<p>Predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, <b>Jelena Božović</b>, reagovala je na današnju izjavu predsjednika države Jakova Milatovića, koji je kazao da odgađanje sjednice Ustavnog odbora, na kojoj je trebalo da se utvrdi prijedlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, predstavlja nastavak ustavne krize.</p>
<p>Božović je poručila da je istinski zabrinuta za predsjednika države, koji, kako kaže, maltene od početka svog mandata pokušava da sa svojim skromnim ovlašćenjima i još skromnijim vještinama glumi nešto što nije.</p>
<p>- Tako je i jutros ponovo, nakon kraće pauze, ušao u komičnu ulogu oca nacije koji prokazuje i pronalazi krivce, pa se zaboga sada Crna Gora, zbog toga što Skupština nije bunar želja Jakova Milatovića, nalazi, kako on to kaže "u produženoj ustavnoj krizi" - dodala je ona.</p>
<p>Božović navodi da jedino što je trenutno u krizi „jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića</p>
<p>- Koji je tu gdje jeste dominantno zbog podrške naše koalicije i zbog toga što su ljudi na predsjedničkim izborima glasali protiv Mila Đukanovića, a ne za dežurnog Kalimera, koji svako malo viče „nepravda, nepravda“ - istakla je Božović.&nbsp;</p>
<p>Tome u prilog, kako je dodala, najbolje govore i rezultati podgoričkih izbora, gdje je lista sa njegovim imenom i prezimenom uzela itekako skroman broj glasova, uprkos koalicionom nastupu sa jednom etabliranom parlamentarnom strankom.&nbsp;</p>
<p>- Da budem lična – lista sa mojim imenom u Beranama je procentualno osvojila više glasova nego njegova sa imenom i prezimenom u Glavnom gradu koji ima gotovo 20 puta više stanovnika i birača - kazala je ona.</p>
<p>Božović je poručila predsjedniku Milatoviću da se „okane Skupštine i posveti sopstvenim obavezama“.</p>
<p>- Ova Skupština će završiti sve svoje obaveze, a to svakako nije da bude igralište za njegove neutemeljene primjedbe - zaključila je Božović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Božović: Jedino što je trenutno u krizi jeste politička karijera usputnog predsjednika Jakova Milatovića

<p>Na sastanku premijera i lidera Pokreta Evropa sad (PES) <b>Milojka Spajića</b> i predsjednika opozicionih partija Demokratske partije socijalisa (DPS) i Socijaldemokrata (SD) <b>Danijela Živkovića</b> i <b>Damira Šehovića</b>, koji je organizovao šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>, nije postignut konkretan dogovor o prevazilaženju političke krize, piše Portal RTCG.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6296%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-zivkovic-i-sehovic-kod-satlera-o-rjesavanju-politicke-krize&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Nezvanično saznanje RTCG je da je usaglašeno da se pregovori nastave.</p>
<p>Spajić, Živković i Šehović su se sastali večeras u Podgorici da bi razgovarali o rješavanju političke krize izazvane smjenom doskorašnje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>.</p>
<p>Ona je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.</p>
<p>Zbog toga opozicija blokira, odnosno ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>

Sastanak Spajića, Živković i Šehovića sa Satlerom završen bez konkretnog dogovora

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> je u odgovoru neformalnoj grupi studenata "Kamo śutra“ preskočio njihov prvi i glavni zahtjev (da smijeni ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića </b>i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu<b> Aleksu Bečića</b>). Studneti ne mogu biti zadovoljni i imaju pravo da se o svemu odrede onako kako smatraju za shodno – kazala je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E građanska aktivistkinja, <b>Dina Bajramspahić</b>.</p>
<p>Ona smatra da svi u društvu moraju dati doprinos da studenti sačuvaju svoju autonomiju i da sačuvaju, kako kaže, ono najbolje što su donijeli političkoj situaciji u Crnoj Gori.</p>
<p>- To su potpuno jasni, opravdani, izričiti zahtijevi koje, po mom sudu, premijer nije dovoljno jasno čuo, niti se o njima dovoljno jasno odredio. Svi znamo da je prvi i veoma važan zahtjev - odgovornost onih koji po funkciji koju obavljaju treba da snose. Dakle, imajući u vidu način na koji predsjednik Vlade Crne Gore komunicira, obično putem kratkih tweetova, nedovoljno ozbiljno shvatajući složenost crnogorske situacije, možemo reći da je, ipak, ovoga puta uputio malo duži dopis. Međutim, budući da je preskočio prvi i glavni zahtjev, ne vjerujem da će studenti biti zadovoljni. Imaju puno pravo da se o svemu odrede onako kako sami smatraju za shodno – kaže Bajramspahić.</p>
<h2><b>Neporeciva i složena kriza</b></h2>
<p>Neuspio je pokušaj predstavnika vlasti i opozicije da na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine prevaziđu političku i ustavnu krizu u Crnoj Gori, nastalu nakon odluke Ustavnog odbora da prekine mandat sutkinji Ustavnog suda <b>Dragani Đuranović</b>. Kriza u Crnoj Gori je, kaže Bajramspahić, neporeciva i prilično složena. Smatra da donosioci odluka najmanje u vidu imaju građane, kada deklarativno govore o tome kako stvari treba rješavati.</p>
<p>- Da krenemo od Ustavnog suda. Rješenja koja su trenutno na stolu su potpuno neozbiljna. Mislim da vlast pokušava da dobije sve, a da opoziciju ne zadovolji ničim. Odnosno, vlast pokušava da kupi vrijeme tako što će prolongirati ocjenu koja je jasna i nedvosmislena - da je povrijeđen Ustav prilikom penzionisanja sutkinje (Dragane Đuranović), kako bi u međuvremenu dobila sve što joj je potrebno, prije svega, potpuni pristup budžetu. Da je Vlada imala u vidu građane i njihove potrebe, dala bi daleko bolju ponudu opoziciji na razmatranje. Nažalost, mislim da je jedini problem Vlade što pojedini njeni dijelovi, sa ovakvim pristupom budžetu, ne mogu zadovoljiti sve svoje apetite. Zato vrše pritisak da se budžet usvoji – kaže Bajramspahić.</p>
<h2><b>Najavljenu izmjenu Ustava opozicija ne smije da dozvoli</b></h2>
<p>Podsjeća da nije prvi put prekršen Ustav, a vjerovatno, kaže, neće biti ni poslednji.</p>
<p>- Bitna je jedna razlika koju nismo imali do sada, a to je da je ključni konstituent vlasti, (nekadašnji) Demokratski front, najavio neustvane izmjene Ustava. Ukoliko opozicija pređe preko ustavne povrede, biće saučesnik onoga što dolazi. Ne vjerujem da opozicija to sebi može da priušti, niti bi im građani, koji ih podržavaju, to oprostili - ističe Bajramspahić.</p>
<p>Nema dilemu da će Venecijanska komisija biti stava da jeste došlo do povrede Ustava, ali smatra da ta odluka, kada se za tri mjeseca desi, neće više imati značaj.</p>
<p>- Kao što nije imalo nikakav značaj kada se Ustavni sud odredio o tome da je bio neustavan Zakon o predsjedniku, što se znalo otpočetka i bilo očigledno i za laike. Niko za to nije snosio odgovornost. Imamo i sada istu situaciju. Nije izvjesno da će se Venecijanska komisija izjasniti o načinu na koji ta situacija treba da se riješi, jer mislim da neće imati utemeljenje za bilo koji model rješenja. Do tog modela moraju dogovorm do dođu vlast i opozicija. Podržavam dijalog o tome, podržavam traženje rješenja, jer je u javnom interesu, ali, mora doći do ozbiljne ponude - poručila je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Gušenje kontrolne funkcije Skupštine</b></h2>
<p>Blokada Parlamenta znači blokadu suštinski važne institucije u državi, podsjeća Bajramspahić, i napominje da bi od vlasti bilo dobro čuti zašto taj isti zakonodavni dom ne radi svoj posao kvalitetno.</p>
<p>- Mi imamo izrazito nekvalitetnu legislativnu funkcija Parlamenta, usvajanje zakona bez javne rasprave i bez usaglašavanja sa Evropskom unijom, što je naša izričita obaveza. Imamo neprestano gušenje kontrolne funkcije parlamenta, odbijanje održavanja kontrolnih saslušanja, posebno onih koja bi trebalo po automatizmu da budu usvojena, imajući u vidu prohodnost opozicionih inicijativa. Na kraju, imamu potpuno kidnapovanje parlamentarne istrage od strane parlamentarne većine i korišćenje prava koja su ekskluzivno data svakoj parlamentarnoj manjini, a koja u ovom trenutku primjenjuje vladajuća većina. Time što blokiraju parlament, iako to nije dobro, blokiraju instituciju koja inače ne daje dobar doprinos i ne zadovoljava javni interes - naglasila je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Politizacija Ustavnog suda</b></h2>
<p>Ključni problem je, smatra građanska aktivisktinja, što se ne ide ka profesionalizaciji Ustavnog suda, jer izbori vladajuće većine idu ka tome da ova institucija i dalje politizuje.</p>
<p>- Ustavni sud je uvijek bio politizovan, pretežno zadovoljavao političke interese vladajućih većina, umjesto javni interes. Najveći problem je kada se i danas nastavlja sa tim praksama i kada se ne pravi napor da se dođe do najboljih profesionalaca i najuglednijih pravnika u tom sudu, koji bi bili na braniku Ustava i političkog sistema Crne Gore. Nažalost, nemamo nikakvog razloga za nadu da će išta biti bolje sa narednim imenovanjima - istakla je Bajramspahić.</p>
<h2><b>Put ka EU&nbsp;</b></h2>
<p>Vjeruje da političko društvene krize nakon svakog uspjeha u procesu evropskih integracija nijesu slučajne već, kako kaže, plod svjesne namjere da se na nedemokratske načine zadovolje partijski apetiti vladajućih struktura.</p>
<p>- Kada govorimo o odnosnu Evropske unije prema Crnoj Gori važno je da razumijemo da on nije monolitan. Evropska unija ima više institucija, koje imaju više različitih pogleda na stvari. Dobro je što je Crna Gora imala uspjeha na evropskom putu, poslije godina zastoja. Dobro je što smo dobili IBAR, zatvorili tri poglavlja, ali niko nije imao odgovornost zato što nijesmo zatvorili i četvrto poglavlje. Trenutno implementiramo Reformsku agendu, što je veoma važno, i radimo na usvajanju akcionih planova za poglavlja 23 i 24 - kaže Bajramspahić.</p>
<p>Ističe da će naredni period, do zatvaranja svih poglavlja, biti turbulentan i trnovit.</p>
<p>- Nećemo moći da priuštimo sebi luksuz koji smo imali do sada, da pravimo kardinalne greške, kakve su se dešavale, naročito sa svim promjenama u geopolitičkoj situaciji, sa vrlo turbulentnim promjenama u Sjedinjenim Američkim Državama. Momentum koji smo imali se brzo topi i ukoliko ne budemo demonstrirali suštinske reforme i posvećenost demokratizaciji, evropeizaciji, mislim da više nećemo moći tako lako da prolazimo na etapama evropskog puta - zaključila je Bajramspahić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0r_C3Jtsjp4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bajramspahić: Vlast pokušava da kupi vrijeme, VK bi bez dileme utvrdila da je povrijeđen Ustav

<p>Parlamentarna većina objavila je sporazum koji predlažu opoziciji za obezbijeđivanje nesmetanog rada Skupštine Crne Gore i prevazilaženja institucionalne blokade, a koji podrazumijeva da mišljenje Venecijanske komisije (VK) o smjeni razriješene sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović </b>bude obavezujuće, te da se po potpisivanju ovog dokumenta odmah nastavi rad Skupštine.</p>
<p>U prvom članu sporazuma se navodi upravo da će podnijeti zahtjev za mišljenje Venecijanske komisije o smjeni Đuranović.</p>
<p>- Skupština Crne Gore će konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović - navodi se u sporazumu.</p>
<h2>Sadržinu da usaglase po jedan član iz većine i opozicije</h2>
<p>Dodaje se da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje Venecijasnkoj komisiji usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i opozicije.&nbsp;</p>
<p>U drugom članu se navodi da će mišljenje VK biti obavezujuće za Skupštinu Crne Gore, a u trećem da će se roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.</p>
<h2>Usvajanje budžeta nakon potpisa</h2>
<p>Četvrtim članom je previđeno da Skupština odmah nakon potpisivanja ovog sporazuma nastavi sa radom i pristupi razmatranju i usvajanju budžeta Crne Gore, kao i svih drugih akata iz njene nadležnosti.</p>
<p>- Ovim sporazumom obje strane potvrđuju svoju posvećenost stabilnosti institucija i poštovanju demokratskih principa. Sporazum stupa na snagu odmah po njegovom potpisivanju od strane predsjednika Klubova parlamentarne većine i opozicije - zaključuje se u sporazumu.</p>
<p>Potpisnici ovog dokumenta iz parlamentarne većine su: <b>Andrija Mandić, Zdenka Popović, Boris Pejović, Mirsad Nurković, Vasilije Čarapić, Dejan Đurović, Boris Bogdanović, Amer Smailović, Milan Knežević, Nikola Camaj, Bogdan Božović, Ilir Čapuni </b>i<b> Artan Cobi</b>.</p>
<p>Danas je održan kolegijum većine i opozicije na kojem, kako je na pres konferenciji saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, nije postignut konsenzus.</p>
<p>Napravili su, kako je rekao, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-nije-postignut-konsenzus-poslanika-vlasti-i-opozicije-spremni-smo-da-arbitrira-venecijanska-komisija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti na sastanku su bili <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<h2>Đuranović nije dostavljena odluka, kandidati već prijavljeni za njeno upražnjeno mjesto</h2>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Većina sporazumom predviđa da mišljenje VK bude obavezujuće i da Skupština odmah nakon potpisivanja nastavi sa radom

<p>Na Kolegijumu danas nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije - saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>koji je i inicirao ovaj sastanak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpoceo-kolegijum-parlamentarne-vecine-i-opozicije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Napravili su, kaže, dogovor sa opozicijom da će ih obavijestiti kako oni misle da bi trebalo da se razriješi politička kriza, a oni su spremni za to da arbitrira Venecijanska komisija (VK) kad je posrijedi razrješenje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>.</p>
<p>- Odluka VK bi bila obavezujuća ako taj zahtjev prihvati i opozicija - naveo je Mandić.</p>
<p>Ono što je važno je, kaže on, da se mora odmah nastaviti sa radom Skupštine.</p>
<p>Nastavak razgovora između opozicije i parlamentarne većine najvjerovatnije će biti zakazan za ponedjeljak.</p>
<p>Kolegijum većine i opozicije je počeo u 13 sati, a prekinut je nakon manje od sat.&nbsp;</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija je trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti na sastanku su bili <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su bili i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić: Nije postignut konsenzus poslanika vlasti i opozicije, spremni smo da arbitrira Venecijanska komisija

<p>Kolegijum predsjednika Skupštine kojem prisustvuju i parlamentarna većina i opozicija počeo je u 13 sati, a nakon manje od sat vremena je prekinut.</p>
<p>Antena M javlja da je za tim uslijedio sastanak poslanika vlasti.</p>
<p>Parlamentarna većina i opozicija bi trebalo da razgovaraju o političkoj krizi pošto opozicija blokira sjednice Skupštine zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda <b>Dragana Đuranović</b> smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.</p>
<p>Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine <b>Andriju Mandića</b> da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.</p>
<p>Iz redova vlasti prisustvuju <b>Boris Pejović</b> i <b>Vasilije Čarapić </b>iz Pokreta Evropa sad (PES); predsjednik Skupštine<b> Andrija Mandić</b>, <b>Milan Knežević</b> i <b>Dejan Đurović</b> iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), <b>Zdenka Popović</b> i <b>Boris Bogdanović</b> iz Demokrata, <b>Bogdan Božović</b> iz Socijalističke narodne partije (SNP), <b>Mirsad Nurković</b> i <b>Amer Smailović</b> iz Bošnjačke stranke (BS), <b>Nikola Camaj</b> i <b>Artan Cobi</b> iz Albanskog foruma.</p>
<p>Na kolegijumu su i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Andrija Nikolić</b>, <b>Boris Mugoša</b> iz Socijaldemokrata (SD), <b>Miloš Konatar</b> iz Građanskog pokreta URA, <b>Adrijan Vuksanović </b>iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), kao i nezavisna poslanica <b>Jevrosima Pejović</b>.</p>
<p>Generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović<b> </b>kazao je danas da bi dio sporazuma sa opozicijom mogla biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Ustavni odbor, na čijem je čelu <b>Jelena Božović</b> iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kolegijum sa opozicijom prekinut poslije manje od sat vremena

<p>Neophodno je da politički akteri dođu do rješenja koje bi okončalo aktuelnu ustavnu i parlamentarnu krizu, kako bi na taj način izbjegli posljedice koje bi negativno uticale na naš evropski put - poručio je predsjednik Crne Gore u razgovoru sa specijalnim izaslanikom Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Zaracinom.</p>
<p>Milatović je naglasio da veoma cijenimo kontinuiranu podršku Njemačke na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, imajući u vidu da Crna Gora kao kandidat sa najviše zatvorenih pregovaračkih poglavlja ima sve preduslove da postane prva naredna članica EU do 2028. godine.</p>
<p>- U srdačnom razgovoru potvrđeni su odlični i saveznički odnosi Crne Gore i Njemačke, čemu svjedoči veoma frekventan politički dijalog u prethodnom periodu - naveo je Milatović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<p>Naveo je da su na sastanku razgovarali i o daljem unaprjeđenju naših bilateralnih odnosa.</p>
<p>- I tom prilikom sam istakao da će Crna Gora u narednom periodu raditi na produbljivanju saradnje s Njemačkom, uz zajednički cilj da doprinosimo stabilnosti i napretku regiona, kao i jačanju evropskih vrijednosti koje dijelimo - zaključio je Milatović.</p>

Milatović - Zaracin: Neophodno da politički akteri nađu rješenje kako bi okončali krizu

<p>Imajući u vidu iskustvo koje je Crna Gora imala prije nekoliko godina, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kada se govori o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija. Politička kriza se preliva na ekonomiju, svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima.</p>
<p>To je kazao gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.</p>
<p>Privremeno finansiranje, podsjeća on, postoji u mnogim zemljama, a u Crnoj Gori se već dešavala situacija neusvajanja budžeta i takve vrste finansiranja.</p>
<p>- Nije to privremeno finansiranje neko poželjno stanje, ali je rješenje problema koje imamo, jer se politička kriza preliva na ekonomiju, što za posljedicu imamo neusvajanje budžeta. S druge strane, obzirom na iskustvo koje smo imali &nbsp;od prije nekolike godine, vezano za privremeno finansiranje, ne postoje neki značajni problemi kad govorimo o redovnoj realizaciji tekućih zadataka i funkcionisanja javnih finansija - rekao je Mirković.</p>
<p>Kod javnog zaduživanja je osim visine duga, objašnjava on, bitna namjena, jer zaduženje za infrastrukturne projekte utiče na rast ekonomske aktivnosti.</p>
<p>- Kada se zadužujemo da bi finansirali tekuću potrošnju, gdje svi efekti ekonomskih benefita nestaju. Ono što je karakterisalo prethodni period jeste rast tekuće potrošnje, u odnosu na kapitalne izdatke, odnosno u odnosu na izdvajanje za kapitalni budžet, što posljedica određenih odluka u okviru ekonomske politike u Crnoj Gori. Rast javnog duga, koji je predviđen i Fiskalnom strategijom će imati višestruke efekte, prije svega, država se sve više zadužuje kako bi finansirala tekuću potrošnju i sama ta dokapitalizacija ekonomije kroz zaduživanje u odnosu na rast proizvodnje, rast produktivnosti, vodi ka zavisnosti same ekonomije, i upravo to zaduživanje se opravdava nekim kapitalnim projektima, dok onaj dio koji se odnosi na tekuću potrošnju, završava u finansiranju kratkoročnih ciljeva u odnosu na neki dugoročni razvoj, sve to stvara pritisak i na finansije, stvara uticaj na finansijsku stabilnost - istakao je Mirković.</p>
<p>Prema njegovim riječima što je veća zaduženost, više je opterećena buduća potrošnja, te će buduća raspoloživa sredstva sve manja i sve je manji osnov za investicije i ekonomski rast.</p>
<p>- Rast javnog duga utiče i na građane, utiče i na privredu, tim prije što rast zaduženosti, u tom slučaju se stvara određena nemogućnost finansiranja određenih prioriteta, kao što je, na primjer, izgradnja infrastrukture, ulaganje u obrazovanje, zdravstvo. Tu takođe treba uključiti i kamate zbog rasta &nbsp;javnog duga, koje padaju na teret poreskih obveznika, takođe, u slučaju da se javni dug finansira kroz poreze to utiče i na privredu, i na građane, i samim tim preduzeća povećavaju troškove poslovanja, tako da umjesto da ta sredstva reinvestiraju u sopstvene poduhvate, oni ih uključuju u otplatu javnog duga - naglasio je Mirković.</p>
<p>Racionalizacijom javne potrošnje i efikasnijom upotrebom javnih &nbsp;sredstava, država je, objašnjava on, mogla kontrolisati zaduživanja, jer kreiranjem kapitalnih projekata može se uticati na ekonomski rast.</p>
<p>- Reforma javnih preduzeća, preispitivanje produktivnosti subvencija koje se daju na javna preduzeća, i na taj način smanjiti pritisak i smanjiti potrebu za dodatnim zaduživanjem - istakao je Mirković.</p>
<p>Jačanje konkurentnosti privrede, podsjeća &nbsp;on, smanjenje administrativnih prepreka, kao i jačanje i poboljšanje poslovnog ambijenta bio bi podsticaj za privredu.</p>
<p>Objašnjava da su strane investicije jedan od ključnih faktora razvoja i ekonomskog rasta, a strani investitori teže da investiraju u stabilnim podrucjima.&nbsp;</p>
<p>- Politička kriza koja danas postoji, i političke krize koje su obilježile prethodni period su na neki način slale poruku investitorima iz inostranstva, i na taj način uticale na njihovu odluku da li će investirati, ili ne, svoj kapital, jer svaki priliv kapitala će uticati na ekonomsku aktivnost, svaki priliv kapitala će dovesti do kreiranja veće zaposlenosti, i uticati na ekonomsku aktivnost u nekim drugim sektorima, odnosno intenziviranje ekonomske aktivnosti, i ekonomski rast. Svako politički nestabilno okruženje šalje loše poruke stranim investitorima - zaključio je Mirković.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</b></p>

Mirković: Politička kriza utiče na strane investitore

<p>Predstavnici opozicije sastaće se danas u podne kako bi razgovarali o aktuelnoj političkoj i, kako je saopšteno, ustavnoj krizi u državi.</p>
<p>Iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazali su da će sastanak biti održan u Skupštini.</p>
<p>- Sjutra će se održati sastanak čelnih ljudi parlamentarne opozicije, na kojem će se razgovarati o aktuelnoj političkoj i ustavnoj krizi u zemlji - saopštili su iz DPS-a.</p>
<p>Dodaju i da će se na sastanku, ukoliko bude postignuta saglasnost, formulisati i određeni zaključci, odnosno zahtjevi.</p>
<p>Nakon sastanka čelnih ljudi parlamentarne opozicije, predviđene su izjave za medije u Skupštini Crne Gore u 13:15 sati.</p>

U podne sastanak čelnika opozicije: Razgovaraće o političkoj i ustavnoj krizi

<p>Premijer Slovenije <b>Robert Golob</b> dobio je danas poziv predsjednika SAD <b>Donalda Trampa</b> da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.</p>
<p>Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.</p>
<p>Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.</p>
<p>Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.</p>
<p>Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.</p>
<p>- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.</p>
<p>Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.</p>
<p>Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.</p>
<p>U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar <b>Marko Rubio</b>, Trampov specijalni izaslanik <b>Stiv Vitkof</b>, Trampov zet <b>Džared Kušner</b>, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost <b>Robert Gejbrijel</b>, a uz njih predsjednik Svjetske banke <b>Adžej Banga</b> i bivši britanski premijer<b> Toni Bler</b>.</p>
<p>Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije <b>Vladimir Putin</b> i premijer Mađarske <b>Viktor Orban</b> koji je odmah prihvatio poziv.</p>

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

<p>Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala <b>Agnes Kalamar</b>.</p>
<p>- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".</p>
<p>Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".</p>
<p>- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.</p>
<p>Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".</p>
<p>Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".</p>
<p>Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.</p>
<p>Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.</p>
<p>- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.</p>
<p>Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.</p>
<p>- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".</p>

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

<p>Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.</p>
<p>Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera <b>Marka Karnija</b>, rekao je izvor za Rojters.</p>
<p>Prijetnje predsjednika SAD-a <b>Donalda Trampa</b> da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.</p>
<p>- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.</p>
<p>Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.</p>
<p>Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.</p>

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

<p>Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova <b>Abas Arakči</b> neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.</p>
<p>- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.</p>
<p>Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.</p>
<p>Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.</p>
<p>Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator <b>Lindzi Grejam</b> oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.</p>
<p>- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.</p>
<p>Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država <b>Donald Tramp</b> trebalo bi održati govor u srijedu.</p>
<p>Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.</p>

Tag: politicka-kriza