U napadu Izraela iz vazduha na uporišta pobunjenika Pokreta Huti u Jemenu danas poginulo je 35 ljudi, a ranjeno 130, saopštilo je Ministarstvo zdravlja kojim upravlja taj pokret.
Prema navodima Ministarstva, većina poginulih je u Sani, glavnom gradu, gdje su među pogođenim mjestima bili vojni štab i benzinska pumpa.
&nbsp;Izraelska vojska je napala nekoliko dana pošto su pobunjenici Huti dronom pogodili jedan izraelski aerodrom.
Pokret Huti je saopštio da je Izrael pogodio i državnu zgradu u strateški važnom gradu Hazmu, na sjeveru Jemena, prenosi N1.
Vojni portparol Pokreta Jahja Sari rekao je da su pobunjenici ispalili rakete zemlja-vazduh na izraelske borbene avione.
Predsjednik Mahdi el Mašat, koga podržava Pokret Huti, obećao je danas da će nastaviti napade, upozoravajući Izraelce da "ostanu pod uzbunom jer odgovor neminovno dolazi".
Izrael mjesecima napada pobunjenike u Jemenu kao odgovor na njihove napade raketama i dronovima na izraelsku teritoriju, od kojih je većina presretnuta.
&nbsp;Jemenski pobunjenički pokret Huti kojeg podržava Iran, izveo je u znak solidarnosti sa Palestincima desetine raketnih i napada bespilotnim letjelicama na Izrael od početka rata u Pojasu Gaze 7. oktobra 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U napadu Izraela na pobunjenike u Jemenu poginulo 35 ljudi

Huti, pokret pobunjenika koji vladaju dijelom Jemena, napali su danas kancelarije agencija UN za ishranu i djecu WFP i UNICEF u glavnom gradu, Sani i oteli jednog službenika, a njihov vođa je zaprijetio i inteziviranjem napada na Izrael, prenose jemenski zvaničnici.&nbsp;
&nbsp;Portparol Svjetskog programa za ishranu (WFP), Abir Etefa, rekao je da "WFP smatra da je proizvoljno pritvaranje humanitarnog osoblja neprihvatljivo".
Pretresene su i kancelarije UNICEF-a, po riječima zvaničnika UN i Pokreta Huti. Amar Amar, portparol UNICEF, rekao je samo da je u njihovim kancelarijama u Sani "posebna situacija".
Ovi upadi su najnoviji u dugotrajnoj aktivnosti Pokreta Huti protiv Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija koje djeluju u područjima pod njihovom kontrolom.
Ranije su priveli desetine zaposlenih u UN, kao i ljude povezane sa humanitarnim grupama, civilnim društvom i sada zatvorenom Ambasadom SAD u Sani.
UN su obustavile svoje operacije u uporištu tog pokreta u gradu Sada, na sjeveru Jemena, pošto su pobunjenici zarobili osam zaposlenih u UN.
Pobunjenici pojačavaju mjere svog obezbjeđenja pošto je Izrael ubio njihovog premijera i nekoliko članova vlade.
Oni će vjerovatno pojačati napade na Izrael i strane brodove u Crvenom moru pošto su se u julu zavjetovali da će ciljati trgovačke brodove koji pripadaju bilo kojoj kompaniji koja posluje sa izraelskim lukama, bez obzira na nacionalnost.

Jemen: Huti napali predstavništva agencija UNICEF-a i oteli jednog službenika

De fakto vođa Sirije Ahmed al-Šara izjavio je da je zemlja iscrpljena dugotrajnim ratom i da ne predstavlja prijetnju svojim susjedima ni Zapadu. U intervjuu za BBC u Damasku pozvao je na ukidanje sankcija protiv Sirije.
Al-Šara je predvodio munjevitu ofanzivu koja je prije manje od dvije sedmice srušila režim Bašara al-Asada. Trenutno je lider Hajat Tahrir al-Šama (HTS), dominantne grupe unutar pobunjeničkog saveza, a ranije je bio poznat pod ratnim pseudonimom Abu Mohammed al-Džolani.
Zatražio je da se HTS skine s popisa terorističkih organizacija. HTS su kao terorističku organizaciju označili UN, SAD, EU, Velika Britanija i mnogi drugi jer je nastao kao odvojena frakcija Al-Kaide, od koje se distancirao 2016. godine.
Šara je odbacio optužbe da je HTS teroristička grupa.

Vođa pobunjenika: Sirija nije prijetnja svijetu

Glavni komandant sirijskih boraca, koji su svrgnuli višedecenijskog predsjednika Bašara al Asada, rekao je da će svako ko je umiješan u mučenje i ubistvo ljudi koji je Asad zarobio tokom svoje vladavine, biti uhvaćen i da pomilovanje nije opcija.
- Jurićemo ih po Siriji i tražimo od zemalja da predaju one koji su pobjegli, kako bismo mogli da sprovedemo pravdu - rekao je Abu Mohamed al Golani u izjavi objavljenoj na Telegram kanalu sirijske državne televizije.
Golanijeva najava da će se osvetiti Asadovim poručnicima za mučenja i smrti, stigla je u trenutku kada svijet gleda da li novi sirijski vladari mogu da stabilizuju zemlju nakon što ju je 14-godišnji građanski rat ostavio u rasulu.
Mohamed al-Bašir, čovjek kojeg su Golanijevi borci postavili da vodi privremenu administraciju do 1. marta, molio je milione izbjeglica da se vrate kućama. Ali za obnovu ima malo finansijskih sredstava.
- U kasi postoje samo sirijske funte koje vrede malo ili ništa. Jedan američki dolar se kupuje sa 35.000 naših novčića. Nemamo stranu valutu, a što se tiče zajmova i obveznica, još uvijek prikupljamo podatke. Dakle, finansijski smo veoma loši - rekao je Bašir za italijanski list Korijere dela sera.
Ističe i da će savez predvođen islamistima garantovati prava svih vjerskih grupa.
Više od 500.000 ljudi je ubijeno u ratu, a više od polovine stanovništva primorano je da napusti svoje domove. Oko šest miliona Sirijaca potražilo je utočište u inostranstvu.
Strani zvaničnici oprezno stupaju u kontakt sa bivšim pobunjenicima, koje SAD, UN, EU i drugi smatraju terorističkom organizacijom.
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da nova vlada mora da „ispuni jasne obaveze - da u potpunosti poštuje prava manjina, olakša protok humanitarne pomoći svima kojima je potrebna, da spriječi da se Sirija koristi kao baza za terorizam ili da predstavlja prijetnju po susjede“.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je da je "dužnost da se podrže različiti sirijski lideri kako bi djelovali jedinstveno i omogućili glatku tranziciju".
Međutim, Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova saopštila je da je bezbjednosna situacija u Siriji i dalje nestabilna. Agencija je saopštila da je pronašla više od 50 minskih polja u proteklih 10 dana, što ograničava kretanje civila i otežava isporuku robe i usluga.
U međuvremenu, Rusija, koja je podržavala Asadovu borbu protiv pobunjenika, a sada mu je dala azil, rekla je da pažljivo prati situaciju u Siriji i da je u kontaktu sa „onima koji trenutno kontrolišu situaciju“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je potrebu Rusije da osigura bezbednost svojih diplomatskih objekata i vojnih baza u Siriji, gdje su ruske trupe godinama bile stacionirane i podržavale sirijsku vojsku u građanskom ratu.
Asadov pad takođe je naneo udarac iranskim interesima u regionu, presijecajući kopnenu rutu za isporuku oružja militantnoj grupi Hezbolah koju podržava Iran u Libanu, kao i teritoriju na kojoj bi iranske milicije mogle da djeluju.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei odbacio je ideju o oslabljenoj iranskoj mreži u regionu, što uključuje njenu podršku militantima Hamasa u Pojasu Gaze, milicijama u Iraku i militantima Huti u Jemenu.
Hamnei je takođe rekao da je ono što se dogodilo u Siriji rezultat američko-izraelskog plana i da je „susjedna država“ igrala ulogu u Asadovom svrgavanju. Nije imenovao koja je to susjedna država, ali Turska, koja se graniči sa Sirijom, bila je glavna pristalica grupa koje su se suprotstavljale Asadu.
Dok Sirijci rade na izgradnji budućnosti svoje zemlje, papa Franjo je u srijedu rekao da se nada političkom rješenju koje promoviše „stabilnost i jedinstvo zemlje
- Molim se... da sirijski narod može da živi u miru i sigurnosti u svojoj voljenoj zemlji i da različite religije hodaju zajedno u prijateljstvu i međusobnom poštovanju za dobro te nacije pogođene tolikim godinama rata - rekao je papa.

Komandant pobunjenika u Siriji: Naći ćemo Asadove ljude i pomilovanje ne dolazi u obzir

Sirijski predsjednik Bašar al Asad izjavio je u subotu da je njegova zemlja sposobna "pobijediti teroriste", nakon ofanzive koju je u srijedu pokrenula koalicija pobunjeničkih grupa kojima dominiraju islamisti, na sjeverozapadu Sirije.
- Sirija nastavlja da brani svoju stabilnost i teritorijalni integritet od svih terorista i njihovih pristalica i sposobna je, uz pomoć svojih saveznika i prijatelja, da ih porazi i eliminiše, bez obzira na intenzitet njihovih napada - rekao je Asad, prenijelo je sirijsko predsjedništvo.
Pobunjenici su preuzeli kontrolu nad polovinom Alepa, drugog po veličini grada u Siriji, a pritom nisu naišli ni na kakav otpor, saopštio je Sirijski opservatorijum za ljudska prava, sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Ta ofanziva je najveća vojna akcija protiv sirijske vlade posljednjih godina i prvi put da se pobunjenici, predvođeni islamističkom militantnom grupom Hajat Tahrir el Šam, bore protiv snaga predsjednika Bašara al Asada u samom Alepu, otkako ih je sirijska vojska uz pomoć Rusije i Irana protjerala u velikoj ofanzivi 2016. godine.
Sirijska vojska objavila je u subotu da privremeno povlači trupe iz Alepa da bi pripremila kontraofanzivu protiv, kako je navedeno, terorista.
Vojska je dodala da je više desetina vojnika poginulo ili povrijeđeno u žestokim borbama sa pobunjenicima u Alepu i Idlibu tokom proteklih nekoliko dana.
Sirijske vlasti prethodno su zatvorile aerodrom u Alepu, kao i sve puteve koji vode u grad, dok su pobunjenici koji se protive Asadu rekli da su stigli do centra tog grada.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u subotu da je ruska avijacija izvršila udare na sirijske pobunjenike kao znak podrške vojsci te zemlje, javile su ruske novinske agencije, prenio je Reuters.
Ruski centar za pomirenje neprijateljskih strana u Siriji naveo je da su raketni udari i bombardovanje bili usmjereni na "koncentracije militanata, komandna mjesta, skladišta i artiljerijske položaje" u pokrajinama Alep i Idlib.
U saopštenju se dodaje da je u napadima ubijeno oko 300 pobunjenika.

1250x600

1084x550

Sirijski predsjednik smatra da može poraziti pobunjenike

Javni poziv za zapošljenje u Upravi policije (UP) koji je raspisan 31. decembra prethodne godine, produžen je do 10. februara, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).&nbsp;
- Zbog formalno pravnih razloga danas je donijeta Ispravka javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije (https://www.gov.me/dokumenta/f8d7b726-f997-483b-b39b-696bb3e22f6b ), usljed čega je javni poziv produžena 20 dana, odnosno do 10. februara.
Kako se navodi u saopštenju, kandidati koji su u prvobitnoj prijavi naveli kao prioritetno radno mjesto za koje se vrši ispravka (Policajac u Grupi za međunarodnu operativnu saradnju, Odsjek za međunarodnu operativnu saradnju INTERPOL-EUROPOL-SIRENE, Sektor za borbu protiv kriminala) potrebno je da dostave novi obrazac prijave shodno ispravci javnog poziva, dok nijesu u obavezi da dostave ostalu dokumentaciju koju su već predali.
- Ukoliko kandidati koji su ovo radno mjesto naveli u prethodnom obrascu prijave ne dostave novi obrazac prijave, u daljem postupku selekcije tretiraće se sva radna mjesta osim onog koje je predmet ispravke. Kanidati koji nijesu aplicirali za ovo radno mjesto nijesu u obavezi da ponovno dostavljaju dokumentaciju. Produžetak roka odnosi se i na one koji se do sada nijesu prijavili na prethodno raspisani Javni poziv, i to mogu učiniti sve do 10. februara 2026. godine - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ostale pojedinosti, kako se pojašnjava, nijesu izmijenjene prilikom ispravke javnog poziva.
Na javni poziv mogu se prijaviti kandidati do 30 godina starosti, kao i kandidati do 40 godina starosti koji su ranije radili u policiji, završili pripravnički staž, Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ili su bili volonterski angažovani u Upravi policije.
- Kada je riječ o nivou obrazovanja, na javni poziv mogu se prijaviti svi kandidati koji imaju najmanje V, VI ili VII nivo kvalifikacije obrazovanja, bez obzira na oblast ili fakultet koji su završili - dodaju iz MUP-a.&nbsp;
Proces selekcije obuhvata provjeru psihofizičkih sposobnosti, detaljne bezbjednosne provjere, procjenu integriteta kroz pisana testiranja i intervjue, provjeru znanja i vještina kroz teorijska i praktična testiranja prilagođena policijskim poslovima.
- Biraj policiju. Prijavi se. Sve detaljne informacije su na www.gov.me/mup, putem e-mail adrese javnipoziv.policija@mup.gov.me, kao i putem telefona 067/284-471, svakog radnog dana u periodu od 07.00 do 15.00 časova - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Javni poziv za zapošljenje u Upravi policije produžen do 10. februara

Šef Odborničkog kluba Pokreta za Podgoricu Miloš Krstović podsjeća da je od najave DNP da uskrate podršku gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću prošlo deset dana, te da ima prostora za razgovor. Krstović je kazao da će se Pokret za Podgoricu o tome izjasniti kada predlog DNP dođe do Glavnog grada.-
- Nijesmo vidjeli formalizaciju inicijative DNP-a i imamo izlazak samo jednog odbornika. Kada budemo imali taj predlog pred sobom odnijećemo se odgovorno, sazvati sastanak odborničkog kluba i koordinacionog tijela Pokreta za Podgoricu i odgovoriti. Svakako nijesmo ni za kakav vid održavanja vlasti koji bi značio zastoj u razvoju glavnog grada - naveo je Krstović za RTCG.
Odgovarajući na pitanje šta je realnije rekonstrukcija ili politički zastoj Krstović je kazao da je u narednom periodu realnije očekivati politički zastoj u Glavnom gradu, ali da je rano o tome govoriti.

Krstović: Realno očekivati politički zastoj u Glavnom gradu

Ruske snage izvele su rano jutros kombinovani napad dronovima i raketama na Kijev, izazvavši ponovo prekid snabdijevanja strujom i vodom, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
On je u objavi na X naveo da je Ukrajina dan ranije dobila pošiljku protivvazdušnih raketa, koje su doprinijele jačanju njene odbrane, ali je upozorio na hitnu potrebu za dodatnim snabdijevanjem, prenio je Rojters.
- Partneri ne smiju da propuste da ovo ispune - protivvazdušne rakete su prava zaštita za ljudske živote -naveo je Zelenski.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha pozvao je danas svjetske lidere na hitnu podršku Ukrajini, kroz pomoć u protivvazdušnoj odbrani i pritisak sa sankcijama na Rusiju.&nbsp;
On je rekao da "neće biti mira u Evropi bez trajnog mira za Ukrajinu" i da je najnoviji "varvarski napad" Moskve na Ukrajinu poziv na buđenje svjetskim liderima koji se okupljaju u Davosu.
- Hiljade kuća je bez grijanja u Kijevu na temperaturi od -15 stepeni napolju, nakon masovnog ruskog udara tokom noći. Udari na Kijev, Vinicu, Dnjepar, Odesu, Zaporožje, Poltavu, Sumije i druge regione doveli su do civilnih žrtava i oštećenja energetske infrastrukture - naveo je Sibiha u objavi na mreži X.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izjavio je da je kao rezultat ruskog napada na lijevoj obali grada, došlo do prekida u snabdijevanju strujom i vodom.
- U Kijevu je 5.635 visokih zgrada jutros bez grijanja kao rezultat noćnog ruskog napada - saopštio je Kličko i napomenuo da je lijeva obala Kijeva i dalje bez vode kao rezultat ruskog napada.

Snažan napad dronovima i raketama na Kijev, grad ponovo bez struje i vode

Američki predsjednik Donald Tramp oštro je reagovao na francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je odbio da se pridruži Odboru za mir u Pojasu Gaze.
Francuski predsjednik nije dugo čekao na Trampovu reakciju povodom odluke da među prvima odbije članstvo u Odboru za mir u Pojasu Gaze.
- Je li to rekao? Pa, niko ga ni ne želi jer će vrlo brzo izgubiti vlast, tako da je to u redu - rekao je Tramp odgovarajući na novinarsko pitanje.
Tramp je dodao da će, u tom slučaju, „ako se budu ponašali kao Fidel Kastro“, kao odgovor uvesti carinu od 200 odsto na francuska vina i šampanjce.
- On će se pridružiti, ali ne mora da se pridruži. Ako je to rekao, vjerovatno je mislio nešto drugo, ali ako je to zaista rekao, kao što znaš, on je na vlasti još samo nekoliko mjeseci - dodao je Tramp.
Predsjednički izbori u Francuskoj zakazani su za april 2027. godine, zbog čega nije jasno na šta je Tramp mislio kada je govorio o „Makronovom gubitku vlasti“. Međutim, ove godine u Francuskoj su planirani lokalni izbori, na koje je Tramp potencijalno aludirao.
Odgovarajući na pitanja novinara, Tramp je dodao da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da bude član Odbora za mir, navodeći da je riječ o svjetskom lideru.
Tramp je pozivnice uputio širom svijeta, ali većina svjetskih lidera još nije dostavila odgovor.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi sa Grenlandom, koji američki predsjednik želi da pripoji Sjedinjenim Američkim Državama.

Tag: pobunjenici