Glavna i odgovorna urednica Nove ekonomije, Biljana Stepanović, ocijenila je u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E da političari u Srbiji nastavljaju staru praksu jer su se našli u nebranom grožđu, navodeći da jedan dio Tužilaštva za organizovani kriminal “izgleda počinje da radi svoj posao”.
Afera u vezi sa Generalštabom i uloga ministra kulture Srbije Nikole Selakovića, koji je najprije odbijao da da izjavu Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, a potom se pojavio tvrdeći da su tužioci “blokaderska banda”, otvorila je brojna pitanja o mogućoj zloupotrebi položaja, odnosu političkih i vojnih struktura i uplitanju civilnih funkcionera u vojni sektor.
Stepanović vjeruje da će svi krivci, naročito političari iz vlasti, biti privedeni pravdi u relativno kratkom roku, jer, kako kaže, “u Srbiji više ništa nije kao što je bilo i ne može da se vrati na staro”.
Stepanović je rekla da je Selaković treći ministar kog su tužioci bez pardona zvali, pored Gorana Vesića i Tome Momirovića, ali da se ministar kulture ponaša “najneprimjerenije”.
- Ovo što on ispoljava kao aroganciju pa se ne pojavi na zakazanom saslušanju jer kaže da je imao pametnija posla i ode na jednu tabloidnu televiziju da nam to javi, govori o tome da ili misli da je zaštićen, kao što je i do sada bio, ili iz njega govori neka panika i strah da možda ipak nije više onako kako je bilo, to ja sad ne znam - kazala je Stepanović.&nbsp;
Dodala je i da je “niz uvreda koje je izrekao na račun Tužilaštva za organizovani kriminal” neprikladan, jer se Selaković ponaša “kao da on optužuje, a ne kao da je taj koji treba da bude saslušan za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanja službene isprave”.
Sagovornica TV E ne isključuje mogućnost da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da obezbijedi naklonost porodice Tramp, navodeći da je do sada donosio “niz nepametnih poteza” koji su, prema njenim riječima, štetili i Srbiji i njemu lično.
- Aleksandar Vučić se zaista nalazi u nemilosti američke administracije, to se vidi, on je morao da se hitno evakuiše iz Amerike, da je navodno bolestan, da sjedne u avion i da se vrati u Srbiju - rekla je Stepanović.&nbsp;
Ona je podsjetila je da je zet Donalda Trampa, kome Vučić navodno želi da pokloni zemljište na kojem se nalazi Generalštab, “već imao prozivke u Americi zbog sumnji na korupciju”.
- Ako Aleksandar Vučić pokušava preko Generalštaba da se umili američkoj administraciji i da postigne neki sporazum kao što je recimo Milorad Dodik postigao, pa je Vučić zbog toga na njega bio jako ljut, ja mislim da je to dosta naivno, najblaže rečeno ili nepametno ponašanje, to je mnogo malo ako hoće da podmićuje američku administraciju - zaključila je Stepanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQ-D7uJ0iVeo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Stepanović: U Srbiji više ništa nije kao što je bilo i ne može da se vrati na staro

Hrvati znaju da je ovo posljednji momenat: ostvarili su cilj ulaska u NATO, EU, razarali su Srbiju, uvijek su tu kada treba pomoći Prištini, Sarajevu, ali to ne znači da oni njih poštuju. Oni će njih da ponižavaju. Zauzeće im glavne pabove u Podgorici, pjevati im ustaške pjesme, znajući da svi njihovi političari moraju da ćute - izjavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
Gostujući na TV Informer je prokomentarisao i Crnu Goru u svjetlu proteklih ispada navijača Hrvatske na utakmici pod Goricom.
- A znaju da svi njihovi političari moraju da ćute. Izuzetak je Milan Knežević. Svi su izdali saopštenje, ali uopšteno. Sem Milana Kneževića ili nevažnih političara, niko važan nije ih kritikovao jer se plaše sopstvene sjenke - rekao je Vučić.&nbsp;

1250x600

Vučić: Političari u Crnoj Gori moraju da ćute, samo je Milan Knežević izuzetak

Petorica javnosti poznatih aktivista i političara učestvovali su na antimigrantskom skupu ispred Vlade Crne Gore, u centru Podgorice, 28. oktobra. "Turci napolje", "Ko ne skače taj je Turčin", "Nećemo migrante", "Turčin gradom neće hodati", neke su od poruka skandiranih na skupu. Učesnici su bili uglavnom u tamnoj odjeći, sa maskama, neki sa fantomkama i kapuljačama. Radio Slobodna Evropa (RSE) je na snimcima identifikovao Gorana Milića i Zorana Ušćumlića funkcionere Nove srpske demokratije, partije koju vodi predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Mandićeva partija se do ovog trenutka nije ogradila ili oglasila o učešću svojih članova na spornom skupu. Na protestu je bio i Milivoje Brdža Brković iz Ujedinjene Crne Gore konzervativne partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam. Od aktivista RSE je identifikovala i Predraga Lazarevića jednog od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", i kandidata za poslanika na izborima 2023, na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve", advokata Miomira Joksimovića. Identifikovani su analizom snimaka RSE sa lica mjesta, snimcima u drugim medijima i na društvenim mrežama. Protest je okupio i pripadnike navijačke grupe "Varvari" koji se povezuje sa sportskim klubom Budućnost iz Podgorice. <h2>Kako se stiglo dovde?</h2> Okidač za proteste je bila tuča u kojoj su 25-ogodišnjem Podgoričaninu, prema navodima tužilaštva, nanijete lakše povrede od strane državljana Turske i Azerbejdžana, koji su uhapšeni. Uslijedili su protesti, tokom kojih su tri noći zaredom grupe mladića pozivale na linč i proterivanje državljana Turske. Prve noći su protesti održani u kvartu gdje se dogodila tuča, druge u kvartovima u kojima žive turski državljani, a treće ispred zgrade Vlade Crne Gore. Protest uz baklje, pirotehniku i zapaljive poruke nastavak je niza incidenata, prema turskim državljanima - od demoliranja lokala u više crnogorskih gradova, paljenja automobila do fizičkih napada. Na slikama koje su pripadnici navijačke grupe Varvari podijelili na društvenoj mreži Fejsbuk vide se grupe mladića pod kapuljačama i maskama sa zamagljenim licima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031151056_a90eb24cef0b60466ea80a7b0b986b2c844414b0565cf61332f047cba9abbe5f" data-rendition-name="original" width="601" height="897" loading="lazy" alt="objava"> <figcaption>Funkcioneri Nove srpske demokratije Zoran Ušćumlić i Goran Milić na protestu u Podgorici, 28. oktobra 2025.(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  <h2>Koju poruku šalju političari?</h2> Na snicima smo identifikovali dvojicu funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) - Gorana Milića i Zorana Ušćumlića. Lider partije je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji, ne priznaje nezavisnost Kosova, protiv je NATO-a. Na otvorenom profilu na društvenoj mreži Fejsbuk Zoran Ušćumlić često dijeli fotografije sa stranačkih skupova. Objavljivao je slike Mandićem i poslanicom NSD u državnom parlamentu Jelenom Božović. Podijelio je i fotografije sa Vladislavom Dajkovićem, predsjednikom proruske stranke "Slobodna" koji je, kao dio vladajuće većine u opštini Podgorici, rukovodilac Službe za građane. Dajković je 4. aprila 2019. prisustvovao paljenju NATO zastave na centralnom podgoričkom trgu. Zoran Ušćumlić u razgovoru za RSE kaže da su se na protestu pojavili kao "prijatelji, komšije, drugovi". Na pitanje kakav je stav vladajuće Nove srpske partije prema njegovom prisustvu na protestima kaže da partija sa tim nema veze. - Ovo nije ništa politički, ništa stranka, ništa predsjednik (Andrija Mandić). Izašli smo kao građani, patriote; ne damo našu djecu, naše žene, ne damo da Crnu Goru preplave imigranti, ni Turci, ni drugi - kaže Ušćmulić za RSE. Na pitanje da li svjestan da je širenje nacionalne vjerske i rasne mržnje krivično djelo, Ušćumlić kaže: "Ja ne znam; to se ne odnosi na nas. Mi nikoga nismo vrijeđali". Na njegovom profilu mogu se vidjeti podijeljene poruke predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, objave ruske vojske, kao i izjave predstavnika Srpske pravoslavne crkve. Ušćumlić je dijelio i snimke provladinih protesta u Srbiji koje posljednjih mjeseci organizuje vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) i nastupe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na stranačkim SNS skupovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031151052_727a65563a13266e89b9e4029740e85452fcf1f2b1d24cc3ab5792d370b05c6c" data-rendition-name="original" width="818" height="676" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Zorana Ušćumlića iz februara 2024.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Odbornika lokalnog podgoričkog parlamenta iz Nove srpske demokratije Gorana Milića, RSE nije uspeo da kontaktira. <h2>Srpsko-crnogorski unionizam na protestu</h2> Milivoje Brdža Brković "navijačkim povicima", naziva antimigrantsko skandiranje na protestu kome je prisustvovao. Odbornik je Ujedinjene Crne Gore konzervativne političke partije koja se zalaže za srpsko-crnogorski unionizam u Skupštini Podgorice. - Navijačkim grupama u Crnoj Gori ne treba previše da se bavimo, to je jedan drugačiji kodeks, mislim da nije zlonameran, da je to zapravo strast. Isto tako mislim da i naše institucije treba mnogo bolje da se pozabave imigracionom politikom u Crnoj Gori - kaže Brković za RSE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251031151052_c327e26f963057110f59e4940fb256e09eda86bea208196b01c079cef55f6498" data-rendition-name="original" width="801" height="716" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Fejsbuk objava Milivoja Brkovića od 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Brković se na skupu u Podgorici pojavio u dukserici sa znakom nevladine organizacije "Srpska nit" čiji je osnivač. - "Srpska nit" nastaje iz potrebe očuvanja i promovisanja srpskog nacionalnog, duhovnog i kulturnog identiteta - navodi se na sajtu organizacije. Njihovi članovi na zvaničnim objavama nose oznake "1389", godine Kosovskog boja, koje se između ostalog povezuju sa ekstremnim desničarskim organizacijama u Srbiji. <h2>Udruženje pozdravljaju poruku "Turci napolje"</h2> U izjavi za RSE, učesnik protesta Predrag Lazarević i jedan od osnivača nevladine organizacije "Srpska kraljevska vojska u otadžbini", kaže da nije tačno da se ovakvim skupovima širi mržnja. Navodi da je protiv ulaska stranih državljana bez kontrole. Koristi glagol "uvoz" u kontekstu migranata koji dolaze u Crnu Goru. - Znači to se traži. I da se oni koji su kriminogene prošlosti, provjeravaju na granicama. I da se takvima zabrani ulazak - kaže Lazarević. Lazarević je sa protesta 28. oktobra delio snimke kako grupa ljudi oko njega pozdravlja navijače Varvara. I povike "Turci napolje".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251031151052_0f9b110e72025a555cfdcbffa27c6e417a8c4dc8328dd0f555c7741db33331a4" data-rendition-name="original" width="811" height="452" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević na protestu u Podgorici, 27. oktobra 2025.(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Udruženje "Srpska kraljevska vojska u otadžbini" je registrovana u aprilu ove godine u Budvi. Oktobra prošle godine, pojavili su se pred Cetinjskim manastirom u četničkim uniformama i oznakama. Srpsku kraljevsku vojsku u otadžbini činile su četničke formacije pod vođstvom Draže Mihajlovića, koji je osuđen za ratne zločine po okončanju Drugog svjetskog rata, i ubijen od strane tadašnjih vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251031151052_9201d910cd06b269df32a5ed65d84c0859452d56f95f963ea6923710788e9422" data-rendition-name="original" width="831" height="762" loading="lazy" alt="objave"> <figcaption>Predrag Lazarević u uniformi sa obeležjima "Srpske kraljevske vojske u otadžbini".(Photo: Društvene mreže)</figcaption> </figure>  Lazarević na svom Fejsbuk profilu dijeli snimke govora Vladimira Putina, četničke simbole, brojne viralne dezinformacije o ratu na prostorima bivše Jugoslavije. <h2>Gdje je granica nacionalne, rasne, vjerske mržnje i netrpeljivosti</h2> Kandidat za poslanika na izborima u Crnoj Gori 2023. godine na listi Narodnog pokreta "Pravda za sve" i advokat Miomir Joksimović je više puta javno pozivao na proteste, a njegove izjave u vezi sa migrantima postale su viralne na društvenim mrežama. Joksimović je nakon prvih nenajavljenih protesta 26. oktobra u Podgorici, na kojima su se čula skandiranja "Ubij Turčina", nudio besplatnu pravnu pomoć onima koji budu uhapšeni. Dan nakon protesta policija je saopštila da je privela više osoba zbog sumnje da su planirali napad na strane državljane. Upitan kako kao pravnik vidi ksenofobične izjave na skupu, navodi da "Vlada dugo nije htjela da čije umjerene stavove, pa su sada navijači iznijeli ekstremne". - Ono što je evidentno je da je na skupovima došlo i do, da kažemo, ekstremnih izjava koje su tipa "Turci napolju" - kaže Joksimović. Priznaje da je "došlo je do prilično oštrih poruka koje nisu poželjne, nijesu srećne, ali ih je nemoguće kontrolisati (u takvim okolnostima)". - Da li su one dobre – nisu, slažem se i pozivam da se svaki građanski revolt i bunt izražava u okvirima zakona bez ispoljavanja nasilja ili napada i oštećenja tijela i imovine drugih lica - navodi Joksimović. <h2>Šta kaže Zakon o širenju mržnje?</h2> Ustav Crne Gore zabranjuje svako podsticanje mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne, vjerske ili druge lične pripadnosti. Krivični zakonik, član 370, predviđa kazne za javno izazivanje mržnje. Najblaža je novčana kazna ili zakon do dvije godine, a najstroža je 10 godina ako je delo učinjeno nasiljem, prijetnjom, ili ako je izazvalo ozbiljne posljedice po život i zdravlje ljudi ili imovinu.

Ko su bili političari i aktivisti uz maskirane navijače na antiturskom skupu u Podgorici?

Crnogorsko društvo koje je zapušteno obrazovno, kulturno i na svaki drugi način stvara pogodan ambijent za vršenje krivičnih djela i za formiranje ličnosti od ranih godina, koje su spremne da sva pitanja i probleme rješavaju isključivo nasiljem - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Radulović kaže da bi porast broja krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici trebalo ozbiljno da brinu društvo, a vlasti da se, kako kaže, pozabave i prije nego što dođe do pokretanja krivičnog postupka. 
- Ja ne vidim da iko o tome vodi računa. Trebalo bi da vidimo gdje su uzroci, a manje - više znamo gdje su uzroci, mi smo društvo koje je zapušteno obrazovno, kulturno, na svaki drugi način i onda se stvara pogodan ambijent za vršenje takvih krivičnih djela, pogodan ambijent i za formiranje ličnosti od ranih godina, koje su spremne da sva pitanja i probleme rješavaju isključivo nasiljem. O tome treba voditi računa i prije nego što se pokrene krivični postupak, jer je krivično pravo nešto što je krajnje sredstvo koje treba da bude ona zadnja linija odbrane. Kada dođe do suviše česte primjene krivičnog prava, odnosno pokretanja velikog broja krivičnih postupaka u nekoj oblasti, kao što to imamo ovdje kada je u pitanju nasilje u porodici, onda sasvim sigurno možemo da kažemo da imamo jedan ozbiljan problem i na tome treba da se radi - rekao je Radulović.
Pravosudni sistem mora biti efikasniji, poručuje Radulović, te da obrati pažnju na to da li je kaznena politika u slučaju nasilja u porodici adekvatna i da li šalje dovoljno jaku poruku izvršiocima i potencijalnim izvršiocima da to ubuduće ne rade.
- Mi imamo jednu neadekvatnu kaznenu politiku, blagu kaznenu politiku, generalno kada su crnogorski sudovi u pitanju i sve to dovodi do ovoga ambijenta u kome danas živimo. Opet moram reći - kulturno i vaspitno smo zapušteni, ljudi koji vrše odgovorne funkcije, koji vrše vlast u Crnoj Gori veoma često pokazuju jedan obrazac ponašanja koji doprinosi tom ambijentu. Često možete da vidite način na koji komuniciraju političari, potpuno odsustvo elementarne kulture, veoma često i sa dozom primitivizma, a, nažalost, nerijetko imamo promovisanje nasilja od strane ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori - istakao je Radulović.
Smatra da advokati mogu pomoći kad slučaj nasilja u porodice dođe pred institucije. Ali, kako ističe, oni nijesu ključni, jer ne mogu uticati na neefikasan sudski sistem. Mišljenja je da Sudski savjet primjenom odgovarajućih mjera i mehanizama koji im stoje na raspolaganju, shodno zakonu, utiču na sudije da budu ažurnije.
- Mi imamo određena pravna sredstva koja u praksi koristimo, između ostalog i podnošenje zahtjeva za ubrzanje postupka predsjedniku suda kada se postupak neopravdano odugovlači i nekada ta sredstva kada se koriste u praksi daju rezultate, a nekada, da budem iskren, ne, to bude sve uzaludno - zaključio je Radulović.

Radulović: Političari na vlasti su bez elementarne kulture, često se ponašaju primitivno

Političke partije često koriste LGBTI prava kao sredstvo za političko profilisanje, ali bez istinske političke volje, konkretne zastupljenosti i vidljivosti LGBTI osoba u političkom životu, suštinski napredak i njihovo uključivanje ostaju nedostižni.
To je saopšteno na konferenciji „Politička (ne)vidljivost LGBTI zajednice u Crnoj Gori”, koju je organizovala Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje CeMI i uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Programska direktorica Centra za monitoring i istraživanje CEMI-ja Teodora Gilić predstavila je rezultate kvantitativnog istraživanja o stavovima političkih kandidata prema LGBTI pravima.
Gilić je istakla da su podaci dobijeni iz uzorka od 100 kandidata za poslaničke funkcije na parlamentarnim izborima 2023. godine, ali da istraživanje ima metodološka ograničenja - prije svega zbog odbijanja učešća od strane konzervativnijih partija koje u javnosti izražavaju negativne stavove prema LGBTI zajednici.
- Zbog toga ovi rezultati treba da se tumače kao indikativni, a ne reprezentativni. Oni nam pružaju orijentaciju u kom pravcu ide odnos političkih aktera prema LGBTI pravima, ali ne odražavaju cijeli politički spektar - pojasnila je Gilić...

Politička podrška LGBTI pravima i dalje više deklarativna nego stvarna

Crnogorski građani nemaju punu informaciju o tome kako partije troše novac, saopšteno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). 
 
Iz MANS-a su kazali da analiza transparentnosti političkih partija u Crnoj Gori od 2021. do prošle godine, koju je sprovela ta nevladina organizacija (NVO), pokazuje velike razlike u otvorenosti partija prema javnosti u pogledu njihovih finansija. 
 
Kako su rekli, u grupi partija koje se ocjenjuju kao transparentne na prvom mjestu je Demokratska Crna Gora, na drugom Građanski pokret URA, trećem Albanska alternativa, a slijede Bošnjačka stranka i Demokratska narodna partija. 
 
- Te partije potpuno, ili skoro potpuno transparentno objavljuju podatke o zvaničnim finansijama. Transparentnost njihovih prihoda i rashoda kreće se od 91 odsto do čak 99 odsto, što omogućava građanima kvalitetan uvid u način korištenja sredstava koje partije dominantno dobijaju iz javnih izvora - ističe se u saopštenju. 
 
Navodi se da drugu grupu čine Pokret Evropa sad i Socijalistička narodna partija, koji samo djelimično objavljuju svoje finansije. 
 
- Transparentnost tih partija kreće se tek nešto iznad 50 odsto, što znači da oko polovinu podataka finansiranju nijesu spremni da javno objave, uprkos zakonskoj obavezi. Takvo postupanje značajno otežava analizu i smanjuje njihovu odgovornost prema građanima - navode iz MANS-a. 
 
Prema njihovim riječima, najveći razlog za zabrinutost su partije koje uglavnom kriju svoje finansije. 
 
- Među njima je najviše podataka objavila Nova Srpska demokratija, koja je sakrila skoro dvije trećine informacija o svom finansiranju - kazali su iz MANS-a. 
 
Iz te NVO su naveli da je Demokratska partija socijalista objavila samo jedan odsto finansijske dokumentacije, a da Socijaldemokrate nikada nijesu objavile ni jedan podatak o svojim finansijama na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, uprkos brojnim sudskim presudama. 
 
Ističe se da su u odnosu na ukupan iznos zvanično prijavljenih preko 39 miliona eura prihoda, koliko je deset najvećih partija dobilo od 2021. do prošle godine, stranke zvanično objavile informacije o tek polovinu, odnosno oko 18 miliona eura. 
 
- Kada su u pitanju zvanično prijavljeni rashodi u istom vremenskom periodu, koji su iznosili blizu 38 miliona eura, detaljni podaci su dostupni tek za oko 40 odsto troškova koje su napravile partije - navodi se u saopštenju. 
 
Ocjenjuje se da takav odnos prema transparentnosti potpuno onemogućava građanima uvid u finansijsko poslovanje i dovodi u pitanje zakonitost i odgovornost ovih partija prema javnosti. 
 
Koristeći Zakon o slobodnom pristupu informacijama MANS je, kako su rekli, od političkih partija tražio da objave bankarske izvode sa njihovih računa, kao i izvode iz blagajni. 
 
- Utvrdili smo procenat transparentnosti kao odnos između prihoda i rashoda iz zvaničnih finansijskih izvještaja partija u odnosu na podatke iz bankarskih izvoda i blagajne koje su nam partije dostavile na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama - objasnili su iz MANS-a. 
 
Iz te organizacije su kazali da su na taj način dobili jasan kvantitativni pokazatelj transparentnosti za svaku partiju, omogućavajući direktno poređenje između partija, kao i jasnu identifikaciju nivoa otvorenosti i odgovornosti njihovog finansijskog poslovanja. 
 
- Pozivamo sve političke subjekte na potpunu transparentnost, kako bi građani imali jasnu sliku o korištenju javnih sredstava, kao i mogućnost djelotvorne kontrole finansiranja političkih partija - zaključili su u MANS-u.

Građani bez pune informacije kako partije troše novac

Tek što je juče mitropolit Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije Mićović kazao da crkva ne utiče na politička dešavanja u zemlji, ali da „kada su neke krize“ dolaze da razgovaraju - „rijetko kad“ - „onda kada vide da su udarili glavom u zid“ - danas poslije podne održan je sastanak političkih čelnika nekoliko partija vlasti u kripti hrama Hristovog vaskresenja u Podgorici.
Sudeći prema političkom sastavu učesnika sastanka "glavom o zid" je već udarila podgorička vlast.
Sastanak je završen oko 19 sati i 30 minuta, a odmah potom kriptu hrama su napustili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom, Boris Bogdanović iz Demokrata, Boris Pejović, Dejan Đurović i Mitar Sušić iz koalicije "Za budućnost Crne Gore".&nbsp;
Sastanak u kripti hrama visoki državni funkcioneri nijesu zvanično najavili niti nakon njega izdavali saopštenje, pa tema ostaje nepoznata javnosti.&nbsp;

Tajni sastanak u kripti hrama

Izlaz iz pravne i političke krize prouzrokovane penzionisanjem doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović jedino je moguć ako bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počele da štite Ustav - poručio je u intervjuu za Portal ETV advokat Veselin Radulović.
To, cijeni on, nažalost nije realno očekivati - jer su nas upravo te sudije, zajedno sa političarima, dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakoniti sastav.
- I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom - podvukao je Radulović odgovarajući na pitanja Portala ETV.
PORTAL ETV: Doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović razriješena je na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke potom na sjednici parlamenta usvojio predsjednik Andrija Mandić. Dijelite li stav opozicije i građanske javnosti da su rukovoditeljke suda Snežana Armenko, odbora Jelena Božović i Andrija Mandić sproveli ustavni puč? Je li ovo presedan u sudskoj praksi?
RADULOVIĆ: Ne mislim da se u konkretnom slučaju desio „ustavni puč“ ili do sada nezabilježen presedan. Sličnu situaciju imali smo i prije tri godine u slučaju prestanka funkcije sudiji Dragoljubu Draškoviću kada je skupštinski odbor na isti način, obavještenjem, informisan o godinama starosti i staža tog sudije. 
Problem je što u Ustavnom sudu konstantno imamo jedan broj neprincipijelnih sudija kojima su njihovi lični interesi i interesi njihovih političkih mentora važniji od poštovanja Ustava. 
Podsjećam da je u slučaju sudije Draškovića prije tri godine sudija (Milorad) Gogić smatrao da je Draškoviću prestala funkcija po sili Ustava jer je po Zakonu o PIO ispunio uslove za starosnu penziju. Par godina kasnije, kada je sudija Gogić došao u istu situaciju, on je promijenio stav i tvrdio da treba da se primjenjuje Zakon o radu - a sve kako bi ostao duže na funkciji. 
Zbog takvog zauzimanja stavova, godinama svjedočimo da Ustavni sud čine i sudije kojima je po sili Ustava prestala funkcija, a te sudije daju sebi za pravo da o tome glasaju i da sami odlučuju o njihovom prestanku mandata.
Tako skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda.
PORTAL ETV: Ustavni odbor se pri razrješenju Đuranović pozvao na odredbe Zakona o PIO, a sedam dana kasnije je Ustavni sud uradio potpuno suprotno - nastavio sa praksom primjene Zakona o radu i većinom glasova (3:2) ocijenio da sudiji Budimiru Šćepanovića ističe mandat 31. maja 2025. godine i o tome obavijestio predlagača predsjednika države Jakova Milatovića. Smatrate li da su time doslovice priznali da je u slučaju Đuranović postupljeno neustavno i nezakonito? Što nam govori situacija da se sudije Ustavnog suda nekad razrješavaju po odredbama jednog, a nekad po odredbama drugog zakona?
RADULOVIĆ: Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju.
Zato i imamo situacije da se različito postupa i da nekome Skupština konstatuje prestanak funkcije kada ispuni uslove za starosnu penziju po Zakonu o PIO i to istoga dana kada se dobije obavještenje od Ustavnog suda, kao što je to bio slučaj sa sudijom Đuranović - dok je u drugim slučajevima, kao sa sudijom Gogićem, prestanak funkcije nastupao primjenom Zakona o radu i još se čekalo puna tri mjeseca da se to konstatuje u Skupštini.
Ta situacija nam potvrđuje da je neophodna temeljna reforma Ustavnog suda jer sa sudijama koji tamo štite lične i partijske interese poštovanje Ustava i osnovnih ljudskih prava i sloboda ostaće ideal o kome ćemo moći samo da maštamo.
PORTAL ETV: Sa druge strane, Tužilački savjet primjenjuje Zakon o PIO kada je u pitanju prestanak funkcija tužilaca. Treba li Ustavni sud da se ugleda na TS - u smislu uspostavljanja jedinstvene prakse? Svakako, još od ranije postoji odluka Ustavnog suda - da se prestanak funkcije njihovim sudijama utvrđuje po Zakonu o radu. Je li evidentno da Ustavni sud krši sopstvene odluke?
RADULOVIĆ: Sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istim pravilima koja važe i za sve druge sudije u državi. Ustav Crne Gore u članu 154. stav 3. propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad „ispuni uslove za starosnu penziju“.
Uslove za penziju propisuje isključivo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i oni trenutno podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.
Ustav ne propisuje da funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje „kad im radni odnos prestane po sili zakona“ - odnosno sa 66 godina - kao što tvrde sudije tog suda da bi se što duže zadržali na funkciji.
<blockquote>Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara</blockquote>
PORTAL ETV: Ustavni sud je pola godine, između septembra 2022. i februara 2023, bio u blokadi - pošto ga je činilo samo troje sudija. Tada su upravo Dragana Đuranović, Momirka Tešić i Snežana Armenko dobile podršku većine u parlamentu. Ta većina danas pravda neustavno razrješenje Đuranović tvrdnjama da DPS pokušava preko suda da utiče na odlučivanje u slučaju Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. Mislite li da se parlamentarna većina, predvođena Andrijom Mandićem, „autovala“ ovakvim izjavama i da je upravo njihov cilj da uzmu Ustav u svoje ruke i odrede ishod glasanja na Ustavnom sudu u određenim slučajevima?
RADULOVIĆ: Sve političke partije pokušavaju da kontrolišu Ustavni sud i da utiču na donošenje odluka, kako u predmetima gdje se ocjenjuje ustavnost i zakonitost opštih akata koje su oni donijeli ili žele da donesu, tako i u odlukama o ustavnim žalbama.
To nam govori da postoje ozbiljne sumnje u povezanost političkih partija sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
<blockquote>Slučaj sutkinje Đuranović je samo potvrdio da sjednice Ustavnog suda ne liče na sjednice sudija na kojima se raspravljaju pravna pitanja i vode stručne rasprave, već da više podsjećaju na sjednice poslaničkih klubova gdje se vodi borba za političku prevlast i dominaciju</blockquote>
PORTAL ETV: Parlamentarna opozicija zbog neustavnog razrješenja Dragane Đuranović blokira održavanje sjednica zakonodavnog doma. Koji je, po Vašem mišljenju, izlazak iz ove pravne i političke krize? Je li nužno da Ustavni sud na sjednici utvrdi da su Ustavni odbor i Skupština prekršili Ustav i ponište sopstveni zaključak da je Dragani Đuranović prestala sudijska funkcija ispunjavanjem uslova za starosnu penziju? Kako to uopšte izvesti - ako za odluku nema dovoljne većine? Oće li kriza trajati sve dok se sud ne popuni?
RADULOVIĆ: Izlaz iz ove situacije jedino je moguć kada bi se sudije Ustavnog suda elementarno uozbiljile i umjesto ličnih i partijskih interesa počeli da štite Ustav.
Nažalost, to nije realno očekivati jer su nas te sudije sa političarima dovele do toga da sada očekujemo da li ćemo imati blokadu Ustavnog suda ili ćemo tolerisati njegov nezakonit sastav.
I jedno i drugo je loše. Kriza će trajati sve dok se Ustavni sud iz temelja ne reformiše i dok u njemu većinu ne budu činile sudije profesionalci sa integritetom.
PORTAL ETV: Koliko su utemeljene prognoze poslanika PES-a Vasilija Čarapića da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud - s obzirom na činjenicu da nadležni odbor, uključujući jedan propali konkurs - duže od deset mjeseci nije bio u stanju da izabere sedmog sudiju koji bi zamijenio Milorada Gogića - čiju je funkciju, uzgred, parlamentarna većina pravnim vratolomijama pokušavala da produži do njegove 67. godine?
RADULOVIĆ: Prognoze poslanika PES-a da ćemo za dva mjeseca imati popunjen Ustavni sud su neozbiljne, kao što su to uglavnom sve izjave političara.
Iz prethodne blokade Ustavnog suda izašli smo samo zbog pritiska međunarodne zajednice, ali su političari birali i izabrali sudije koji će štitili njihove interese, a ne Ustav.
<blockquote>Skandalozna praksa koju su uspostavile pojedine sudije Ustavnog suda nepovratno je urušila njihov lični integritet, ali i integritet tog suda</blockquote>
PORTAL ETV: Ova najviša sudska instanca bi, između ostalog, trebalo da prati rad političkih partija i ocjenjuje da li narušavaju ustavni poredak. Je li to slučaj? Kako uopšte Ustavni sud o tome da donosi odluke u situaciji kad za mnoge važne odluke, nakon razjrešenja Đuranović, za to nema većinu? Tako npr. nijesu mogli ni da donesu odluku je li njeno razrješenje na Ustavnom odboru neustavno. Koji je izlaz iz ove situacije?
RADULOVIĆ: Ustavni sud u aktuelnom sastavu nije u stanju da objektivno ocjenjuje da li političke partije krše Ustav i to se u praksi pokazalo više puta. 
Političarima je postala navika da se sa Ustavom svakodnevno igraju i da ga gaze. 
To mogu da rade jer su u Ustavnom sudu izabrali svoje partijske vojnike, a ne sudije.
Kao što sam i rekao, izlaz je jedino u temeljnoj reformi Ustavnog suda čiju većinu će činiti sudije profesionalci sa integritetom pred kojima će biti težak zadatak da povrate potpuno urušen ugled i kredibilitet te institucije.

Anja Ivanović

Izlaz iz krize moguć jedino ako sudije Ustavnog suda počnu da štite Ustav - ali to nažalost nije realno očekivati

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pozvao je na jačanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i smanjenje nasilja, koje je u mnogim segmentima društva i dalje prisutno u zabrinjavajućoj mjeri. 
 
U saopštenju Ombdusmana, povodom 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancije, navodi se da osim opšte stope kriminaliteta i nasilja koji postoje u svim državama, u Crnoj Gori ovih dana neki događaji opominju da su netolerancija i nasilni vidovi komunikacije veoma izraženi. 
 
Ističe se da posebno zabrinjavaju vijesti u kojima su maloljetnici akteri različitih vidova vršnjačkog nasilja, koje se ispoljilo i u veoma brutalnim napadima. 
 
- I dalje su velike brojke u statistici porodičnog nasilja i nasilja nad ženama, a gotovo svakodnevno imamo primjere napada na pripadnike različitih profesija zbog posla kojim se bave, i u „offline“ i u „online“ sferi" - ističe se u saopštenju. 
 
Navodi se da političari, kao nesumnjivo jedni od najuticajnijih kreatora javnog mnjenja i donosioci odluka, povremeno svoje žustre verbalne rasprave dovode do granica fizičkog sukoba, a rasprave korisnika/ca društvenih mreža i portala obiluju netolerantnim, uvredljivim i elementima govora mržnje. 
 
Ocjenjuje se da toleranciju kao osnovni element demokratičnosti i nediskriminacije, treba da promovišu i praktikuju sve političke i društvene elite, kao poveznicu i snagu za opšte dobro i napredak. 
 
Dodaje se da je stvarnosti potrebno mnogo više pozitivnih primjera. 
 
- Na svima nama je odgovornost da ne postanemo imuni i tolerantni na devijantne pojave i aktivnosti, čak ni kada su one preovlađujuće prisutne - navode u Kancelariji Ombdusmana. 
 
Prema njijovim riječima, međunarodni dan tolerancije prilika je da se podsjeti da ta pojava podrazumijeva razumijevanje i poštovanje različitosti, inkluziju i jednake šanse, bez diskriminacije u odnosu na bilo koja lična svojstva.
- Da bismo gradili bolje i prosperitetnije društvo, osim ispunjavanja pravnih, političkih i ekonomskih kriterijuma, neophodno je da ličnim primjerima doprinesemo očuvanju i unaprjeđenju i svih onih vrijednosti našeg nacionalnog bića - kaže se u saopštenju Ombdusmana. 
 
Ističe se da je povodom Međunarodnog dana tolerancije, potrebno prepoznati dugoročne negativne efekte u vidu rastućih prijetnji koje predstavljaju svi primjeri podjela, sukoba i različitih vidova nasilja. 
 
Navodi se da je potrebno uložiti napore na jačanju vladavine prava, poštovanju ljudskih prava, poštovanju razlika, kulturi dijaloga i tolerancije. 
 
- Pozivamo sve da zajedno treniramo toleranciju, iz najmanje dva razloga - jer za to nikad nije kasno i jer time širimo sopstvene granice, doprinoseći univerzalnim vrijednostima mira i demokratije - zaključuje se u saopštenju.

Ombudsman poziva na jačanje društvene kohezije i prevazilaženje podjela

Zabrinuti građani su zamolili (s)avetnicu da provjeri šta se tačno dešava sa našim političarima.&nbsp;
Zbog čudnih ponašanja, saopštenja i odluka doveli su nas do dileme da li su ludi, drogirani ili je u pitanju nešto sasvim drugo.
Ne propustite večeras, u 20 sati u emisiji Na kraju dana, na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4F-oULy1KlE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(S)avetnica večeras provjerava što se dešava sa političarima

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: politicari