Plate vatrogasaca su u posljednje dvije godine povećane za oko 250 eura, ali u sindikalnim organizacijama smatraju da to nije dovoljno zbog čega traže dodatne povišice, prenosi Gradska RTV.
Kako bi poboljšali materijalni, ali i bezbjednosni status na radnom mjestu predstavnici dva sindikata vatrogasaca i spasilaca održali su sastanak, nakon čega su nadležnim državnim institucijama uputili zahtjeve za izmjenu zakonskih rješenja.
- Dugi niz godina ukazujemo na nedostatke u sistemu zaštite i spašavanja. Smatramo da je potrebno pristupiti izradi novih zakonskih rješenja – zakona o zaštiti od požara i posebno zakona o vatrogastvu - kazao je predsjednik Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Ratko Pejović.
Iz sindikata poručuju da je najvažniji problem sa kojim se suočavaju vatrogasci upravo status zaposlenih u službama zaštite i spašavanja.
- Vjerujemo da ćemo poboljšanjem statusa poboljšati naš materijalni položaj i stanje opreme u službama zaštite i broj vatrogasaca-spasilaca u Crnoj Gori - istakao je Pejović.
Podsjeća da evropski standard predviđa jednog vatrogasca na hiljadu stanovnika, ali da se taj model kod nas ne može primijeniti jer ne postoje razvijena dobrovoljna vatrogasna društva. Kada je riječ o zaradama, Pejović, navodi da su se one poboljšale u posljednje dvije godine, ali da i dalje nijesu na zadovoljavajućem nivou.
- Najviše zahvaljujući izmjenama glavnog kolektivnog ugovora za oblast, uprave i pravosuđa. Prije tih izmjena, prosječne plate sa prekovremenim satima, noćnim i dežurstvima, u prosjeku su bile oko 700 eura. Međutim, izmjenama granskog kolektivnog ugovora prosječna plata sa svim tim je negdje oko 950 eura - kazao je on.
Sindikati očekuju da budu uključeni u radne grupe za izradu novih zakona i vjeruju da će na taj način unaprijediti položaj vatrogasaca. Ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, kažu da vjeruju u podršku javnosti i da će nastaviti da se bore za bolji položaj vatrogasaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Vatrogasci traže izmjene zakona, nezadovoljni uvećanjem plata za 250 eura

Platu iznad 2.000 eura, kao i prethodnih mjeseci, i u julu su primili premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Vlade Budimir Aleksić i Ervin Ibrahimović, kao i specijalni kontrolor u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) Predrag Burić.
Najveću platu imao je Burić (2.076 eura), dok je Spajić je prošlog mjeseca primio 2.048 eura, Aleksić, potpredsjednik za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama 2.055 eura, te Ibrahimović, potpredsjednik za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova 2.062 eura.
Ispod praga od 2.000 eura, ali i dalje među najplaćenijima, nalaze se potpredsjednik za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj sa zaradom od 1.977 eura, te potpredsjednik za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, koji je u julu primio 1.860 eura.
Istu platu primio je i potpredsjednik za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, dok je njegov savjetnik Milan M. Popović primio 1.604 eura.
Potpredsjednik za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović primio je 1.805 eura, a njegov kolega za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović 1.780 eura.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa Skupštinom Crne Gore, Milutin Butorović, imao je neto zaradu od 1.737 eura, dok je savjetnik potpredsjednika za infrastrukturu i regionalni razvoj Predrag Bulatović primio je 1.583 eura.
Šef kabineta premijera Branko Krvavac zaradio je 1.500 eura, dok je njegova zamjenica Tanja Musterović primila 1.335 eura. Generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić imao je neto zaradu od 1.726 eura.
Savjetnik premijera za odbranu i bezbjednost Todor Goranović primio je 1.547 eura, savjetnica za ekonomsku politiku Milena Milović 1.595 eura, savjetnica za vanjske poslove Milica Perišić 1.585 eura, dok je savjetnik za kulturu i medije Vučić Ćetković primio 1.556 eura.
Neto zarada zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarine Peković ostala je na istom nivou i ona je primila 3.812 eura.

Tamara Klikovac

1250x600

Spajić, Aleksić, Ibrahimović i Burić primili preko 2.000 eura, Katarina Peković i dalje u vrhu

Građani Crne Gore i dalje plaćaju cijenu kadrovskih i pravnih promašaja bivše ministarke Vesne Bratić – i, prema svemu sudeći, nastaviće da je plaćaju još dugo. Na to ukazuje i slučaj Gorana Danilovića, direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, koji je najprije nezakonito imenovan, zatim nezakonito razriješen, pa ponovo vraćen na funkciju.
Danilović je razriješen u januaru ove godine, a vraćen u junu – za to vrijeme nije radio nijedan dan, ali mu je, na osnovu rješenja Vladine kadrovske komisije, mjesečno isplaćivano oko 1.300 eura, ukupno preko 7.000 eura.
Dok većina građana sabira svaki cent, Danilović je u punom iznosu primao zaradu zahvaljujući sistemu koji, umjesto da sankcioniše nezakonitosti – nagrađuje ih novcem građana. Zanimljivo, ista ta Vlada koja ga je razriješila zbog nezakonitog imenovanja, nastavila je da mu isplaćuje nadoknadu – i to prema sopstvenom rješenju.
Nakon što je Televizija E od Vlade zatražila pojašnjenje zakonitosti tih isplata, upit je preusmjeren na Agenciju – koja, očekivano, tvrdi da su isplate „zakonite jer ih je Vlada odobrila“.
– Obavještavamo vas da je Goran Danilović naknadu primao mjesečno, u visini zarade iz posljednjeg mjeseca prije prestanka funkcije. Isplate su zakonite jer su vršene na osnovu rješenja Vlade Crne Gore od 28. januara 2025. Agencija je, po rješenju o nastavku mandata direktora od 9. juna 2025, nastavila isplate redovne zarade – naveli su iz Agencije.
Međutim, odgovori na ključna pitanja iz Vlade su izostali. Televizija E tražila je pojašnjenje: da li su isplate zakonite ako je Danilović bio nezakonito imenovan, da li mora vratiti novac, i da li je nezakonita smjena dovoljna da „poništi“ nezakonito imenovanje. Bez odgovora.
Osim nadoknada, Danilovićevo nezakonito upravljanje Agencijom državu je koštalo dodatnih 45.000 eura. Zakon koji omogućava primanje naknade po prestanku funkcije ne pravi razliku između zakonitog i nezakonitog imenovanja.
Advokat Mihailo Volkov za Televiziju E pojašnjava da, iako ove isplate nijesu protivpravne, one otvaraju ozbiljna pitanja etičnosti, zloupotrebe sistema i političke odgovornosti.
– Ako se nezakonit rad nagrađuje novcem građana, sistem ne kažnjava grešku – već je podstiče. Krajnje je vrijeme da se odgovori na pitanje: kada će se stati na kraj ovakvom ponašanju i ko će odgovarati za materijalnu štetu? – poručuje Volkov.
Danilović, međutim, nije izolovan slučaj – već simptom sistemske prakse. Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO), Vlada Milojka Spajića je za 15 mjeseci imenovala 836, a razriješila 615 javnih funkcionera. I oni koji su na funkciji bili jedan dan, ostvaruju pravo na platu narednih godinu dana. Račun za to, očekivano, ne stiže Vladi – već građanima.
Podsjetimo, Danilovića je 2021. na funkciju imenovala tadašnja ministarka prosvjete Vesna Bratić, nakon što je smijenila tadašnjeg direktora Srđu Popovića. Bratić je ostala upamćena po talasu sličnih kadrovskih odluka, koje su, prema procjenama, građane Crne Gore do sada koštale oko 400.000 eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUi1YiMCwf4Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;D.J.

Danilović primao platu i nakon razrješenja: Više od 7.000 eura bez dana rada

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Prva plata u Skupštini: Biljana Vučurović za pola mjeseca zaradila 911 eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,01 hiljadu EUR i bila je 1,9 odsto veća u odnosu na novembar. Prosječna neto zarada u decembru u odnosu na isti mjesec 2023. godine zabilježila je rast od 24,3 odsto.&nbsp;
Prosječna bruto zarada u decembru u Crnoj Gori iznosila je 1,21 hiljadu EUR.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru u odnosu na novembar zabilježile pad od 0,1 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od dva odsto- navodi se u saopštenju.
Iz Monstata je saopšteno da je na nivou prošle godine prosječna bruto zarada iznosila 1,08 hiljada eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 876 EUR. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u prošloj godini u odnosu na 2023. zabilježile rast od 3,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 7,1 odsto.
- Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 10,4 odsto, poslovanje nekretninama 9,3 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 6,6 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 4,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 4,1 odsto- ističe se u saopštenju.
Kako se dalje navodi, rast je zabilježen i u sektorima umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 3,8 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3,5 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 3,3 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,8 odsto, usluge smještaja i ishrane 2,4 odsto, saobraćaj i skladištenje 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,4 odsto, informisanje i komunikacije 0,7 odsto, obrazovanje 0,3 odsto, vađenje ruda i kamena 0,2 odsto i snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 0,1 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja 11,6 odsto, građevinarstvo 2,9 odsto i zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto.
 
&nbsp;

Prosječna plata u Crnoj Gori prvi put veća od 1.000 eura

Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada, na danas održanoj sjednici, donio je odluku da bivša gradonačelnica Podgorice Olivera Injac dobija naknadu u periodu od godinu u iznosu posljednje mjesečne plate. U rješenju navode da pravo na naknadu prestaje prije utvrđenog roka u koliko korisnik: zasnuje radni odnos, bude izabran, naimenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu, ako ostvari pravo na penziju ili ako to zatraži. U obrazloženju rješenja se ističe da je, članom 36 stav 1 i 2 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, utvrđeno da lokalni funkcioner, koji je profesionalno obavljao funkciju ima pravo da, nakon prestanka funkcije, jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz, kako navode u obrazloženju, odgovarajuće usklađivanje i da se naknada ostvaruje na lični zahtjev korsnika, koji se podnosi najkasnije 30 dana od dana prestanka vršenja funkcije. Ističe se da je Injac 16. januara 2025 godine Odboru podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu. Podsjećamo mediji prenose da se ime bivše gradonačelnice Injac pominje za kandidatkinju diplomate najvišeg ranga u Belgiji. Injac je bila je vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica na bezbjednosnim predmetima, nakon čega je stupila u politiku u Vladi Zdravka Krivokapića kao ministarka odbrane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250117140144_7ab2c04175c706f7d64c5b4acf49d0a78457cb174aab2bb7693068a4240b43b8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250117140144_7ab2c04175c706f7d64c5b4acf49d0a78457cb174aab2bb7693068a4240b43b8" data-rendition-name="original" width="449" height="568" loading="lazy" alt="rješenje"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250117140148_de699cf42d9348958b3f6c8488ce86241f98a62ee7ac81aa0c61328e46bd0d26.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250117140148_de699cf42d9348958b3f6c8488ce86241f98a62ee7ac81aa0c61328e46bd0d26" data-rendition-name="original" width="435" height="569" loading="lazy" alt="rješenje"></figure>

Injac će i u narednih godinu primati platu gradonačelnice

Zaposleni u Policijskoj akademiji u Danilovgradu primaće uvećanu zaradu u iznosu od 13 odsto od 1. januara - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Vlada je, na prijedlog ovog resora, kako se navodi u saopštenju, na jučerašnjoj sjednici usvojila prijedlog Kolektivnog ugovora o izmjeni Kolektivnog ugovora za Policijsku akademiju iz Danilovgrada.
Ovim izmjenama predviđeno je uvećanje zarada zaposlenima u toj obrazovnoj ustanovi u iznosu od 13 odsto, koje će se primjenjivati od 1. januara 2025. godine.
- Na ovaj način zarade zaposlenih u Policijskoj akademiji se usklađuju sa uvećanjima zarada prosvjetnih radnika iz jula i septembra mjeseca - saopštilo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.

Veće plate zaposlenima u Policijskoj akademiji od 1. januara

Zaposlena u RTCG-u Vladana Vučinić većinski je izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, zamjenice predsjednika Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv građanke Danojle Raičević.
Advokatski tim RTCG je krajem 2023. podnio tužbu protiv Vijesti i Pobjede, kao i više osoba zbog, kako su rekli, objavljenih neistina o visini zarade Vučinić u TVCG.
Na društvenim mrežama u novembru prošle godine pojavila su se dokumenta i aneksi ugovora prema kojem bi, shodno tumačenjima dijela javnosti, Vučinić trebalo da prima platu oko 2.500 eura, nakon čega su to mediji i prenijeli.
Advokatski tim RTCG je tvrdio da su Vučinić objavljivanjem aneksa ugovora povrijeđeni čast, ugled i prava na privatnost. Tužbenim zahtjevom traženo je da joj Raičević i Vijesti isplate po 4.000, a Camović Veličković i Pobjeda po 3.000 eura.
Međutim, Vučinić je jutros većinski izgubila spor pred Osnovnim sudom u Podgorici.
- Tužila je zbog nematerijalne štete, ali je Vladana Vučinić jutros većinski izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv Danojle Raičević jer su objavili aneks kojim joj Boris Raonić, direktor, neobjašnjivo dodjeljuje platu 1,7 puta veću nego što sistematizacija predviđa - kazao je jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG Časlav Vujotić.
On je istakao da je voditeljka ovogodišnje Montevizije preko suda od nabrojanih tražila još petnaestak hiljada eura, kako je navela, zbog povrijeđenog prava na čast, ugled i zaštite privatnog života.&nbsp;
- Međutim dobitak od tužbe je petostruko je manji od njenog, tako ispada, gubitka - kazao je Vujotić.
Raičević će joj isplatiti 300 eura zato što nije prekrila matični broj kada je na društvenim mrežama publikovala dokument, a zauzvrat će Vučinić pokriti sudske troškove tuženima, oko 1.500 eura.
- Očito nijesu zgriješili što su publikovali dokument, koji bi valjda i inače trebalo biti transparentan, uz prigodne zaključke kao „Savjetnici direktorice RTCG plata oko 2.500 eura, znatno veća od predsjednika države, premijera ljekara …“ i „moguće da RTCG i njen direktor Raonić neracionalno troše novac“ - kazao je Vujotić.
U toku suđenja umjetnička direktorica Montesonga tvrdila je, ističe on, da je dokument „namjerna greška“, da joj je neko smjestio platu od 2.000 eura te da je moguće ispala "žrtva klanova" koji i dalje postoje u RTCG - ne odajući koji su to klanovi.
- Podsjećamo, zbog aneksa za kog je Inspekcija rada utvrdila je nepravilnosti, pa je objavljeno kako su ispravljene. Ali nijesu pokretali postupak - zaključio je Vujotić.

Vučinić izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Camović-Veličković i Raičević

Nominalno mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.
Od 1. oktobra primjenjuje se program Evropa sad 2, a Unija slobodnih sindikata dobila je od početka mjeseca više od stotinu žalbi zbog obračuna zarada. Među onima koji su se žalili sindikatu na obračun zarada su i zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, a koji tvrde da im nije isplaćen iznos pomenutim programom.
Po žalbama zaposlenih evidentno je da program Evropa sad 2, kaže Rabrenović, nije najbolje osmišljen, jer je došlo do, dodaje on, kolizije određenih zakonskih rješenja, te, kako kaže, zakoni u našoj državi ne mogu da prate sve elemente, ističe on, programa Evropa sad 2.
- Kao posljedica toga što je život često nepredvidiv u odnosu na same zakone koji nijesu mijenjani došlo je do situacije da određeni broj zaposlenih trpi posljedice takvog, možda, i ishitrenog i nedovoljno planiranog ekonomskog programa Evropa sad 2, te zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu imaju problem sa rješavanjem svojih osnovnih egzistencijalnih pitanja, odnosno sa zaradama koje nijesu na nivou onih koje bi trebale u skladu sa programom Evropa sad 2 da budu - rekao je Rabrenović.
Sagovornik "Budilnika" ohrabruje sve zaposlene kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, da sve probleme koje imaju, kako kaže, prilikom isplata zarada i njihovim iznosom, dodaje on, da apeluju na sindikate, kako bi sindikati što prije krenuli sa prijedlozima, ističe on, ka Vladi.
Vlada na najbolji način nije sagledala sve negativne posljedice, objašnjava Rabrenović, primjene Evropa sad 2, a te posljedice, dodaje on, sada dolaze do izražaja, prvenstveno, cijeni on, u dijelu gdje zaposleni imaju nelogično niže zarade i od minimalne.
- Ako je programom Evropa sad 2 predviđeno da minimalna zarada sa srednjom školom bude 600 eura, sa visokim obrazovanjem da bude 800 eura, a često imamo primjer da zaposleni primaju tih 450, ne primaju 600 eura. Imamo primjer da ni pripravnici neće primati 800 eura, koliko je minimalna zarada, nego će primati značajno manji iznos. Vlada i ljudi koji su kreirali program Evropa sad 2 nijesu na najbolji način osmisli program, i na taj način uspjeli da preduprijede eventualne posljedice koje će biti negativne i negativno se odraziti na zarade zaposlenih i njihov status u preduzećima - istakao je Rabrenović.
Na dohodak zaposlenih se preliva 5 posto, objašnjava Rabrenović, koje je se tim postupkom ne uplaćuje kao doprinos za penziono osiguranje, dodaje on, a drugih 5,5 posto iz iste namjene, samo što je to bio trošak poslodavca, je, ističe on, ostavljeno poslodavcu na volju da li će ih uplatiti za zarade.
- Kada je došlo do primjene programa Evropa sad 2 desilo se da je tih 5 posto, koje su zaposleni izdvajali za fond PIO prešao na plate zaposlenih i za tih 5 posto su zarade povećane, ali onih 5,5 koje su poslodavci izdvajali, nije prebačen zaposlenima, nego je ostao poslodavcima. Ispalo je da su najveći dobitnici Evropa sad 2 upravo poslodavci koji su uspjeli sebi da zadrže 5,5 posto koje su izdvajali državi, za sebe, odnosno za preduzeća kojima rukovode i čiji su vlasnici… Evropa sad 1 i Evropa sad 2, pored određenih pozitivnih posljedica, koje ima za zaposlene i za čitav sistem Crne Gore, ima određeni broj negativnih posljedica, koji se odražava u svakodnevnom životu i koji će dovesti, i dovode već, do povećanja cijena, inflacija, nekih nestabilnosti i nesigurnosti na ekonomskom tržištu. Dovode do nesigurnosti što se tiče egzistencije, posebno nesigurnosti koje će imati zaposleni, kada je u pitanju određivanja visina penzija, koje će imati po odlasku u penziju, jer samim ovim uvećanjima, svjesni smo da dio novca koji je sad išao u fond PIO, od strane zaposlenog i poslodavaca će biti manji i da će penzija će za taj procenat biti dugoročno manje zaposlenima, jer nekada moraju otići u penziju. To su sistemski negativne posljedice po Crnu Goru, koje će se najbolje vidjeti tek za 5, 10, 20 godina, ako neko poslije ove Vlade ne bude imao ekonomsku logiku, koja kaže da je bolji život zaposlenima i radnicima takav da ne treba ići, zbog kratkoročne dobiti i političkih projekcija, na štetu dugoročne održivosti sistema, a i penzionog fonda - naglasio je Rabrenović.
Država ne radi ništa da smanji inflatorni uticaj, smatra Rabrenović, na građane Crne Gore, a imamo još najave da će se povećati cijene komunalnih usluga i struje , a to automatski vuče i ostala povećanja. 
- Zarade, koliko god je najavljeno da će biti značajno povećane,definitivno nijesu povećane. One su već obesmišljene! Samom najavom Evropa sad 2 došlo je do povećanja cijena, a tek sad ovo povećanje izgleda više simbolično, nego suštinski. Imamo problem da u državi brže rastu cijene nego zarade, nomilano mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zarade su već obesmišljene, cijene rastu brže od plata

Hrvatska je dobila poziv da se pridruži Odboru za mir, inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa za rješavanje sukoba, javili su danas hrvatski mediji.
Vlada je potvrdila da je poziv stigao i da će ga razmotriti, ali detalji nisu navedeni, prenijela je agencija Hina.
Mnogi strani čelnici, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, primili su pozivnice da se pridruže novoj Trampovoj inicijativi. Još se, međutim, ne zna hoće li pozivnicu prihvatiti.
Poziv da se pridruži Trampovoj inicijativi dobila je i Slovenija, objavio je slovenački premijer Robert Golob. Izvori bliski slovenačkoj vladi rekli su za agenciju STA, nezvanično, da premijer nije naklonjen saradnji u tom odboru.
Kako su još naveli izvori, vlada će o tome najvjerovatnije raspravljati u četvrtak.
Tramp je predložio osnivanje Odbora za mir kada je u septembru prošle godine najavio svoj plan za okončanje rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu.
Nacrt povelje koji je američka administracija poslala u oko 60 zemalja predviđa da članice uplate milijardu dolara u gotovini ako žele da njihovo članstvo traje duže od tri godine, prema dokumentu u koji je agencija Rojters imala uvid.
Mađarska i Albanija zasad su jedine u Evropi oduševljeno reagovale na poziv u Trampov Odbor za mir, dok su EU i njene vodeće članice, naročito Francuska i Nemačka, zauzele uzdržan stav.
Kina je danas saopštila da je dobila poziv, ali nije objavila da li ga prihvata dok je Kremlj juče saopštio da je ruski predsjednik Vladimir Putin "dobio ponudu diplomatskim kanalima" i da Rusija namjerava da kontaktira američku stranu kako bi razjasnila sve detalje predloga".

Slovenija i Hrvatska pozvane u Trampov Odbor za mir

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović primio je u nastupnu posjetu novoimenovanu predstavnicu Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) za Centralnu i Jugoistočnu Evropu, sa sjedištem u Budimpešti, Nikol Epting, saopšteno je iz ovog resora.
Ibrahimović je, kako se navodi u saopštenju, istakao da Crna Gora pozdravlja odluku UNHCR-a o imenovanju šefice regionalnog predstavništva u Mađarskoj za nadležnog predstavnika UN programa za izbjeglice za Crnu Goru.&nbsp;
Naglasio je da se, kao što je u više navrata ranije naznačeno, uključujući i susret sa doskorašnjom otpravnicom poslova Kraus, odluka UNHCR-a o zatvaranju stalnog predstavništva u Podgorici vidi kao jasna poruka sistema Ujedinjenih nacija da su država i društvo Crne Gore sazreli i postali ozbiljan i pouzdan partner UNHCR-a, institucionalno osnažen i spreman da odgovori potrebama i obavezama koje proizilaze iz međunarodnog djelovanja i relevantnih konvencija u ovoj oblasti.
On je, kako se dodaje, dodatno naglasio da Ministarstvo vanjskih poslova i Vlada Crne Gore, uz najbolje želje za uspješan mandat regionalnoj predstavnici Epting, ostaju otvoreni za kontinuiranu komunikaciju o svim pitanjima od zajedničkog interesa, kao i za saradnju u širim inicijativama u kojima Crna Gora može biti pouzdan i odgovoran partner u regionu.
U tom kontekstu, uz redovnu saradnju Stalne misije Crne Gore u Ženevi sa centralom UNHCR-a, kao dodatni kanal komunikacije i razmjene informacija, kada god se ukaže potreba, može služiti i Ambasada Crne Gore u Mađarskoj.
- Sagovornici su se saglasili da je angažman i rad UNHCR-a u Crnoj Gori, uključujući kontinuiranu ekspertsku i tehničku podršku, kao i pomoć u reagovanju na krizne situacije i obezbjeđivanju adekvatne zaštite izbjeglih i raseljenih lica, lica bez državljanstva, tražilaca azila i migranata, od izuzetnog značaja. Takva saradnja je rezultirala vidno osnaženim nacionalnim kapacitetima i unapređenjem standarda zaštite i humanitarnog odgovora, u skladu sa očekivanjima od države koja je na pragu članstva u Evropskoj uniji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Tokom sastanka, Epting je kazala da UNHCR pozdravlja i veoma cijeni pristup rješavanju stanja izbjeglica baziran na ljudskim pravima koji Crna Gora njeguje unazad decenijama i koji je, između ostalog, doveo do zatvaranja izbjegličkog poglavlja ‘90-ih i veoma dobrih rezultata u okončanju apatridije u našoj zemlji.
Naglasila je da je politika Crne Gore prema izbjeglicama prepoznata od strane UNHCR, a rezultati u eliminisanju apatridije joj daju kredibilitet u EU.
- Na putu ka EU, UNHCR ostaje partner Crnoj Gori, posebno u poglavljima 23 i 24 i jačanju kapaciteta u oblasti azila i upravljanja granicama - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je ukazao da je Crna Gora svjesna kompleksnosti aktuelnog trenutka u međunarodnim odnosima, uključujući izazove sa kojima se suočavaju multilateralizam i sistem Ujedinjenih nacija. Podrška međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima i multilateralizmu, u čijem su središtu vrijednosti slobode, ljudskih prava i vladavine prava, ostaje jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore i temelj njenog ukupnog djelovanja i razvoja.
- U tom kontekstu, podrška međunarodnom humanitarnom pravu, međunarodnom pravu ljudskih prava i punoj primjeni ključnih konvencija koje čine osnov djelovanja UNHCR-a, kako bi se očuvala zaštita najranjivijih kategorija, i dalje ostaje jedan od ključnih pravaca djelovanja Crne Gore - zaključuje se.&nbsp;

Ibrahimović primio regionalnu predstavnicu UNHCR-a u nastupnu posjetu

Hrvatska reprezentativka Hana Vuljak nova je članica OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog Ženskog rukometnog kluba.&nbsp;
Vuljak igra na poziciji desnog beka, a u Budućnost dolazi iz Podravke. 
 
Ima 23 godine, a dres Podravke nosi već četiri sezone, od kojih je posljednje dvije nastupala u EHF Ligi šampiona. 
 
Nastupala je i za reprezentaciju Hrvatske na Svjetskom prvenstvu krajem prošle godine, gdje je postigla 11 golova.

Vuljak pojačala OTP Group Budućnost

Vrhovni sud Crne Gore ne raspolaže informacijama koje bi ukazivale da je postupak u predmetu koji se u javnosti označava kao "Državni udar" bio motiv za ostavku sutkinje Apelacionog suda Crne Gore Vesne Moštrokol, navedeno je u odgovoru Portalu ETV iz ovog suda.&nbsp;
Kako su kazali, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore i članica Sudskog savjeta Valentina Pavličić, upoznata je sa zahtjevom sutkinje Moštrokol za prestanak sudijske funkcije.
Motiv za zahtjev za prestanak sudijske funkcije je, dodaju, obrazložen ličnim razlozima. &nbsp;
- Istovremeno, ističemo da predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, kako u svojstvu predsjednice suda, tako i u svojstvu članice Sudskog savjeta, nije imala, niti ima, bilo kakva saznanja o eventualnim problemima, poteškoćama ili pritiscima u radu sutkinje Moštrokol u predmetu koji se u javnosti označava kao „Državni udar“, niti u bilo kojem drugom predmetu - zaključuje se u odgovoru.&nbsp;

Tag: plata