Crna Gora u narednom periodu nastavlja strateški fokus na punopravno članstvo u Evropskoj uniji i ispunjavanje NATO obaveza, uz prioritet jačanja dobrosusjedskih odnosa, multilateralne saradnje i usklađivanje prava radnika sa standardima EU, pokazuje, prenosi Portal RTCG.
Kako se ističe, prioriteti vanjske politike Crne Gore zasnivaju se prije svega na punopravnom članstvu u EU i ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO. dokument Vlade pod nazivom “Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025 – 2026”
Poseban značaj daje se jačanju odnosa sa susjednim državama čiji su temelji konstruktivan dijalog, razvoj povjerenja i široke regionalne saradnje.
- Politika dobrosusjedskih odnosa predstavlja jedan od vodećih spoljno političkih ciljeva Crne Gore. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika temelje se na pravnim aktima i međunarodnim sporazumima, a usklađenost Crne Gore sa odlukama Savjeta za vanjske poslove EU je kontinuirano 100 odsto. U okviru pregovaračkog poglavlja 31, politika obuhvata politički dijalog sa EU, pitanja odnosa države kandidata sa EU i njenim institucijama, saradnju sa međunarodnim organizacijama, posebno sa UN, OEBS i SE, razvijen sistem kontrole naoružanja, EBOP, saradnju sa NATO-om i borbu protiv terorizma - navodi se u dokumentu.
Crna Gora, kako piše, aktivno doprinosi regionalnoj saradnji kroz učešće u brojnim inicijativama, među kojima su Centralno-evropska inicijativa, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Jadransko-jonska inicijativa, Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, Regionalna inicijativa za azil, migracije i raseljena lica.
U dokumentu se ističe da je multilateralizam jedan od tri utvrđena vanjskopolitička prioriteta Crne Gore.
- Država je ispunila sve uslove za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, raskinuviši bilateralni sporazum s SAD u vezi s uslovima za izručivanje lica Međunarodnom krivično sudu u septembru 2024 - piše u dokumentu i dodaje se da nastavlja potpunu usklađenost sa deklaracijama EU u oblasti zajedničke vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike.
Poglavlje 31 otvoreno je 24. juna 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu.
Dokument obuhvata i dio posvećen slobodi kretanja radnika, definisanoj kao jedan od temeljnih principa Evropske unije i jedno od četiri slobode unutrašnjeg tržišta.
- Radnicima koji se sele u drugu članicu EU, u skladu s pravnom tekovinom, garantuje se pravo na rad bez radne dozvole, jednak tretman u zapošljavanju, pravo na jednaku socijalnu sigurnost, kao i pravo porodice da se pridruži radniku - ističe se u dokumentu.
Kako je naglašeno, cilj navedenih prava je i podsticanje mobilnosti radne snage između država članica EU, što je važan faktor ostvarivanja unutrašnjeg tržišta.
Poglavlje 2 otvoreno je 11. decembra 2017. u Briselu.
U dijelu koji se odnosi na tržišnu ekonomiju, dokument navodi da pravila koja se odnose na zaštitu konkurencije predstavljaju osnov na kojem je formirana tržišna privreda jedne zemlje.
Ukazuje se da efikasno sprovođenje politike konkurencije doprinosi razvoju i rastu broja privrednih društava, privlačenju novih investicija, unapređenju ekonomije i povećanju proizvodnje i izvoza.
- U narednom periodu predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Agencije za zaštitu konkurencije, koja je nadležna za sprovođenje propisa u oblasti konkurencije i državne pomoći. Poglavlje 8 otvoreno je 30. juna 2020. u Briselu - navodi se u dokumentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ispunjeni uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja 31

Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju EU, a poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, spremno je za zatvaranje, navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova (MVP) dostavljenim Portalu RTCG.
Školski brod Jadran početkom avgusta je ponovo bio u fokusu kada je Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane o izradi znački koje su specijalno namijenjene posadi broda. Populatni trojarbolni jedrenjak izgrađen je 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije, decenijama je, pod različitim zastavama, služio kao školski brod za obuku mornara.
Nakon raspada SFRJ, brod je ostao u Crnoj Gori, gdje se i danas koristi u okviru crnogorske mornarice. Međutim, Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između vlada dvije zemlje, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića.
Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
MVP navodi da je u toku intenzivna diplomatska komunikacija.
- Crna Gora i Republika Hrvatska u prethodnom periodu identifikovale su niz pitanja koja tri decenije figuriraju kao otvorena u bilateralnim odnosima. U cilju rješavanja ovih pitanja uspostavljena je intenzivna diplomatska komunikacija, u okviru koje dvije strane, kroz konstruktivan dijalog, otvoreno i na principima dobrosusjedstva, razmjenjuju stavove i mišljenja, te mapiraju dalje korake u ovom domenu - navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova.
Kako podsjećaju, Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom, u kojoj, pored ispunjenja svih obaveza i mjerila, poseban značaj ima politička dimenzija podrške država članica.
- Kroz zatvaranje niza pregovaračkih poglavlja u prethodnom periodu, Crna Gora je od strane naših evropskih partnera prepoznata kao lider u integracionom procesu, a u tome je posebnu vrijednost imao pozitivan stav susjedne Hrvatske, koji se u kontinuitetu iskazuje kroz pružanje prvo ekspertske, a zatim i političke podrške. Kada se radi o pregovaračkom poglavlju 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, informišemo da je ono spremno za zatvaranje, a da bi ono bilo privremeno zatvoreno, potreban je konsenzus svih država članica EU - ističu u odgovorima za Portal Javnog medijskog servisa RTCG.
Do postizanja konsenzusa među državama članicama, Crna Gora će, kažu, nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i o otvorenim pitanjima razgovara sa susjednom Hrvatskom.
- Kako bismo na taj način pokazali privrženost evropskim i evroatlantskim vrijednostima. Naglašavamo da, u skladu sa našim vanjskopolitičkim prioritetima, Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose, utemeljene na principima dobrosusjedstva, međusobnog poštovanja i uvažavanja - naveli su iz MVP.
Posebno ističu da je potvrda posvećenosti unaprjeđenju odnosa sa Republikom Hrvatskom i jučerašnji sastanak na Bledskom strateškom forumu predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

500x500

1084x550

MVP: Poglavlje 31 spremno za zatvaranje, nastavlja se dijalog sa Hrvatskom

Crna Gora je ispunila tehničke aspekte u poglavlju 31, a u prethodnih nekoliko sedmica napravljeni su koraci ka njegovom potencijalnom zatvaranju, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Milatović je, odgovarajući na pitanje novinara nakon konferencije „Nacionalna platforma za sprečavanje nasilnog ekstremizma”, podsjetio da se u Odesi sreo sa hrvatskim premijerom Andrjem Plenkovićem u Odesi i zatražio u ime Crne Gore da Hrvatska odblokira zatvaranje poglavlja 31.
On je istakao da se nada da će taj razgovor sa Plenkovićem uroditi plodom.
Milatović je istakao da je u poglavlju 31 Crna Gora ispunila tehnicki asekte, što je Evropska komisija i konstatovala, ali zbog određenih bilateralnih stvari postoji kočenje od Hrvatske.
- Mislim da su i delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu imali par dobrih razgovora, dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par sedmica u Crnu Goru i moj razgovor sa Plenkovicem bili su koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja - naveo je Milatović.
On je poručio da se trudi da, sa pozicije predsjednika, uradim koliko može, a u tom smislu je bio i razgovor sa Plenkovićem.

Milatović: Napravljeni koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja 31

Hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika bila bi nam od posebnog značaja u ovoj ključnoj fazi našeg integracionog procesa, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u razgovoru sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Milatović i Plenković su održali bilateralni sastanak na marginama Samita u Ukrajini.&nbsp;
Kako je naveo Milatović na mreži X, dvojica predsjednika su razgovarali o bilateralnim odnosima Crne Gore i Hrvatske, koje su ocijenili kao prijateljske, uprkos postojanju određenih otvorenih pitanja. &nbsp;&nbsp;
- Istakao sam da je za Crnu Goru od izuzetne važnosti podrška Hrvatske na našem EU putu, posebno u kontekstu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Naglasio sam da bi nam hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika bila od posebnog značaja u ovoj ključnoj fazi našeg integracionog procesa - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1933054364626612369%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Milatović Plenkoviću: Hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 bila bi nam od posebnog značaja

Hrvatska nije u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 već pauzirala - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. 
 
Konsultacije u tom pogledu, kako je rekao gostujući na Televiziji Crne Gore, au u toku.
Vjeruje, kako je dodao, da će tokom razgovora sa predstavnicima zvaničnog Zagreba "sasvim sigurno riješiti određeni broj pitanja koja su na dnevnom redu".
- I sasvim sigurno ćemo u narednim mjesecima imati i stav hrvatske strane. Pored ostalog i o poglavlju 31. A ja sam siguran da to poglavlje može da se vrlo brzo zatvori - naveo je Ivanović.

Ivanović: Hrvatska nam nije blokirala zatvaranje poglavlja, nego pauzirala

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je potvrdio da sprječavanje zatvaranja poglavlja 31 u pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom ima najviše veze sa dešavanjima tokom ljeta i da su podgoričke vlasti blagovremeno znale da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje ovog poglavlja.
Hrvatski premijer je rekao da je njegova država dala saglasnost za zatvaranje tri poglavlja, ali ne i Poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku sigurnosnu i odbrambenu politiku.
Ovo poglavlje prema Plankoviću, podrazumijeva i paket dobrosusjedskih odnosa.
- Tu smo rekli ne u ovom trenutku i to smo dali do znanja unaprijed i našim partnerima unutar Evropske unije (EU) i vlastima Crne Gore. Razlozi za to su brojni, a posebno događaji koji su se dešavali ovoga ljeta i kada se određeni elementi riješe, onda ćemo se vratiti tom pitanju &nbsp;poručio je premijer Hrvastke.
On se sastao sa predsjednikom Crne Gore, Jakovom Milatovićem u Briselu, prije početka samita EU-Zapadni Balkan.
- Dobrosusjedska saradnja nije samo uslov u pristupnim pregovorima sa EU, već i temelj naše spoljnopolitčke strategije i ključ za izgradnju povjerenja u regionu. Vjerujem da kroz iskren dijalog možemo ne samo riješiti postojeće izazove, već i otvoriti prostor za dublju i sadržajniju saradnju koja će koristiti objema stranama - naveo je Milatović u saopštenju nakon susreta sa Plenkovićem.
Hrvatska je blokrala zatvaranje poglavlja 31 sa Crnom Gorom, jer su tokom proteklih mjeseci zaoštreni odnosi na relaciji Zagreb-Podgorica.
Osim otvorenih pitanja koja od ranije ima sa Hrvatskom, situacija se usložila pošto je Skupština Crne Gore krajem juna usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
To je Zagreb ocijenio kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih zvaničnika proglasio osobama nepoželjnim u Hrvatskoj.

Plenković: Podgoričke vlasti znale da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje Poglavlja 31

Ovo je važan trenutak za Crnu Goru. Zatvorena su tri pregovaračka poglavlja, što je signal posvećenosti Evropske unije Crnoj Gori na našem putu približavanja punopravnom članstvu, ali je i prilika da se suočimo s pitanjem zašto danas svjedočimo rezultatu koji je ispod očekivanja - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On se, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), zahvaljuje svima koji su radili na ispunjavanju obaveza s ciljem zatvaranja poglavlja 7, 10 i 20, u prvom redu članovima i članicama pregovaračke strukture, bez čijeg ekspertskog znanja ovaj rezultat ne bi bio moguć.&nbsp;
- Nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a krajem juna, najave sadašnje Vlade su bile da možemo očekivati zatvaranje do 10 pregovaračkih poglavlja. Danas konstatujemo da su zatvorena samo tri - istakao je Milatović.
Razlog za ovakav ishod je, prema njegovim riječima, očigledan. Navodi da su to nedovoljna posvećenost Vlade našoj EU agendi, te narušavanje odnosa sa Republikom Hrvatskom.&nbsp;
- Ovo je trenutak da se zapitamo - da li je Vlada pokazala državnu odgovornost i političku zrelost prilikom donošenja odluka koje imaju direktne posljedice na naš EU put? Da li je svjesno ugrožen jedan od najvažnijih strateških prioriteta države zbog nečijih parlikularnih interesa - upitao je Milatović.
Zaključio je da naš evropski put nije samo tehnički proces.&nbsp;
- To je prilika da izgradimo društvo koje se temelji na vladavini prava, održivom ekonomskom napretku i dobrosusjedskim odnosima. Zatvaranje tri poglavlja pokazuje da imamo kapacitet da napredujemo, ali nas ujedno podsjeća da proces EU integracija zahtijeva ozbiljan i odgovoran pristup - ističe Milatović.
Samo posvećeno, uz maksimalno kredibilan strateški pristup, kako dodaje, možemo osigurati da naredni koraci budu bolji i kvalitetniji.
- Naš cilj ostaje jasan – Crna Gora kao 28. članica Evropske unije do 2028. godine, utemeljena na vladavini prava i dobrim odnosima sa svim svojim susjedima - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1868934016960700789%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Nedovoljna posvećenost Vlade EU agendi i narušavanje odnosa s Hrvatskom razlozi za rezultat ispod očekivanja

Nakon nezatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim političkim pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Sadašnje vlasti su generisale probleme sa Hrvatskom, kaže Vuksanović, ali u vlasti postoje i oni, ističe on, koji su ćutali i govorili da tako mora i, kako kaže, pravdali se po briselskim hodnicima, ako bi uhvatili nekoga, naglašava, kome bi se trebalo pravdati.
Bilo je otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske i prije 2020.godine, prisjeća se Vuksanović i podsjeća da se pametnom politikom došlo do situacije gdje otvorena pitanja, kako navodi, nijesu bila problemi.
- Nakon 2020.godine dolazi do dinamizacije u otvaranju određenih problematika, s tim što imamo kulminaciju, nažalost, u ovoj godini, sa vrhuncem u Rezoluciji o Jasenovcu, koju iniciraju i donose oni koji ne priznaju genocid u Srebrenici, koji ne priznaju agresiju Rusije nad Ukrajinom. Nažalost, i nakon te Rezolucije provokacije nijesu obustavljene, već grad Nikšić finansira snimanje nekakvog serijala RTS-a, i to potpomaže sa izdašnim materijalnim sredstvima svih poreskih obveznika grada Nikšića, valjda, koliko sam shvatio, nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu, i da dođe do reinterpretacije činjenica da je izvršena brutalna agresija nad Hrvatskom, i sad će ti, kojima se ne sviđa prošlost takva kakva jeste, a da im se ne sviđa takva prošlost vidimo i po spomen ploči u ratnom logoru Morinj, koju bi oni mijenjali, sadržaj na toj ploči im se ne sviđa. Provokacije se nastavljaju…Imamo jedno glasilo, ne znam kako bih ga nazvao, zove se IN4S, nedavno, baš sam bio u Republici Hrvatskoj, kad sam pročitao, na tom istom glasilu, a poslali su mi građani iz Crne Gore, uznemireni takvim sadržajima, gdje se kaže nešto sačuvaj me bože kuge, rata, gladi i Hrvata. Prije godinu i po, ili dvije, smo takođe imali isto, na paramedijskom glasilu gdje je neki kvazi intelektualac, čini mi se da se preziva Medenica napisao da Hrvat nije nacija, nego dijagnoza. Ni u jednom, ni u drugom slučaju država Crna Gora nije imala nikakvu reakciju, i na taj način se kreira ambijent koji je stimulativan za takve fenomene, i, nažalost, država Crna Gora ne vidi u tome nikakvo raspirivanje vjerske, nacionalne i svake druge mržnje…Zamislite da namjerno upirete prstom onima koji su vam besplatno ustupili prevode akija, koji su vam.sa stručnog aspekta slali svoje timove, da vam pomažu, onima koji su se snažno zalagali i lobirali za vaš evropski put, i onda imate novi fenomen, nakon ne zatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim politički8m pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - poručio je Vuksanović.
U Crnoj Gori vlada antihrvatska histerija, kaže Vuksanović, a uveliko vlada sindrom kuvane žabe, kako kaže, i tako nenormalno se pokušava normalizovati, poput, navodi on, Doma kulture Josip Marković kojeg su pokušali ustupiti Hrvatskoj tik pred, kako navodi, zatvaranje poglavlja, iako je taj prostor podignut prije više od sto godina za potrebe hrvatske nacionalne zajednice. 
Ukoliko sjutra troje sudija Ustavnog suda, poručuje Vuksanović, ode u penziju dovešće Crnu Goru u velike, dodaje on, institucionalne probleme, te će se stvoriti jasna aluzija da nekome, kako kaže, odgovara da se izborni procesi ne ponove.
- Stvoriće se, takođe, aluzija da oni redovni izbori, u pojedinim lokalnim samoupravama se prolongiraju, i stvoriće se utisak da je vladajuća većina svjesna svojih slabosti, da je svjesna svoga pada u rejtingu, i da po svaku cijenu želi zadržati vlast. To je ono što manje više i očigledno! Mogu se zavaravati beranskim izborima, ali podgorički izbori, budvanski izbori, jasno ukazuju na ovo o čemu mi sada govorimo, jer sama činjenica da ste otišli u Podgoricu na izbore sa pozicija vlasti, koju nakaon izborne utakmice ne možete formirati, dovoljno govori da su vaše pozicije u biračkom tijelu i javnom mnjenju, a to nije čudo, obzirom na toliko široki dijapazon problematike, sa kojom se suočavaju naši građani, a vidimo to na brojnim primjerima i po brojnim institucijama - istakao je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG5Jv3-w1S_E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu i da dođe do reinterpretacije istorijskih činjenica

Nakon sastanka Međuvladine konferencije u Briselu potpuno je jasno da blokada zatvaranja Poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), otkazivanje sastanka predsjednice Evropskog parlamenta s predsjednikom Skupštine Crne Gore, te proglašenje čelnih ljudi u Vladi i Skupštini personama non grata, predstavljaju nedvosmislenu potvrdu da je trenutna vlast demaskirana i razobličena -ocijenili su iz Evrospkog saveza.
Politički kredibilitet aktuelne vlasti ubrzano nestaje, ne samo na domaćem, već i na međunarodnom planu.
Naši zapadni partneri na ovaj su način, kako ističu, poslali jasnu i upozoravajuću poruku da parlamentarna većina, posebno njeni djelovi koji decenijama propagiraju antievropsku, anti-NATO, antigrađansku, kleronacionalističku i prorusku politiku, uz konstantno narušavanje odnosa sa susjedima, nije u stanju da vodi Crnu Goru ka Evropskoj uniji.
- Sve je očiglednije da će ti isti akteri koristiti svaku priliku da, po nalogu poznatih regionalnih centara moći na koje su politički i na druge 
načine navezani, uspore i na različite načine koče naš evropski napredak. Jednako onako, kako su to, nažalost, očigledno uspješno uradili 
insistiranjem na usvajanju bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu, čiji je jedini cilj bio namjerno i svjesno narušavanje odnosa s nama prijateljskom Hrvatskom - zaključili su iz Evropskog saveza.

Evropski savez: Blokada poglavlja 31 potvrda da su naši zapadni partneri politički demaskirali aktuelnu vlast

Blokada poglavlja 31 je iz domena "i kliker bi pokvarili", ocijenio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.

Crna Gora je, naglašava Belan, bila poznata po dobrosusjedskim odnosima i doprinosu regionalnoj saradnji.

- Sada, zahvaljući ciljanom destruktivnom djelovanju DF i Demokrata, uz podršku ostatka parlamentarne većine koja čuva svoje fotelje i sinekure i pazi da se ne zamjera Andriji Mandiću, kao članica NATO blokirani smo u poglavlju vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike. Nevjerovatno - zaključio je Belan.

Belan: Zahvaljući ciljanom destruktivnom djelovanju DF i Demokrata blokirani smo u poglavlju vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: poglavlje-31