Održana je prva sjednica Glavnog odbora Pokret narodnog povjerenja Crne Gore, čiji je osnivač i lider Dragoslav Dado Šćekić, čime je načinjen značajan korak u daljem organizacionom i političkom jačanju Pokreta.
Glavni odbor čine članovi opštinskih i inicijativnih odbora iz svih krajeva Crne Gore, što, kako je ocijenjeno, potvrđuje široku teritorijalnu zastupljenost i rastuću podršku Pokretu narodnog povjerenja.
Na sjednici su usvojeni važni zaključci i definisani dalji pravci djelovanja. Izabran je Politički savjet Pokreta, dok su formirani i timovi koji će raditi na pripremi izbora predsjednika Savjeta mladih i Savjeta žena, kao i na aktivnostima usmjerenim ka formiranju opštinskih odbora širom Crne Gore.
Posebno je istaknuto da Glavni odbor broji 85 članova, od kojih je više od 90 odsto visokoobrazovanih, dok više od polovine članstva čine žene i mladi. Ovakva struktura, kako je ocijenjeno, potvrđuje jasno opredjeljenje Pokreta narodnog povjerenja ka uključivanju mladih, žena i obrazovanih ljudi u procese odlučivanja.
U okviru diskusije, članovi Glavnog odbora konstatovali su da politička situacija u Crnoj Gori nije zadovoljavajuća, te da je povjerenje građana u političke subjekte na istorijskom minimumu. Na to, kako su naveli, ukazuju rezultati prethodnih parlamentarnih izbora, rastuća apstinencija birača, kao i trend njenog daljeg povećanja potvrđen najnovijim istraživanjima javnog mnjenja.
Kao jedan od ključnih uzroka ovakvog stanja istaknuto je da promjene koje su građani očekivali nakon višedecenijske vlasti nijesu ostvarene u mjeri u kojoj se očekivalo, što se, kako je ocijenjeno, ogleda u izostanku pune vladavine prava, institucionalne zaštite i ekonomske sigurnosti građana.
U tom kontekstu, prepoznata je potreba za Pokretom narodnog povjerenja kao novim političkim subjektom koji okuplja sve veći broj odgovornih i kompetentnih ljudi, spremnih da kroz buduće djelovanje i eventualno učešće u vlasti rade u interesu građana i države.
Pokret narodnog povjerenja, kako je poručeno, ostaje posvećen vraćanju povjerenja građana u politiku kroz odgovorno djelovanje, otvoren dijalog i ponudu konkretnih rješenja u interesu svih građana Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

PNP: Politička situacija nije dobra

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković ne očekuje vanredne parlamentarne izbore u 2025. godini, ali smatra da opozicija mora djelovati konstruktivno, ne samo u institucionalnom već u ukupnom političkom i javnom prostoru. To bi, kako kaže u razgovoru za Portal RTCG, moglo dovesti do smjene "nesposobne i bahate vlasti".
- Evropska budućnost, snaga institucija i ugled države moraju biti ključni ciljevi objedinjenog djelovanja opozicije. Stranka evropskog progresa je spremna i sposobna da djeluje u tom pravcu. To bi, siguran sam, dovelo do smjene nesposobne i bahate vlasti - kaže Marković.
Godinu na izmaku je, kako kaže, obilježila burna i nestabilna politička situacija.
- Vlast ili stranke vlasti su zbog neznanja, političke pohlepe Crnu Goru držale u stalnim političkim krizama koje su dovele do niza vanrednih izbora u više opština. Andrijevici, Beranama, Budvi dva puta i, naravno, u Podgorici. Umjesto da se radi na razvoju, stabilnosti i standardu, građani su svako malo morali na birališta. Naravno, to je rezultiralo i trošenjem značajnog novca građana - navodi on.
S druge strane, kako kaže, nefunkcionalnost institucija i nesaradnja nosilaca najvažnijih državnih funkcija bila je konstanta.
- Nepostojanje komunikacije između Vlade i predsjednika države se pretvorilo u rijaliti, a ne odgovorno vršenje državnih dužnosti. Stavljanjem na listu zabrane ulaska u Hrvatsku predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i predsjedniku stranke vlasti Milanu Kneževiću je ozbiljna kompromitacija države i sjenka na njen međunarodni ugled - kaže Marković.
Na kraju, kako navodi, kriza oko Ustavnog suda dovela je do blokade rada Parlamenta i nemogućnosti donošenja budžeta i važnih zakona.
- Ovo bi bilo previše i za mnogo veće i snažnije države. Bez obzira na hvalospjeve vlasti o istorijskim rezultatima, u 2024. godini smo svjedočili političkom i sveukupnom posrnuću Crne Gore - zaključio je Marković.

Marković: Konstruktivno djelovanje opozicije moglo bi dovesti do smjene nesposobne i bahate vlasti

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Kolumbija je u četvrtak saopštila da će uvesti carinu od 30 odsto na određenu grupu proizvoda iz Ekvadora i obustaviti isporuku električne energije toj zemlji, kao odgovor na istu takvu carinu koju je dan ranije najavila vlada ekvadorskog predsjednika Danijela Noboe. Rastući trgovinski spor između dvije susjedne južnoameričke države uslijedio je nakon što je Noboa javno izrazio nezadovoljstvo zbog trgovinskog deficita s Kolumbijom, koji premašuje 850 miliona dolara.
Noboa je ukazao i na nedostatak reciprociteta u obezbjeđivanju zajedničke granice, koja i dalje predstavlja uporište kriminalnih organizacija i međunarodne trgovine drogom.
Kolumbijska vlada izrazila je iznenađenje zbog jednostranog poteza Ekvadora, ističući da je bilateralna saradnja i dalje aktivna kroz uspostavljene binacionalne mehanizme, uključujući zajedničke vojne i antinarkotičke operacije.
Prema podacima ekvadorskog Ministarstva proizvodnje, od januara do novembra 2024. godine izvoz Ekvadora u Kolumbiju iznosio je 760 miliona dolara, dok je uvoz iz Kolumbije dostigao 1,8 milijardi dolara. Nadovezujući se na taj trend, Ekvadorska federacija izvoznika saopštila je da je trgovinski deficit s Kolumbijom u istom periodu 2025. godine dostigao 852 miliona dolara.
Carina od 30 odsto, koju je Kolumbija najavila u četvrtak, odnosi se na 20 nedefinisanih ekvadorskih proizvoda, uz napomenu vlasti da postoji „mogućnost proširenja mjere na širu grupu proizvoda“.
Kolumbijsko Ministarstvo trgovine saopštilo je da izvoz tih proizvoda vrijedi približno 250 miliona dolara, naglašavajući da će mjera imati značajan uticaj na bilateralnu razmjenu. Ipak, ministarka trgovine Dijana Marsela Morales istakla je da su carine privremenog karaktera i da ostaje otvorena za diplomatsko i pregovaračko rješenje. Poslovna zajednica u obje zemlje upozorava na neposredne ekonomske posljedice ukoliko vlade ne uspiju da riješe trenutni carinski spor.
- Od juče nam se članice komore javljaju u stanju velike zabrinutosti - izjavila je za agenciju Associated Press izvršna direktorica Kolumbijsko-ekvadorske privredne komore sa sjedištem u Bogoti, Oliva Dijazgranados.
Ova situacija direktno utiče na razvoj kompanija i projekcije prodaje, a mogla bi dovesti u pitanje i radna mjesta.
Dijazgranados je navela da poslovna zajednica trpi najveći teret napetosti, ali da korijen problema leži u bezbjednosnim institucijama, a ne u trgovini.
Istovremeno, kolumbijsko Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo je neograničenu suspenziju svih međunarodnih isporuka električne energije Ekvadoru. Ministarstvo je taj potez okarakterisalo kao „preventivnu mjeru“ ključnu za zaštitu energetske suverenosti i bezbjednosti Kolumbije.
Odluka je uslijedila nakon oštre reakcije kolumbijskog ministra energetike Edvina Palme, koji je ekvadorske carine osudio kao „ekonomsku agresiju“ koja podriva regionalnu integraciju.
Palma je podsjetio na ironiju aktuelnih tenzija, navodeći da je tokom teške energetske krize u Ekvadoru krajem 2024. godine Kolumbija kontinuirano obezbjeđivala oko 90 odsto svog izvoznog viška električne energije – približno 450 megavata – kako bi stabilizovala elektroenergetsku mrežu svog susjeda.

Kolumbija uvodi carine i obustavlja izvoz struje u Ekvador dok se trgovinski spor produbljuje

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas da visoko cijeni poziv američkog predsjednika Donalda Trampa u Odbor za mir i dodao da Hrvatska trenutno razmatra pravne i druge aspekte tog predloga.
- Podrška i unapređenje istorijskog mirovnog procesa na Bliskom istoku i dalje su jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje dijelimo sa Sjedinjenim Američkim Državama i širom međunarodnom zajednicom. U tom duhu, Vlada Republike Hrvatske trenutno razmatra pravne i druge aspekte tog predloga i konstruktivno će sarađivati s američkim i evropskim partnerima - napisao je Plenković na mreži Iks.
On je dodao da će Vlada nastaviti "snažno da zagovara očuvanje i jačanje transatlantskih odnosa i unapređenje mira na Bliskom istoku i šire".
Hrvatska je dobila poziv da se pridruži Odboru za mir. Plenković, koji se nalazi u Davosu, ranije je rekao da je još prerano znati hoće li se odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji treba proučiti i o njemu se konsultovati, dok se predsjednik Zoran Milanović još nije izjašnjavao.
Kako su prenijeli mediji, hrvatska ambasadorka u Švajcarskoj Andrea Bekić prisustvovala je danas u Davosu ceremoniji potpisivanja povelje Trampovog Odbora za mir, ali je nije potpisala.

Plenković: Hrvatska razmatra Trampov poziv

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da obezbijedi više raketa Patriot i drugih sistema protivvazdušne odbrane tokom sastanka u Davosu.
Zelenski je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, takođe otvorio mogućnost trostranih razgovora između ruskog, ukrajinskog i američkog tima koji bi se održali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u petak i subotu.
Tramp i Zelenski bili su na sastanku više od sat na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u razgovorima koje je Tramp nazvao pozitivnim.
- Sastanak sa predsjednikom Zelenskim je bio dobar. Vidjećemo kako će se završiti - rekao je Tramp tokom kratkog susreta sa novinarima dodajući da je njegova poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu bila da “rat mora da se završi”.
Ubrzo nakon Trampovih izjava, Zelenski je rekao da je njegova glavna poruka da je Ukrajini potrebna dodatna odbrana od ruskih napada dronovima i raketama koji su ostavili do milion ljudi bez grijanja i struje na temperaturama ispod nule.
- Moje posljednje reči predsjedniku Trampu (bile su): Ne zaboravite na protivvazdušnu odbranu, ne zaboravite na Patriot - rekao je Zelenski dodajući da je Ukrajini to veoma važno tokom ove zime.

Tag: politicka-situacija

PNP: Politička situacija nije dobra

Marković: Konstruktivno djelovanje opozicije moglo bi dovesti do smjene nesposobne i bahate vlasti

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Kolumbija uvodi carine i obustavlja izvoz struje u Ekvador dok se trgovinski spor produbljuje

Plenković: Hrvatska razmatra Trampov poziv

Zelenski pozvao Trampa da obezbijedi Ukrajini jaču protivvazdušnu odbranu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO