Crna Gora u narednom periodu nastavlja strateški fokus na punopravno članstvo u Evropskoj uniji i ispunjavanje NATO obaveza, uz prioritet jačanja dobrosusjedskih odnosa, multilateralne saradnje i usklađivanje prava radnika sa standardima EU, pokazuje, prenosi Portal RTCG.
Kako se ističe, prioriteti vanjske politike Crne Gore zasnivaju se prije svega na punopravnom članstvu u EU i ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO. dokument Vlade pod nazivom “Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2025 – 2026”
Poseban značaj daje se jačanju odnosa sa susjednim državama čiji su temelji konstruktivan dijalog, razvoj povjerenja i široke regionalne saradnje.
- Politika dobrosusjedskih odnosa predstavlja jedan od vodećih spoljno političkih ciljeva Crne Gore. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika temelje se na pravnim aktima i međunarodnim sporazumima, a usklađenost Crne Gore sa odlukama Savjeta za vanjske poslove EU je kontinuirano 100 odsto. U okviru pregovaračkog poglavlja 31, politika obuhvata politički dijalog sa EU, pitanja odnosa države kandidata sa EU i njenim institucijama, saradnju sa međunarodnim organizacijama, posebno sa UN, OEBS i SE, razvijen sistem kontrole naoružanja, EBOP, saradnju sa NATO-om i borbu protiv terorizma - navodi se u dokumentu.
Crna Gora, kako piše, aktivno doprinosi regionalnoj saradnji kroz učešće u brojnim inicijativama, među kojima su Centralno-evropska inicijativa, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Jadransko-jonska inicijativa, Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, Regionalna inicijativa za azil, migracije i raseljena lica.
U dokumentu se ističe da je multilateralizam jedan od tri utvrđena vanjskopolitička prioriteta Crne Gore.
- Država je ispunila sve uslove za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, raskinuviši bilateralni sporazum s SAD u vezi s uslovima za izručivanje lica Međunarodnom krivično sudu u septembru 2024 - piše u dokumentu i dodaje se da nastavlja potpunu usklađenost sa deklaracijama EU u oblasti zajedničke vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike.
Poglavlje 31 otvoreno je 24. juna 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu.
Dokument obuhvata i dio posvećen slobodi kretanja radnika, definisanoj kao jedan od temeljnih principa Evropske unije i jedno od četiri slobode unutrašnjeg tržišta.
- Radnicima koji se sele u drugu članicu EU, u skladu s pravnom tekovinom, garantuje se pravo na rad bez radne dozvole, jednak tretman u zapošljavanju, pravo na jednaku socijalnu sigurnost, kao i pravo porodice da se pridruži radniku - ističe se u dokumentu.
Kako je naglašeno, cilj navedenih prava je i podsticanje mobilnosti radne snage između država članica EU, što je važan faktor ostvarivanja unutrašnjeg tržišta.
Poglavlje 2 otvoreno je 11. decembra 2017. u Briselu.
U dijelu koji se odnosi na tržišnu ekonomiju, dokument navodi da pravila koja se odnose na zaštitu konkurencije predstavljaju osnov na kojem je formirana tržišna privreda jedne zemlje.
Ukazuje se da efikasno sprovođenje politike konkurencije doprinosi razvoju i rastu broja privrednih društava, privlačenju novih investicija, unapređenju ekonomije i povećanju proizvodnje i izvoza.
- U narednom periodu predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Agencije za zaštitu konkurencije, koja je nadležna za sprovođenje propisa u oblasti konkurencije i državne pomoći. Poglavlje 8 otvoreno je 30. juna 2020. u Briselu - navodi se u dokumentu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ispunjeni uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja 31

Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju EU, a poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, spremno je za zatvaranje, navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova (MVP) dostavljenim Portalu RTCG.
Školski brod Jadran početkom avgusta je ponovo bio u fokusu kada je Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane o izradi znački koje su specijalno namijenjene posadi broda. Populatni trojarbolni jedrenjak izgrađen je 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije, decenijama je, pod različitim zastavama, služio kao školski brod za obuku mornara.
Nakon raspada SFRJ, brod je ostao u Crnoj Gori, gdje se i danas koristi u okviru crnogorske mornarice. Međutim, Hrvatska potražuje "Jadran" već godinama, a to je bio još jedan u nizu &nbsp;povoda da eskaliraju nesuglasice između vlada dvije zemlje, odnosno dvojice ministara odbrane Dragana Krapovića i &nbsp;Ivana Anušića.
Rezultat niza novootvorenih spornih &nbsp;pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i &nbsp;blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i &nbsp;odbrambena politika, krajem prošle godine. Takođe, zbog usvanja &nbsp;rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status &nbsp;"persona non grata" predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, &nbsp;potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću i poslaniku Milanu Kneževiću.
MVP navodi da je u toku intenzivna diplomatska komunikacija.
- Crna Gora i Republika Hrvatska u prethodnom periodu identifikovale su niz pitanja koja tri decenije figuriraju kao otvorena u bilateralnim odnosima. U cilju rješavanja ovih pitanja uspostavljena je intenzivna diplomatska komunikacija, u okviru koje dvije strane, kroz konstruktivan dijalog, otvoreno i na principima dobrosusjedstva, razmjenjuju stavove i mišljenja, te mapiraju dalje korake u ovom domenu - navodi se u odgovorima Ministarstva vanjskih poslova.
Kako podsjećaju, Crna Gora se nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom, u kojoj, pored ispunjenja svih obaveza i mjerila, poseban značaj ima politička dimenzija podrške država članica.
- Kroz zatvaranje niza pregovaračkih poglavlja u prethodnom periodu, Crna Gora je od strane naših evropskih partnera prepoznata kao lider u integracionom procesu, a u tome je posebnu vrijednost imao pozitivan stav susjedne Hrvatske, koji se u kontinuitetu iskazuje kroz pružanje prvo ekspertske, a zatim i političke podrške. Kada se radi o pregovaračkom poglavlju 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, informišemo da je ono spremno za zatvaranje, a da bi ono bilo privremeno zatvoreno, potreban je konsenzus svih država članica EU - ističu u odgovorima za Portal Javnog medijskog servisa RTCG.
Do postizanja konsenzusa među državama članicama, Crna Gora će, kažu, nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i o otvorenim pitanjima razgovara sa susjednom Hrvatskom.
- Kako bismo na taj način pokazali privrženost evropskim i evroatlantskim vrijednostima. Naglašavamo da, u skladu sa našim vanjskopolitičkim prioritetima, Crna Gora ostaje čvrsto opredijeljena da sa svim susjedima gradi najbolje moguće odnose, utemeljene na principima dobrosusjedstva, međusobnog poštovanja i uvažavanja - naveli su iz MVP.
Posebno ističu da je potvrda posvećenosti unaprjeđenju odnosa sa Republikom Hrvatskom i jučerašnji sastanak na Bledskom strateškom forumu predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

500x500

1084x550

MVP: Poglavlje 31 spremno za zatvaranje, nastavlja se dijalog sa Hrvatskom

Crna Gora je ispunila tehničke aspekte u poglavlju 31, a u prethodnih nekoliko sedmica napravljeni su koraci ka njegovom potencijalnom zatvaranju, kazao je crnogorski predsjednik Jakov Milatović.
Milatović je, odgovarajući na pitanje novinara nakon konferencije „Nacionalna platforma za sprečavanje nasilnog ekstremizma”, podsjetio da se u Odesi sreo sa hrvatskim premijerom Andrjem Plenkovićem u Odesi i zatražio u ime Crne Gore da Hrvatska odblokira zatvaranje poglavlja 31.
On je istakao da se nada da će taj razgovor sa Plenkovićem uroditi plodom.
Milatović je istakao da je u poglavlju 31 Crna Gora ispunila tehnicki asekte, što je Evropska komisija i konstatovala, ali zbog određenih bilateralnih stvari postoji kočenje od Hrvatske.
- Mislim da su i delegacije ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske u prethodnom periodu imali par dobrih razgovora, dolazak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića prije par sedmica u Crnu Goru i moj razgovor sa Plenkovicem bili su koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja - naveo je Milatović.
On je poručio da se trudi da, sa pozicije predsjednika, uradim koliko može, a u tom smislu je bio i razgovor sa Plenkovićem.

Milatović: Napravljeni koraci ka potencijalnom zatvaranju poglavlja 31

Hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika bila bi nam od posebnog značaja u ovoj ključnoj fazi našeg integracionog procesa, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u razgovoru sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Milatović i Plenković su održali bilateralni sastanak na marginama Samita u Ukrajini.&nbsp;
Kako je naveo Milatović na mreži X, dvojica predsjednika su razgovarali o bilateralnim odnosima Crne Gore i Hrvatske, koje su ocijenili kao prijateljske, uprkos postojanju određenih otvorenih pitanja. &nbsp;&nbsp;
- Istakao sam da je za Crnu Goru od izuzetne važnosti podrška Hrvatske na našem EU putu, posebno u kontekstu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Naglasio sam da bi nam hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika bila od posebnog značaja u ovoj ključnoj fazi našeg integracionog procesa - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1933054364626612369%2Fphoto%2F1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Milatović Plenkoviću: Hrvatska podrška zatvaranju poglavlja 31 bila bi nam od posebnog značaja

Hrvatska nije u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 već pauzirala - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. 
 
Konsultacije u tom pogledu, kako je rekao gostujući na Televiziji Crne Gore, au u toku.
Vjeruje, kako je dodao, da će tokom razgovora sa predstavnicima zvaničnog Zagreba "sasvim sigurno riješiti određeni broj pitanja koja su na dnevnom redu".
- I sasvim sigurno ćemo u narednim mjesecima imati i stav hrvatske strane. Pored ostalog i o poglavlju 31. A ja sam siguran da to poglavlje može da se vrlo brzo zatvori - naveo je Ivanović.

Ivanović: Hrvatska nam nije blokirala zatvaranje poglavlja, nego pauzirala

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je potvrdio da sprječavanje zatvaranja poglavlja 31 u pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom ima najviše veze sa dešavanjima tokom ljeta i da su podgoričke vlasti blagovremeno znale da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje ovog poglavlja.
Hrvatski premijer je rekao da je njegova država dala saglasnost za zatvaranje tri poglavlja, ali ne i Poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku sigurnosnu i odbrambenu politiku.
Ovo poglavlje prema Plankoviću, podrazumijeva i paket dobrosusjedskih odnosa.
- Tu smo rekli ne u ovom trenutku i to smo dali do znanja unaprijed i našim partnerima unutar Evropske unije (EU) i vlastima Crne Gore. Razlozi za to su brojni, a posebno događaji koji su se dešavali ovoga ljeta i kada se određeni elementi riješe, onda ćemo se vratiti tom pitanju &nbsp;poručio je premijer Hrvastke.
On se sastao sa predsjednikom Crne Gore, Jakovom Milatovićem u Briselu, prije početka samita EU-Zapadni Balkan.
- Dobrosusjedska saradnja nije samo uslov u pristupnim pregovorima sa EU, već i temelj naše spoljnopolitčke strategije i ključ za izgradnju povjerenja u regionu. Vjerujem da kroz iskren dijalog možemo ne samo riješiti postojeće izazove, već i otvoriti prostor za dublju i sadržajniju saradnju koja će koristiti objema stranama - naveo je Milatović u saopštenju nakon susreta sa Plenkovićem.
Hrvatska je blokrala zatvaranje poglavlja 31 sa Crnom Gorom, jer su tokom proteklih mjeseci zaoštreni odnosi na relaciji Zagreb-Podgorica.
Osim otvorenih pitanja koja od ranije ima sa Hrvatskom, situacija se usložila pošto je Skupština Crne Gore krajem juna usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
To je Zagreb ocijenio kao provokaciju i trojicu visokih crnogorskih zvaničnika proglasio osobama nepoželjnim u Hrvatskoj.

Plenković: Podgoričke vlasti znale da Hrvatska neće dozvoliti zatvaranje Poglavlja 31

Ovo je važan trenutak za Crnu Goru. Zatvorena su tri pregovaračka poglavlja, što je signal posvećenosti Evropske unije Crnoj Gori na našem putu približavanja punopravnom članstvu, ali je i prilika da se suočimo s pitanjem zašto danas svjedočimo rezultatu koji je ispod očekivanja - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On se, u objavi na društvenoj mreži Iks (X), zahvaljuje svima koji su radili na ispunjavanju obaveza s ciljem zatvaranja poglavlja 7, 10 i 20, u prvom redu članovima i članicama pregovaračke strukture, bez čijeg ekspertskog znanja ovaj rezultat ne bi bio moguć.&nbsp;
- Nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a krajem juna, najave sadašnje Vlade su bile da možemo očekivati zatvaranje do 10 pregovaračkih poglavlja. Danas konstatujemo da su zatvorena samo tri - istakao je Milatović.
Razlog za ovakav ishod je, prema njegovim riječima, očigledan. Navodi da su to nedovoljna posvećenost Vlade našoj EU agendi, te narušavanje odnosa sa Republikom Hrvatskom.&nbsp;
- Ovo je trenutak da se zapitamo - da li je Vlada pokazala državnu odgovornost i političku zrelost prilikom donošenja odluka koje imaju direktne posljedice na naš EU put? Da li je svjesno ugrožen jedan od najvažnijih strateških prioriteta države zbog nečijih parlikularnih interesa - upitao je Milatović.
Zaključio je da naš evropski put nije samo tehnički proces.&nbsp;
- To je prilika da izgradimo društvo koje se temelji na vladavini prava, održivom ekonomskom napretku i dobrosusjedskim odnosima. Zatvaranje tri poglavlja pokazuje da imamo kapacitet da napredujemo, ali nas ujedno podsjeća da proces EU integracija zahtijeva ozbiljan i odgovoran pristup - ističe Milatović.
Samo posvećeno, uz maksimalno kredibilan strateški pristup, kako dodaje, možemo osigurati da naredni koraci budu bolji i kvalitetniji.
- Naš cilj ostaje jasan – Crna Gora kao 28. članica Evropske unije do 2028. godine, utemeljena na vladavini prava i dobrim odnosima sa svim svojim susjedima - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1868934016960700789%3Fs%3D48&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Nedovoljna posvećenost Vlade EU agendi i narušavanje odnosa s Hrvatskom razlozi za rezultat ispod očekivanja

Nakon nezatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim političkim pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Sadašnje vlasti su generisale probleme sa Hrvatskom, kaže Vuksanović, ali u vlasti postoje i oni, ističe on, koji su ćutali i govorili da tako mora i, kako kaže, pravdali se po briselskim hodnicima, ako bi uhvatili nekoga, naglašava, kome bi se trebalo pravdati.
Bilo je otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske i prije 2020.godine, prisjeća se Vuksanović i podsjeća da se pametnom politikom došlo do situacije gdje otvorena pitanja, kako navodi, nijesu bila problemi.
- Nakon 2020.godine dolazi do dinamizacije u otvaranju određenih problematika, s tim što imamo kulminaciju, nažalost, u ovoj godini, sa vrhuncem u Rezoluciji o Jasenovcu, koju iniciraju i donose oni koji ne priznaju genocid u Srebrenici, koji ne priznaju agresiju Rusije nad Ukrajinom. Nažalost, i nakon te Rezolucije provokacije nijesu obustavljene, već grad Nikšić finansira snimanje nekakvog serijala RTS-a, i to potpomaže sa izdašnim materijalnim sredstvima svih poreskih obveznika grada Nikšića, valjda, koliko sam shvatio, nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu, i da dođe do reinterpretacije činjenica da je izvršena brutalna agresija nad Hrvatskom, i sad će ti, kojima se ne sviđa prošlost takva kakva jeste, a da im se ne sviđa takva prošlost vidimo i po spomen ploči u ratnom logoru Morinj, koju bi oni mijenjali, sadržaj na toj ploči im se ne sviđa. Provokacije se nastavljaju…Imamo jedno glasilo, ne znam kako bih ga nazvao, zove se IN4S, nedavno, baš sam bio u Republici Hrvatskoj, kad sam pročitao, na tom istom glasilu, a poslali su mi građani iz Crne Gore, uznemireni takvim sadržajima, gdje se kaže nešto sačuvaj me bože kuge, rata, gladi i Hrvata. Prije godinu i po, ili dvije, smo takođe imali isto, na paramedijskom glasilu gdje je neki kvazi intelektualac, čini mi se da se preziva Medenica napisao da Hrvat nije nacija, nego dijagnoza. Ni u jednom, ni u drugom slučaju država Crna Gora nije imala nikakvu reakciju, i na taj način se kreira ambijent koji je stimulativan za takve fenomene, i, nažalost, država Crna Gora ne vidi u tome nikakvo raspirivanje vjerske, nacionalne i svake druge mržnje…Zamislite da namjerno upirete prstom onima koji su vam besplatno ustupili prevode akija, koji su vam.sa stručnog aspekta slali svoje timove, da vam pomažu, onima koji su se snažno zalagali i lobirali za vaš evropski put, i onda imate novi fenomen, nakon ne zatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim politički8m pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - poručio je Vuksanović.
U Crnoj Gori vlada antihrvatska histerija, kaže Vuksanović, a uveliko vlada sindrom kuvane žabe, kako kaže, i tako nenormalno se pokušava normalizovati, poput, navodi on, Doma kulture Josip Marković kojeg su pokušali ustupiti Hrvatskoj tik pred, kako navodi, zatvaranje poglavlja, iako je taj prostor podignut prije više od sto godina za potrebe hrvatske nacionalne zajednice. 
Ukoliko sjutra troje sudija Ustavnog suda, poručuje Vuksanović, ode u penziju dovešće Crnu Goru u velike, dodaje on, institucionalne probleme, te će se stvoriti jasna aluzija da nekome, kako kaže, odgovara da se izborni procesi ne ponove.
- Stvoriće se, takođe, aluzija da oni redovni izbori, u pojedinim lokalnim samoupravama se prolongiraju, i stvoriće se utisak da je vladajuća većina svjesna svojih slabosti, da je svjesna svoga pada u rejtingu, i da po svaku cijenu želi zadržati vlast. To je ono što manje više i očigledno! Mogu se zavaravati beranskim izborima, ali podgorički izbori, budvanski izbori, jasno ukazuju na ovo o čemu mi sada govorimo, jer sama činjenica da ste otišli u Podgoricu na izbore sa pozicija vlasti, koju nakaon izborne utakmice ne možete formirati, dovoljno govori da su vaše pozicije u biračkom tijelu i javnom mnjenju, a to nije čudo, obzirom na toliko široki dijapazon problematike, sa kojom se suočavaju naši građani, a vidimo to na brojnim primjerima i po brojnim institucijama - istakao je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG5Jv3-w1S_E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu i da dođe do reinterpretacije istorijskih činjenica

Nakon sastanka Međuvladine konferencije u Briselu potpuno je jasno da blokada zatvaranja Poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika), otkazivanje sastanka predsjednice Evropskog parlamenta s predsjednikom Skupštine Crne Gore, te proglašenje čelnih ljudi u Vladi i Skupštini personama non grata, predstavljaju nedvosmislenu potvrdu da je trenutna vlast demaskirana i razobličena -ocijenili su iz Evrospkog saveza.
Politički kredibilitet aktuelne vlasti ubrzano nestaje, ne samo na domaćem, već i na međunarodnom planu.
Naši zapadni partneri na ovaj su način, kako ističu, poslali jasnu i upozoravajuću poruku da parlamentarna većina, posebno njeni djelovi koji decenijama propagiraju antievropsku, anti-NATO, antigrađansku, kleronacionalističku i prorusku politiku, uz konstantno narušavanje odnosa sa susjedima, nije u stanju da vodi Crnu Goru ka Evropskoj uniji.
- Sve je očiglednije da će ti isti akteri koristiti svaku priliku da, po nalogu poznatih regionalnih centara moći na koje su politički i na druge 
načine navezani, uspore i na različite načine koče naš evropski napredak. Jednako onako, kako su to, nažalost, očigledno uspješno uradili 
insistiranjem na usvajanju bespotrebne Rezolucije o Jasenovcu, čiji je jedini cilj bio namjerno i svjesno narušavanje odnosa s nama prijateljskom Hrvatskom - zaključili su iz Evropskog saveza.

Evropski savez: Blokada poglavlja 31 potvrda da su naši zapadni partneri politički demaskirali aktuelnu vlast

Blokada poglavlja 31 je iz domena "i kliker bi pokvarili", ocijenio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.

Crna Gora je, naglašava Belan, bila poznata po dobrosusjedskim odnosima i doprinosu regionalnoj saradnji.

- Sada, zahvaljući ciljanom destruktivnom djelovanju DF i Demokrata, uz podršku ostatka parlamentarne većine koja čuva svoje fotelje i sinekure i pazi da se ne zamjera Andriji Mandiću, kao članica NATO blokirani smo u poglavlju vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike. Nevjerovatno - zaključio je Belan.

Belan: Zahvaljući ciljanom destruktivnom djelovanju DF i Demokrata blokirani smo u poglavlju vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike

Najstariji podaci o pripadanju Polimlja državi Duklji nalaze se u Ljetopisu popa Dukljanina (Sclavorum Regnum – Kraljevstvo Slovena). U Ljetopisu je zapisano da je kralj Hvalimir državu podijelio sinovima: Petrislavu, Dragimiru i Miroslavu. Zeta je pripala Petrislavu, Travunija i Zahumlje Dragimiru, a Podgorje Miroslavu. Podgorje (lat. Submontana) je imalo 11 županija: Onogošt, Morača, Komarnica, Piva, Gerico, Netusini, Guisemo, Com, Debreca, Neretva i Rama. Više istoričara navodi da je županija Guisemo u stvari Gusinje i da je ta županija vjerovatno obuhvatala Gornje Polimlje. Pop Dukljanin navodi da je jednom prilikom Miroslav, vladar Podgorja, krenuo da posjeti starijeg brata, zetskog vladara Petrislava i da ga je, dok je plovio Skadarskim jezerom, zadesila oluja u kojoj je poginuo. Nakon toga je Petrislav pripojio Podgorje Zeti. Petrislavov prijesto i državu naslijedio je njegov sin Vladimir, koga pop Dukljanin naziva blaženim (svetim) kraljem. S obzirom na to da je dukljanski sveti kralj Vladimir vladao krajem X i početkom XI vijeka (ubijen 22. maja 1016.), izvjesno je da je tada dukljanskoj državi pripadala i oblast oko izvorišta Lima. Vjerovatno je pri kraju Petrislavove, a sigurno na početku Vladimirove vladavine i Raška, kao vazalna oblast, postala dio dukljanske države, tako da se sa sigurnošću može reći da je Duklja tada ovladala Polimljem. Trag o tome postoji kod vizantijskog hroničara-istoričara Jovana Skilice. On u svom djelu „Kratka istorija“ (Synopsis Historion) navodi da je Vladimir (gr. Βλαδιμηρὸς) vladao „Trim(b)alijom i obližnjim oblastima Srbije“. Skilica je naziv Trim(b)alija koristio kao sinonim za Duklju, dok je pod „obližnjim oblastima Srbije“ vjerovatno podrazumijevao Rašku.
Vladimira je na prevaru ubio makedonski car Jovan Vladislav u Prespi 1016., a potom je vizantijski car Vasilije II 1018. godine uništio makedonsko carstvo. Vizantija je Duklji nametnula vazalni status, a Srbiju (Rašku) je pretvorila u svoju provinciju. Pop Dukljanin navodi da se tadašnji dukljanski vladar zvao Dobroslav, dok se u vizantijskim izvorima naziva Stefan Vojislav. On je u drugoj polovini 1030-ih uspio da zbaci vizantijsku vlast, a potom je pobijedio vizantijsku vojsku u dvije bitke, 1040. i 1042. godine. Obnovio je državnu nezavisnost i sigurno je da su se tada u okviru dukljanske države nalazili: Zeta s Podgorjem, Travunija i Zahumlje. Istoričar Sima Ćirković ističe da je nakon Barske bitke Vojislav postao samostalan, da je nametnuo svoju vlast od Bojane do Neretve i da se Vojislavov uticaj povremeno „širio na oblasti Srba nastanjenih dublje u unutrašnjosti balkanskog kopna“. Istoričarka Jovanka Kalić navodi da je dukljanska država tada obuhvatila i „ono što obično nazivamo raškim zemljama“. Za ovo ne postoje direktni dokazi. Ukoliko se prihvate ove pretpostavke da je Stefan Vojislav nakon Barske bitke 1042. godine uspio da od Vizantije osvoji barem dio Srbije, onda se sa sigurnošću može reći da je Polimlje tada bilo sastavni dio dukljanske države i granična oblast prema Raškoj.
Nakon smrti Stefan Vojislava, vrhovni vladar je bila njegova žena, dok su njihovi sinovi imali udione oblasti. Suparništvo je dovelo do sukoba između njih, što je iskoristila Vizantija da povrati kontrolu nad Raškom. Iz sukoba petorice Vojislavovih sinova, Mihailo je izašao kao pobjednik i postao je dukljanski kralj. Kada je učvrstio vlast Mihailo je nastojao da proširi svoju državu. Pop Dukljanin navodi da je Mihailov najstariji sin Vladimir sa braćom uspio da zauzme Rašku i da je nakon toga Raškom vladao Mihailov sin Petrislav. Ovo je vjerovatno bilo krajem 1060-ih i početkom 1070-ih. Pri kraju Mihailove vladavine Vizantija je opet uspjela da povrati Rašku, ali je Mihailov sin i nasljednik kralj Bodin uspio da oko 1083. ponovo zauzme Rašku u kojoj je, kako navodi pop Dukljanin, postavio dva župana sa svoga dvora, Vukana i Marka. Oni su mu položili zakletvu vazalstva. Do kraja XI vijeka Raška je, kao osvojena oblast, ostala pod dukljanskom kontrolom, a istoričar Vladimir Ćorović ističe da je Bodin od Raške napravio običnu pokrajinu Zete. Ova dešavanja nesumnjivo ukazuju na to da je Polimlje tokom većeg dijela XI vijeka bilo pod vlašću dukljanskih vladara i da je vjerovatno bilo pogranična oblast prema Raškoj oko koje se Duklja borila sa Vizantijom. Osim narativnih izvora, o tome svjedoče i ostaci (pre)romaničke arhitekture.
Postoji predanje da je kralj Mihailo Vojislavljević sagradio crkvu rođenja Presvete Bogorodice (Bogorodica Bistrička) u manastiru Voljavac kod Bijelog Polja, na desnoj obali Lima, uz današnju granicu Crne Gore i Srbije. Istoričar umjetnosti Ivan Stevović ističe da je ova crkva po arhitekturi slična crkvi Sv. Mihaila u Stonu, za koju se dominantno vjeruje da je kralj Mihailo sagradio ili obnovio i da je u toj crkvi sačuvan njegov ktitorski portret. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je zaključio da stonska crkva pripada ranoj (prvoj) romanici, koja se još naziva mediteranska ili ravenska romanika. U arhitektonskom smislu ona je slična crkvi Sv. Tome u selu Kuti kod Zelenike (Herceg Novi) iz druge polovine XI vijeka za koju istoričarka umjetnosti Meri Zornija navodi da je najvjerovatnije privatna vladarska zadužbina nekog od članova dukljanske vladajuće dinastije Vojislavljevića. Po arhitektonskim i skulpturalnim elementima njima su slične crkva Sv. Stefana u Sušćepanu iznad Igala, najstarija od tri crkve benediktinskog manastira na poluostrvu Ratac kod Bara, benediktinski manastir Sv. Petra u Bogdašićima (na Gradcu) i crkva Sv. Đorđa kod Podgorice. Njihov nastanak ili obnova se uglavnom vezuju za XI vijek, odnosno za period vladavine dukljanskih kraljeva. S obzirom na sličnost s ovim hramovima, vjerovatno je i da crkva Bogorodice Bistričke potiče iz tog perioda. No, među istoričarima dominira stav da je ovu crkvu sagradio raški (srpski) veliki župan Stefan Nemanja krajem XII vijeka, jer se Nemanja kao darodavac ove crkve spominje u povelji njegovog unuka kralja Vladislava, ali to nije dokaz ktitorstva. Crkva je sagrađena u romaničkom stilu, što odudara od stila Nemanjinih zadužbina. Osim toga, dok je s braćom dijelio vlast, Nemanja je kao udionu oblast u Raškoj posjedovao Toplicu, Ibar i Rasinu do Morave, odnosno istočne djelove Raške i nije vladao Polimljem. U Toplici je tada sagradio manastir Sv. Nikole i crkvu Sv. Bogorodice.
Krajem 1180-ih fokus Nemanjine politike je bio u Pomoravlju i Povardarju, a njegov centar je bio u Nišu. Tada je, kao vrhovni vladar, odnosno veliki župan, sagradio crkve Sv. Pantelejmona u Nišu i Sv. Đorđa u Skoplju. Nemanjine zadužbine su i Bogorodičina crkva u Studenici (oko 40 km sjeverno od Raške) i Sv. Đorđa (Đurđevi Stupovi) kod Novog Pazara. Nemanjin sin Rastko (Sava) u Žitiju Svetog Simeona Nemanje je popisao zadužbine svog oca (manastire koje je sam sazdao) i među njima nema crkve Bogorodice Bistričke. To je dodatni dokaz da ona nije izvorna Nemanjina zadužbina. Romaničku Bogorodičinu crkvu u Voljavcu Stefan Nemanja je samo darivao, a možda je dijelom obnovio. Istoričarka umjetnosti Jelica Ilić je ukazala na njenu prvobitnu pripadnost benediktinskoj arhitekturi. S obzirom na to da crkva manastira Voljavac potiče iz prednemanjićkog perioda, a po karakteristikama pripada (pre)romaničkom primorskom graditeljstvu, vjerovatno je ona zadužbina dukljanskih vladara.
Iz dukljanskog perioda, odnosno iz XI vijeka potiče i trikonhosna crkva Sv. Jovana u Zatonu kod Bijelog Polja, ali su ostaci prvobitne crkve uništeni izgradnjom nove početkom XXI vijeka. Po gradnji je bila slična trikonhalnoj crkvi na ostrvu Tophala u Skadarskom jezeru. Njen trikonhalni plan je sličan spomenicima (crkvama) preromanske arhitekture sa istočnojadranskog primorja. Istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić ističe da je crkva u Zatonu slična starohrvatskim crkvama Sv. Nikole kod Nina i Sv. Krševana na Krku s kraja XI vijeka. Ovoj grupi hramova pripada i crkva Sv. Petra u Bijelom Polju. Iako dominira stav da je ovu crkvu sagradio knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje, istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica ukazuje na to da njena starija faza potiče iz preromaničkog perioda, odnosno između IX i XI vijeka. Istoričar umjetnosti Tomislav Marasović navodi da je crkva Sv. Petra u Bijelom Polju tipološki srodna s crkvom Sv. Nikole (Mikule) u Velom Varošu u Splitu iz druge polovine IX vijeka. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je istakao da crkva Sv. Petra u Bijelom Polju ne liči na prve raške crkve, već da je kasnije prilagođena raškom graditeljstvu, dok je istoričarka umjetnosti Jovanka Maksimović istakla da su u crkvi Sv. Petra pronađeni djelovi skulpturalnog kamenog ukrasa sa preromanskim stilskim osobinama. Izgleda da se ktitorstvo kneza Miroslava odnosilo isključivo na obnovu ili dogradnju prvobitne crkve Sv. Petra. Izvjesno je i da se u svim (pre)romaničkim crkvama u dukljanskoj državi bogoslužilo po rimskom obredu.
Na osnovu narativnih izvora i arhitektonskih i umjetničkih odlika ovih crkava može se reći da je područje današnjeg Bijelog Polja s okolinom bilo dukljanski centar u Polimlju u drugoj polovini XI vijeka i da je tek nakon osvajanja Stefana Nemanje u ovome dijelu Polimlja počeo da se širi raški (srpski) politički, kulturni i vjerski uticaj.

Dukljansko nasljeđe u Polimlju

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Još nema odluke o direktoru FZD

Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat Fejzić, reagovao je povodom pjevanja pjesama u čast četničkih vojvoda tokom proslave Bogojavljenja na Sastavcima u Podgorici, poručivši da vjera nikada ne smije biti sredstvo podjela i netrpeljivosti.
Fejzić je u objavi na mreži X naglasio da bi svaki vjerski skup koji ne baštini poštovanje prema drugima i drugačijima bio lišen svoje suštine i smisla.
– Svaki skup Islamske zajednice koji ne bi baštinio poštovanje prema drugima i drugačijima bio bi lišen istinskog uspjeha i svrhe. Vjera je nepresušno vrelo ljubavi, a nikada izvor mržnje; ona nas uči da u različitostima tražimo mudrost, a ne pakost – poručio je reis Fejzić.
Njegova poruka dolazi u kontekstu sve izraženijih društvenih tenzija, uz jasan apel da se vjerski i javni prostori čuvaju od govora mržnje i istorijskog revizionizma, te da se vjera dosljedno živi kao prostor dijaloga, uvažavanja i mira.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRifatFejzic%2Fstatus%2F2013341366072275000&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Reis Fejzić: Vjera ne smije biti izvor mržnje, već poštovanja i ljubavi

Predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, Emina Čolović Kajević, reagovala je &nbsp;povodom jučerašnjeg plivanja za časni krst u Podgorici, tokom kojeg su, kako navodi, učesnici pjevali pjesme koje šire mržnju i vrijeđaju temeljne vrijednosti crnogorskog društva.
U saopštenju ističe da događaj, koji se javnosti predstavlja kao vjerski i tradicionalni čin, pokazuje da je „nit mržnje u Crnoj Gori ne samo razvijena, već puštena da buja do granica potpunog besramlja“.
– Toliko da se čovjek više ne zna treba li da se zgražava ili da u nevjerici posmatra ono što nam se danas, uz gromoglasni amin srpske okupacione crkve, javno servira kao vjera, tradicija i čojstvo – navodi Čolović Kajević.
Ona u reagovanju poručuje da je poruka onih koji su pjevali već jasna, i da, kako kaže, „nijesu sve stigli da izgovore naglas“, dodajući da se iza takvih nastupa krije otvorena netrpeljivost i istorijski revizionizam.
Čolović Kajević navodi i da je, prema njenim riječima, među učesnicima bilo malo onih koji su rođeni u Crnoj Gori, te da je riječ uglavnom o ljudima koji su se doseljavali tokom ratova devedesetih.
– Danas nama, rođenima u Crnoj Gori, objašnjavaju ko smo, što smo i koliko smijemo da postojimo u sopstvenoj zemlji – ističe ona.
U zaključku poručuje da „pjesma uvijek govori najviše – i o onima koji je pjevaju, i o onima koji ih blagosiljaju“, naglašavajući da ovakve pojave zahtijevaju jasan i odlučan društveni odgovor.

Tag: poglavlje-31