Evropske vlade i korporacije ubrzano nastoje da smanje svoju izloženost američkoj tehnologiji, vojnoj opremi i energetskim resursima usljed pogoršanja transatlantskih odnosa. Decenijama se EU oslanjala na garancije NATO-a za bezbjednost i na američku tehnologiju za svoju ekonomiju, ali prijetnje Donalda Trampa u vezi s Grenlandom i oštri komentari njegove administracije o Evropi dali su novi zamah pozivima evropskih lidera na „nezavisnost“, piše Politiko.
- Ako želimo da nas ponovo shvate ozbiljno, moraćemo da naučimo jezik politike moći- izjavio je prošle sedmice njemački kancelar Fridrih Merc. Od zabrana korišćenja američkih videokonferencijskih alata za državne službenike, preko trgovinskih sporazuma s Indijom, do nastojanja da se diversifikuju evropski dobavljači energije — jačaju napori za smanjenje evropske zavisnosti od SAD-a.
<h3>Zaokret u začetku</h3>
Lideri EU upozoravaju da se transatlantski odnosi vjerovatno neće vratiti na stanje prije Trampa. Zvaničnici EU naglašavaju da je riječ o „smanjenju rizika“ u odnosima s Amerikom, a ne o „razdvajanju“, terminu koji podrazumijeva potpuni prekid ekonomskih i strateških veza.
Donedavno su se oba izraza uglavnom koristila za napore Evrope da smanji zavisnost od Kine, ali se sada sve češće pominju u kontekstu SAD-a, glavnog evropskog trgovinskog partnera i garanta bezbjednosti.
Ovaj zaokret je tek u začetku. SAD je i dalje ubjedljivo najveći trgovinski partner Evrope i biće potrebne godine da se blok oslobodi američke tehnološke i vojne podrške, smatra Žan-Lik Demarti, bivši direktor za trgovinu Evropske komisije.
- U trgovinskom smislu, SAD čini značajan dio našeg izvoza. To je mnogo, ali nije pitanje života i smrti- rekao je Demarti. U okviru diversifikacije, Brisel je posljednjih mjeseci sklopio trgovinske sporazume s južnoameričkim blokom Merkosur, Indijom i Indonezijom, obnovio sporazum s Meksikom i oživio pregovore s Australijom.
<h3>Odbrana Evrope</h3>
Od završetka Drugog svjetskog rata, Evropa se za bezbjednost oslanjala na NATO, koji se najvećim dijelom finansira iz SAD-a. Na nedavnom sastanku u Zagrebu, konzervativni evropski lideri, uključujući Merca, poručili su da je vrijeme da Unija ojača sopstvenu klauzulu o uzajamnoj odbrani, koja obavezuje članice da brane svaku napadnutu državu EU.
Iako postoji od 2009. godine, član 42.7 Ugovora o EU rijetko se smatrao ključnim jer je istu svrhu ispunjavao član 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Međutim, evropske vlade počele su da sumnjaju da li bi SAD zaista pritekla u pomoć Evropi.
Lideri su u Zagrebu prihvatili novu ulogu EU kao bezbjednosnog aktera i zadužili dvojicu, još neimenovanih, lidera da hitno izrade planove kako bi se evropska klauzula pretvorila u čvrsto bezbjednosno jamstvo. „Decenijama su neke zemlje govorile: ‘Imamo NATO, zašto bismo imali paralelne strukture?’ Nakon Trampovog zveckanja oružjem oko Grenlanda, suočeni smo s nužnošću i moramo uspostaviti vojne komandne strukture unutar EU“, rekao je visoki diplomata EU pod uslovom anonimnosti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute prošle sedmice poručio je evropskim poslanicima da svako ko vjeruje da se Evropa može braniti bez SAD-a „može samo da nastavi da sanja“. Evropa i dalje u velikoj mjeri zavisi od američkih vojnih sposobnosti, posebno u podršci Ukrajini, ali neki Evropljani sada otvoreno govore o cijeni smanjenja zavisnosti od SAD-a i tvrde da je ona podnošljiva.
<h3>U potrazi za evropskim rješenjima</h3>
Promjena raspoloženja najočitija je u tehnološkom sektoru, gdje zavisnost od platformi poput X-a, Mete i Gugla već dugo zabrinjava građane EU. Vlada francuskog predsjednika Emanuela Makrona planira da zabrani zvaničnicima korišćenje američkih videokonferencijskih alata, a slične poteze razmatra i Njemačka.
- Vrlo je jasno da Evropa proživljava svoj trenutak nezavisnosti. Tokom protekle godine svi su zaista shvatili koliko je važno da ne zavisimo od jedne zemlje ili jedne kompanije kada je riječ o nekim veoma kritičnim tehnologijama- izjavila je povjerenica EU za tehnologiju Hena Virkunen.
Francuska se sprema da zabrani javnim funkcionerima korišćenje američkih platformi poput Google Meeta, Zooma i Teamsa, a uskoro bi trebalo da pređu na Visio, alat zasnovan na infrastrukturi francuske kompanije Outscale.
U Evropskom parlamentu poslanici pozivaju predsjednicu Robertu Metsolu da se odrekne američkog softvera i hardvera. U Njemačkoj političari traže njemačku ili evropsku zamjenu za softver američke kompanije za analizu podataka Palantir.
- Takva zavisnost od ključnih tehnologija prirodno je veliki problem- rekao je Sebastian Fideler, poslanik SPD-a. Čak i u Holandiji jačaju pozivi da se osjetljive tehnologije zaštite od američkog uticaja. Krajem januara u Davosu je njemačka preduzetnica Ana Cajter najavila pokretanje evropske društvene mreže W, koja bi trebalo da konkuriše Maskovom X-u.
<h3>Trend u energetici</h3>
Isti trend vidljiv je i u energetici. Sjedinjene Države obezbjeđuju više od četvrtine gasa za EU, a taj udio bi trebalo dodatno da poraste stupanjem na snagu potpune zabrane uvoza iz Rusije. Međutim, zvaničnici EU upozoravaju na opasnost od povećanja zavisnosti od SAD-a na još jednom polju.
Povjerenik EU za energetiku Dan Jergensen izjavio je prošle srijede da su Trampove izjave o Grenlandu bile „jasno upozorenje“ koje je pokazalo da se energetika više ne može posmatrati odvojeno od geopolitike.
Prema njegovim riječima, kriza je pojačala zabrinutost da blok rizikuje „zamjenu jedne zavisnosti drugom“, zbog čega Brisel pojačava napore u diversifikaciji i produbljuje razgovore s alternativnim dobavljačima poput Kanade, Katara i sjevernoafričkih zemalja.
<h3>Evropska plaćanja</h3>
Pod lupom su i platni sistemi, pri čemu poslanici upozoravaju na preveliko oslanjanje na američke kompanije poput Masterkarda i Vize. Digitalni euro, koji Evropska centralna banka planira da uvede 2029. godine, trebalo bi da smanji tu zavisnost.
- S digitalnim eurom Evropljani bi zadržali kontrolu nad svojim novcem, svojim izborima i svojom budućnošću- izjavila je prošle godine predsjednica ECB-a Kristin Lagard.
Uz to, sve više evropskih zemalja zagovara klauzule „Kupujmo evropsko“, kojima bi se pri trošenju javnog novca prednost davala evropskim proizvođačima.
<h3>Vojna ulaganja</h3>
Program EU vrijedan 150 milijardi eura za jačanje odbrambenih ulaganja, usvojen u maju prošle godine, propisuje da najviše 35 odsto vrijednosti komponenti u nabavkama smije poticati izvan EU i partnerskih zemalja poput Norveške i Ukrajine — među koje se SAD ne ubraja.
Evropske zemlje se i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na SAD u oblastima nadzora, izviđanja, obavještajnih podataka i strateškog transporta. Međutim, Evropska narodna partija (EPP), uticajna konzervativna grupacija, smatra da su to upravo oblasti u kojima Evropa mora ojačati sopstvene kapacitete.
U svom planu za 2026. godinu, usvojenom u Zagrebu pod nazivom „Vrijeme za nezavisnost“, lideri EPP-a naveli su da bi princip „Kupujmo evropsko“ trebalo primijeniti i na buduće predloge o zajedničkim nabavkama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Politico: Evropsko odvajanje od SAD-a je počelo

Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Što je evropskim diplomatama u Vašingtonu više ledilo krv u žilama – sezonska hladnoća ili ledeni prezir Donalda Trampa prema navodnim transatlantskim saveznicima Amerike – teško je reći. Od nove američke Strategije nacionalne bezbjednosti, koju je bivši šef diplomatije Evropske unije Žoze Borelj opisao kao „objavu političkog rata“, do prezira koji je predsjednik Donald Tramp iskazao u ekskluzivnom intervjuu, ovo nije bilo doba božićnog raspoloženja za evropske izaslanike.
Nakon nekoliko božićnih zabava u evropskim ambasadama, postalo je jasno da je atmosfera prilično sumorna, kao da prestravljeni stanovnici &nbsp;gledaju Grinča kako im krade Božić, piše Politiko.
Sumorno raspoloženje u Vašingtonu
 
 - Zapadni savez je gotov. Odnos se nikada neće vratiti na staro- rekao je izaslanik jedne srednje velike evropske zemlje, tražeći anonimnost kako bi izbjegao međunarodni incident.
Slično su se ponašali i drugi diplomati dok su se družili uz kanapee i utapali tugu na večernjim zabavama duž diplomatske četvrti u Vašingtonu. Suzdržanost je razumljiva, s obzirom na to da Trampova administracija cilja diplomate koji govore „što ne treba“. Prošlog mjeseca belgijski vojni ataše, brigadni general, morao je podnijeti ostavku nakon što se šef Pentagona Pit Hegset uvrijedio zbog njegovih primjedbi, u kojima je opisao Trampovu administraciju kao „obilježenu haosom i nepredvidivošću“.
Diplomatska dezorijentacija
 
 Na božićnim zabavama vladao je konsenzus da je Borelj možda u pravu kada poziva evropske čelnike da shvate kako Tramp Stari kontinent vidi kao neprijatelja i da prestanu sa „skrivanjem iza fatalističke i samodopadne ćutnje“. Psiholozi bi stanje evropskih izaslanika mogli opisati kao psihosocijalnu dezorijentaciju – zbunjenost oko identiteta i budućnosti, potaknuta naglim prekidom kontinuiteta američke administracije, koju je oblikovao Hari Truman, a njegovali svi predsjednici nakon njega, sve do Donalda Dž. Trampa.
Stručnjaci savjetuju da se za početak fokusiraju na male, upravljive zadatke, poput organizacije božićne zabave, kako bi se polako prilagodili promjenama. Oporavak u ovako transformativnim vremenima zahtijeva spremnost na prihvatanje neizvjesnosti.
Šta funkcioniše za Ameriku
 
 Većina nepokolebljivih diplomata još je zapela u ranim fazama tranzicije dok Tramp okreće svijet naglavačke.&nbsp;
- Sve će se vratiti u normalu za dvije godine, kada dođe novi predsjednik- samouvjereno je rekao zamjenik šefa misije jedne jugoistočne evropske zemlje.
Drugi diplomat primijetio je da Tramp ima pravo kada Evropu opisuje kao propadajuću, ističući da slično upozorenje dolazi od Marija Draghija, bivšeg predsjednika Evropske centralne banke, koji je upozorio da se EU suočava s propadanjem ako se ne reformiše. Draghijeva mantra bila je „Učinite nešto“.
No, žele li Tramp ili Dragi doista najbolje za Evropu? „Vjerovatno ne“, priznao je izaslanik, „ali možda nam čini uslugu potičući nas da budemo jači i sposobniji saveznici.“
Zbližavanje s autokratima
 
 Razgovor se odvijao nakon što je bivši republikanski kongresmen Robert Pitenger iz Sjeverne Karoline održao govor hvaleći slobodu – govor u stilu Reganova perioda. Nije, čini se, pročitao novu Strategiju nacionalne bezbjednosti SAD-a, koja naglašava da američka vanjska politika neće biti utemeljena na tradicionalnim vrijednostima i političkoj ideologiji, već vođena „onim što funkcioniše za Ameriku“.
„Funkcioniše“ znači zbližavanje s autokratama i izbjegavanje kritike autoritarnih režima, uključujući Kinu, Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju. Uključuje i odbacivanje staromodnih ideja o poticanju zemalja da usvoje „demokratske ili druge društvene promjene“.
Izuzeci koje potvrđuju pravilo
 
 Neki diplomati ipak gaje nadu da se Tramp i njegovi saradnici mogu ublažiti i umjeriti. Ista nada se javila i nakon govora potpredsjednika Džej D. Vensa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, u kojem je zagovarao MAGA nacionalističko-populističku ideologiju.
Neki diplomati, poput Njemaca, već su se prilagodili. Njihova zabava u ambasadi, s temom božićnog sajma, održana je na otvorenom, uz kuvano vino i vruće kobasice. Njemački ambasador Jens Hansfeld rekao je: „Bilo bi varanje održati je unutra.“ Njihov vojni ataše, general Gunar Brugner, poručio je da će „učiniti sve da Ukrajina ostane u borbi“.
Tramp se, istovremeno, smješkao gasom bogatom Kataru, čiji su diplomati priredili veliku zabavu u Nacionalnom muzeju građevinarstva. Dvorana je bila puna visokih zvaničnika, a atmosfera vesela. „Srećni smo“, rekao je jedan katarski diplomat.

Politico: Tramp pokvario prazničnu atmosferu u evropskim ambasadama u SAD-u

Prema najnovijem godišnjem rangiranju „Politico 28“, najmoćnija osoba evropske politike ove godine nije iz Evrope, niti radi u njoj — već u Vašingtonu. Američki predsjednik Donald Tramp zauzeo je prvo mjesto liste, pošto je, kako navodi Politico, svojim odlukama, izjavama i impulsima „više uticao na evropsku politiku nego bilo ko na kontinentu“.
Trampova nepredvidljiva i dominantna politika, od prijetnji NATO saveznicima i preispitivanja člana 5, do otvorenog pritiska na evropske trgovinske i energetske odluke, natjerala je evropske lidere da u hitnoj diplomatiiji „trče u Vašington kako bi sačuvali minimum stabilnosti“.&nbsp;
Evropske prijestonice, iako nezadovoljne i sve svjesnije zavisnosti, zasad ne vide alternativu američkom bezbjednosnom štitu. Dok se kontinent suočava s ratom, energetskim potresima i rastom populističke desnice, evropski lideri istovremeno pokušavaju da umire Trampa i tiho grade sopstvenu stratešku autonomiju.
Odmah iza Trampa na listi najmoćnijih nalaze se danska premijerka Mete Frederiksen i njemački kancelar Fridrih Merc — oboje u centru evropskog pokušaja da odgovore na politički zemljotres koji je Vašington poslao preko Atlantika.
Na četvrtom mjestu je liderka francuske desnice, Marin Le Pen, koju briselski portal označava kao ključnu figuru evropskog političkog zaokreta udesno. Peti je Vladimir Putin, označen kao ''provokator'', čiji potezi još uvijek duboko potresaju evropsku bezbjednosti i politiku.
&nbsp;''Lider iz sijenke'', na šestom mjestu je Najdžel Faraž, desničarski britanski političar, uticajan u širenju populističkih i antiestablišment ideja širom Evrope. Evropska komesarka Ursula Fon der Lajen je na sedmom mjestu, a šef NATO-a Mark Rute na osmom.&nbsp;
Devetu poziciju zauzela je italijanska premijerka Đorđa Meloni, najistaknutija figura moderne evropske desnice. Britanski premijer Kir Starmer zatvorio je top 10.&nbsp;
Zanimljivo je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tek na četrnaestom mjestu, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas je na šesnaestom, &nbsp;dok je akuelni francuski predsjednik Emanuel Makron tek na devetnaestoj poziciji, daleko iza svoje političke supernice Le Pen.
Da je desnica znatno ojačala jasno je iz činjenice da u top deset najtuicajnijih ljudi, čak četiri dolaze sa desnih pozicija- Tramp, Le Pen, Faraž i Meloni. Desnica više nije samo nacionalni fenomen, sada utiče na evropske instutucije, transatlantske odnose, migracionu i bezbjednosnu politiku, izborne procese širom Evropske unije i kontinenta.&nbsp;
Poruka ovogodišnjeg izbora je jasna- Evropa sve više izgleda kao politička pozornica kojom upravlja neko ko stoji izvan nje.

Božena Miljić

Ironija geopolitike: Najmoćniji evropski lider je Donald Tramp

Zvona za uzbunu zvone u Beogradu, na Kosovu i u Sarajevu, navodi se u tekstu časopisa Politico koji potpisuje Sem Bluvit.
Dok je pažnja Evrope bila usmjerena na Ukrajinu, napetosti na zapadnom Balkanu su tinjale, a čelnici u regionu, kao i u Velikoj Britaniji - zabrinuti su da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak za daljnje iskorištavanje problematičnih linija u bivšoj Jugoslaviji.
Zapadni Balkan se opisuje kao "drugo žarište" od strane ljudi visoko pozicioniranih u vladi Ujedinjenog Kraljevstva &nbsp;&nbsp;– i &nbsp;kako se sada situacija zahuktava, Britanija se zalaže da se svih šest država regiona priključi Evropskoj uniji, kako bi se odbranili od ruskog uticaja.
- U ovom trenutku, sa ratom u Evropi a takođe i gledajući dugu ruku ruskog miješanja u regiji, bili biste budala kad bi skrenuli pogled sa Zapadnog Balkana, gdje još uvijek postoje pitanja naslijeđa prošlosti koja tek treba prevazići- rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvd Lami za Politico tokom prošlosedmične posjete regiji.
- Putinovi interesi ovdje su držati region u destabilizaciji. U njegovom je interesu držati na ivici zemlje zapadnog Balkana, imati destabilizovano stanovništvo i voditi sajber i hibridni rat- kazao je Lami.
Svih šest država zapadnog Balkana pokušavaju postati članice EU, što je dugotrajan proces u kojem geopolitika može biti jednako važna kao i ispunjavanje zadataka usklađivanja. One sesusrijeću sa značajnim izazovima, kako unutar države tako i sa svojim susjedima. Bosna i Hercegovina je na primjer gurnuta u krizu jer je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik izbjegao hapšenje zbog svoje separatističke politike. U međuvremenu, Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo krivi Srbiju za nasilje na njihovoj teritoriji, navodi autor dajući kontekst.
Stručnjaci za vanjsku politiku i ministri strahuju da će Kremlj pokušati iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske napetosti kako bi podstakao dalje nemire širiom Balkana, učvršćujući interese Rusije i stvarajući još više problema u dvorištu EU.
- Upravo sada moraju krenuti naprijed ili će i dalje biti rusko poprište (playgound)", rekao je jedan britanski zvaničnikpod uslovom anonimnosti, kako bi razgovarali o stvarima koje nijesu ovlašteni javno komentarisati. Sada postoji "prilično mali prozor" u kojem balkanske države trebaju "prestati sjediti po strani" prije nego što Brisel bude zaokupljen pridruživanjem Ukrajine- procijenili su ovi izvori za Politico.
'Paradoks je ovdje živ'
Lami vjeruje da Srbija – uprkos demokratskom nazadovanju, ugađanju Rusiji i kontinuiranom odbijanju da prizna Kosovo – istinski želi pristupiti EU, procesu koji je započela još 2009.
- Ali postoje različite perspektive o tome kako to postići i koliko brzo i koliko ozbiljno- rekao je Lami tokom intervjua koji je ovom mediju dao u glavnom gradu Srbije, Beogradu.
- Postoji i alternativna vizija, a to je mračnija vizija. To je pozicija koja upućuje na oligarhiju, korupciju, tešku državnu kontrolu, mnogo više od policijske države. Postoji i ta vizija, itim stvarima se sad suprostvljaju ovom dijelu svijeta- dodaje.
Ogromne prepreke koje Srbija mora svladati kako bi se pridružila bloku jasno su prikazane na ulicama Beograda. Sve autoritarnija vlast predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je Dodika nedavno dočekao raširenih ruku, na ozbiljnom je iskušenju zbogtalasa protesta dosad neviđenih razmjera u Srbiji.
Stotine hiljada ljudi marširalo je protiv korupcije u vladi, na protestima koje su organizovali studenti zbog rušenja nadstrešnice na obnovljenoj željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojem je u novembru poginulo 16 ljudi. I dalje svakodnevno blokiraju ulice.
Čak su proširili proteste kako bi se suprotstavili izgradnji luksuznih nekretnina koju je predložio zet američkog predsjednika Donalda Trampa, &nbsp;Džared Kušner.. Hotelski kompleks planiran je na mjestu bombardovanog bivšeg jugoslovenskog general-štaba, spomenika vazdušnim napadima NATO-a koji su okončali rat na Kosovu 1999. Studenti povezuju taj plan s drugim poslovima s nekretninama za koje kažu da su koruptivni. Mnogi u zemlji takođe osjećaju gađenje prema tome što porodica Tramp zarađuje na mjestu uništenom u kampanji bombardovanja koju je vodio Vašington.
Decentralizovani model organizovanja studenata znači da nema jasnog lidera koji bi mogao biti meta gušenja protesta, ali su vlasti optužene za korišćenje ilegalnog zvučnog topa protiv demonstranata. Zvanični Beograd je takođe rekao da su ruske obavještajne službe pomogleu odgovoru na nezadovoljstvo građana, navodi autor teksta opisujući situaciju u Beogradu.
Lami je za Politico rekao da “stojimo uz narod”, prije nego što je pomenuo proteste i tvrdnju o upotrebi zvučnog topa tokom sastanka s Vučićem u srijedu (prošlu) u njegovoj predsjedničkoj palati. Ministar vanjskih poslova UK bio je tamo kako bi potpisao niz sporazuma sa dvostrukim ciljem - borbe protiv ilegalne migracije i držanja Srbije bliže Zapadu.
Ali bilo je jasno u izjavi okupljenim televizijama da Vučić, populist od 6 stopa i 6 inča (198 cm) &nbsp;koji je proveo više od decenije na čelu srpske politike, nije blagonaklono prihvatio izazove.
- Ne pada mi na pamet komentarisati proteste i demonstracije u Velikoj Britaniji jer poštujem suverenitet Velike Britanije- rekao je za strogo kontrolisane srbijanske medije.
Vučić je takođe negirao da je protiv građana koji protestuju korišćena sila ili akustično oružje, te je stao u čvrstu obranu Dodika nakon što je Lami u njihovim izjavama novinarima pomenuo njegovo “neustavno” djelovanje. (Vlada Srbije nije odgovorila na zahtjeve za intervju, naveo je autor)
Na protestima se ne maše zastavama EU. Studenti smatraju da je Brisel zatvorio oči pred endemskom korupcijom koju osuđuju, dok EU pokušava privući Vučića u svoje ruke i dobiti pristup nalazištima litija u Srbiji za proizvođače baterija za električna vozila.
Za razliku od drugih na Balkanu, podrška Srbije za priključnje EU ne čini se ubjedljivom, dok široko rasprostranjena podrška Rusiji ostaje. Proces bi mogao biti još teži budući da država mora priznati Kosovo kao uslov za pristupanje. Grafiti širom Beograda tvrde da je Kosovo Srbija. Sa centralnog Trga Republike vidljivo je negiranje genocida u Srebrenici nad više od 8.0000 muslimanskih muškaraca i dječaka 1995. godine. Uobičajena su i ispisane poruke "jeb.. NATO, jeb.. EU".
Srbija je diskretno dopustila da njeno oružje završi u Ukrajini, ali je jedna od samo dvije evropske zemlje koje nijesu uvele sankcije Rusiji. Njenilideri zagovaraju ulazak u EU, ali takođe održavaju bliske odnose sa Moskvom i Kinom, s kojima Beograd produbljuje privredne i vojne veze.
- Paradoks je ovdje živ- citaraju riječi Lamija.
Linije grešaka i uvertire na Kosovu
Lamijeva posjeta regionu započela je150 milja (240 km) južnije, &nbsp;na Kosovu, gdje u glavnom gradu Prištini dobrodošlica nije mogla biti toplija. Britaniju, SAD-a i NATO tamo najviše cijene jer su priskočili u pomoć Kosovu u ratu sa Srbijom. Generacija djece nazvana Tonibler, Clinton ili Madeleine po zapadnim liderima koji su pomogli naciji da osvoji nezavisnost sada je u srednjim 20-im.
U intervjuu za POLITICO u svom kabinetu, predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, energična milenijalka koja je na visokoj dužnosti od 2021., jasno daje do znanja da nije sve dobro u odnosima sa Srbijom, koju opisuje kao njihovog "ludog hegemonističkog susjeda".
Nedavne tačke žarišta uključuju opsadu srpskog pravoslavnog samostana u selu Banjska na sjevernom Kosovu 2023. godine, od strane naoružanih ljudi u oklopnim vozilima. Jedan policajac i tri etnički srpska napadača ubijeni su u vatri za koju Kosovo krivi Srbiju, a što Beograd osporava.
Zatim je došlo do eksplozije koja je oštetila energetski i vodovodni sistem na ključnom kanalu prošlog decembra, što je Kosovo nazvalo "terorističkim napadom". Srbija je negirala umiješanost i navela da se incident koristi kao izgovor za obračun sa Srbima na Kosovu.
Kosovski premijer Albin Kurti, kojeg Beograd optužuje za represiju nad Srbima u njegovoj zemlji, dugo je upozoravao da je “prijetnja novog rata” stvarna, navodeći intenziviranje saradnje Srbije sa onim što Osmani naziva “trouglom zla” — Rusijom, Kinom i Iranom. Vučić je takođe često ponavljao omen novog sukoba u regionu, tvrdeći da Kosovo nepravedno tretira srpsku zajednicu.
Trupe predvođenje NATO-om iz 29 zemalja dodijeljene sukosovskim snagama, ili KFOR-u, i ključne su za održavanje krhkog mira. Politico je bio u bazi Camp Film City kada su britanski vojnici rekli Lamiju da vjeruju da Rusija podržava srpske aktivnosti na Kosovu, uključujući i obavještajne operacije, potvrđujući tako procjenu jednog visokog zavničnika u Prištini. Vojnici takođe prate političke skupove i izbore, kao i ključnu infrastrukturu nakon eksplozije kanala.
Osmani tvrdi da se Srbija miješala u nedavne opšte izbore na Kosovu; da je “Srpsko-ruski humanitarni centar” na granici s Kosovom zapravo “ruski špijunski centar”; te da je Moskva utrostručila iznos potrošen na dezinformacije na Zapadnom Balkanu od invazije na Ukrajinu.
Osmani insistira na tome da je Amerika pod Trampom pouzdan saveznik, ali upozorava da bi, ako Putin izađe ohrabren iz mirovnih pregovora sa Ukrajinom, pod vođstvom SAD-a, Balkan mogao biti "plodno tlo" za "prelijevanje" tog sukoba.
- Ako ove autokrate koji žele destabilizaciju mogu učiniti što god požele... stvari mogu eskalirati vrlo, vrlo brzo u ovoj regiji- kaže ona. "Dakle, prevencija i odvraćanje su ključni i ne bismo smjeli dopustiti Putinu da ima svoj put. Vučić je predugo plesao uz Putinove note. Krajnje je vrijeme da odluči gdje želi odvesti svoju zemlju''.&nbsp;
Lami je putovao regionom sa Karen Pirs, nedavno imenovanom specijalnom izaslanicom za zapadni Balkan. Do februara, Pirs je bila britanska ambasadorica u Vašingtonu, gdje je bila uveliko hvaljena za svoj rad s Bajdenovom i Trampovom administracijom. Ona ima dugu istoriju u regiji, a njeno se imenovanje smatra potvrdom "koliko ozbiljno Ujedinjeno Kraljevstvo shvaća Balkan", rekao je jedan evropski diplomata.
Na sastanku Osmani sa Lamijem, predsjednca ga je pritiskala oko potpisivanja ekonomskog i sigurnosnog sporazuma koji bi uključivao bilateralnu kupovinu oružja i više zajedničkih operacija između njihovih trupa. Takođe je rekla za Politico da je "službeno izrazila" spremnost svoje zemlje da se pridruži mirovnim snagama koje Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokušavaju organizovati za Ukrajinu - ali je to uslovila potpisivanjem željenog sporazuma sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Predsjednica se obrušila na “aktivno popuštanje” neimenovanih strana u EU, koje je kritikovala da uprkos napetostima nastavljaju dijeliti novac Srbiji. Kosovo je zvanično podnijelo zahtjev za pridruživanje bloku 2022., ali ga još uvijek ne priznaje pet država članica EU i rečeno im je, kao i Srbiji, da mora učiniti više na normalizaciji odnosa.
Rekla je i da bi Lami trebao reći Vučiću da “prestane napadati svoje susjede, vrlo jasno i jednostavno”, iako je u intervjuu za POLITICO odbio pripisati bilo kakvu krivicu za opsadu Banjske. (Privatno, britanski zvaničnici priznaju da postoje dokazi o umiješanosti Srbije.)
'Sporo se razvija'
U Bosni i Hercegovini, Dodik, vatreni predsjednik entiteta kojim upravljaju Srbi, osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javne dužnosti zbog prkošenja naredbama međunarodnogizaslanika, čija je pozicija stvorena kako bi se zaustavilo ponovno guranje regiona u rat. On je od tada izbjegao nacionalnu potjernicua u Srbiji ga je dočekao Vučić i Putin u Moskvi.
SAD i Britanija su ga sankcionisale posljednjih godina, ali ima i onih koji žele da idu dalje, poput Arminke Helić, izbjeglice iz jugoslavenskih ratova, koja je sada članica Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva.
- Uveli smo određene sankcije, ali one nijesu razorne- rekla je bivša vladina savjetnica za vanjsku politiku. Takođeje zagovarala kod ministara da Ujedinjeno Kraljevstvo pošalje trupe u mirovnu operaciju EU-a u Bosni i Hercegovini.
Lami ne isključuje mogućnost novih sankcija za Dodika, odbijajući komentarisati takve mjere osim što je rekao da se "one uvijek drže pod kontrolom".
Jedan od scenarija katastrofe, koju Helić predviđa, &nbsp;je da bi Dodik, pozicionirajući se kao “desno od desnice” i predstavivši se kao žrtva “velike ljevičarske zavjere”, mogao uspjeti u apeluprema Trampu da prizna nezavisnost njegovog regiona u Bosni i Hercegovini.
U jednom od zadimljenih beogradskih barova, Helena Ivanov, istraživačica u Henry Jackson Society think tanku, upozorila je da EU sebi ne može “priuštiti gubitak” Srbije s obzirom na geopolitičke okolnosti, tvrdeći da bi to moglo izazvati talas problema u cijelom regionu.
- Ako se vratite u jugoslovensko vrijeme, da je neko obratio više pažnje na ono što se ovdje događalo '80-ih, mislim da su se stvari mogle odvijati sasvim drugačije. Mislim da se Zapad probudio u realnosti onoga što se događalo u Jugoslaviji prekasno i nedovoljno- rekla je.
Pita se bi li se nešto vrlo slično moglo dogoditi upravo sada, ne u smislu da ishod bude isti - &nbsp;da dobijete rat, ne - nego da se probudite u stvarnosti u kojoj su ruski i kineski uticaji toliko duboko ukorijenjeni u ovoj zemlji da je sve premalo i prekasno.
Helić je saglasna da Zapad posvećuje premalo pažnje, i to pripisuje postupnom uvlačenju Rusije u region.
- To je poput bolesti jer se razvija sporo i nevidljivo. To nije posjekotina; to je poput sporogoreće infekcije i zaraze- rekla je.
Postoji uticaj državnih medija - Russia Today i Sputnjika, kao i Ruske pravoslavne crkve povezane sa Kremljem. Kampanje dezinformiranja vode se i na društvenim mrežama.
Poput Ivanove, Helić smatra da bi opasnost mogla postati očigledna strancima vrlo iznenada, ako se Putinu dopusti da postigne svoje, ali možda tek kada bude prekasno.
- Može preko noći ići iz lošeg u gore jer je ovo proces razgradnje državnih institucija od 2006. godine, svega onoga što smo postigli nakon ratova ’95.- rekla je Helić. “Rusija ne želi stabilan Balkan jer je to stalna, beskrajna zubobolja za Zapad, a Rusiji to sasvim odgovara.”

Putin želi Zapadni Balkan za svoju sljedeću metu, upozorava Britanija

U emisiji "Srećan dan" gledaoci će imati priliku da razmotre kako je savremeni način života doveo do gubitka jednostavnosti i zašto danas, kako se postavlja pitanje, sve nepotrebno komplikujemo.
Gošća emisije je psihoterapeutkinja Darija Bambur, koja će govoriti o pritiscima savremenog društva, potrebi za stalnom kontrolom i važnosti povratka osnovnim vrijednostima koje donose unutrašnji mir i ravnotežu.
U astropsihološkom segmentu emisije donosi se portret znaka Blizanaca – simbola komunikacije, radoznalosti i dualnosti, ali i čestih unutrašnjih preispitivanja.
Poseban dio programa biće posvećen i važnoj društvenoj temi – problemu pasa lutalica. Kroz razgovor o nemaru, odgovornosti i ulozi zajednice otvara se pitanje sistemskog rješavanja problema napuštenih životinja.
Emisiju „Srećan dan“ gledajte na Televizija E od 9 do 11 sati.

"Srećan dan": Jednostavnost života, psihološki pritisci i društveni izazovi

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) planira da izdvoji 19.000 eura za smještaj, ishranu i prateće usluge tokom realizacije specijalističke obuke Specijalne jedinice policije u zimskim uslovima, koja će biti organizovana na Žabljaku.
Kako je predviđeno, obuka će trajati deset dana, u periodu od 1. do 10. marta, a njom će biti obuhvaćeno 28 pripadnika Specijalne jedinice policije.
Tenderskom dokumentacijom precizirano je da je neophodno obezbijediti odgovarajući smještaj, pri čemu svaka soba mora imati toplu i hladnu vodu dostupnu 24 sata, kao i klima-uređaj. U okviru nabavke predviđene su i usluge pune ishrane, koje podrazumijevaju doručak, ručak i večeru, s tim da se ručak, po potrebi, može obezbijediti i u formi „lunch paketa“.
Troškovi boravišne takse i osiguranja obračunavaće se u skladu sa važećim propisima, dok je za sve učesnike obuke planirano i obezbjeđivanje dnevnog ski-pasa za skijalište „Savin kuk“, što je dio programa obuke u zimskim i planinskim uslovima.
Dodatno, ponuđač usluga mora obezbijediti zaseban parking prostor za najmanje deset službenih motornih vozila, kao i salu za sastanke kapaciteta minimum 28 mjesta, koja će biti korišćena za teorijski dio obuke i brifinge.
Tender je otvoren do 9. februara.
T.K.

Za zimsku obuku SJP na Žabljaku 19.000 eura

Proces koncesije crnogorskih aerodroma stigao je i do međunarodnih finansijskih institucija. Premijer Milojko Spajić saopštio je sa Svjetskog samita u Dubaiju da će Svjetska banka pomoći Crnoj Gori da što prije okonča višegodišnji tender za upravljanje aerodromima.
Istovremeno, prema saznanjima Televizija E iz Brisela, i Evropska unija razmatra mogućnosti kako bi mogla podržati Crnu Goru da aerodromi ostanu u potpunom državnom vlasništvu.
Premijer Spajić je nakon sastanka sa rukovodstvom Međunarodna finansijska korporacija istakao da je ova institucija spremna da pruži punu podršku Vladi Crne Gore u završetku tendera započetog prije sedam godina.
– Međunarodna finansijska korporacija daje punu podršku Vladi Crne Gore da se tenderski proces za crnogorske aerodrome okonča u najboljem interesu države i građana. Na sastanku sa generalnim direktorom IFC-a Makhtarom Diopom razgovarali smo o projektima koje Crna Gora sprovodi i planira, naročito u oblasti saobraćajne infrastrukture i zelene tranzicije, koje je IFC spreman da podrži kroz finansijske instrumente, ekspertizu i tehničku pomoć, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama – poručio je Spajić.
Međutim, pitanje najboljeg modela upravljanja aerodromima i dalje je otvoreno. Prema informacijama iz Brisela, Evropska komisija razmatra različite oblike finansijske podrške kako bi aerodromi ostali u državnom vlasništvu, što je ranije zagovarala i bivša ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
– Smatrala sam da postoji potencijal da država sama razvija svoje aerodrome. Imamo sjajno rukovodstvo Aerodroma Crne Gore koje je pokazalo da zna da radi, ugovorili su veliki broj linija za narednu godinu. Naravno, problem su infrastrukturni kapaciteti i Vlada je toga svjesna. Koncesionar bi sigurno brže mogao da uloži u infrastrukturu i to je, vjerujem, bila glavna motivacija za nastavak procesa, koji je pokrenut prije mog dolaska na čelo Ministarstva – kazala je Vukićević ranije za Televiziju E.
Nakon sedam godina od pokretanja postupka, Vlada Crne Gore je prošle godine pokušala da konačno okonča proces koncesije. Tenderska komisija, kojom je rukovodio ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, odlučila je da aerodromima upravlja južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation u okviru 30-godišnje koncesije.
Međutim, proces još nije finalizovan. Drugorangirana kompanija Corporación América Airports dva puta je podnijela tužbu Upravnom sudu, tvrdeći da procedura nije sprovedena u skladu sa zakonom, jer je u prvobitnoj evaluaciji Incheon bio ispod prosjeka i nije ispunjavao tehničke kriterijume. Nakon ponovnog ocjenjivanja, južnokorejska kompanija je prošla dalje i postala favorit Vlade Crne Gore.
I dok međunarodne institucije nude različite modele podrške, ostaje otvoreno pitanje – da li će Crna Gora izabrati put koncesije ili pokušati da uz pomoć evropskih fondova zadrži aerodrome u državnim rukama.

Koncesija aerodroma pod međunarodnom lupom: Svjetska banka nudi podršku, EU razmatra državno vlasništvo

Dobrotvorna organizacija Sare Ferguson, Sarah's Trust, objavila je da će se zatvoriti „u dogledno vrijeme“ nakon novih otkrića o povezanosti bivše vojvotkinje sa osuđenim pedofilom Džefrijem Epstinom. Portparol organizacije izjavio je: „Naša predsjednica Sara Ferguson i upravni odbor saglasili su se da će se udruženje, nažalost, uskoro zatvoriti.“ Dodao je da je zatvaranje „bilo u pripremi i razmatranju već nekoliko mjeseci“, piše Skaj Njuz.
Portparol je takođe rekao da su „izuzetno ponosni na rad udruženja tokom prethodnih godina“, uključujući dostavljanje pomoći tokom pandemije i osobama pogođenim ratom u Ukrajini.
Ova odluka uslijedila je nakon što je objavljivanje novih dokumenata povezanih sa Epstinom prošlog petka dodatno rasvijetlilo prirodu odnosa bivše vojvotkinje i pokojnog milijardera.
U ponedjeljak je objavljeno još nekoliko imejlova poslatih Epstinu sa adrese za koju se vjeruje da pripada Fergjuson, uključujući dvije poruke iz 2010. &nbsp;
U poruci poslatoj 30. januara 2010. uveče, sa naloga pod imenom „Sarah“, Epstinu je poručeno da je „legenda“. U poruci dalje stoji: „Zaista nemam riječi kojima bih opisala, dragi moj, zahvalnost za tvoju velikodušnost i dobrotu. Stojim ti na raspolaganju. Samo me oženi.“
Skaj Njuz vjeruje da je pošiljateljka bila bivša vojvotkinja. Nije navedeno na šta je imejl bio odgovor, niti postoji bilo kakav dodatni kontekst u vezi sa porukom.
U drugoj poruci iz septembra 2010. korisnik potpisan kao „Ferg“, za kojeg Skaj Njuz takođe vjeruje da je riječ o gospođi Fergjuson, pita Epstina kada će je „zaposliti“.
Finansijer, koji je 2019. &nbsp;&nbsp;pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji u Njujorku, dok je čekao suđenje za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije, odgovara da će posjetiti London narednih sedmica kako bi „razgovarali o tome“, te dodaje: „Nikada te nijesam iznevjerio.“
„Ferg“ na to odgovara: „Ni ja tebe, i nikada neću. Moje prijateljstvo je čvrsto do samog kraja, čak i kada se tijelo ohladi. Volim te sada i zauvijek. I znam da i ti voliš mene…“
U intervjuu iz 2011. Ferguson je izjavila: „Nikada više ne bih imala nikakve veze sa Džefrijem Epstinom. Gnušam se pedofilije i svakog seksualnog zlostavljanja djece. Bila je to ogromna greška u prosuđivanju.“
Ta izjava uslijedila je tri godine nakon što je Epstin 2008. priznao krivicu za podvođenje, što je uključivalo i maloljetnu osobu. Samo pominjanje u dokumentima povezanim sa Epstinom ne podrazumijeva izvršenje krivičnog djela.

Tag: politico