što je za pridruživanje EU.
Jedna konstanta u razgovorima s Vučićem tokom godina je njegovo nezadovoljstvo Evropskom unijom, koje graniči s prezirom. Kada govori o Rusiji ili SAD, pažljivo bira riječi, ali ne i kada je riječ o Briselu, dodaje Politiko.
U susjednim Bosni i Hercegovini (BiH) i Crnoj Gori vlada zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik značajnog srpskog stanovništva u tim zemljama. To uključuje i česte sastanke s ličnostima poput lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, glasnog pristalice pro-Putinove politike, piše Politiko ali i dodaje da Vučić takve optužbe odbacuje bez razmišljanja, a za sada malo je vjerovatno da će ga njegovi zapadni sagovornici pritiskati po tom pitanju, barem javno.
Sukob između Zapada i Rusije oko Ukrajine, kao i zabrinutost da Kina uspostavlja evropsku bazu u Srbiji, gdje je investirala u autoputeve, željeznicu i drugu infrastrukturu, dali su Vučiću više uticaja u njegovim odnosima s EU i Vašingtonom nego ikada ranije, ocjenjuje briselski portal.
A tu je i litijum. Srpske rezerve ovog minerala, ključne komponente u proizvodnji baterija za električna vozila, izazvale su veliko interesovanje rudarskih kompanija i proizvođača automobila, navodi Politiko i dodaje da je Vučićev plan da omogući australijsko-britanskom rudarskom gigantu Rio Tintu eksploataciju litijuma izazvao masovne proteste u Beogradu tokom leta, ali da je srpski lider rekao da nema nameru da odustane.
- Kad god počnete da radite nešto novo na Balkanu, svi su u početku protiv toga - rekao je.
Do trenutka kada se Srbija pridruži EU, ako se to ikada dogodi, Vučić obećava da neće biti na funkciji jer ga ustav ograničava na dva mandata, a drugi mu ističe 2027. godine.
Njegovi protivnici sumnjaju da će se tako lako odreći vlasti, piše Politiko i dodaje da Vučić i njegova Srpska napredna stranka za sada izgleda još imaju snažnu podršku od oko 47 odsto.
Njegov klub obožavalaca uključuje i osoblje restorana u Geozavodu, piše Politiko i dodaje da konobar koji ih je služio nije hteo da naplati ručak rekavši da je "to već regulisano — iz kabineta predsjednika".
- Nakon što smo protestovali, konsultovao se s menadžerom i rekao da ne mogu ništa da učine. To stvara glavobolju za računovodstvo Politika, koje sada mora da traže fakturu od kabineta predsjednika kako bi platili naš raskošan obrok. Srećno s tim. U Srbiji, predsjednik ima posljednju riječ - zaključuje se u tekstu.

Politiko: U Crnoj Gori i BiH zabrinutost da se Srbija pozicionira kao zaštitnik srpskog stanovništva

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ su, u saradnji i po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, lišili slobode lice osumnjičeno za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba sa djetetom.
Naime, ova krivična djela na teret se stavljaju licu G.Z. (40) iz Berana, koja je, kako se sumnja, izvršio na način što je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu.
G.Z. je lišen slobode i on će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Uhapšen osumnjičeni za nedozvoljene polne radnje i obljubu sa djetetom

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je da su uspješno završene dvodnevne obuke za zaštitare lica i imovine u školama.
Ove obuke su realizovane uz podršku Privredne komore Crne Gore i Policijske akademije Danilovgrad.
- Održane su četiri obuke koje je pohađalo ukupno 122 polaznika/ce. Program je obuhvatio teorijska i praktična znanja iz oblasti primjene ovlašćenja, postupanja u rizičnim situacijama, maloljetničkog prava, sprečavanja nasilja i vandalizma, kao i specifičnosti rada u školskom okruženju - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Obrađene teme na obuci uključivale su, kažu oni, ovlašćenja i dužnosti u vršenju poslova zaštite imovine i lica (legitimisanje, davanje upozorenja, sredstva prinude), primjenu ovlašćenja u školskom okruženju, postupke lica fizičkog obezbjeđenja u različitim situacijama ugroženosti lica i imovine, uključujući postupak sa zadržanim licima.
- Teme su bile i maloljetničko krivično, prekršajno i porodično pravo, postupanje prema maloljetnim licima, nadležnosti organa i zaposlenih u školama, vrste nasilja i diskriminacije u školama, te načini njihovog ispoljavanja, kao i postupci po učinjenom nasilju i vandalizmu - dodali su u MPNI.
Obuku su izvodili Mladen Bulatović, specijalista poslovno‑civilne bezbjednosti, Slavko Milić, službenik MUP/UP i Angelina Bajčeta, savjetnica za unifikaciju i standardizaciju nastave Policijske akademije
Program je, ističu oni, realizovan kroz interaktivne metode – predavanja, diskusije, simulacije i praktične vježbe uz korišćenje savremene opreme i nastavnih sredstava.
- Poseban značaj obuke leži u jačanju sposobnosti službi zaštite da pravovremeno i profesionalno odgovore na sve oblike prijetnji i rizika u školskom okruženju - naveli su u MPNI.
Ova inicijativa Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija pružila je, cijene oni, dodatno stručno usavršavanje angažovanim zaštitarima, jačajući bezbjednost učenika, zaposlenih i školskih objekata.
- Ovaj program predstavlja primjer uspješne inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u saradnji sa Policijskom akademijom i Privrednom komorom Crne Gore, usmjerene na kontinuirano stručno usavršavanje kadrova zaduženih za zaštitu lica i imovine u školama te unapređenje bezbjednosnih standarda u obrazovnom sistemu - zaključili su u MPNI.

Završena obuka za zaštitare u školama

Sutkinja Nada Rabrenović izdala je nalog za prinudno privođenje Marka Ljubiše Kana koji je danas trebalo da svjedoči u Višem sudu u postupku protiv grupe, koju su prema stavu SDT -a, formirali jedan od vođa kavačkog klana Radoje Zvicer i Nikola Vušović.
Plan grupe, prema navodima tužiteljke Nataše Bošković, bio je da ubiju Ljubišu Kana i njemu bliske osobe. Ljubiša, prema operativnim podacima policije, slovi za visokorangiranog člana škaljarskog klana.
Iako je uručen poziv Ljubiši on danas nije došao da svjedoči, dok poziv Goranu Sloviniću nije uredno uručen.
Osim Zvicera i Vušovića na optužnici su i Mario Milošević, Damir Mandić, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić i Branko Simić.
Zviceru, Vušoviću i Simiću se sudi u odsustvu.
Advokat Marko Radović tražio je od sudskog vijeća da Marku Ljubiši bude ukinut status svjedoka oštećenog jer po Zakoniku o krivičnom postupku "oštećenom licu je ugroženo lično ili imovinsko pravo što u ovom postupku nije slučaj". Tužitiljka Bošković smatra da je prijedlog advokata Radovića neosnovan.
Na narednom pretresu koji je zakazan za 16. decembara kada će Ljubiša biti prinudno doveden sudsko vijeće će odlučiti o zahtjevu advokata Radovića.
Na današnjem ročištu sašlušani su svjedoci Veljko Radulović i policajac Vule Kovinić.
Radulović je u kratkom iskazu ispričao da je 2021. godine iznajmio stan u Budvi osobi po imenu Petar na dva mjeseca. Zbog protoka vremena više detalja nije mogao da se sjeti.
Na narednom ročištu osim Ljubiše u svojstvu svjedoka biće saslušani Slovinić i Ranka Radulović.

Naredba za prinudno dovođenje Ljubiše Kana, odbrana traži da on nema status svjedoka oštećenog

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: politiko