Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa je nepovrijeđen prilikom napada više osoba na vozilo u kome je bio na jugu zemlje, u vrijeme domorodačkih demonstracija protiv Vlade, objavila je sinoć jedna ministarka.
- Oko 500 ljudi se pojavilo i počelo da gađa kamenjem (predsjedničku povorku vozila) i ima jasnih tragova metaka na predsjedničkom vozilu - rekla je novinarima ministarka za životnu okolinu i energiju Ines Manzano, naglasivši da predsjednik Noboa nije povrijeđen.
Predsjedništvo je na mreži Iks napisalo da je bio "napad", uz video snimak iz unutrašnjosti jednog od vozila u predsjedničkoj pratnji, kada je više projektila udarilo u prozore, a neko unutra je uzviknuo: "sagnite glavu".
Drugi snimci snimljeni spolja pokazuju grupu demonstranata u tradicionalnoj nošnji kako gađaju predsjedničku povorku kamenjem i udaraju štapovima.
Predsjednička vozila napadnuta su dok je putovao u mjesto Kanjar na jugu zemlje.
Konzerativni predsjednik Daniel Noboa je poslije incidenta učestvovao u javnom događaju u gradu Kuenka, gdje je izjavio da je "takva agresija neprihatljiva u novom Ekvadoru".
- Zakon se primjenjuje na sve. Nećemo dozvoliti da nas šačica vandala spriječi da radimo za vas - rekao je okupljenima.
Od 22. septembra vlast Noboa suočena je sa demonstracijama i blokadama puteva u više provincija, na poziv najveće organizacije authohtonih naroda zemlje, kao reakcija na ukidanje subvencije za dizel gorivo čija cijena je porasla sa 1,80 na 2,80 dolara po galonu (3,8 litara).
Bilans tih demonstracija je jedan domorodački demonstrant ubijen iz vatrenog oružja i oko 150 poređanih civila, vojnika i policajaca, oko sto uhapšenih, prema zvaničnim podacima i organizacijama za ljudska prava.
Ministarka Manzano rekla je da je Vlada uložila žalbu zbog "pokušaja ubistva" predsjednika Noboe, koji, kako je rekla, "normalno nastavlja svoje aktivnosti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pucano na kola predsjednika Ekvadora

Američka tajna služba suspendovala je šest zaposlenih zbog propusta na jednom od mitinga predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa prošle godine, tokom kojeg je na republikanca izvršen pokušaj atentata.
Tajna služba je u izvještaju objavljenom u četvrtak, nekoliko dana prije nego što će se navršiti godina od pokušaja atentata, ukazala na „operativni neuspjeh“ tokom skupa u Butleru u Pensilvaniji, prenosi BBC.
Nije jasno kada su suspenzije osoblja formalno izdate, a američki mediji različito izvještavaju da li su one već odslužene ili ne.
Suspenzije osoblja su u trajanju od deset do 42 dana.
Identiteti suspendovanog osoblja i njihove uloge na dan napada nijesu objavljeni.

1250x600

1084x550

Tajna služba suspendovala osoblje zbog propusta tokom pokušaja atentata na Trampa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je bio meta neuspjelog atentata, a plan je ovog puta uključivao poljskog vojnog penzionera kojeg je još davno regrutovao Sovjetski Savez - saopštio je šef ukrajinske bezbjednosno-obavještajne službe.
General-pukovnik Vasyl Maljuk, direktor Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), iznio je detalje o planu tokom zatvorenog brifinga za domaće medije, navodeći da su ga zajednički osujetili ukrajinski SBU i poljska bezbjednosna agencija ABW.
Prema Maljukovim riječima, Rusija je angažovala muškarca s ciljem da Zelenskog likvidira na aerodromu Rzeszów-Jasionka u Poljskoj, i to uz pomoć drona s kamerom iz prvog lica ili snajperske puške, prenosi TSN. Kako javlja RBC, osumnjičeni je godinama bio privržen sovjetskoj ideologiji i ostao joj lojalan i decenijama kasnije. Međutim, plan je na vrijeme razotkriven i spriječen, piše Newsweek.
Zelenski je od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. više puta bio meta neuspjelih pokušaja atentata.
Da je bezbjednost Zelenskog bila osigurana danas je u Crnoj Gori izjavio poljski predsjednik Andžej Duda.
- Poljske službe bezbjednosti obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu - rekao je on odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.0345%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ako-zelimo-da-udemo-u-zavrsnu-fazu-pristupanja-eu-do-kraja-2026-moramo-napredovati-brze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U noći s nedjelje na ponedjeljak, ruski dronovi i projektili ubili su najmanje 14 civila i ranili još nekoliko desetina ljudi širom Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti. U Kijevu je poginulo devet osoba, a djelimično se urušila jedna stambena zgrada.
Napadi su se dogodili dok je predsjednik Zelenski boravio u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se privatno sastao s kraljem Čarlsom III.
Ukrajinska vojska saopštila je da je Rusija tokom noći lansirala čak 352 drona i mamca, 11 balističkih i 5 krstarećih projektila. Protivvazdušna odbrana je oborila ili omela 339 dronova i 15 projektila prije nego što su stigli do ciljeva.
U odvojenom napadu kasnije tokom dana, ruski balistički projektil uništio je srednju školu u Odeskoj oblasti. Poginula su dva člana školskog osoblja, dok djece nije bilo jer je u toku ljetnji raspust. Zelenski je napad nazvao „potpuno sumanutim“.
Riječ je o novom talasu vazdušnih udara, koji dolaze samo sedmicu dana nakon napada u kojem je u Kijevu poginulo 28 osoba, uključujući 23 žrtve u stambenoj zgradi pogođenoj direktnim projektilom.
Ruska ljetnja ofanziva bez većeg napretka
Moskva pojačava ofanzivu duž linije fronta duge oko hiljadu kilometara, pokušavajući da ostvari prodor u okviru ljetnje vojne kampanje. Ipak, prema procjeni Instituta za proučavanje rata (ISW), ruske snage za sada nisu ostvarile značajniji napredak.
- Ruska vojska se u velikoj mjeri oslanja na loše obučenu pješadiju kako bi napredovala, uprkos ukrajinskoj odbrani zasnovanoj na dronovima - navodi ISW sa sjedištem u Vašingtonu.
Zelenski je izjavio da preliminarni podaci pokazuju kako su u napadu na Kijev korišćene sjevernokorejske rakete. Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran - koji Rusiji isporučuje dronove - opisao je kao „koaliciju ubica“.

Spriječen atentat na Zelenskog

Republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp se 5. oktobra vraća u ruralno mjesto u Pensilvaniji gdje je pogođen u pokušaju atentata na mitingu, kada mu je metak okrznuo uvo.
Trampov saveznik Elon Mask, izvršni direktor Tesle i vlasnik mreže Iks (X), prisustvovaće skupu. Biće to prvi put da se Mask pojavio na događaju u Trampovoj kampanji od kada je podržao bivšeg predsjednika, a nakon pokušaja atentata 13. jula.
Tramp je pod pojačanim bezbjednosnim mjerama od tog pokušaja atentata.
Ujutru veliki broj ljudi je čekalo da pristupi mjestu događaja, a mnogi su uzvikivali slogan "Bori se, bori se, bori se" koji je Tramp uzviknuo nekoliko trenutaka nakon što je pogođen 13. jula.
Bio je to prvi od dva pokušaja atentata na Trampa. Naoružani napadač se 15. septembra skrivao na Trampovom terenu za golf u Vest Palm Biču na Floridi, sa planovima da ga ubije, saopštili su tužioci. Njegove planove osujetio je agent američke tajne službe koji je patrolirao terenom.
Republikanski zvaničnici se nadaju da će Trampov povratak na to mjesto stvoriti veću podršku među njegovim tvrdokornim sljedbenicima i povećati izlaznost za njega u Pensilvaniji, državi koju on i njegova demokratska protivnica, potpredsjednica Kamala Haris, vide kao ključnu za pobjedu 5. novembra, prenosi Rojters.
- Vraćam se u Batler jer osjećam da imam obavezu da se vratim Batleru - rekao je Tramp za kablovsku novinsku mrežu Njuznejšn (NewsNation) ranije ove nedjelje.
Trampu će se na skupu pridružiti i njegov potpredsjednički kandidat, senator Džej Di Vens, i porodica vatrogasca Korija Komperatorea, koji je stradao tokom atentata na Trampa.
Pucnjava u Batleru dovela je do ozbiljnih kritika na račun američke tajne službe i ostavke njenog direktora.
Kritičari su izrazili zabrinutost zbog toga što je 20-godišnji osumnjičeni za pokušaj atentata Tomas Metju Kruks, koga su agenti Tajne službe kasnije ubili, uspio da pristupi obližnjem krovu sa direktnim pogledom na mjesto gdje je Tramp govorio.

Tramp ponovo dolazi na mjesto pokušaja atentata u Pensilvaniji

Rajan Vesli Raut, optužen za pokušaj atentata na američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa, izjasnio se da nije kriv na suđenju na Floridi.
On se suočava sa ukupno pet optužbi, uključujući pokušaj ubistva, napad na policajca i prekršaje sa vatrenim oružjem, prenosi SiEnEn (CNN).
Tokom kratkog saslušanja Raut je rekao sudiji da razumije suštinu optužbi, ali je odbio da prizna krivicu po svim tačkama.
Drugi pokušaj ubistva Trampa u nekoliko mjeseci dogodio se 15. septembra, kada je u golf klubu u Vest Palm Biču na Floridi došlo do pucnjave dok se Tramp nalazio na 500 metara od epicentra incidenta.
Republikanski kandidat za predsjednika SAD kasnije je rekao da nije povrijeđen u pucnjavi i da je bezbjedan.
Prvi pokušaj ubistva Trampa dogodio se 13. jula, tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji, kada je bivši predsjednik SAD ranjen u uvo iz vatrenog oružja.
U pucnjavi je poginuo jedan od učesnika skupa, a još dvije osobe su ranjene.
Napadač je ubijen uzvratnom vatrom snajperista FBI. Za razliku od Tomasa Metjua Kruksa, koji je upucao Trampa tokom predizbornog mitinga u julu, istražitelji su pronašli obilje informacija o Rautu, uključujući i navodnu motivaciju za atentat.
Tužioci su naveli pismo koje je Raut ostavio svjedoku koji se javio nakon što je atentator uhapšen.&nbsp;
- Ovo je bio atentat na Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Dao sam sve od sebe… Sada je na vama da završite posao i ponudiću 150.000 dolara onome ko to može da uradi - napisao je Raut.

Muškarac optužen za pokušaj ubistva Trampa se izjasnio da nije kriv

Američki federalni tužilac najavio je da će tražiti da protiv Rajana Ruta, osumnjičenog da je pokušao da ubije Donalda Trampa na njegovom golf terenu, bude podignuta i formalna optužnica za atentat.
Rut, star 58 godina, za sada je formalno optužen samo za nelegalno posjedovanje oružja i nalazi se u zatvoru, bez prava da bude pušten uz kauciju, prenosi Glas Amerike (VOA).
Tužilac Mark Dispoto je rekao da će vlada od velike porote tražiti da optuži Ruta za ozbiljnija krivična djela i da se radi na prikupljanju dokaza protiv njega.
Pronađeno je i pismo koje je on navodno napisao nekoliko mjeseci prije incidenta, u kojem pominje "pokušaj ubistva" republikanskog predsjedničkog kandidata.
U podnesku koji je objavljen pred saslušanje osumnjičenog u sudu u Vest Palm Biču u srijedu, Rut je navodno ostavio pisanu poruku "upućenu svijetu".
- Ovo je bio pokušaj ubistva Donalda Trampa, ali sam vas iznevjerio. Nudim 150.000 dolara svakome ko je voljan da završi posao - navodi se u pismu dostavljenom sudu.
To pismo je pronađeno u sandučetu i sudu ga je predao neidentifikovani svjedok, a pored su se nalazile municija, metalna cijev i četiri telefona.
Rut je napravio snajpersko gnijezdo u blizini šeste rupe Trampovog golf kluba Vest Palm Bič u pokušaju da ga ubije, rekao je Dispoto, ali je zaustavljen kada je agent američke tajne službe otvorio vatru nakon što je primijetio pušku koja je probijala kroz ogradu.
- Lako bi ga pogodio - rekao je Dispoto o Rutovoj poziciji, i dodao da bi Tramp stigao u to područje otprilike 15 minuta kasnije.
Agent američke Tajne službe uočio je oružje i pucao u Rutovom pravcu, zbog čega je osumnjičeni pobjegao, navodi se u optužnici.
Rut je kasnije uhapšen na autoputu na Floridi. Američki zvaničnici su rekli da nije ispalio metak tokom susreta na golf terenu i da nije imao na nišanu Trampa, koji je bio nekoliko stotina metara dalje.
Tužilaštvo je takođe saopštilo da je prilikom hapšenja, u Rutovom automobilu pronađena lista datuma i mjesta gdje se Tramp pojavljivao u avgustu, septembru i oktobru. Njegov mobilni telefon, prema riječima tužilaštva, lociran je u blizini Trampovog golf terena i vile u Mar-a-Lagu.
Rut je za sada formalno optužen da je kao osuđeni za krivična djela nelegalno posjedovao vatreno oružje, i za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem.
Vlasti još nisu otkrile motiv, za koji je FBI rekao da se istražuje kao očigledan pokušaj ubistva Trampa uoči predsjedničkih izbora 5. novembra.
To se dogodilo otprilike dva mjeseca nakon što je drugi naoružani napadač ranio Trampa u uho tokom predizbornog mitinga u Batleru u Pensilvaniji. Tajna služba je upucala tog napadača i ubila ga.
Rajan Rut, ugovarač krovnih radova koji je nedavno živio na Havajima, bio je poznat policiji. Zalagao se za slobodu Ukrajine i htio da regrutuje Afganistance da se bore protiv ruske invazije.
U knjizi koju je sam objavio 2023. godine, Rut je napisao da Iran "treba da ubije Trampa" zbog povlačenja Sjedinjenih Država iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Teheranom tokom Trampovog mandata.
U decembru 2002. godine, Rut je osuđen u Sjevernoj Karolini za posjedovanje oružja za masovnu pucnjavu. On je takođe osuđen za posjedovanje ukradene robe 2010. godine, prema sudskim spisima.
Podaci zabilježeni u mobilnom telefonu pokazali su da je Rut možda čekao u tom području skoro 12 sati - od oko 2 sata ujutro do oko 1:30 popodne - kada je uočen pištolj, navodi se u krivičnoj prijavi.
Istražitelji su na terenu pronašli napunjenu pušku sa optičkim nišanom, digitalni fotoaparat i plastičnu kesu sa hranom, navodi se u prijavi.

Tužilac traži da osumnjičeni za atentat na Trumpa bude i formalno optužen za to

Muškarac koji je u nedjelju uhapšen pod sumnjom da je htio da izvrši atentat na bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u ponedjeljak je prvi put izveden pred sud. Rajan Vesli Rut, 58-godišnjak sa Havaja, optužen je u dvije tačke za federalna krivična djela u vezi sa posjedovanjem oružja.
Tužilac u federalnom sudu u Vest Palm Biču na Floridi predočio je Rutu da je optužen za nelegalno posjedovanje oružja jer je ranije osuđivan za krivična djela, i za to što je kod sebe imao oružje sa serijskim brojem koji ne može da se prati.
Rutu prijeti 15 godina zatvora ako bude proglašen krivim po prvoj tački optužnice i još pet godina po drugoj tački.
Protiv Ruta će vjerovatno biti podignute i druge oputžbe, ali za sada ove dvije tačke omogućavaju vlastima da ga drže u pritvoru dok se istraga nastavlja, piše Glas Amerike.
Ročište o određivanju kaucije zakazano je za 23. septembar.
<blockquote>Prema navodima iz optužnice, podaci sa mobilnog telefona pokazuju da je Rut proveo više od 11 sati blizu Trampovog terena za golf prije nego što su ga spazili agenti Tajne službe, piše Rojters. Njegov mobilni telefon je lociran na tom području od 2 sata ujutro do 13.30 popodne u nedjelju 15. septembra.</blockquote>
Tokom sudskog pretresa, Rut je dao rutinske informacije o zaposlenju i prihodima. Tihim glasom rekao je da je zaposlen i da zarađuje oko 3.000 dolara mjesečno i da nema ušteđevinu.
Kaže da nije vlasnik nekretnina i da na Havajima posjeduje dva kamiona u vrijednosti oko 1.000 dolara.
Takođe je rekao da ima 25-godišnjeg sina kojeg ponekad finansijski pomaže.
On ima najmanje dvije presude u Sjevernoj Karolini, navodi se u optužnici. Prvo je 2002. godine osuđen na uslovnu kaznu zbog posjedovanja mitraljeza, koji je zabranjen u SAD. Tada je bježao od policije jer nije stao na crveno svjetlo i zabarikadirao se na tavanu prije nego što je uhapšen. Potom je 2010. osuđen zbog posjedovanja ukradenog oružja.
Rut je uhapšen u nedjelju u Vest Palm Biču zbog navodnog atentata na Donalda Trampa, kako je to definisao FBI.
Lokalne vlasti su saopštile da su agenti američke tajne službe koji su štitili Trampa pucali na čovjeka koji je uperio automatsku pušku dok je Tramp igrao golf na jednom od svojih terena na Floridi u Vest Palm Biču.
Jedan od agenata je vidio automatsku pušku čiji je vrh virio iz žbuna blizu golf terena, pa je uslijedila pucnjava na osumnjičenog. Rut je onda bacio svoju pušku, dva ranca i druge predmete i pobjegao u crnom sportskom automobilu.
Jedan očevidac je uspio da fotografiše automobil i registarske tablice, saopštio je lokalni šerif. Organizovana je brza potjera i osumnjičeni je uhapšen u susjednom okrugu.
Tramp se u nedjelju, nedugo poslije incidenta, oglasio da je dobro i da nije povrijeđen.
U ponedjeljak je za atentat okrivio predsjednika Džoa Bajdena i njegovu demokratsku rivalku Kamalu Haris. Tvrdio je da je osumnjičeni bio podstankut „veoma zapaljivom retorikom“, iako njegov motiv još nije poznat.
- Njihova retorika je uzrokovala da pucaju na mene, a ja sam jedini koji će spasiti ovu zemlju. Oni su ti koji zemlju uništavaju, spolja i iznutra - rekao je Tramp.
Tajnoj službi, koja obezbjeđuje predsjedničke kandidate, „potrebna je dodatna pomoć“ što podrazumijeva i eventualno veći broj ljudi, rekao je predsjednik SAD Džo Bajden i dodao: „Hvala Bogu da je predsjednik dobro“.
Trampova demokratska protivkandidatkinja Kamala Haris je na Eksu napisala da „u Americi nema mjesta za nasilje“.
Ovo je drugi pokušaj atentata na bivšeg predsjednika. Prvi put na njega je pucao Tomas Metju Kruks na mitingu u Batleru, Pensilvaniji, 13. jula. Metak je tada okrznuo Trampa po desnom uhu, a napadača je ubrzo pošto je ispalio hice, ubila Tajna služba. Motiv tog atentata i dalje nije poznat.
Incident u nedjelju ponovo je pokrenuo pitanje bezbjednosti republikanskog kandiata za predsjedničke izbore.
Tajna služba je već bila u fokusu javnosti nakon prethodnog atentata na Trampa, što je dovelo i do ostavke direktorke te agencije. Trampovo obezbjeđenje je potom pojačano, ali se opet postavlja pitanje kako je osumnjičeni za pokušaj napada mogao da mu priđe tako blizu.
Predsedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, koji je ranije formirao dvostranačku radnu grupu koja istražuje prvi atentat na Trampa, rekao je da Kongres treba da istraži i posljednji incident.
- Neko treba da odgovara. Moramo insistirati na tome da svi rade svoj posao - rekao je Džonson za Foks njuz.
Vtšilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rou otputovao je na Floridu, prenose mediji.
Rou je preuzeo dužnost poslije ostavke direktorke Kimberli Čitl u julu, nakon prvog atentata, i u Kongresu u julu izjavio da ga je „sramota“ zbog propusta tokom tog napada.

Osumnjičeni za pokušaj atentata na Trampa proveo skoro 12 sati na njegovom golf terenu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: pokusaj-atentata