Državljanin Srbije L.M. (39), inače blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi iz Crne Gore, ilegalno je boravio u našoj državi uprkos zabrani ulaska, a policija ga je locirala u Herceg Novom na jednoj plaži, nakon čega je i protjeran.
On je, kako su pojasnili u policiji, u Crnu Goru ušao ilegalno - na području Rožaja.
- U cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, kroz međuagencijsku saradnju, te preventivnog djelovanja u odnosu na organizovane kriminalne grupe i njihove nezakonite aktivnosti, za ovo lice prethodno je izrečena mjera zabrane ulaska stranca u našu državu imajući u vidu da je isti blizak jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi sa teritorije Crne Gore. Od L.M. su ovom prilikom, uz izdatu potvrdu, oduzeti predmeti koji će koristiti u daljem postupku, dok je nakon pribavljene naredbe Osnovnog suda u Herceg Novom izvršen i pretres stana vlasništvo V.V., za koji se sumnja da je L.M. koristio dok je nezakonito boravio u Crnoj Gori - kazali su policiji.
Pretresom je, kažu, pronađena manja količina marihuane, te je V.V. uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
- Nakon konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, kao i Osnovnim državnim tužilaštvom u Rožajama, L.M. je prekršajno sankcionisan shodno Zakonu o strancima, nakon čega mu je donijeto rješenje o otkazu boravka, te je u pratnji policijskih službenika sproveden na granični prelaz sa matičnom državom - naglasili su u policiji.
Oni su napomenuli da je L.M. od ranije poznat policiji kao izvršilac više teških krivičnih djela na teritoriji Srbije.
- Ovaj slučaj još jednom potvrđuje odlučnost Uprave policije u sprovođenju zakona i očuvanju bezbjednosti. Aktivnosti usmjerene na sprečavanje i suzbijanje organizovanog kriminala službenici Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost nastaviće sinhronizovano i u kontinuitetu, u cilju zaštite građana i održavanja stabilnog stanja bezbjednosti u našoj državi - zaključili su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Srbije, blizak jednoj OKG, ilegalno ušao u Crnu Goru, policija ga locirala na plaži u Herceg Novom

„Branimo tradiciju, kao način života”, „Belani naš izlaz na more“, „Da se ukine Morsko zlo - a morsko dobro vrati građanima“ - samo su neke od poruka sa današnjeg protestnog skupa građana Tivta koji je održan na plaži Belane - čiji je dio dat u zakup u naredne četiri godine podgoričkoj kompaniji koja je dostavila najbolju ponudu na tenderu JP „Morsko dobro“.
Protestu su, osim građana, prisustvovali predstavnici organa lokalne uprave, odbornici, predstavnici tivatskih političkih partija, NVO sektora i turisti.&nbsp;
Organizatori su naglasili da je problem ujedinio građane Tivta, svih političkih opcija i lokalnu vlast.
<h2>RIGIDNO, NETRANSPARENTNO UPRAVLJANJE PROSTOROM</h2>
Potparolka Opštine Tivat Branka Čelanović pročitala je pismo predsjednika opštine Željka Komnenovića koji nije prisustvovao protestu zbog važnog sastanka Tenderske komisije za davanje aerodroma u koncesiju. Njegovo odsustvo popraćeno je zvižducima.
Komnenović je u pismu poručio da su nakon demokratskih promjena 2020. godine očekivali da će se stvari u vezi funkcionisanja ovog, po mnogo čemu kontroverznog državnog preduzeća, promjeniti.
- Uprkos našim očekivanjima, od onih snaga na političkoj sceni koje se izgleda zalazu za zamjene a ne promjene, dobili smo rigidnu i netransparentnu formu upravljanja prosotorom, koji je po Ustavu Crne Gore, zakonima i Evropskom poveljom o lokalnim sanoupravama, iskljuciva nadležnost opština - naveo je on.
Rekao je da je Morsko dobro od 2018. u tu opštinu uložilo svega 250 hiljada eura za projekat izgradnje obalnog šetališta upravo na ovoj plaži - i to, kako je rekao, uz značajno kašnjenje i izgovore.
- Opština Tivat u isto vrijeme uložila u ovaj projekat preko 700 hiljada eura. Kako je moguće da Morsko dobro kompaniji Civil inžinjer koja je upropastil baš ovaj projekat kao nadzor, izda jedno od malobrojnih javnih kupališta u Tivtu? Pitanja je mnogo, ali odgovor je samo jedan. Tivat kao i sve druge opštine traži da se Morsko zlo ukine a morsko dobro vrati građanima - poručio je Komnenović, što je pozdravljeno aplauzima.
<h2>PROTIV NARODA NE MOŽE NIKO</h2>
Potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić kazao je da 2020. kad su se desile promjene nijesu ni sanjali da će doći do toga da moraju protestovati protiv Morskog dobra.
- Sa tim istim ljudima sa kojima smo se 30 godina borili za promjene. Za nas je ostalo Morsko zlo a za neke je ostalo dobro. Bile su inicijative za ukidanje Morskog dobra. Ali, najvažniji su građani i svi mi zajedno. To je prava snaga. Protiv naroda ne može niko - kazao je Brinić.&nbsp;
U pripremi je, podsjeća on, novi Zakon o morskom dobru.
- Obećavam da ću se založiti da ovaj Zakon ubrzo bude u Skupštini. Mi se nijesmo zalagali za zamjene nego za promjene. Ovo je građanski - a ne politički skup. Sve ono štro se obećalo 2020. treba tako da bude. Ovo je plaža svih nas, a ne pojedinca. Hvala pojedincima koji su organizovali ovaj veličanstveni sklup - poručio je Toni Janović poslanik PES-a u skupštini Crne Gore.
<h2>DA PONOVO ŽIVIMO OD, A NE PRI MORU</h2>
Dubravka Nikčević je podvukla da ne može tender na ovaj dio obale.
- Zbog par hiljada eura mještani i turisti da ostanu bez dijela obale. Ne borimo se mi za privatni interes, nego za interes svih nas - poručila je ona.
Vatroslav Belan iz Liberalne partije je rekao da oni brane tradiciju, način života, vjekove.
- Ne treba nam sterilna ponuda sa prvom ležaljkom na Lepetane a posljednjom na Luštici. To mora da čuje i Budva i Podgorica i svi koji nas možda i ne razumiju. More bez jedrilice, bez barke… Lokalna uprava, svi mi moramo razumjeti da jednu destinaciju čini njen način života. Nije pitanje tendera i ko će ga dobiti. Pitanje je što će se ovdje činjeti i ne samo ovdje. Da ponovo živimo od mora, a ne samo da živimo pri moru - rekao je Belan.
<h2>POZIV MIKIJELJU</h2>
Aktivista Radovan Novaković je pozvao Mladena Mikijelja da dođe da razgovaraju.
- Ne možemo živjeti sa ultimatumima. Ništa se nije promjenilo u Morskom dobru od 2020. godine. Ovo su organizovali nezadovoljni građani Tivta koji se boje da neće imati više gdje da se okupaju - poručio je Novaković.
Jedinstvena poruka sa protestnog skupa je da se plaže moraju sačuvati kao dio javnog prostora, te da pripadaju mještanima i turistima - a ne zakupcima u interesu profita, koji ograničavaju prva građana slobodnom pristupu obali i moru.
Sa skupa je poručeno i da će se protesti nastaviti ako Morsko dobro ne poništi odluku o zakupu. Protesti će biti na ovoj plaži ili na kružnom toku za Kotor.
Na istoj lokaciji kotorski Caritas danas je sa roniocima organizovao čišćenje podvodnog dijela obale.

Protest u Tivtu: Traži se ukidanje „Morskog zla“ i poništenje odluke o zakupu dijela plaže Belane

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Miraš Dušević

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Podgoričani A.K. (24), A.O. (23) i F.C. (47) uhapšeni su u Budvi zbog &nbsp;sumnje da su u nekoliko navrata krali opremu za plažu.
- Oni su kako se sumnja u nekoliko navrata, na organizovan način dolazili iz Podgorice u Budvu gdje su od tri oštećena lica otuđili veću količinu opreme za plažu, ležaljki, alata, ventilatora, plinskih boca, setova posuđa i kuhinjskih aparata kao i dvije rashladne vitrine - saopšteno je iz policije.
Oni će, kako su naglasili u policiji, A.K., u skraćenom postupku uz krivičnu prijavu biti privedeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru na dalju nadležnost i postupanje.

Budva: Troje Podgoričana uhapšeno zbog sumnje da su krali ležaljke, ventilatore, plinske boce, rashladne vitrine...

Crnogorska obala ove godine imaće 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.
Ovo je navedeno u Informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 godina, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju, navodi se u Informaciji.
- Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno) od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12- stoji u obrazloženju.
Dalje se navodi da, uvažavajući sugestije Opštine Herceg Novi, Kotor i Tivat na čijim teritorijama je do sada bilo planirano ukupno 12 gradskih kupališta (Herceg Novi 6, Kotor 2 i Tivat 4), izmjenama i dopunama je uvećan broj istih pa je sada planirano ukupno 20 gradskih kupališta (Herceg Novi 9, Kotor 5 i Tivat 6).
Izmjenama je takođe izvršeno i planiranje novih hotelskih kupališta i to u Opštinama: Kotor (jedno), Tivat (jedno), Budva (dva), Ulcinj (jedno), pa tako ukupan broj planiranih hotelskih kupališta sada iznosi 70.
Na sjednici se odlučivalo i o Cjenovniku početnih naknada za korišcenje/zakup morskog dobra.
Prema Cjenovniku lokacije se dijele na četiri zone, i to ekstra zona, i zone I, II, III, a visina naknade se utvrđuje u zavisnosti od vrste i namjene objekta, kao i prema atraktivnosti, stepenu uređenosti i infrastrukturnoj opremljenosti zone.
- Početni iznos naknade za korišćenje javnih plaža, na kojima nijesu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata u zoni morskog dobra, a organizuje se plažni servis ne može biti manji od 1000 eura, a za hotelska kupališta na kojima se organizuje plažni servis nisu planirani privremeni objekti saglasno Programu privremenih objekata ne može biti manja od 2000 eura- navodi se u informaciji.
Kako se navodi, kao period sezone računa se vrijeme od 01.05. do 31.10. tekuće godine, a ostali period predstavlja vansezonu.
- Za privremene objekte koji rade u periodu vansezone mjesečna naknada se obračunava: za ugostiteljsku djelatnost u iznosu od 30% mjesečnog iznosa sezonske naknade, za trgovinsku i srodne djelatnosti u iznosu od 20% mjesečnog iznosa sezonske naknade- navodi se u informaciji koju je Vlada usvojila.
Pored toga početni iznos naknada za korišćenje plaža i kupališta utvrđuje se i obračunava na osnovu: broja, vrste i namjene privremenih objekata koji se mogu odobriti godišnjim Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra, kategorije morskog dobra, površine ustupljene plaže.

Turistička sezona: Crnogorska obala imaće 563 gradske plaže i 70 hotelskih kupališta

Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu tendersku proceduru, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista u turizmu Petar Golubović.
Podaci za prvih deset mjeseci 2024.godine, kaže Golubović, govore da je ove godine broj dolaza bio manji u odnosu, dodaje on, na prošlu godinu, što je nekih minus 0,6 posto broja dolazaka u kolektivnom i, kako navodi, individualnom smještaju.
- Ukoliko posmatramo broj ostvarenih noćenja turista, vidjećete da je taj broj manji, i da je on &nbsp;na nekih minus 5 posto, u odnosu na prethodnu godinu. Imali smo prilike da pročitamo iz medija podatke Centralne banke, koja nam je saopštila da smo u ovoj godini od turizma, generalno prihodovali manje, u odnosu na prošlu godinu, nekih 50 miliona eura. To su sve neki podaci koji nam pale neku crvenu lampicu koja nas podsjeća i pita šta je to što nijesmo dobro uradili, šta je to što &nbsp;smo već trebali da radimo da bismo narednu turističku sezonu, i narednu godinu u turističkom smislu, realizovali na jednom mnogo boljem nivou - rekao je Golubović.
Globalna turistička kretanja, podsjeća Golubović, u 2024.godini su bila veća u odnosu na 2023.godinu, ističe on, te su premašila rekordnu 2019.godinu, naglašava on, u smislu turističkih prihoda.
Neophodno je krenuti na vrijeme sa pripremama turističke sezone, poručuje Golubović, a u tom smislu i pripremiti kupališta, naglašava, kao najznačajnijeg prirodnog resursa, koji animira, kako kaže, najveći broj ljudi da posjete Crnu Goru kao turističku destinaciju.
- Već u septembru, najkasnije u oktobru mjesecu, je apsolutno neophodno ući u tu jednu proceduru tendersku, kako bi ljudi imali dovoljno vremena da se pripreme za turističku sezonu, i svoj biznis na tim plažama adekvatno pripreme. Kasni tenderi posljedično vuku da dolazimo u situaciju da plaže, odnosno kupališta, ne budu adekvatno pripremljena, čak smo imali situaciju, i ove godine, neka čak nijesu ni bila spremna za prve turiste. Sada u januaru, tender nije na vrijeme, nadam se da će me demantovati i privrednici i sve ovo, a bojim se da to čak neće ni biti u januaru, ali o tom, potom - istakao je Golubović.
Bila je inicijativa od šest primorskih opština, podsjeća Golubović, koje su tražile da im se omogući upravljanje dijelom obale koji pripada njihovim opštinama, dodaje on, umjesto dosadašnjeg upravljanja kompletnom obalom od strane, kako kaže, Morskog dobra.
- Saglasan sam sa inicijativom pokrenutom od strane opština, i &nbsp;apsolutno mislim da na lokalnom nivou, tačnije opštinskom nivou, evo ja konkretno dolazim iz Budve, međutim živim u Podgorici, ali siguran sam da opština Budva, i lokalna samouprava, ako se ikada formira, mogu vrlo dobro i odlično upravljati tim dijelom obale, i apsolutno odrediti koje su to plaže na nivou budvanske opštine, ili ako pričamo o barskoj opštini, na teritoriji opštine Bara, koje su to plaže od javnog interesa i koje opština želi da da u zakup privatnicima. Treba istaći, da ponovim, da su to naši najznačajniji turistički resursi - zaključio je Golubović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Golubović: Plaže su naši najznačajniji turistički resursi

Savjetnik predsjednika Donalda Trampa za granična pitanja, Tom Homan, poručio je da će broj službenika zaduženih za sprovođenje imigracionih zakona u Minesoti biti smanjen tek nakon što vlasti u ovoj saveznoj državi počnu da sarađuju.
Homan se obratio novinarima prvi put otkako ga je Tramp poslao u Mineapolis, nakon što je federalni imigracioni službenik u subotu smrtno ranio jednog demonstranta.
Ponovio je stav da lokalni zatvori moraju obavještavati Službu za imigraciju i carinu (ICE) o osobama u pritvoru koje ta služba može deportovati iz zemlje, te da je preuzimanje migranata dok su još u zatvoru bezbjednije za službenike i znači da ti ljudi nijesu na ulicama.
Homan je rekao da bi to značilo i da bi manji broj službenika morao zaista biti na terenu i tragati za migrantima koji ilegalno borave u zemlji.
„Omogućite nam pristup ilegalnim strancima, prijetnjama po javnu bezbjednost, u sigurnom i zaštićenom okruženju zatvora“, rekao je Homan.
Priznao je da operacije sprovođenja imigracionih zakona u Minesoti nijesu bile savršene, ali je istovremeno naglasio da administracija ne odustaje od svoje misije.
Homan je takođe najavio da bi moglo doći do ponovnog fokusa na ono što ICE naziva „ciljanim operacijama“, usmjerenim na hapšenje migranata koji su počinili krivična djela. Najavio je sprovođenje „ciljanih strateških operacija“ s prioritetom na „prijetnje po javnu bezbjednost“.

Homan: Broj imigracionih službenika u Minesoti biće smanjen kada počne saradnja s lokalnim vlastima

Ideja se ne prodaje za fotelju, kazao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nakon što su članovi Vlade iz redova njegove partije najavili da će sjutra podnijeti ostavke.
- Miševi, botovi, foteljaši, debelocrijevaši, mimeri, zaludnjaci svi vi koji ste danima preispitvali naš moralni kod, upamtite ova lica i njihove osmijehe - poručio je Knežević.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović danas je saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva DNP-a podnijeti ostavke.
Ova odluka dolazi nakon što danas na sjednici Vlade nijesu podržane inicijative koje se tiču srpskog jezika, trobojke i zakona o dvojnom državljanstvu.
Knežević je dodao i da je ponosan.
- Ponosan sam što zajedno pišemo najljepše i najčasnije stranice crnogorske istorije - istakao je Knežević u objavi na mreži "X".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.8462%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzogovic-vukicevic-i-ja-sjutra-podnosimo-ostavke&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Ideja se ne prodaje za fotelju

Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da se protivi nastavku pregovora o mirnom rješenju sukoba u Ukrajini, ističući da "rat mora da bude okončan".
- Vjerujem da (rat) mora da bude završen, ali sam protiv pregovora nakon svega što je urađeno - rekao je Kadirov.
Izjava Kadirova dolazi uoči treće runde trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i SAD, koja je za 1. februar zakazana u Abu Dabiju.&nbsp;

Kadirov protiv pregovora o miru: Rat mora da bude okončan

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u prethodna 24 sata, obavljen je 2.201 ambulantni pregled, od čega 324 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 219 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 303.
- U istom periodu obavljeno je 67 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 107 pacijenata, &nbsp;od čega 14 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 496 dijagnostičkih procedura, od čega 86 CT i 36 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 102 dijagnostičke procedure, od toga šest CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.252 pacijenta i odrađena 36.461 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, tokom proteklog dana, rođeno je 12 beba.

Tag: plaza