<p>Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv <b>Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca </b>i <b>Stefana Regojevića</b> za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.</p>
<p>- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. </p>
<p>Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.</p>
<p>Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.</p>
<p>- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.</p>
<p>Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. </p>
<p>- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

<p>Ispred zgrade Višeg suda u Podgorici u toku je protest grupe građana, članova porodice i prijatelja ubijenog <b>Ljubiše Mrdaka</b> tokom pljačke Pošte 20. oktobra 2021. godine u Nikšiću.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVjftF_-YsSk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Okupljeni su se okupili kako bi izrazili protest zbog oslobađajuće presude u ovom slučaju. Oni nose transparent sa natpisom: „Ko je ubio Ljubišu?“.</p>
<p>Kako su ranije najavili, nakon okupljanja ispred Višeg suda biće organizovana protestna šetnja do zgrade Ministarstva pravde.</p>
<p>Prvo protestno okupljanje održano je u Nikšiću 27. februara - dva dana nakon što je izrečena oslobađajuća presuda za ubistvo Ljubiše Mrdaka, koji je bio radnik obezbjeđenja Pošte. Drugo je održano 7. marta ispred zgrade Tužilaštva u Podgorici.</p>

Počeo protest ispred zgrade Višeg suda: Ko je ubio Ljubišu Mrdaka?

<p>Predmet pljačke Pošte u Nikšiću i ubistvo radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka još je u toku i vjerovatno smo daleko od konačne i pravosnažne presude, kazao je ministar pravde <b>Bojan Božović</b> za Pobjedu.</p>
<p><b>Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac </b>i<b> Stefan Regojević</b> su u Višem sudu u Podgorici, usljed nedostatka dokaza, oslobođeni optužbi za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja.</p>
<p>U Nikšiću je, uslijed nezadovoljstva povodm oduke suda, najavljen protest za danas u 17 sati.</p>
<p>Božović je rekao da razumije empatiju i zabrinutost građana, te istakao da je još rano prejudicirati konačnu odluku.</p>
<p>- Kao što znamo, riječ je o prvostepenoj presudi, po mojim saznanjima i nakon konsultacija koje sam obavio i sa Vrhovnim državnim tužiocem, i sa predsjednicom Vrhovnog suda, postupak će vjerovatno biti nastavljen - dodao je on.</p>
<p>Ministar pravde navodi da će po dobijanju otpravka presude, vjerovatno, državno tužilaštvo uložiti žalbu, a onda će, kako kaže, drugostepeni sud, shodno zakonu, donijeti odluku.&nbsp;</p>
<p>. Ono što je ključno i što želim da istaknem je da ne želim da se miješam u "živi" postupak, a isto tako želim da javnosti pošaljem poruku da je predmet još u toku i da smo vjerovatno daleko od konačne i pravosnažne presude - poručio je Božović.</p>

Božović: Daleko smo od pravosnažne presude u slučaju pljačke pošte i ubistva Mrdaka

<p>Više državno tužilaštvo u Podgorici izjaviće žalbu na današnju presudu Višeg suda kojom su oslobođeni svi optuženi u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.</p>
<p>- Više državno tužilaštvo u Podgorici će, po dobijanju pismenog otpravka presude, kojom je oslobođeno sedam lica zbog krivičnog djela razbojništvo izvršeno na štetu pošte u Nikšiću, kojom prilikom je lišen života radnik obezbjeđenja Lj.M, izjaviti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore - saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foslobodeni-optuzeni-za-ubistvo-ljubise-mrdaka-i-pljacku-poste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjećaju da je Više državno tužilaštvo u Podgorici u ovom predmetu sprovelo istragu u roku od šest mjeseci. Nakon istrage, 18. aprila 2022. godine, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv sedam osoba zbog krivičnog djela razbojništvo.&nbsp;</p>
<p>Vijeće Višeg suda u Podgorici je potvrdilo optužnicu 14. jula 2022. godine.&nbsp;</p>
<p>- Napominjemo da je navedenoj optužnici optuženima, tokom cijelog postupka, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stavljeno im na teret, produžavan pritvor - ističu iz Višeg državnog tužilaštva.</p>
<p>Kažu da su neutemeljeni navodi predsjednika Vijeća Višeg suda "da je Vijeće sudija u sudskom postupku bilo prinuđeno da sprovodi istragu“. Tvrde da Sud nijedan dokaz nije izveo samostalno.</p>
<p>- Sudeći sudija je, postupajući po predmetnoj optužnici tokom glavnog pretresa, sprovodio dokaze koji su sprovedeni u tužilačkoj istrazi i predloženi kao dokazi navedenom optužnicom, a osim toga, tužilaštvo je predlagalo i nove dokaze za koje se ukazala potreba tokom postupka, a sud je svakako u obavezi da cijeni da li je osim svih predloženih i izvedenih dokaza potrebno sprovesti i druge dokaze u cilju donošenja odluke, a što ne predstavlja postupak vođenja istrage, kako se to javnosti želi pogrešno predstaviti, već samo preduzima radnje na koje je po zakonu ovlašćen - zaključeno je u saopštenju.</p>

Tužilaštvo će se žaliti na presudu za ubistvo Mrdaka i pljačku Pošte, tvrde da Viši sud nijedan dokaz nije izveo samostalno

<p>Budalaština je povezivati Ivana Meštrovića sa ustašama, jer je bio dvorski umjetnik, vajar i tvorac Spomenika neznanom junaku na Avali, od koga je Aleksandar Karađorđević tražio da napravi mauzolej na Lovćenu, a koji je malo "stisnuo kesu" i nije htio da finansira to - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, publicista i kolumnista <b>Slobodan Jovanović</b>.</p>
<p>- Inače ne znam šta bi tada rekli Joanikije i sva gospoda koja govore da to nije crkveni objekat, šta bi rekli da je tada podignut mauzolej Ivana Meštrovića, a to mogu da pronađu na internetu - postoji - kazao je Jovanović.</p>
<p>Ne sjeća se da je ikad vidio ili čuo od starijih da je u Crnoj Gori bila tradicija plivanja za časni krst u januaru, iako se to pokušava predstaviti kao tradicija.&nbsp;</p>
<p>- Bilo bi dobro da nam srpski istoričari iz Crne Gore objasne od kad je ta tradicija u Crnoj Gori, mene isto zanima. Mada moram reći da to nešto duže kupanje u januaru traje i u Srbiji iako to ni u Srbiji nije tradicija, ne znam tačno koje godine, ali siguran sam da to ni u Srbiji ne traje preko 10 - 15 godina - rekao je Jovanović.</p>
<p>Vjeruje da je svima poznato da sam termin svetosavlje datira od polovine četrdesetih godina prošlog vijeka, a takođe i predavanje koje je držao, podsjeća on, vladika SPC Nikolaj Velimirović u Kolarcu.&nbsp;</p>
<p>- Na tom predavanju je uporedio Svetog Savu sa Adolfom Hitlerom, jer je pravoslavlje ideologija koja je stvorena na nepostojećem nacionalizmu Svetog Save, jer Sveti Sava nikad se nije bavio u svojim tipicima nacionalizmom, niti je pominjao uopšte Srbe termin, tako da je to potpuno jedna izmišljena konstrukcija da je Sveti Sava bio nacionalista i da je svetosavlje nastalo na osnovu njegovog nacionalizma. Poznato je takođe da je Nikolaj Velimirović, koji se smatra jednim od glavnih duhovnika crkve Srbije, da je bio ideolog pokreta Dimitrija Ljotića i Najdanović koji je bio tvorac tog termina svetosavlje. U toku Drugog svjetskog rata crkva Srbije je apsolutno podržala četnički pokret, radi se o nečemu što mi u žargonu zovemo nokat i meso, tako da nimalo ne čudi što se pjevaju četničke pjesme, što se pjevaju pjesme koljačima - istakao je Jovanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZkOiDUfFTlc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Šta bi rekli Joanikije i ostala gospoda da je Karađorđević podigao mauzolej na Lovćenu

<p>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država<b> Donald Tramp</b> kazao je da je aktuelna administracija "okončala osam ratova u 10 mjeseci" i pomenuo je i Srbiju i Kosovo u tom kontekstu.</p>
<p>Tramp je govorio i Nobelovoj nagradi za mir, govoreći da mu je, kako navodi, <b>Marija Korina Mačado </b>kazala da "predsjednik Tramp zaslužuje Nobela jer je okončao osam ratova".</p>
<p>On je naveo i listu ratova koje je, kako kaže, okončao.</p>
<p>- Niko nije vidio operaciju kao onu koju smo sproveli u Venecueli. Okončali smo osam neokončivih ratova u 10 mjeseci - Kambodža i Tajland koji su godinama bili u ratu, Kosovo i Srbija, Kongo i Ruanda, Pakistan i Indija - mogli su da iskoriste i nuklearnu energiju, po mom mišljenju. Premijer Pakistana je bio ovdje i rekao je da je predsjednik Tramp spasio 10 miliona ljudi i možda više od toga. Tu su i Izrael i Iran, Egipat i Etiopija… I njih sam spriječio - naveo je on tokom konferencije za medije.</p>
<p>Tramp je kazao da je okončao i rat između Jermenije i Azerbejdžana i da mu je u tom kontekstu predsjednik Rusije <b>Vladimir Putin</b> kazao: "Ne mogu da vjerujem da si okončao taj rat, ja sam pokušavao da ga riješim deset godina".</p>
<p>- Spasio sam milione i milione ljudi - naveo je Tramp.</p>

Tramp: Okončao sam osam ratova za deset meseci, jedan od njih je između Srbije i Kosova

<p>Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza <b>Miloš Mašković</b>.</p>
<p>Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik<b> Saša Mujović</b> razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;</p>
<p>Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.</p>
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
<p>Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.</p>
<p>- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.</p>
<p>Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;</p>
<p>- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.</p>
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
<p>Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.</p>
<p>- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;</p>
<p>Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.</p>
<p>- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je<b> Milan Knežević</b> u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.</p>
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
<p>Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.</p>
<p>- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.</p>
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
<p>Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.</p>
<p>- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;</p>
<p>- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.</p>
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
<p>Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.</p>
<p>Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.</p>
<p>- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;</p>
<p>Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.</p>
<p>- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.</p>
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
<p>Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.</p>
<p>&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.</p>
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
<p>Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.</p>
<p>- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.</p>
<p>Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.</p>
<p>- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.</p>
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
<p>Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.</p>
<p>- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;</p>
<p>Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.</p>
<p>- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.</p>
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
<p>O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.</p>
<p>- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;</p>
<p>Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.</p>
<p>- To su Putevi. Od dolaska<b> Radoša Zečevića</b> za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.</p>
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
<p>Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.</p>
<p>- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.</p>
<p>Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.</p>
<p>&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;</p>
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
<p>Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.</p>
<p>- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;</p>
<p>I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;</p>
<p>- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.</p>

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

<p>U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.</p>
<p>U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.</p>
<p>Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.</p>
<p>Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.</p>

Tag: pljacka-poste