Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Rožajcu A.K. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je juče, oko 15 sati, vozilom namjerno udario sugrađanina koji je išao ulicom, a potom ga više puta udario palicom po glavi i tijelu.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fup-uhapsen-rozajac-zbog-ubistva-u-pokusaju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- A.K. se sumnjiči da je 3. decembra u Rožajama, oko 14:50 sati, pokušao da ubije A.F, tako što ga je vozilom u pokretu udario u predjelu nogu i prislonio uz betonsku ogradu. Nakon toga je izašao iz vozila i oštećenog više puta udario drvenom palicom u predjelu gave i tijela u čemu je spriječen od strane prolaznika - navedeno je u saopštenju Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.
Kako je navedeno, u daljem toku postupka će biti preduzete neophodne mjere i radnje u cilju donošenja odluke u ovom predmetu.

Zadržavanje Rožajcu koji je namjerno autom udario sugrađanina

Snimci nadzornih kamera, koji svjedoče o bestidnom, kukavičkom i monstruoznom činu, ne prikazuju puko narušavanje javnog reda i mira, već pokušaj ubistva, kazala je potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, dodavši da je duboko zgrožena i ogorčena brutalnim napadom na mladu djevojku u Beranama.&nbsp;
Popović je pohvalila brzu i profesionalnu reakciju Uprave policije i službenika u Beranama, koji su promptno identifikovali i lišili slobode napadača.&nbsp;
- Njihovo postupanje pokazuje da kada institucije rade brzo i odgovorno, građani mogu imati povjerenja da pravda nije samo riječ, već stvarnost - podvukla je Popović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovakva brutalnost, izvršena nad ženom na njenom radnom mjestu, zahtijeva najoštriju moguću kvalifikaciju i najstrožu kaznu koju zakon predviđa.&nbsp;
- Državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora neće i ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama tretira olako, relativizuje ili svodi na "nasilničko ponašanje" - dodaje Popović.
Kako je istakla Popović, solidarnost sa Dejanom nije dovoljna.
- Svako ko digne ruku na ženu, na radnom mjestu ili bilo gdje drugo, mora znati da će se suočiti s punom snagom zakona i moralnom osudom cijelog društva - zaključila je Popović.&nbsp;

Popović: Napad na mladu djevojku u Beranama pokušaj ubistva, ne puko narušavanje javnog reda i mira

Sedamnaestogodišnji A.K. osuđen je na sedam mjeseci maloljetničkog zatvora jer je 7. oktobra prošle godine na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović", nožem ranio Darisa Mujića (18) nanoseći mu povrede opasne po život. Mujić je zbog toga dva puta reanimiran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdaris-mujic-nakon-20-dana-provedenih-u-klinickom-centru-crne-gore-izasao-iz-bolnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
A.K. je, kako se navodi u saopštenju Višeg suda, oglašen krivim za krivično djelo ubistvo u pokušaju, a u kaznu zatvora mu se uračunava vrijeme koje je proveo u pritvoru.&nbsp;
- Takođe, &nbsp;u stavu II sud je donio rješenjem kojim je maloljetnom L.D zbog krivičnog djela učestvovanje u tuči izrečena krivična sankcija - vaspitna mjera - naveli su u Višem sudu.
Oni su naglasili da je, u skladu sa važećim zakonskim propisima, krivični postupak koji se vodi protiv maloljetnika tajan, u cilju zaštite interesa maloljetnika i poštovanja njihovih zakonskih prava.&nbsp;
- Shodno tome, neće biti moguće davati dodatne informacije niti komentare u vezi sa ovim postupkom. Molimo predstavnike medija i javnost za razumijevanje i poštovanje pravila koja se odnose na povjerljivost ovakvih postupaka - poručili su u Višem sudu.

Sedamnaestogodišnjaku sedam mjeseci zatvora za ranjavanje i pokušaj ubistva Darisa Mujića

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je pritvor za još mjesec T.M, E.C. i A.K. koji se terete da su 6. juna u Ulcinju, zajedno i po prethodnom dogovoru, pokušali da ubiju državljane Azerbejdžana A.X. i M.A.
Oni su ih napali noževima i nanijeli im više ubodnih rana u predjelu grudnog koša, pri čemu su A.X. i M.A. zadobili povrede opasne po život.
Pritvor im je, kako su naglasili u Vrhovnom sudu, produžen zbog opasnosti od bjekstva.
- Vrhovni sud je, donoseći rješenje o produženju pritvora, imao u vidu težinu krivičnog djela i visinu zaprijećene kazne, činjenicu da su okrivljeni državljani Srbije, mlađe osobe i nezaposleni, kao i to da nemaju čvrste i trajne veze sa Crnom Gorom, što upućuje na zaključak da imaju razvijene kontakte u inostranstvu, od kojih mogu zatražiti i dobiti pomoć u bjekstvu i skrivanju - naveli su u Vrhovnom sudu.
T. M., E. C. i A. K. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 8. juna, zatim produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 4. jula, te rješenjem Vrhovnog suda od 2. septembra, tako da. Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 7. decembra.

Za mjesec produžen pritvor osumnjičenima za pokušaj ubistva državljana Azerbejdžana u Ulcinju

Vrhovni sud Crne Gore ukinuo je presudu Apelacionog suda Crne Gore, kojom je Jovan Mujović oslobođen optužbi za pokušaj ubistva i vratio predmet tom sudu na ponovno suđenje.
Rješenje je donijeto nakon što je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju uložilo žalbu na presudu Apelacionog suda u junu ove godine.
Slučaj se odnosi na događaj iz juna 2020. godine u Bijelom Polju, kada je došlo do pucnjave između Mujovića i S.D.&nbsp;
Prema navodima iz optužnice, S.D. je iz vozila Reno Megan pucao iz pištolja u pravcu Mercedesa u kojem se nalazio Mujović, koji je zatim uzvratio pucnjavom. Tom prilikom u opasnost su bili dovedeni M.Č, njen nevjenčani suprug A.V. i njihovo tromjesečno dijete.
Viši sud u Bijelom Polju je 2024. godine Mujovića oglasio krivim za teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja, te ga osudio na tri godine zatvora, dok je S.D. oslobođen optužbi.&nbsp;
- Nakon žalbi tužilaštva i odbrane, Apelacioni sud je u junu ove godine preinačio prvostepenu presudu i oslobodio J.M, uz obrazloženje da djelo za koje je optužen “po zakonu nije krivično djelo” - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Na tu presudu Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju podnijelo je žalbu Vrhovnom sudu, navodeći da je došlo do bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede Krivičnog zakonika, te predložilo da se presuda preinači i Mujovića osudi.
Vrhovni sud je, odlučujući po žalbi, utvrdio da je presuda Apelacionog suda nerazumljiva, protivrječna i bez dovoljno obrazloženja o ključnim činjenicama, posebno o tome ko je prvi započeo pucnjavu.&nbsp;
Sud je naveo i da je Apelacioni sud pogrešno označio zakonsku odredbu na koju se pozvao, te da je izreka presude nejasna do mjere da se ne može utvrditi za koje krivično djelo je okrivljeni Mujović oslobođen.
Vrhovni sud je zaključio da je time počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka, zbog čega se presuda nije mogla ispitati, pa je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje Apelacionom sudu.

Ponovo će se suditi za pokušaj ubistva u Bijelom Polju 2020.

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva, lišili su slobode dva strana državljanina zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, jedan na štetu drugoga.
Prema saopštenju policije, 8. oktobra u večernjim časovima dežurna služba Budve obaviještena je da je u blizini jednog ugostiteljskog objekta u Bečićima došlo do sukoba u kojem je jedno lice drugom nanijelo povrede nožem.
Policijski službenici su odmah izašli na lice mjesta i u saradnji sa tužiocem Višeg državnog tužilaštva u Podgorici izvršili uviđaj. Utvrđeno je da su A.Z. (36) iz Bosne i Hercegovine i A.P. (29) iz Azerbejdžana zadobili povrede od upotrebe noževa, te su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći.
Intenzivnim aktivnostima policije utvrđene su sve okolnosti događaja, a postupajući viši državni tužilac kvalifikovao je djelo kao ubistvo u pokušaju i naložio da se lica A.P. i A.Z. liše slobode, oba zbog sumnje da su izvršila navedeno krivično djelo, jedan na štetu drugoga.

Lišena slobode dva strana državljanina zbog sumnje za pokušaj ubistva u Budvi

U slučaju posljednjeg ubistva na Cetinju policija je našla beživotna tijela, nije saopšteno vrijeme smrti, pa se i ne zna kada se to desilo, a na jedno od tih lica je pokušano ubistvo prije petnaestak dana i dozvolilo se da ovoga puta pokušaj bude uspješan - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat Veselin Radulović.
Ubistva se dešavaju, kaže Radulović, i u neposrednoj blizini Uprave policije što govori koliko je loša bezbjednosna situacija u Crnoj Gori.
- Svjedočimo ponavljanju pokušaja ubistava sve dok se ona ne realizuju. Svjedočimo jednom ratu kriminalnih klanova u kome možete da vidite da ti kriminalci pripadnici bilo kojeg klana nemaju nikakve bojazni da će snositi bilo kakve posljedice i da će biti spriječeni, ili eventualno otkriveni, procesuirani od strane Uprave policije - rekao je Radulović.
Dugo vremena traje ambijent, cijeni Radulović, u kome se niko ne osjeća bezbjedno, a nedavno je jedna prolaznica slučajno ranjena u toku likvidacije u blizini, podsjeća on, Uprave policije.
Komentarišući izjavu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da će riješiti šverc cigareta iz 2000. godine, advokat kaže da je ta izjava neodgovorna, ali očekivana sa takve adrese.
- Možete se sjetiti samo kakva je bila izjava ministra Šaranovića prilikom zločina na Cetinju 1. januara ove godine. To ne odstupa od onoga što su izjava ne samo gospodina Šaranovića, nego i drugih funkcionera partije kojoj on pripada. Najblaže rečeno neozbiljna izjava, jer nema niko zdravog razuma ko će povjerovati u te priče da će gospodin Šaranović, ili neko iz njegovog okruženja riješiti neko krivično djelo koje se desilo prije 25 godina, a nijesu u stanju da spriječe ubistvo koje bilo bukvalno bilo najavljeno i za koje je sva javnost u Crnoj Gori znala da će se desiti, drugo najavljeno ubistvo. Za nepunih pola godine mi smo u Crnoj Gori imali dvije gotovo identične situacije, da se desi pokušaj ubistva i policija saopšti da zna identitet ko su ljudi koji su pokušali ubistvo i da nedugo nakon toga se prema istom oštećenom izvrši se naum koji su pokazali u samom početku - zaključio je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fu2mW1x4-in8%3Fsi%3D5e8sC4gR7H-sCypk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Svjedočimo ponavljanju pokušaja ubistava sve dok se ona ne realizuju

Rajan Vesli Raut, koji koji je proglašen krivim po svim tačkama optužnice za pokušaj ubistva Donalda Trampa, prošle godine tokom kampanje za predsjedničke izbore, pokušao je da izvrši samoubistvo u sudnici.
Kako je preneo američki Foks News on je pokušao sebe da izbode po vratu sa olovkom.
Pokušaj samoubistva je uslijedio nakon što je saopšteno da je on proglašen krivim u sudnici na Floridi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdisclosetv%2Fstatus%2F1970561217954717796%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970561217954717796%7Ctwgr%5E943ac11ea8edaa9fa1b2ef59e9d81939e04b6897%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Drugi pokušaj ubistva Trampa u nekoliko mjeseci dogodio se 15. septembra prošle godine, kada je u golf klubu u Vest Palm Biču na Floridi došlo do pucnjave dok se Tramp nalazio na 500 metara od epicentra incidenta.
Tramp je kasnije rekao da nije povrijeđen u pucnjavi i da je bezbjedan.
Prvi pokušaj ubistva Trampa dogodio se 13. jula, tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji, kada je bivši predsjednik SAD ranjen u uvo iz vatrenog oružja.
U pucnjavi je poginuo jedan od učesnika skupa, a još dvije osobe su ranjene.
Napadač je ubijen uzvratnom vatrom snajperista FBI. Za razliku od Tomasa Metjua Kruksa, koji je upucao Trampa tokom predizbornog mitinga u julu, istražitelji su pronašli obilje informacija o Rautu, uključujući i navodnu motivaciju za atentat.
Tužioci su naveli pismo koje je Raut ostavio svedoku koji se javio nakon što je atentator uhapšen.&nbsp;
- Ovo je bio atentat na Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Dao sam sve od sebe… Sada je na vama da završite posao i ponudiću 150.000 dolara onome ko to može da uradi - napisao je Raut.

Atentator na Trampa pokušao da se ubije nakon što je proglašen krivim: Htio da se izbode po vratu olovkom

Službenici policije su danas u Podgorici rasvijetlili pokušaj ubistva na štetu jednog lica i lišili slobode osumnjičenog, saopšteno je iz Uprave policije.
Naime, Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena je jutros, oko 4:30 časova, od strane građana, da je u Bulevaru Stanka Radonjića došlo do narušavanja javnog reda i mira.
- Dolaskom policijske patrole na lice mjesta zatečena su dva lica: B.L.(32) i L.Ć.(31) koji je imao povredu u vidu ubodne rane. Licu L.Ć. je nakon medicinskog zbrinjavanja u Kliničkom centru Crne Gore, izvještajem ljekara konstatovana tjelesna povreda - ubodna rana u predjelu grudnog koša- navode u saopštenju.&nbsp;
Na licu mjesta su, dodaju, policijski službenici pronašli i izuzeli nož za koji se sumnja da je korišćen prilikom izvršenja krivičnog djela.
- Nakon sprovedenih hitnih policijsko-tužilačkih mjera i radnji i prikupljenih obavještenja od više lica, po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, B.L. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju- kazali su iz policije.
B.L. je, kako se sumnja, jutros došao do stana u kojem boravi oštećeno lice, gdje je došlo do kraće verbalne rasprave, nakon čega je B.L. više puta pokušao da oštećenog ubode nožem i tom prilikom mu zadao ubodnu ranu u predjelu grudnog koša.
- On će danas, u zakonskom roku biti sproveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, na dalju nadležnost- zaključuju u saopštenju iz policije.

Podgorica: Uhapšen osumnjičeni za pokušaj ubistva

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: pokusaj-ubistva