U samom srcu stare čaršije u Novom Pazaru jutros oko devet sati dogodila se drska pljačka zlatare. Do pljačke je došlo u strogom gradskom jezgru.
Pljačka je izvršena pod prijetnjom vatrenim oružjem.
Kako se saznaje, razbojnik je ušao u zlataru, zaprijetio radnici pištoljem, a zatim je poprskao biber-sprejem, nakon čega je iskoristio trenutak panike da otme bunt zlata, za koji se nezvanično navodi da je težak oko tri kilograma i vrijedan oko 400.000 eura.
Nakon pljačke, počinilac se udaljio u nepoznatom pravcu.
Na lice mjesta brzo su stigle policijske patrole, a cijelo područje stare čaršije je blokirano radi uviđaja i prikupljanja dokaza. Policija intenzivno traga za osumnjičenim, a pregledaju se i snimci sa nadzornih kamera iz okolnih objekata.
Radnica je zbrinuta i nije životno ugrožena, ali je bila u vidno lošem stanju zbog posljedica biber-spreja i pretrpljenog šoka.
Stanari i trgovci iz ovog dijela grada ističu da je riječ o izuzetno uznemirujućem događaju, s obzirom na to da se pljačka dogodila u jutarnjim satima, kada je ulica bila puna prolaznika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pljačka u Novom Pazaru, ukradeno zlato vrijedno 400 hiljada eura

U Kalesiji, u Bosni i Hercegovini, jutros je pokušana pljačka zlatare, nakon čega su počinioci otvorili vatru na policijske službenike. Avaz.ba piše da je jedan od pljačkaša ranjen tokom pucnjave, nakon čega je pronađen mrtav, dok je drugi napadač uhapšen.
Preminulog pljačkaša, kako prenosi Avaz,ba, navodno su iz automobila izbacili ostali počinioci. Klix.ba piše da su vozilo zapalili kako bi sakrili tragove.
U Kalesiji je trenutno opsadno stanje, brojne policijske snage su na terenu u potrazi za ostalim počiniocima.
- Prilikom vršenja navedenih aktivnosti, na jednom lokalitetu pored vozila, koje je korišteno prilikom razbojništva, pronađena je jedna osoba (vjerovatno se radi o jednom od počinilaca) bez znakova života, čiju smrt je odmah potvrdio mrtvozornik JU Dom zdravlja Kalesija - saopšteno je iz tuzlanske policije.
Policija je ranije izvijestila o ovome te su naveli da im je jutros u 7:35 sati prijavljeno da je u centru Kalesije nad objektom jedne zlatare u toku razbojništvo.
Kako je rečeno, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva TK-a, policijski službenici Uprave policije MUP TK-a, preduzimaju se opsežne istražne radnje, a uviđaj se vrši na širem mjestu.
U saradnji sa policijom Ministarstva unutrašnjih poslova entiteta Republika Srpska vrši se pretraga terena, kao i potraga za počiniocima koji se dovode u vezu sa ovim događajem.
U ovom momentu, sve aktivnosti policije usmjerene su na rasvjetljavanje i dokumentovanje događaja, kao i identifikaciju i hvatanje počinilaca.

500x500

1250x600

1084x550

Pokušaj pljačke zlatare u Kalesiji, jedan od pljačkaša pronađen mrtav, drugi uhapšen

Tridesetosmogodišnja žena, čije ime nije saopšteno, optužena je za krađu u muzeju Luvr u Parizu, objavili su danas francuski mediji.
Ona je optužena za saučesništvo u organizovanoj krađi i kriminalnoj zavjeri, čiji je cilj izvršenje krivičnog djela, a sud joj je odredio pritvor, prenosi Fonet.
Žena je uhapšena ranije ove nedjelje sa još četvoricom ljudi, od kojih su dvojica i ranije optuživani za krađe i kriminalnu zavjeru.
Nakit vrijedan 88 miliona EUR ukraden je iz najposjećenijeg muzeja na svijetu 19. oktobra, a BBC je naveo da su četiri muškarca izvela munjevitu krađu usred dana.
Prema pisanju medija, dvojica navodnih lopova, koji su ranije uhapšeni, priznali su umiješanost.
Osumnjičeni za pljačku Luvra stigli su ukradenim mehaničkim liftom montiranim na vozilo, kako bi pristupili Galeriji Apolona preko balkona, blizu Sene.
Muškarci su koristili sjekač za diskove da bi otvorili vitrine u kojima se nalazio nakit.
Tužioci su rekli da su lopovi bili unutra četiri minuta i da su pobjegli na dva skutera koji su čekali napolju u devet sati i 38 minuta, prije nego što su prešli u automobile.
Nakit nije pronađen.
Od incidenta, mjere bezbjednosti su pooštrene oko francuskih kulturnih institucija, a Luvr je poslije pljačke prebacio neke od svojih najvećih dragocjenosti u Banku Francuske.

Za krađu u Luvru među optuženima i žena

Dvojica osumnjičenih za krađu francuskih krunskih dragulja iz muzeja Luvra priznala su umiješanost u pljačku i zadržana su u pritvoru, saopštilo je u srijedu pariško tužilaštvo. Tužilac je dodao da ukradeni dragulji još nisu u posjedu vlasti.
Dvojica osumnjičenih biće izvedeni pred istražnog sudiju i mogli bi biti stavljeni pod formalnu istragu kasnije u toku dana, rekla je tužiteljica Laure Beccuau na konferenciji za novinare.
Pljačka, koja je trajala svega sedam minuta, izazvala je veliku pažnju svjetske javnosti jer su lopovi pobjegli s draguljima vrijednim desetine miliona eura.
Dvojica muškaraca uhapšena su u subotu navečer i ispitivana 96 sati. Još dvojica osumnjičenih su i dalje u bijegu.
Prvi osumnjičeni (34) je državljanin Alžira, ranije evidentiran zbog prekršaja u saobraćaju. Identifikovan je zahvaljujući DNK uzorku pronađenom na jednom od skutera koji su koristili napadači.
Drugi osumnjičeni (39), iz Aubervilliersa u predgrađu Pariza, radio je kao ilegalni taksista i dostavljač. Policiji je poznat po teškim krađama, a njegova DNK pronađena je na staklu vitrine razbijene tokom pljačke, navodi tužiteljica.
- Nema ničega što bi ukazivalo da su počinitelji imali pomoć unutar muzeja - rekla je Beccuau.
U potragu je uključeno više od 100 istražitelja, koji su analizirali preko 150 DNK uzoraka i predmeta koje su lopovi ostavili na mjestu događaja, uključujući rukavice, kacige i reflektirajuće prsluke.
Jedan od osumnjičenih uhapšen je na aerodromu Charles de Gaulle dok je pokušavao napustiti zemlju letom za Alžir.
Ukradeni dragulji, među kojima je i smaragdna ogrlica sa više od 1.000 dijamanata koju je Napoleon poklonio svojoj drugoj supruzi, još nisu pronađeni. Procjenjuje se da nakit iz muzeja vrijedi oko 88 miliona eura.

Osumnjičeni za pljačku Luvra priznali umiješanost, odao ih DNK na predmetima

U okviru istrage o istorijskoj pljački u slavnom pariškom muzeju Luvr i nestanku neprocjenjivih kraljevskih dragocjenosti, u subotu uveče pokrenuta je hitna operacija.
Dvojica muškaraca privedena su i zadržana od strane policije, prenose franviski mediji.
Njih dvojica, porijeklom iz pariske regije, sumnjiče se da su bili dio tima od četiri pljačkaša koji su 19. oktobra provalili u najpoznatiji francuski muzej, koristeći kamion sa dizalicom. Opremljeni žutim prslucima i motociklističkim kacigama, lopovi su razbili prozor koji vodi do Apolonove galerije - dijela muzeja u kojem su izloženi dragulji Francuske krune, i uz pomoć reznih diskova odnijeli kraljevske dragocjenosti koje su pripadale više francuskih vladara, uključujući caricu Eugeniju, suprugu Napoleona III.
Francuski mediji prenose i da su pljačkaši imali pomoć iznutra. Navodno im je jedan čuvar pomogao, prenose Nezavisne.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je “protiv” postavljanja policijske stanice unutar Luvra, što je zatražila direktorka muzeja nakon spektakularne pljačke kulturnih dragocjenosti, u intervjuu koji će biti objavljen u listu La Tribune Dimanche.
Tokom svog saslušanja u srijedu pred Komisijom za kulturu Senata, Lorens de Kars, direktorka muzeja, rekla je da želi “da se obrati Ministarstvu unutrašnjih poslova da se razmotri mogućnost postavljanja policijske stanice unutar muzeja”.
- Protiv sam toga. Ako počnemo sa Luvrom, bićemo prisutni svuda. Trenutna policijska stanica je odmah pored Luvra. Čim je alarm aktiviran, policajci su bili tu za tri minuta - kazao je Nunjez.

Pljačka vijeka u Luvru: Privedeno dvoje osumnjičenih, imali pomoć iznutra

Luvr je, prema francuskom radiju RTL, premjestio neke od svojih najvrednijih dragulja u Banku Francuske nakon pljačke usred bijela dana prošle sedmice koja je otkrila ranjivost sigurnosnog sistema čuvenog muzeja.
Prema RTL-u, koji se poziva na neimenovane izvore, premještanje nekih dragocjenih predmeta iz Apolonove galerije muzeja, doma francuskih krunskih dragulja, obavljeno je u petak pod tajnom policijskom pratnjom.
Banka Francuske, koja čuva zlatne rezerve zemlje u ogromnom trezoru 27 metara ispod zemlje, nalazi se samo 500 metara od muzeja.
Lopovi su 19. oktobra iz muzejske kolekcije ukrali osam dragocjenih predmeta vrijednih oko 102 miliona dolara, otkrivši sigurnosne propuste kada su tokom radnog vremena pomoću dizalice razbili prozor na spratu i provalili u muzej. Uspjeli su pobjeći na motorima.
Vijest o pljački odjeknula je širom svijeta, izazvavši preispitivanje u Francuskoj o onome što su mnogi smatrali nacionalnim poniženjem.

Nakon "nacionalne sramote": Nakit iz Luvra prebačen u banku koja čuva rezerve 27 metara ispod zemlje

Francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio je uvjerenje da će eksponati ukradeni iz Luvra biti pronađeni i da će počinioci biti izvedeni pred lice pravde.
Makron je napisao na platformi Iks (X) da je krađa počinjena u Luvru napad na cijenjeno kulturno i istorijsko nasljeđe Francuske.
Francuski predsjednik je naveo da se preduzimaju sve aktivnosti da počinioci budu uhvaćani, a eksponati vraćeni, kao i da sve korake predvodi pariško tužilaštvo.
Makron je istakao da će novi projekat za zaštitu Luvra, koji je pokrenut u januaru, omogućiti povećanu bezbjednost i da će garantovati očuvanje i zaštitu francuske kulture.
Lopovi koji su u nedjelju opljačkali pariški muzej Luvr ukrali su osam neprocjenjivih predmeta, a deveti koji su pokušali da ukradu pronađen je u muzeju, rekla je pariška tužiteljka Lor Beku.
Beku je u izjavi za televiziju BFM rekla da lopovi nisu ciljali niti ukrali svjetski poznati dijamant Regent, koji se nalazi u istoj galeriji u koju su upali, koji se procjenjuje da vrijedi više od 60 miliona dolara.
Ona je kazala da su, prema prvim izvještajima, u krađi u Luvru učestvovala četiri muškarca koji su imali "pokrivena" lica i pobjegli su "na snažnim skuterima". Tužiteljka je dodala da istražitelji imaju "snimke video nadzora iz muzeja i grada" i da mogu računati da će i građani sarađivati i pomagati u istrazi.
<h2>Šta je ukradeno?</h2>
- Jedan naš sugrađanin je, na primjer, prijavio pravosudnoj policiji činjenicu da se jedan od kriminalaca riješio žutog prsluka koji je nosio - kazala je Beku.
Dodaje da je utvrđeno da iz Luvra nedostaju ogrlica i minđuša iz kolekcije Mari-Luiz, ogrlica, par minđuša i tijara iz kolekcija kraljica Marije-Amelije i Hortenzije i četiri komada nakita iz kolekcije carice Eugenije.
Pljačka dragulja dogodila se u nedjelju ujutro u vrijeme otvaranja muzeja Luvr, zbog čega je donijeta odluka da se on zatvori za posjetioce iz vanrednih razloga.
Incident se navodno dogodio u trenutku kada su prvi posjetioci počeli da ulaze u muzej, nakon čega je odmah raspoređena policija, a posjetiocima izdato upozorenje da ne ulaze u muzej.

Makron: Ukradeni eksponati iz Luvra biće pronađeni, a počinioci kažnjeni

U podgoričkom Višem sudu izrečena je oslobađajuća presuda svim optuženima u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Presudu je izrekao sudija Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.

Ivona Đokić

Oslobođeni optuženi za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Za sada nepoznati počinilac obio je crkvu Svetog Arhangela Mihaila na groblju Gvozden Brijeg u Baru.&nbsp;
Prema saznanjima Primorskog portala, to se dogodilo u noći između 22. i 23. januara kada su provaljena vrata, a potom ukraden novac iz kutije za prilog. 
 
Slučaj je prijavljen policiji, koja je izašla ne lice mjesta, izvršila uviđaj i preduzela nadležne istražne radnje.&nbsp;
Istraga je u toku.

Bar: Obijena crkva na groblju Gvozden Brijeg, ukraden novac

Maskirani napadač je naoružan nožem ukrao oko 500 eura iz prodavnice „Luna“ koja se nalazi u Bajovoj ulici u centru Cetinja, saznaje Radio Cetinje.
Pljačka se dogodila oko 20.15 sati.
Cetinjski list javlja da policija traga za počiniocem.

Pljačka u centru Cetinja: Maskirni napadač ukrao oko 500 eura

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: pljacka