Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje je od nacionalnog značaja za Crnu Goru, rekao je ambasador Evropske unije (EU) Johan Satler, navodeći da se nada da će vlast i mještani Botuna postići dogovor.
Satler je u intervjuu agenciji MINA rekao da ambiciozan, ali izvodljiv plan Crne Gore da naredne godine zatvori oko 20 poglavlja u pregovorima sa EU zahtijeva „vojničku disciplinu“, jasne planove i snažnu političku disciplinu.
Komentarišući zatvaranje dodatnih pet poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, Satler je kazao da je to važna prekretnica za Crnu Goru.
- Prvo, zbog veličine paketa. Nije to jedno poglavlje, nijesu to dva poglavlja, bilo je to pet poglavlja, uključujući i ona teška - naveo je Satler, podsjećajući da je EU posljednji put odjednom pet poglavlja zatvorila 2009. godine, u pregovorima sa Hrvatskom.
Prema njegovim riječima, drugi razlog zbog kog je zatvaranje pet poglavlja važno je to što su se zainteresovane strane u Crnoj Gori, kojih je bilo mnogo, borile do kraja.&nbsp;
- U jednom trenutku nije izgledalo dobro, ali ono što smo onda vidjeli je da se ide korak dalje - kazao je Satler, ukazujući na napore koji su preduzeti da bi došlo do zatvaranja pregovora.
Satler je naglasio da nijedno poglavlje koje je ostalo za narednu godinu nije lako.&nbsp;
- A to znači da morate uraditi domaći zadatak, ali i boriti se do kraja - naveo je Satler.&nbsp;
Na pitanje da li je blokada Francuske koja je bila u opticaju pred održavanje Međuvladine konferencije bila političke ili tehničke prirode, Satler je naglasio da je jasno da svako poglavlje zahtijeva mnogo rada i da je uključeno svih 27 država članica.
- To znači da morate biti vrlo dobro pripremljeni. Mislim da je lekcija ove sedmice i to da u 2026. godini morate imati gotovo vojnu disciplinu za svako poglavlje - naveo je Satler.&nbsp;
Kako je dodao, veoma je važno biti dobro pripremljen, a nema razlike da li je pitanje Francuske blokade koja se na kraju nije dogodila bilo političko ili tehničko.
- Nema razlike. Na kraju krajeva, države članice moraju biti uvjerene da Crna Gora ispunjava sve kriterijume, sve zahtjeve. To je važno za napredak - poručio je Satler.
Na pitanje o raspoloženju među državama članicama kada je u pitanju pristupanje Crne Gore, Satler je ukazao na ohrabrujuće poruke u kojima se naglašava pristup zasnovan na zaslugama.
Satler je ukazao i na poruke iz EU u kojima se ističe da Crnu Goru čeka puno posla sljedeće godine.
- Ogroman je obim posla za 20 poglavlja, biće zakazan značajan broj međuvladinih konferencija sljedeće godine, zato nastavite raditi, pratite situaciju i krenite naprijed . rekao je Satler.
Na pitanje da li blokada zaključaka Odbora za spoljne poslove EU Mađarske ima veze sa činjenicom da je zaključcima bilo predviđen i početak sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore EU, Satler je odgovorio da nema.
- Živimo u turbulentnim vremenima, ima mnogo pitanja o Ukrajini, i da, ponekad se dogodi da se među 27 ne možete složiti oko svega. To se već dešavalo u prošlosti, nekida nije bilo zaključaka Savjeta, ali je bilo zaključaka predsjedništva - rekao je Satler.
Na pitanje da li se na osnovu zaključaka koji su usvojeni kao zaključci Danskog predsjedavanja može formirati radna grupa i započeti rad na nacrtu ugovora, Satler je odgovorio potvrdno, ističući da će radna grupa sa radom početi u narednih pola godine.
- Savjet je odlučio da se formira radna grupa koja radi na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom. Dakle, tačka, to će se dogoditi. Očekujem da će u narednih pola godine ova radna grupa početi s radom - naveo je Satler.&nbsp;
Prema njegovim riječima, to je važan posao, jer svi sporazumi o različitim poglavljima moraju biti uključeni u rad te radne grupe i ima puno posla.
Na pitanje koliko bi Crna Gora mogla čekati da se ugovor sastavi i bude spreman, Satler je ponovio da će početi u narednom periodu, dodajući da su već imali razgovore sa predstavnicima Kipra koji će preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.
Na pitanje da li je izvodljivo zatvaranje oko 20 poglavlja za godinu, Satler je kazao da jeste.
- Ambiciozno je, ali izvodljivo. Zahtijeva mnogo discipline, jasne planove za svako poglavlje, podjelu rada, rokove, kada parlament treba djelovati, a kada vlada treba djelovati. Napravili ste korak bliže postizanju cilja ove sedmice, ali to je samo jedan korak - rekao je Satler.
Upitan šta vidi kao ključne izazove na tom putu, Satler je kazao da postoje poglavlja koja su teža i istakao da su to posebno poglavlja koja dolaze na kraju i odnose se na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i viznu politiku, migracije.
Osim toga, kako je dodao, Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, očigledno je jedno od najtežih i najzahtjevnijih.
<h2>"Na sastanku sa Vesnom Pejović prvi put sam dobio uvid kroz šta prolaze porodice žrtava"</h2>
Na pitanje da li je stav EU da Poglavlje 24 ne može biti zatvoreno ukoliko se ne usvoji takozvani Markov i Mašanov zakon, Satler je odgovorio potvrdno.&nbsp;
- Da, ovo odražava stav EU. Potreban je moderan i restriktivan zakon o oružju - kazao je Satler.
On je rekao da je na sastanku sa majkom i bakom žrtava jedne od tragedija na Cetinju, Vesnom Pejović, prvi put dobio uvid u ono kroz šta ona, ali i druge žrtve porodice žrtava prolaze.
- Važno da država bude osjetljiva na ovo, da država odgovori na zahtjeve žrtava. I zato je toliko važno da restriktivan zakon o oružju, uskoro stupi na snagu - naglasio je Satler.
Komentarišući Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Satler je rekao da je to jedno od ključnih poglavlja jer se radi o načinu života i o okruženju u kom se živi.&nbsp;
- Ovo se odnosi na vazduh koji udišete, vodu koju pijete, način na koji se organizuje upravljanje otpadom, način na koji štitite ekološke parkove prirode ili nacionalne parkove. Dakle, ovo je fundamentalno - kazao je Satler.
Na pitanje kakave posljedice Crna Gora može imati, u smislu EU integracija, ukoliko u predviđenom roku ne dođe do početka gradnje postrojenja u Botunu, Satler je naglasio zdravstvene i ekološke aspekte.
- Ovo je zaista pitanje od nacionalnog značaja - naveo je Satler, dodajući da je dobro što se sada razgovara nakon što, kako je dodao, predugo građani Zete nijesu slušani.
Satler je ukazao na ponudu i garancije vlasti koje su dobili stanovnici Botuna, koja je, kako je naveo, velikodušna i podrazumijeva reagovanje na mnoge pritužbe stanovnika Zete.&nbsp;
Satler je naglasio da je važno da se dijalog održi, dodajući da se nada da će na kraju biti postignut dogovor.
Na pitanje da li, nakon sastanka sa predstavnicima građana koji se protive izgradnji postrojenja, smatra da postoji volja za postizanje dogovora, Satler je rekao da misli da svi razumiju da je potreban napredak.&nbsp;
- I postoji napredak. To je suština dijaloga ili kompromisa, da obje strane moraju nešto preduzeti. Vidio sam napredak i iskreno se nadam da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može početi - rekao je Satler.
Na pitanje da li će biti posljedica kod zatvaranje Poglavlja 27 ukoliko izgradnja postrojenja ne počne u predviđenom roku, Satler je ukazao na mjerila za to poglavlje, podsjećajući da se dio mjerila odnosi na kvalitet vode.
On je pojasnio da se u mjerilima radi o tome kako država štiti vodu i kako čisti vodu, podsjećajući da države članice sagledaju cijelu sliku.&nbsp;
Satler je istakao da je to pitanje poznato državama članicama i da neke od njih imaju vrlo snažne stavove o pitanjima zaštite životne sredine.
- Budite uvjereni da će ova tema biti na dnevnom redu i kada dođe do pregovora i finalizacije Poglavlja 27 - kazao je Satler.&nbsp;
Na pitanje o prelaznim klauzulama za koje se pominje da će biti sastavni dio crnogorskog ugovora o pristupanju, Satler je rekao da je važno da su prelazne klauzule uvijek ograničene prirode i privremene.
Prema riječima Satlera, prelazne klauzule su uobičajena praksa i postojale su i kada su se Uniji pridruživale druge države, uključujući Austriju, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Češku.
- Crna Gora će tražiti, to već znam, neke prelazne periode, jer je vrlo teško biti spreman za sve prvog dana članstva. Što se tiče životne sredine, po nekim pitanjima, tražiće prelaznu fazu - rekao je Satler.
On je naglasio da je važno znati da zahtjevi za prelazne klauzule idu u oba pravca, kao i da su uvijek privremene i ograničene.
Na pitanje da li u ovom trenutku u okviru parlamentarne većine u Crnoj Gori ima dovoljno političke volje da se proces pridurženja Uniji privede uspješno kraju, Satler je rekao da je njegov odgovor jasan i da smatra da postoji.
Kako je pojasnio, odgovor je da zato što je to vidio tokom protekle godine, koja nije bila laka.&nbsp;
- Ali pokazalo se da postoji, po važnim pitanjima, nacionalno jedinstvo kada je u pitanju evropska integracija - kazao je Satler.
On je rekao da se to vidjelo u parlamentu, ukazujući i na inicijativu Odbora za evropske integracije &nbsp;o Rezoluciji o evropskoj integraciji Crne Gore, koju su podržali predstavnici svih političkih partija.
Prema njegovim riječima, uvjeren je da se isto može ponoviti i tokom sljedeće godine, koja će biti odlučujuća.
Satler je istakao da je dobro vidjeti da je vrlo velika javna podrška članstvu EU u Crnoj Gori pretvorena u političku podršku svih političkih stranaka.
- Ne postoji nijedna politička stranka koja se protivi evropskim integracijama. To je dobar znak i uliva mi povjerenje i za sljedeću godinu - zaključio je Satler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Satler: Garancije vlasti velikodušne i reaguju na mnoge pritužbe mještana Botuna, nadam se dogovoru

Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza (ES) pozdravio je odluku Savjeta Evropske unije da, nakon zatvaranja pet pregovaračkih poglavlja, formira radnu grupu za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Riječ je, kako je rekao, o važnom i ohrabrujućem koraku koji potvrđuje da je evropska perspektiva Crne Gore i dalje realna i dostižna, uprkos opstrukcijama i ideološkim tumaranjima kojima svjedočimo prethodnih nekoliko godina.
- Kao predstavnici političkih subjekata okupljenih u Evropskom savezu, koji su evropske vrijednosti utemeljili u savremenoj Crnoj Gori, posebno smo zadovoljni ovom viješću. Ona potvrđuje da je strateški cilj punopravnog članstva u Evropskoj uniji, u okolnostima povoljnog geopolitičkog momenta, ponovo dostižan. Istovremeno, svjesni smo da će kako vrijeme bude odmicalo nervoza dobrog dijela vladajuće većine, koja nerijetko djeluje kao produžena ruka zvaničnog Beograda i često zastupa tuđe, a ne interese sopstvene države, biti sve izraženija. Sa tim će, sasvim izvjesno, rasti i pokušaji usporavanja evropskog puta Crne Gore - naveo je Šehović u saopštenju za javnost.
Ipak, kako navodi, ovo jeste važan korak, ali i da ključni posao tek predstoji. Jednako važno kao i formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja jeste, ističe Šehović, pitanje kakva će Crna Gora ući u Evropsku uniju u vrijednosnom smislu.
- Evropska unija nije samo administrativni i pravni okvir, već prije svega zajednica vrijednosti. Crna Gora koja želi da bude njen dio ne može biti država koja naginje šovinizmu, klerikalizmu i netoleranciji, država u kojoj se afirmišu retrogradne ideologije i sprovodi revizija istorije, niti društvo u kojem se urušavaju građanski karakter, sekularizam i antifašističko nasljeđe. Nažalost, upravo takve pojave danas sve češće gledamo, uz sistemsko kvarenje društva i opasnu relativizaciju temeljnih vrijednosti savremene Evrope - naglasio je Šehović.
Dobra vijest je, dodaje on, što takav put nije neminovan. Crna Gora, smatra Šehović, ima kapacitet da se vrati sebi, svojoj građanskoj, multietničkoj i evropskoj suštini. 
- Prvi naredni parlamentarni izbori, koji su blizu, biće prilika da se jasno odluči hoćemo li evropski put nastaviti samo deklarativno ili suštinski, sa društvom koje zaista dijeli vrijednosti na kojima počiva Evropska unija - kazao je Šehović.
On je poručio da je Evropski savez spreman da zajedno sa slobodnim pojedincima, kao i udruženjima u okviru kojih djeluju, tu vrijednosnu promjenu predvodi odgovorno, ozbiljno i u interesu građana i budućnosti Crne Gore. 
- Jednako onako kako je to početkom devedesetih činila generacija okupljena oko Saveza reformskih snaga - zaključio je Šehović.

500x500

1250x600

1084x550

Šehović: Poruke iz Brisela su snažan podsticaj, ali bez raskida sa šovinizmom i klerikalizmom nema evropske Crne Gore

Napredak u pregovorima koji je Crna Gora ostvarila zahtijeva jasan i jednak odgovor Evropske unije (EU), koja kroz konkretne odluke mora pokazati da je proširenje strateški prioritet, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je kazao da je Crna Gora, zatvaranjem dodatnih pet pregovaračkih poglavlja, još jednom potvrdila svoju snažnu posvećenost evropskom putu i nastavku reformskog procesa.
Prema njegovim riječima, taj korak predstavlja značajan napredak u pristupnim pregovorima i šalje jasan signal političke volje i predanosti crnogorskih vlasti.
- Napredak Crne Gore, međutim, i dalje zahtijeva jasan i ravnomjeran odgovor EU, koja kroz konkretne odluke mora pokazati da proširenje na Zapadnom Balkanu ostaje strateški prioritet, a ne samo deklarativna obaveza - rekao je Šarec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkos-naredna-godina-ce-biti-odlucujuca-vise-nego-ikad-crnoj-gori-potrebno-nacionalno-jedinstvo-kako-bi-se-stiglo-do-cilja-bjere-progres-se-primjecuje&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šarec: Napredak Crne Gore zahtijeva jasan i jednak odgovor EU

Zatvaranje poglavlja dodatno je potvrdilo snažnu posvećenost reformama i učvrstilo poziciju Crne Gore kao najnaprednijeg kandidata u procesu proširenja, poručeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na 24. Međuvladinoj konferenciji između Evropske unije i Crne Gore, koja je održana u Briselu, u sastavu delegacije koju je predvodio predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Crna Gora je danas zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, čime je, kažu u MVP, napravljen jedan od najznačajnijih iskoraka u dosadašnjem toku pristupnih pregovora.&nbsp;
- Time Crna Gora ulazi u finalnu fazu pristupnog procesa, koja otvara mogućnost započinjanja rada na Sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji - navedeno je u saopštenju MVP.
Kako su rekli u tom resoru, ostvareni rezultati su plod su predanog rada i koordinacije cjelokupne državne administracije, uključujući napore Ministarstva vanjskih poslova i diplomatskokonzularne mreže.&nbsp;
- Oni ujedno potvrđuju da ispunjavamo očekivanja naših građana, imajući u vidu da više od 80 odsto njih podržava članstvo u EU, jasno opredjeljujući društvo ka evropskim vrijednostima i standardima - naglašeno je u saopštnju.
Poručeno je da Vlada Crne Gore ostaje čvrsto opredijeljena cilju da pregovarački proces bude zaokružen do kraja 2026. godine, u skladu sa jasno definisanom mapom puta, koja, kako kažu u MVP-u, jeste ambiciozna, ali "kao što su dosadašnji rezultati pokazali – u potpunosti realna i dostižna".&nbsp;
- Dodatnu potvrdu tog napretka predstavlja i posljednji Izvještaj Evropske komisije, koji je ocijenjen kao najbolji do sada - naveli su u MVP.
Iako svjesni izazova koji slijede u završnoj, najzahtjevnijoj fazi pregovora, u MVP-u su uvjereni da je Crna Gora spremna da preuzme punu odgovornost u završnici evropskog puta.&nbsp;
- Period pred nama donosi i dodatne prilike da tu spremnost potvrdimo u praksi, uključujući i aktivniju ulogu Crne Gore u regionalnim i evropskim inicijativama, čime se dodatno jača kredibilitet naše države kao pouzdanog partnera na međunarodnoj sceni. Crna Gora se već danas ponaša kao odgovorna članica Evropske unije. Po svojim vrijednostima i vanjskopolitičkom opredjeljenju, ona već pripada evropskoj zajednici, što potvrđuje i stoprocentna usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU - ističe se u saopštenju.
U završnoj fazi pregovora, stalna, proaktivna i sadržajna komunikacija sa državama članicama Unije ostaje, navode u Ministarstvu, od ključnog značaja.&nbsp;
- Ministarstvo vanjskih poslova ostaće snažno posvećeno tom cilju, uz uvjerenje da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da ispuni sve preostale obaveze i postane sljedeća članica EU - zaključeno je u saopštenju.

MVP: Crna Gora se već danas ponaša kao odgovorna članica EU

Politikološkinja Nevena Kovačević ocijenila je da najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića o promjeni Ustava dolaze u izuzetno osjetljivom trenutku za Crnu Goru, upravo na dan kada je potvrđeno da će država privremeno zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Kovačević je upozorila da promjene koje se najavljuju prevazilaze pitanje službenog jezika i zadiru u temelje državnog uređenja.
- Promjene koje najavljuje nijesu samo one koje se tiču užbenog jezika, to su promjene koje se tiču državnog ustrojstva građanskog karaktera Crne Gore, crnogorskog identiteta i pitanje je samo da li premijer Spajić u ovom trenutku razumije ozbiljnost situacije i da li ima tu vrstu integriteta da se izbori sa onim strukturama unutar vlasti koje Crnu Goru ne žele u Evropskoj uniji - rekla je Kovačević.
Danas se u Briselu održava Međuvladina konferencija na kojoj bi Crna Gora trebalo da privremeno zatvori pet pregovaračkih poglavlja – poglavlje 3 (pravo osnivanja preduzeća i pružanja usluga), poglavlje 4 (sloboda kretanja kapitala), poglavlje 6 (privredno pravo) te poglavlja 11 i 13 (poljoprivreda i ruralni razvoj i ribarstvo).
Kovačević ocjenjuje da je zatvaranje pet poglavlja značajan iskorak na evropskom putu Crne Gore, ali ističe da i dalje nedostaje politička volja za suštinske reforme.
- Treba naglasiti da se sva ova poglavlja zatvaraju privremeno, što znači da ukoliko se ne ispune svi tehnički kriterijumi koji u ovom trenutku nijesu ispunjeni, što znači da nam Brisel u ovom trenutku malo gleda kroz prste, malo više rekla bih, zbog tih geopolitičkih okolnosti i cjelokupne situacije na spoljno političkom planu i njihove želje da se proces proširenja učini živim, ukoliko se ti tehnički kriterijumi i sve obaveze koje do sada nijesmo ispunili ne ispune u narednom periodu, odnosno tokom presudne 2026. godine, sve ovo je podložno promjeni i opet se može desiti da dođemo u neku situaciju kao što je bilo sada sa Francuskom da imamo određeni vid blokade - kazala je ona.
Dodala je da, uprkos rizicima, ovaj trenutak vidi kao ohrabrujući.
- Ovo je svakako ohrabrujuće, naročito ohrabrenje od njemačkog kancelara Fridriha Merca koji je kazao da sa Crnom Gorom treba preći na sljedeći korak i rad na potpisivanju ugovora o pristupanju - navela je Kovačević.
Govoreći o jučerašnjoj izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Kovačević je kazala da nije iznenađena, podsjećajući na dešavanja nakon usvajanja IBAR-a, kada je izglasana Rezolucija o Jasenovcu, što je, kako navodi, dovelo do blokade poglavlja 31 i proglašenja tri crnogorska zvaničnika personama non grata u Hrvatskoj.
- Apsolutno nijesam iznenađena jer Andrija Mandić cjelokupnom ceremonijom koja je više ličila na neki tužni skup počev od nepoštivanja himne koja je emitovana samo instrumentalno i sa jednom strofom. To je po mom mišljenju jednako srednjem prstu Marka Kovačevića prilikom intoniranja himne u Nikšiću, apsolutno ne postoji nikakva razlika - rekla je Kovačević.
Prema njenim riječima, Mandić kontinuirano pokazuje nepoštovanje prema državi i vodi paralelne političke agende.
- Andrija Mandić je još jednom pokazao nepoštovanje prema državi i još jednom je pokazao da striktno drži svoje agende i kad putuje po svijetu on nosi evropsko odijelo i našim partnerima prodaje neku priču za koju se nadam da oni jako dobro razumiju. A sa druge strane čim dođe u situaciju krene sa istorijskim revizionizmom i onom njegovom čuvenom mantrom ‘do istih ciljeva različitim putevima’“, istakla je ona.
Zaključujući, Kovačević je naglasila simboliku trenutka u kojem se najavljuju ustavne promjene.
- Andrija Mandić baš na dan kad mi dobijamo potvrdu da ćemo zatvoriti 5 poglavlja najavljuje promjenu Ustava, i to nijesu samo promjene koje se tiču užbenog jezika, to su promjene koje se tiču državnog ustrojstva građanskog karaktera Crne Gore, crnogorskog identiteta, bilo čega što njima može da padne na pamet. Pitanje je samo da li premijer Spajić u ovom trenutku razumije ozbiljnost situacije i da li ima tu vrstu integriteta da se izbori sa onim strukturama unutar vlasti koje Crnu Goru ne žele u Evropskoj uniji - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Na dan potvrde o zatvaranju pet poglavlja Mandić najavljuje promjenu Ustava

Odluka Francuske da najavi blokadu poglavlja 11 i 13 a zatim ih ipak odobri, može se razumjeti kao jedan od mogućih odgovora na akumulirani gubitak povjerenja, ocijenili su u ekonomskoj redakciji STEGA-e.
Nakon velike neizvijesnosti, Crna Gora će ipak zatvoriti ukupno pet pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući i poglavlja 11 i 13 – poljoprivredu i ribarstvo. 
Međutim, kako kažu u STEGA-i, činjenica da je saglasnost za zatvaranje poglavlja 11 i 13 došla nakon određenog zastoja, uz prethodno zadržavanje podrške od strane Francuske, ukazuje da se ne radi isključivo o tehničkom pitanju, već o širem političko-ekonomskom kontekstu u kojem se odvija proces proširenja.
STEGA podsjeća da je Francuska, uprkos snažnim unutrašnjim rezervama prema proširenju Evropske unije, godinama bila pouzdan i angažovan partner Crnoj Gori, upravo zbog percepcije da se radi o najozbiljnijem kandidatu u regionu. Ta podrška, napominju, nije bila simbolična.
- Francuska je bila jedan od rijetkih partnera koji su istovremeno nudili finansiranje, tehničku pomoć i političko pokroviteljstvo Crnoj Gori. Ugovor sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) u iznosu od 50 miliona eura predstavljao je policy loan, jasno vezan za reformske ciljeve u oblasti energetike, klimatskih politika, institucionalnog jačanja i usklađivanja sa evropskim standardima. Uz kredit su dolazili grantovi, tehnička i ekspertska pomoć, kao i podrška u pripremi velikih infrastrukturnih projekata - navedeno je u saopštenju.
Dodatno, podsjećaju da je potpisan i međudržavni sporazum o prioritetnim projektima u oblastima zdravstva, energetike, digitalizacije i saobraćaja. Time je, kažu u STEGA-i, Francuska uložila ne samo novac, već i reputaciju u crnogorski evropski put.
Paralelno s tim, podsjećaju da su, kroz aktivnosti Privredne komore Crne Gore i bilateralne kontakte, francuski investitori su iskazivali interesovanje za inovativne projekte – digitalne tehnologije, startap ekosistem, pametna energetska rješenja i zelene tehnologije. To je, smatraju u STEG-ai, bio signal da se Crna Gora posmatra kao potencijalni dugoročni partner, a ne samo kao prostor za kratkoročne infrastrukturne aranžmane. 
- Upravo zbog toga su kasniji potezi Vlade Crne Gore percipirani kao ozbiljan problem, jer su dolazili u trenutku kada je Francuska, uprkos sopstvenim unutrašnjim dilemama oko proširenja, već bila odlučila da Crnoj Gori pruži kredibilnu podršku - napominje se u saopštenju.
U STEGA-i ističu da se prvi ozbiljan signal narušavanja tog povjerenja pojavio u maju 2025. godine, kada je francuski ponuđač odustao od postupka koncesije za aerodrome, nakon izmjena pravila tokom samog procesa od strane tenderske komisije. 
- Razlozi nijesu bili komercijalne, već proceduralne. Obzirom da Aerodromi predstavljaju stratešku infrastrukturu, a koncesioni postupci test institucionalne stabilnosti i pravne sigurnosti, promjena pravila u toku procesa u međunarodnoj praksi se tumači kao jasan signal političke nepredvidivosti i moguće korupcije - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da u junu 2025. Crna Gora raspisuje javni poziv za aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju za solarne elektrane na neodređenim lokacijama, sa planiranim otvaranjem ponuda u novembru. Riječ je o tržišnom mehanizmu usklađenom sa pravilima EU i namijenjenom velikim međunarodnim developerima. 
- U tom kontekstu se očekivalo interesovanje francuskih kompanija sa iskustvom u obnovljivim izvorima energije koje već sprovide ili nameravaju da sprovode projekte u Crnoj Gori. Iako su ponude otvorene u novembru, do danas nema informacija o rezultatima iste - navedeno je u saopštenju.
U julu 2025. godine situacija, kako kažu, dobija širu, evropsku dimenziju. Potpisivanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti razvoja nekretnina, kojim se otvara prostor za realizaciju velikih projekata izvan standardnih procedura javnih nabavki, izazvalo je zabrinutost na nivou Evropske unije. 
- Privremeno zatvaranje poglavlja o javnim nabavkama predstavljalo je jasan signal da se dovode u pitanje osnovni principi jedinstvenog tržišta a to su transparentnost, konkurencija i jednak tretman ponuđača - dodaje se u saopštenju.
U oktobru 2025. održana je investiciona konferencija na Luštici, na kojoj su francuske kompanije aktivno učestvovale u panelima posvećenim energetici, obnovljivim izvorima energije, mrežnoj infrastrukturi i naprednim tehnologijama. Njihovo prisustvo, kažu u STEGA-i, pokazivalo je da interes i dalje postoji, ali i da se odluke donose uz povećani oprez. 
- Gotovo odmah nakon konferencije, Vlada Crne Gore potpisuje i Sporazum o saradnji sa UAE u oblasti energetike, kojim se uspostavlja strateško partnerstvo u razvoju obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija - podsjeća se u saopštenju. 
STEGA konstatuje da je, u kombinaciji sa prethodnim sporazumom o nekretninama, ovaj potez dodatno učvrstio percepciju paralelnog investicionog okvira koji nije u potpunosti usklađen sa evropskim pravilima te da Vlada Cene Gore sjedi na nekoliko stolica.
U takvom ambijentu, ističu u STEGA-i, odluka Francuske iz decembra 2025. da najavi blokadu poglavlja 11 i 13 a zatim ih ipak odobri, može se razumjeti kao jedan od mogućih odgovora na akumulirani gubitak povjerenja. Navode da su izabrana poglavlja koja nijesu u samom jezgru vladavine prava, ali koja imaju dovoljnu političku težinu da pošalju jasnu poruku, bez izazivanja otvorene institucionalne krize.
Ovaj slučaj, kažu u STEGA-i, jasno pokazuje koliko su u procesu evropskih integracija ekonomija i politika međusobno povezane.
- Formalno tehničke odluke često nose političku poruku, dok ekonomski aranžmani imaju dugoročne političke posljedice. Za Crnu Goru, to predstavlja upozorenje, ali i priliku: da preispita sopstvene poteze, obnovi povjerenje partnera i shvati da se evropski put ne vodi improvizacijama, već dosljednošću - naglašeno je u saopštenju.
U STEGA-i poručuju da put ka Evropskoj uniji ne zavisi isključivo od ispunjavanja tehničkih kriterijuma, već od reputacije države kao pouzdanog i predvidivog partnera.
- Upravo na tom planu, krajem 2025. godine, Crna Gora je dobila ozbiljno i dobronamjerno upozorenje i to od partnera koji je, uprkos sopstvenim rezervama prema proširenju, do tada bio spreman da joj vjeruje - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: Odluka Francuske da najavi blokadu poglavlja, a zatim ih odobri - odgovor na akumulirani gubitak povjerenja

Crna Gora ima šansu da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, ali samo ako postoji jasna i dosljedna politička volja, od koje zavisi cjelokupan proces. Dok iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da aktuelna Vlada ima kapacitet da taj cilj iznese, analitičari upozoravaju da se među samim nosiocima vlasti nalaze i ozbiljni kočničari evropskih integracija, koji ne djeluju u skladu sa evropskim vrijednostima. To su ključne poruke PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO). O pregovorima sa EU, izazovima i obavezama na tom putu, ali i o spremnosti Crne Gore da na njih odgovori, Željka Zvicer, saradnica na programima CGO-a, razgovarala je sa Biljanom Papović, državnom sekretarkom u Ministarstvu evropskih poslova, i Nikoletom Đukanović, profesoricom na Univerzitetu Donja Gorica. Papović je mišljenja da posljednji izvještaj Evropske komisije realno oslikava napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija.&nbsp; - Izazovi su u brojnim oblastima zaista složeni, ali spoj ocjena iz izvještaja i optimizma koji dolazi ne samo iz Crne Gore, već i iz Brisela, govori da je posao koji je pred nama ostvariv - kazala je Papović. Đukanović smatra da se preostala poglavlja mogu zatvoriti do kraja naredne godine, ali isključivo uz snažnu političku volju.&nbsp; - A upravo u toj političkoj volji vidim najviše prepreka. Naša politička scena je izuzetno kompleksna i opterećena različitim direktnim i indirektnim interesima i podinteresima, zbog čega je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati - navela je ona. Papović se osvrnula i na obaveze iz Reformske agende, kao i na podatak da je Crna Gora do sada povukla svega 38 odsto sredstava iz Plana rasta. Kašnjenja u ispunjavanju reformskih koraka, po njenoj ocjeni, proističu iz preopterećenosti administracije. No, da to nije uvijek slučaj pokazuje i primjer Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, koji je pripremljen, ali još nije usvojen na Vladi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251215071248_3eb5d529ef70f37e61144b8e3dc766a9d39662c4a1ba3032653e5a37c423ed7c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Biljana Papović"> <figcaption>Biljana Papović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  - Pitanje političke volje je uvijek presudno. Postoje teme za koje u određenom trenutku ne postoji spremnost da budu stavljene na sto. Istovremeno, važno je da se određena pitanja otvaraju uz kvalitetnu javnu debatu, kako bi se izbjegli kontraefekti. I ta priprema društva za osjetljive teme je nešto što je potrebno - naglasila je ona. Đukanović, međutim, podsjeća da je taj zakon trebalo uputiti Skupštini još u decembru prošle godine.&nbsp; - Ako građani nijesu spremni za taj iskorak koji nije „veći“ od Zakona o istopolnom životnom partnerstvu, a govorimo o pravima i životima značajnog broja ljudi u Crnoj Gori, onda mi nijesmo spremni za te evropske vrijednosti, za ono što EU u stvari nudi, daje, garantuje, obezbijeđuje i ono što ona zaista jeste. Onda se s pravom postavlja pitanje kuda idemo i zašto uopšte težimo Evropskoj uniji ako te vrijednosti ne dijelimo - poručila je ona. Sagovornice su se osvrnule i na činjenicu da, čak i nakon zatvaranja svih poglavlja, Crna Gora mora dobiti saglasnost svih država članica EU. Papović smatra da fokus sada mora ostati na ispunjavanju domaćih obaveza. „Hajde da uradimo svoj domaći zadatak i da onda tu političku odluku država članica dočekamo pripremljeni. Proces je danas predvidiv zahvaljujući novoj metodologiji, a ono što će se dešavati nakon 2026. godine biće, prije svega, u nadležnosti država članica i političkim odlukama u tim zemljama“, istakla je ona. Komentarišući nezvanične ideje o ograničenom pravu glasa novih članica, Đukanović smatra da one odražavaju strah EU od država koje koketiraju sa Rusijom.&nbsp; - Balkan je specifično i nepredvidivo područje, opterećeno našim ratnim nasljeđima i animozitetima - etničkim, nacionalnim, religijskim itd. U tom smislu, sigurna sam da koliko je EU važno da region integriše, toliko joj je važno i da to nekako uradi pod velom &nbsp;demokratije i zaštite ljudskih prava, a ne animoziteta i nedobrosusjedskih odnosa - naglasila je ona. Dodala je da se ne može zanemariti ni uticaj Srbije kao ni povezanost određenih struktura u Crnoj Gori sa zvaničnim Beogradom. - Mislim da treba da budemo spremni na mnoge opstrukcije. Mislim i da samoj EU jesu problem te partije koje su na vlasti u Crnoj Gori, odnosno taj dio parlamentarne većine. Ali, isto kao što mi sagledavamo što nam je manje zlo, pa se odlučujemo za nešto što nam je rješenje, tako i EU pravi sličan izbor – jer DPS, zbog sistemske korupcije koju je izgradio, očigledno više nije mogao biti opcija. Tako se danas oblikuje svojevrsni hibridni, neprirodni kompromis koji je pitanje kako će biti održiv - ocijenila je Đukanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251215071248_4a26e3f8b1647256f69a0f55dcea071922a9c23904e8200268036bd9a5e8aac8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Papović, s druge strane, smatra da se pitanje uslovnog prava glasa ne odnosi na Crnu Goru.&nbsp; - Oprez zbog ruskog uticaja je logičan u kontekstu rata u Evropi, jer imamo rat na evropskom kontinentu koji je uzrokovan ruskom agresijom. Ali, Crna Gora nema dilemu kada je riječ o našem spoljnopolitičkom opredjeljenju. Naša stopostotna usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU to jasno pokazuje - poručila je Papović. Govoreći o odgovoru države prema revizionističkim tendecijama koje opterećuju i proces integracija, Papović je stava da tu treba imati dodatni oprez.&nbsp; - Naš zadatak je da izgradimo tu otpornost i da negdje ostanemo zaista stabilno na ispunjavanju naših zadataka. Evropska komisija prepoznaje sve te stvari. Ono što je normalno u svim društvima je da ne postoji jedna ideologija i da će postojati i određeni ljudi kojima će biti u interesu da to upotrijebe. Pitanje je obima i mogućnosti da se tome suprostavimo - navela je Papović. No, Đukanović upozorava da se ne može govoriti o otpornosti, jer reviziju istorijskih činjenica sprovode pojedini akteri vlasti.&nbsp; - Ko da napravi otpornost ako imate određene medije, institucije i partije koji, u stvari, predstavljaju kanale tog uticaja. Mislim da je jako teško govoriti uopšte o toj otpornosti, ali sam sigurna da Crna Gora ima dosta progresivnog tkiva da tome oponira - zaključila je Đukanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2SV6VxP9j9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovaj PROUDCAST realizovan je u okviru projekta „EU kompas za mlade“, koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova.

Uz političku volju, do kraja 2026. moguće zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja

Iako najnapredniji kandidat za članstvo, Crna Gora usporava u dva najvažnija poglavlja na putu ka člastvu u Evropskoj uniji - 23 i 24. Evropska komisija u Izvještaju je zabilježila i napade javnih ličnosti, prije svega predstavnika političkih partija na slobodu medija i angažman civilnog društva u Crnoj Gori. Sagovornici Televizije E kažu da su Crnoj Gori, umjesto formalnih, potrebne suštinske reforme.
<h2>Zadovoljstvo i oprez</h2>
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kazala je da to što je EK konstatovala trud u određenim pregovaračkim poglavljima, ne znači da je Crna Gora pokazala spremnost u svim ili da do kraja 2026. zatvori sva poglavlja. 
- Biće da se negdje balansira između tehničke spremnosti, da mi tehnički zatvorimo sva poglavlja, a sa druge strane politička spremnost i volja koja je dvojaka – volja naših političkih aktera, naših institucija, a sa druge strane politička spremnost Evropske unije - rekla je Vuksanović za TV E.
Evidentno je, ističe ona, da je ono u čemu će se mjeriti postignuće poglavlja 23 i 24. 
- I mi negdje jesmo dobili tezu da je Crna Gora u prethodnom izvještaju bila bolja, ali da je generalno pokazala spremnost. Suština je da se napredak u tim poglavljima ne mjere brojem zakona koje ćete donijeti, već stvarnim rezultatima - poručila je Vuksanović.
Iz vladajućih partija ne kriju zadovoljstvo povodom pozitivnih ocjena Evropske komisije. Svjesni su, kažu, i izazova.
- U suštini izvještaj je pozitivan, Crna Gora je najnaprednija zemlja kandidat. Sasvim je normalno da nijesmo sve uspjeli da uradimo, to ne treba kriti od građana, ali svakako kao odgovorna vlast treba što prije da krenemo u rješavanje tih problema - ocijenio je za TV E poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović.
<h2>Evidentiran pritisak političara na medije i novinare</h2>
Stvarne rezultate Brisel očekuje i kada je riječ o suzbijanju verbalnih napada ka novinarima i civilnom sektoru, a koji dolaze od predstavnika političkih partija, a često i zvaničnika iz sektora bezbjednosti i odbrane. 
- Veoma je važno da se ovo dogodilo. Dakle, da u Izvještaju EK imamo evidentiran pritisak političara na medije i novinare, posebno na grupu medija kojoj pripadamo i vi i mi. Dakle, iz Izvještaja jasno čitamo na koga se to precizno odnosi. EK očigledno skreće pažnju poslanicima, funkcionerima, ministrima jedne partije, konkretno Demokratske Crne Gore, da su takvi pritisci i takve prozivke na račun medija neprihvatljive - kazala je za TV E Danica Nikolić, urednica M portala.
U izvještaju se navodi da su potrebni jači mehanizmi zaštite istraživačkog novinarstva i civilnog društva. To je, smatra Nikolić, svojevrsno ohrabrenje, ali situacija u Crnoj Gori, ukazuje na ozbiljnije pritiske.
- To je oštro upozorenje onima koji su pokušavali da izvrše pritisak na medije, koji su pokušavali tim pritiscima da neke medije, čak i ugase. Ne samo tim pritiscima, nego brojnim tužbama, tzv. slap tužbama i svim onim sto podrazumijeva djelovanje vlasti prema medijima koji im nijesu naklonjeni i koje oni smatraju neprijateljskim, kao što je u slučaju grupe medija, gdje se vlast direktno preko svojih ljudi, preko institucija kojima upravlja, preko SDT- a pokušava osvetiti ili ih na neki način dovesti u poziciju da se bore za opstanak, da budu ugašeni - ocijenila je Nikolić.
<h2>Vanjska politika izazov</h2>
U Izvještaju se konstatuje da korupcija i dalje postoji u mnogim sektorima, a epilog priče o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu u velikoj mjeri uticaće i na poglavlje 27 – koje se odnosi na životnu sredinu. Sagovornici Televizije E kažu i da je poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku biti izazovno zbog otvorenih pitanja sa susjednom Hrvatskom.
- Geopolitički momenat je veoma bitan. To je ključni razlog zašto je Crna Gora napredovala. Nijesmo mi napredovali što smo odjednom postigli ne znam kakv bum u našim reformama, već je EU morala da svoju najprogresivniju kariku, a to je politika proširenja, održi je živom i da pokaže da ta politika i dalje ima smisla - kazala je Vuksanović.
Takav trenutak, ukazuju sagovornici TV E, Crna Gora mora znati da iskoristi, ističući da samo članstvo nije cilj, već suštinsko prihvatanje vrijednosti i principa na kojima se Evropska unija temelji.

Napredak na papiru, problemi u praksi: Crnoj Gori umjesto formalnih potrebne suštinske reforme

Crna Gora je napredovala u odnosu na prošlu godinu u 18 od 33 poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), ali je usporila, odnosno dobila niže ocjene u dva najvažnija za približavanje članstvu u toj zajednici - 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost).
To su, saznaju Vijesti, preliminarne ocjene iz nacrta godišnjeg izvještaja Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, do kojih je došla Misija Crne Gore pri EU i izradila analizu o tome. Izvještaj EK trebalo bi da bude predstavljen u utorak, 4. novembra.
Iako se na dokumentu još radi, malo je izgledno da će ocjene biti promijenjene.
Prema nezvaničnim informacijama redakcije, od 18 poglavlja u kojima je napredovala, Podgorica je u šest njih dobila visoku ocjenu napretka - "veoma dobar". To su poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika EU), 9 (finansijske usluge), 32 (finansijski nadzor), 3 (pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 6 (privredno pravo) i 7 (pravo intelektualne svojine).
Kad je riječ o poglavljima 23 i 24, iako je Brisel ocijenio da postoji usporavanje u odnosu na prošlu godinu, ocjene spremnosti u tim poglavljima (za zatvaranje) su bolje nego 2024.
Poglavlja 23 i 24 posljednja su koja se zatvaraju u pregovorima s EU.
U prošlogodišnjem izvještaju, u dijelu koji se odnosi na ta poglavlja, konstatovano je da se crnogorsko sudstvo i tužilaštvo i dalje percipiraju kao ranjivi na političke pritiske, te da ključni borci protiv organizovanog kriminala i korupcije nemaju dovoljno ljudi, niti uslova za rad.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja - 33, a privremeno zatvorila sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). To su poglavlja poglavlje 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).

Preliminarne ocjene iz nacrta izvještaja EK o Crnoj Gori: Niže ocjene u dva najvažnija poglavlja

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednika Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da očigledno ni činjenica da je do sada aktuelna Vlada zatvorila više pregovaračkih poglavlja od svih prethodnih zajedno, ne demotiviše određene političke partije iz opozicije, te njima bliske analitičare i lobiste da nameću utisak kako ipak nije onako kako svi zaključujemo na osnovu egzaktnih činjenica i izjava evropskih zvaničnika.
- Da je Crna Gora danas zemlja koja je najbliža punopravnom članstvu u EU tvrde svi relevantni faktori za proces proširenja, uključujući i evropsku komesarku Martu Kos - ističe Pejović.&nbsp;
Danas, prema njegovim riječima, dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja dok su bili na vlasti u više mandata, uključujući i period nakon 2020. godine i formiranje 43. Vlade, koja je sačinjena i podržana od današnje opozicije da navodno deblokira evropski put, a dobili smo potpunu paralizu institucija.
- Dok sa jedne strane imamo infantilan pokušaj da se relativizuje realnost, sa druge strane očekuje se da do kraja godine Crna Gora zatvori još pet pregovaračkih poglavlja - zaključuje Pejović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpicula-sa-cetnickim-vojvodama-se-ne-ulazi-u-eu-bili-oni-zivi-ili-ne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Ni strani analitičari i lobisti opozicije ne odustaju od izokretanja činjenica uprkos stavovima EU

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: poglavlja