Građanska inicijativa (GI) 21. maj ocijenila je da su parlamentarne partije glavna politička, društvena i sistemska prepreka u stvaranju stabilne države i pristojnog društva. Bez obzira da li su vlast ili opozicija, riječ je o grupama koje, kako navode, moraju biti prepoznate i prevaziđene da bi Crna Gora mogla napredovati.
Za Pokret Evropa sad, iz GI 21. maj kažu da je „partija pod uticajem neočetničkih struktura, koja će opstati isključivo dok je dio vlasti“.
Stranke poput Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije i njihovih satelita opisane su kao „sluge beogradskih režima i proizvodi palanačkog velikosrpskog mentaliteta, izrazito fokusirani na finansijske i funkcionalne koristi“.
Demokrate su ocijenjene kao „demagoški i averzivni ostatak Socijalističke narodne partije, provincijalni populisti i posluga Srpske pravoslavne crkve“.
URA je, prema GI 21. maj, „skup političkih prevaranata, mimikrijska građanska stranka i prislužitelji Vučića“, dok su članovi Demokratske partije socijalista (DPS) opisani kao „tipični konvertiti i suverenistički foliranti, opozicija smještena u Đukanovićevom desnom džepu, koja razgrađuje svaku alternativu posvećenu Crnoj Gori“.
Evropski savez je, kako navode, „operetska koalicija koja obesmišljava reintegraciju Socijaldemokratske partije, a istovremeno se vuče na repu DPS-a“.
Za Bošnjačku stranku i srodne etničke partije kažu da predstavljaju „primjer digestivnih grupa i identitetskog komercijalizma“ i dodaju da su „na dobrom putu da razviju simptom ‘ugroženog srpstva’“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

GI 21. maj: Političke stranke glavni izazov za stabilnu i uređeniju Crnu Goru

U Crnoj Gori u prosjeku na oko 1.000 stanovnika postoji jedna partija. Dok se u nekim državama partije stvaraju tek povremeno, kod nas je to, izgleda, postao sezonski trend – pa tako imamo preko pedeset aktivnih političkih partija.&nbsp;
Dok se građani pitaju kako zakrpiti kućni budžet, država je odlučila da poveća partijski – i to sa 0,5 na 0,8 odsto – odnosno iz državnog i lokalnih budžeta za političke partije oko 15,7 miliona eura.&nbsp;
Iz NVO sektora poručuju da je sistem prezasićen i da nije jasno koliko je opravdano ovoliko izdvajanje.
Veliki broj političkih subjekata na relativno mali broj građana dovodi do prezasićenog izbornog sistema, znatno povećanje apstinenata među biračima. Čest je slučaj da se pri svakom izbornom ciklusu neke partije i njihovi stavovi mijenjaju, a nakon izbora teži se koalicijama.
Sve više je očigledan interes partija, a ne građana, smatra Nevenka Vuksanović, direktorica NVO CEDEM, što za jedno demokratsko društvo nije dobro.
- I prethodno je cifra bila velika, a sada je zbilja nezaslužen namet za građane. Mislim da je neopravdano da se toliki procenat slije u finansiranje partija i da postoje daleko urgentnije stvari u koje treba usmjeriti taj novac. Crna Gora se time kotira u red najskupljih izbornih sistema, a daleko od toga da naš standard to može da podrži i opravda takvo izdavanje - rekla je Vuksanović.

1250x600

1084x550

U Crnoj Gori više od 50 partija i 15,7 miliona razloga za brigu

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, od Uprave za državnu imovinu (UDI) tražio podatke o izdvajanjima iz budžeta za zakupe prostora političkih partija od 1. aprila 2023. do 1. aprila 2025. godine, ali ova institucija uporno odbija da im te infromacije dostavi.
- Podsjećamo da smo u prethodnom istraživanju utvrdili da je od 1. januara 2020. do 31. marta 2023. iz budžeta izdvojeno 1.701.600,57 eura za zakup prostorija parlamentarnih partija: 2020: 529 522,48 eura &nbsp;2021: 517 320,44  eura; 2022: 540 293,28  eura; 2023: 114 464,37 eura - naveli su u CGO.
&nbsp;Tada su, kako su podsjetili, najviše profitirale velike stranke, poput Nove srpske demokratije (NSD) - 239 357,39 eura, dok su najmanja izdvajanja išla manjim partijama, poput Albanske alternative.
- Trošenje javnog novca mora biti javna stvar - bez izuzetka. Povjerenje u institucije ne gradi se ćutanjem, već otvorenošću i odgovornošću prema građanima - poručili su u CGO.

Uprava za državnu imovinu krije koliko država plaća političkim partijama za zakupe prostora

Srpski jezik je u temeljima Crne Gore i treba da bude službeni, kazao je za TV Nova M mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije Mićović.
Joanikije tvrdi da je položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori danas bolji nego prije 2021. godine i da imaju korektne odnose sa Vladom Milojka Spajića i samim premijerom, ali da Crkva ne ne utiče na dešavanja u zemlji.
Ipak, on ne krije da političari dolaze kod njega kada, kako kaže, udare glavnom o zid.
- Mi smo gledali, koliko je god bilo moguće, da se vratimo svom redovnom poslu i službi. Imamo mnogo obaveza na tom planu, nije nam do politike. Kada se pojave neke krize, dolaze ljudi kod nas da razgovaramo o svim stvarima. Rijetko kad dolaze, dolaze samo onda kada vide da su udarili glavom o zid - rekao je Joanikije za TV Nova M.
Na pitanje da li je u posljednje vrijeme imao sastanke sa političarima po pitanju mimoilaženja na političkoj sceni, Joanikije je rekao da nikakvih zvaničnih susreta nije bilo.
- Ali pojedini ljudi dolaze u crkvu na službu. Ja ih pozdravim kao i sve ostale, pitam kakva je situacija... Ne želimo da učestvujemo u pregovorimo, jer se tamo pregovara o interesima. Političkim partijama je zadatak da se bore za vlast, da se bore za što bolji položaj, za što više političkog uticaja, pa i što više novca i fotelja. To je nama strano i mi se tim stvarima ne bavimo, to prepuštamo njima. To je njihov posao i odgovornost. Kako bih se ja miješao u to, pa poslije da snosim odgovornost zajedno sa političarima, a zapravo ne mogu suštinski da imam ikakvog uticaja - zaključio je Joanikije.
T.K.

Joanikije ne krije da političari dolaze dok njega kada "udare glavom o zid"

Uoči svakih izbora aktuelizuje se pitanje zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe. Iz nevladinog sektora ukazuju da ne postoji istinska politička volja, niti dovoljna institucionalna spremnost da se spriječi ovaj fenomen.
Pravni okviri i napori nadležnih da iskorijene tu pojavu ostali su, kako zaključuju, ograničeni. Novi menadžment Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) tvrdi da su proaktivni i da već razmatraju nekoliko predmeta kada je riječ o mogućem korišćenju državnih resursa za potrebe partija.
- U toku je prikupljanje dokumentacije, nakon čega će se brzo donijeti odluke po svim predmetima. I odnose se na ispitivanje mogućeg kršenja zakona kada je u pitanju obezbjeđivanje besplatnog prevoza od strane Glavnog rada, kada je u pitanju zakup bilborda od strane trećih lica, kojima se šalju poruke u izbornoj kampanji a koja predstavlja prikrivenu kampanju ili kampanju od strane trećih lica, ali i različitih vidova funkcionerske kampanje - kazao je za Radio Crne Gore Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a.
Drakić napominje da nijesu svi oblici funkcionerske kampanje sankcionisani zakonom.
- Ono što je poruka osnovna je da se političari i političke partije u izbornoj kampanji suzdrže od nekog ponašanja koje ih može dovesti u sumnju da koriste svoj položaj za sticanje prednosti odnosu na druge čak i ukoliko to nije zakonom izrečito zabranjeno - kaže Drakić.
On je istakao da je ASK već uradio studije slučaja i predložio izmjene zakona iz ove oblasti kako bi se jasno definisala pravila i ovlašćenja agencije.

Drakić: Političari da se odgovorno ponašaju tokom kampanje

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Budžet Skupštine Crne Gore - rast bez pauze: Za pet godina uvećanje od 78 odsto

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nijesam na društvenim mrežama, ali nekim čudom sve Vaše I Borisove objave dođu do mene, da ih pročitam I analiziram, pa evo da to uradim I sad, da ne narušim tradiciju koju sam uspostavila još davne prošle godine. (A koliko vidimo za uspostavljanje tradicije potrebna je samo volja.)
Elem, dođe tako do mene jedno Vaše zanimljivo smatranje o još jednom neviđenom uspjehu Javnog servisa ostvarenom zahvaljujući mudroj I nadasve promišljenoj upravljačko-uređivačkoj politici, to jest Vama I Borisu.
Da pojasnim. Naš Nelegalni, tek što se vratio sa napornog skijanja, obznanio je da je “RTCG prema najnovijem EBU izvještaju među javnim medijskim servisima sa najvećim reachom (dosegom) u Evropi”. Šta god to značilo. Stavio je on tu I neke tabelice I naravno motivacionu poruku – Idemo dalje! I, sad ide najzanimljiviji dio. U jednom od komentara neko je to pohvalio I postavio pitanje: hoće li RTCG reprizirati seriju “Božićni ustanak”? Nelegalni i da budem korektna pa da upotrijebim eufemizam – socijalno inteligentni Boris, u odgovoru, ostavio je mogućnost da će se to desiti. Međutim... Iz dubine Fejsbuka ukazaste se I Vi, po meni ničim izazvani, ali valjda željni pohvala, pa baciste smatranje:
“Upravo što smo relaksirali program od ‘ustanaka i ustanika’ i raznih ‘tema i jastrebova’ bilježimo ovakve rezultate. Okrenimo se životu i budućnosti!”
Aha, ponijelo vas, pa ishitreno, olakšaste dušu.
I, kakav zaključak možemo da izvedemo? Jedini mogući. Po Vama Božićni ustanak je “razna tema”, a svako ko se bavio ili bavi tim je jastreb?! I sve ste uspješno eliminisali, odnosno relaksirali. Na ovaj ili onaj način.
Je li tako? Očito jeste.
Jesam li iznenađena? Pa, pravo da Vam kažem i ne. Znate, onom kome su vrane prirodno okruženje, jastrebovi se često priviđaju! Uostalom, bolje da se Vi ne bavite ustancima i ustanicima. Imate Vi prečeg posla. Treba pravdat one aranžmane, da se podiže svijest makanjama da trče za loptom. Zahtjevno je to.
I još nešto, ako to već nijeste uradili, onaj spisak što ste dobili sa imenima, u Vašem citatu naznačenih kao jastreb ptice, možda najbolje da progutate. Otkud znate šta nosi vrijeme. Ali, popijte I jedan probiotik. Za svaki slučaj. Ako me razumijete šta hoću da kažem?!
E, sad, analizirajmo i Vašu parolu “okrenimo se životu i budućnosti”. Šta to u praksi znači zorno ste juče pokazali. Na svim platformama Javnog servisa tradicija koju by the way ne pamte stariji od 20 godina toliko je detaljno i pomno propraćena da čak ni zvanični sajt Crkve Srbije nije imao šta da doda. A, onaj dio slavljenja i pjevanja zločincu i koljaču, u Dnevniku je pojašnjen ležerno - jedan dio pjevao, jedan dio negodovao. I kraj. Ne treba da se bavimo “raznim temama”. Samo život i budućnost.
Nego, s obzirom na događaje koji nas očekuju - isticanje mandata, depeše iz sudstva i tužilaštva i tako to, predlažem da proaktivno djelujemo. Pošto smo okasnili za ovaj 19. januar, predlažem da već počnemo da pripremamo adekvatnu akciju za sljedeći. I da o tome blagovremeno
obavijestimo javnost. Valjalo bi. Dakle predlažem da svi djelatnici i djelatnice Javnog servisa iduće godine organizovano i obnaženo, krenu na Sastavke i ulete u ladnu Moraču. Sa Vama i Borisom na čelu. Normalno.
Crkvi bi ovo bilo milo. A što je njima milo, Vama je zeru milije. I korisnije.
I, naravno, djelatnici i rukovodeći kadar trebalo bi da imaju na sebi speedo kupajuće gaće, a djelatnice da odjenu bikini. Živahnih boja. Valjalo bi zbog kolorita, jer bi dron pratio kolonu od 800 uposlenika Javnog servisa kako organizovano baulja prema Sastavcima. Ozbiljnosti radi, bilo bi poželjno da Vi I Boris lično provjerite opremu svakog uposlenika, pa da sukladno tome odlučite ko ide u prvi, a ko u posljednji red. Vi i Boris ste u svakom slučaju na čelu kolone.
Bio bi to lijep prizor!
Priznajte, već zamišljate.
Neka Vas bog sačuva od nazeba I neka Vam podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, Dukljanski fanatik

Tag: politicke-partije