Skupština akcionara Instituta „Dr Simo Milošević“ donijela je odluku o emisiji dodatnih akcija za dokapitalizaciju, po kojoj će država kao većinski vlasnik i kompanija Vile Oliva kao akcionar sa značajnim učešćem, shodno Planu restrukturiranja ili treći akcionar spreman na investiciju, uložiti kapital u ovo akcionarsko društvo, čime će biti pokriven zaostali dug od oko 21 milion eura.
Kako za RTHN objašnjava izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, koji je predsjedavao Skupštinom akcionara, današnje zasijedanje bilo je definisano pronalaženjem načina za rješavanje zaostalih finansijskih obaveza iz ranijeg perioda, posebno dijela koji predstavlja obaveze države i Vile Oliva u okviru Plana restrukturiranja.
– Jedini način da se to uradi je bio kroz dokapitalizaciju, odnosno ono što je vezano za tržište kapitala, a u okviru regulative koja to određuje, bilo je potrebno zakazati Skupštinu akcionara, na kojoj AD Institut Igalo, donosi odluku o emisiji za dokapitalizaciju, po kojoj su dva ulagača, a i ako se jave neki novi, spremni da investiraju i da im se ta investicija prizna u odnosu na nominalnu vrijednost akcija, ulože u kapital – navodi on.
Većinski vlasnici akcija bili su za, međutim manjinski akcionari došli su povodom prodaje svojih paketa, što ipak nije bila tema današnjeg zasijedanja, zbog čega su ostali nezadovoljni.
Po okončanju emisije novih akcija Kovačević očekuje da će Institutu leći sredstva u visini od 21 milion eura na račun do kraja godine ili do kraja januara, kako bi Institut počeo da rješava zaostale finansijske obaveze.
– Obaveze se prvenstveno odnose prema Upravi prihoda za sve zaostale doprinose prema našim zaposlenima, prema Opštini Herceg Novi za poreze, prema Vodovodu, Čistoći, Elektroprivredi, prema kojoj imamo značajna dugovanja u visini od oko dva miliona eura i da ćemo sa ovim, dobrim rezultatima koje imamo u tekućem poslovanju tokom 2025. moći mnogo lakše da funkcionišemo u 2026. godini – istakao je on.
Prema riječima predstavnika manjinskog akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu, Petra Rakčevića, današnje zasijedanje najvažniji je momenat u realizaciji Plana restrukturiranja.
– Dokapitalizacija ili emisija običnih, redovnih akcija putem javne ponude Instituta, u iznosu od 23,5 miliona eura bi, ukoliko se realizuje, a postoje svi preduslovi da bude tako, sve dospjele obaveze Instituta bi bile izmirene i Institut bi nakon toga, po mom mišljenju, apsolutno izašao na zelenu granu, poslovao bi potpuno neometeno, zbog nekih ranijih obaveza, koje su se nagomilavale godinama – smatra on.
Svi subjekti koji učestvuju u Planu restrukturiranja, kako ističe Rakčević, drže se svih koraka predviđenih ovim planom.
– Do sada je odrađeno to vlasničko restrukturiranje, kao prvi korak. Takođe, Dječije odjeljenje za potrebe škole u Igalu je dezinvestirano, što je bio opšti konsenzus i dogovor sa lokalnom zajednicom, nešto što je zaista potrebno samoj opštini. Ovo je sada glavni korak, ide sve kako je i predviđeno, tako da mislim da slijede dobri dani za Institut i da jednostavno će biti apsolutno održiv sam od sebe, bez ikakvih intervencija i tome slično – kazao je Rakčević.
Emisija će biti uspješno realizovana ukoliko bude prodato 90,08 odsto od ukupnog broja od 152.066 akcija, što je projektovano kroz obaveze države i kompanije Vile Oliva, da tokom ove godine učestvuju sa 14 odnosno sedam miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rješavaju zaostale finansijske obaveze Instituta Igalo

Jedna od odluka koje je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednice odnosila se i na restrukturiranje Instituta u Igalu, te je stoga usvojila Informaciju o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, s Planom restrukturiranja, kojom se predviđa rehabilitacija u Fazi II i aktivno učešće manjinskih akcionara.
- Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima. Analiza trenutnog stanja Instituta je pokazala je da su iscrpljene sve druge tržišne mogućnosti i da je neophodna državna intervencija kako bi se osigurala njegova dugoročna održivost i očuvala njegova funkcija od opšteg ekonomskog interesa- kazali su iz Vlade.
Plan restrukturiranja zasnovan je na nekoliko ključnih principa.
- Prvi i osnovni princip je očuvanje Instituta Igalo kao ključne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koja ima značajnu ulogu ne samo u zdravstvenom sistemu zemlje već i u segmentu zdravstvenog turizma. Drugi princip odnosi se na finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan subjekt. Treći princip odnosi se na poboljšanje efikasnosti poslovanja kroz optimizaciju organizacione strukture i digitalizaciju poslovnih procesa, čime bi se povečala produktivnosti smanjili operativni troškovi. Četvrti princip podrazumijeva aktivno uključivanje manjinskih akcionara u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Instituta Igalo, što bi dodatno osiguralo održivost predloženih mjera. Pored toga, neophodno je sprovesti značajna ulaganja u obnovu infrastrukture, ali na racionalan način koji neće dodatno opteretiti finansijsku situaciju Instituta Igalo- navodi se u saopštenju.
Kako su iz Vlade istakli, nakon sagledavanja ukupno šest predloženih strategijskih opcija mogućeg restrukturiranja, Vlada se opredijelila za opciju koja predviđa rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje.
- Ovaj model podrazumijeva učešće manjinskih akcionara, a naročito onih sa značajnim učešćem, u realizaciji mjera predviđenih Planom. Osnovni motiv za odabir ovakvog načina restrukturiranja prepoznat je u značajnom smanjenju investiocionog ulaganja, te činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa značajnim učešćem je smanjio iznos državne pomoći. Takođe, manjinski akcionari učestvuju u Planu restrukturiranja srazmjerno vlasničkom udjelu, što dodatno smanjuje iznos državne pomoći kao i iznos koji sam Insitut Igalo treba da obezbijedi za Plan restrukturiranja- zaključuje se u saopštenju Vlade.

1250x600

1084x550

Institut u Igalu: Vlada planira rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje, uz učešće manjinskih akcionara

Institut „Dr Simo Milošević” smo spasili i konačno svjedočimo dobrim vijestima za ovaj rehabilitacioni centar, koji, nakon godina stagniranja između stečaja i privatizacije, danas izlazi na zelenu granu, poručio je premijer Milojko Spajić. Predsjednik Vlade sastao se danas u Igalu sa predstavnicima menadžmenta i radnika Instituta, nakon što je Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja, kojim se predviđa ulaganje od 88 miliona eura u ovaj centar, do kraja 2028. godine. - Usvajanje Plana restrukturiranja Instituta nova je faza u razvoju ove ustanove, kao respektabilnog rehabilitacionog centra, koji ce služiti na ponos svim zaposlenima, pacijentima, Opštini i državi - istakao je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  On je podsjetio da je 44. Vladu, kada je u pitanju Institut u Igalu, sačekala izuzetno teška i mučna situacija, nagominali dugovi, neodrživi poslovni model i oronuli objekti Instituta. - Uz već komplikovanu situaciju u dijelu državne pomoći, uspjeli smo predanim radom, fokusirani na dobrobit građana naše države prvo da riješimo hronični problem nelikvidnosti Instituta, kroz povećanje cijene za FZO pacijente, pa samim tim i obezbijedimo veća sredstva iz Budžeta – 9 miliona eura godišnje umjesto 4,5 miliona. Samim tim obezbijedili smo dugoročnu likvidnost i pozitivno poslovanje Instituta - saopštio je predsjednik Vlade. Kako je naglasio, umjesto stečaja i privatizacije ovim planom jemči se izmirenje svih obaveza Instituta i investiciono ulaganje u Drugu fazu kako bi Institut ponovo bio centar rehabilitacionog i zdravstvenog turizma ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Premijer se zahvalio svim zaposlenima na izuzetnoj požrtvovanosti i predanom radu, koji je omogućio da Institut opstane u najtežim godinama svog poslovanja.&nbsp; - Takođe, zahvaljujem se svim povjeriocima koji su, uvažavajući značaj koji Institut ima za Herceg Novi i državu, čekali sa izmirenjem obaveza i nijesu pokretali stečajni postupak. Nijesmo zaboravili ni potrebe građana Herceg Novog, pa će Vlada otkupiti Dječje odjeljenje Instituta u sto kraćem roku i obezbijediti da se tu sagradi nova škola i riješi visedecenijski problem Herceg Novog i Igala - zaključio je Spajić. Vlada će, kako je saopšteno, zajedno sa manjinskim akcionarom, uložiti 88 miliona eura do kraja 2028. godine, od čega je 62 miliona investicionih ulaganja. <h2>Šimun: Istorijski dan</h2> Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je ovo istorijski dan za Institut. - Posebno je zadovoljstvo zbog pronalaska adekvatnog plana za spas Instituta. Zalaganje 44. Vlade je ogromno, a ključna je uloga premijera, jer smo zahvaljujući nejgovoj proaktivnosti I istrajnosti danas došli do ovog svjetla, na koje se dugo čekalo - rekao je ministar zdravlja. On je napomenuo da usluge Instituta, preko Fonda za zdravstveno osiguranje, godišnje dobije oko pet hiljada korisnika, uključujući 500 djece, dodajući da je posebna satisfakcija što će Institut nastaviti sa pruža najvažnije zdravstvene usluge. - Istovremeno, izuzetno je važno da u kontinuitetu razvijamo zdravstveni turizam. Posebnu zahvalnost dugujemo zaposlenima u Institutu, koji su vjerovali da ćemo riješiti problem koji je godinama unazad guran pod tepih - poručio je ministar Šimun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  <h2>Rakčević: Zdravstvenu misiju podići na veći nivo</h2> Rukovodstvo Instituta, predstavnici Sindikata, manjinski akcionari saglasni su da je ovo istorijski dan za Institut. - Nadam se da će ovaj dan biti zabilježen kao istorijski u Institutu i biti prekretnica u njegovom razvoju. Jednoglesno podržan Plan restrukturiranja dokaz je da Institut ima perspektivu i da će biti ponos sadašnjih i budućih generacija - rekao je direktor Instituta Zoran Kovačević, dodajući da su Planom proširana i određena prava korinika FZO. Predsjednica Sindikata Instituta Biljana Ribar istakla je da je Plan restrukturiranja ono što su zaposleni u toj ustanovi dugo čekali. - Iščekivali smo Plan sa dozom straha i neizvjesnost. Radnici su trpjeli teške uslove poslovanja. Nadam se da je ovo nova era u kojoj ćemo svi biti zadovoljni - kazala je Ribar. Predstavnik akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu Instituta, Žarko Rakčević, uvjeren je da Institut može da odgovori prije svega zdravstvenim potrebama građana Crne Gore, ali i turizmu. - Zdravstvenu misiju treba da nastavimo, podignemo je na veći nivo, ali i da budemo profitni centar – to su dvije strane iste cjeline i Institut u tom smislu treba da bude primjer za Crnu Goru i cijelu Evropu, da vratimo zapadno-evropsko tržište. Imali smo negativna iskustva sa prethodnim vladama, ali sada smo izgradili povjerenje i zahvaljujemo ovoj Vladi na proaktivnosti - poručio je Rakčević.

Spajić: Institut spašen investicijom od 88 miliona, Vlada kupuje Dječje odjeljenje kako bi se na tom mjestu gradila škola

Skupština akcionara usvojila je Plan restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu.
- Možemo reći da je Institut Igalo apsolutno izašao iz krize i da Institut nastavlja da radi i funkcioniše - kazala je nakon sjednice državna sekretarka Majda Adžović.
Ona je kazala da je plan restrukturiranja dopunjen, dokument je dostavljen i, kako je kazala, novine predstavljaju optimum da Institut funkcioniše. 
- Želim da se zahvalim gospodinu Rakčeviću i poručujem da je opredijeljenost Vlade da Institut napreduje neupitna - kazala je ona.
Suvlasnik “Vila Oliva” Žarko Rakčević kazao je da je najbitnije da Institut nastavlja da živi.
- Vjerujem da smo postigli trajno rješenje koje će otkloniti opasnost od stečaja. Dogovor je da se dospjele obaveze od 21 milion kroz dokapitalizaciju proporcionalno pokriju. To je otvoreno za sve akcionare. Vile Oliva će do sedam miliona pokriti gubitke, a vlada do 14 miliona, vjerujem - kazao je on.
Istakao je da je važno izvršiti ulaganja i obezbijediti da Institut živi.
- Vjerujemo da Institut može biti ne samo društveno odgovorna, već profitabilna kompanija - rekao je Rakčević. 
On je istakao da će se dovođenjem Druge faze na četiri zvjezdice, obezbijediti snažan povratak i poboljšanje kvaliteta usluga zajedno sa ulaganjem u medicinsku opremu.
- Dakle, mi očekujemo da ćemo kompletnu imovinu Instituta koristiti isključivo za potrebe zdravstvenog turizma i turizma. Nema nikakve stanogradnje. Vjerujem da počinje nova era za Institut, za Crnu Goru i za one ljude koji su dali veliki doprinos da Institut opstane u ovim teškim vremenima - izjavio je Rakčević.

Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja Instituta

Nakon što su Vlada Crne Gore i najveći manjinski akcionar Instituta „Dr Simo Milošević“, vlasnik kompanije Vile Oliva, Žarko Rakčević, postigli su dogovor o korekciji Plana restrukturiranja, o kojem će se Skupština akcionara izjasniti na sledećoj sjednici, planeri očekuju podatke, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. - Usaglašen je stav da dokumenta, odnosno, materijali koji su bili predmet &nbsp;Skupštine akcionara i koji se trebaju dodatno izmijeniti i uskladiti sa postignutim dogovorom Vlade CG i manjinskog akcionara. Promjene u odnosu na prvobitni plan restrukturiranja Instituta trebalo bi da se ucrtaju i u predlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine HN, koji je u fazi donošenja - kazao je za RTHN član Savjeta za reviziju Prostornog plana u državnoj komisiji, rukovodilac opštinske komisije za postupak donošenja PUP-a, arhitekta Ranko Kovačević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122180144_ce78e26d09bcc92dbb1bbfaa2e4cd1e2199f924b8e011f4bf1050cf0edd7bbc7" data-rendition-name="original" width="1261" height="714" loading="lazy" alt="Ranko Kovačević"> <figcaption>Ranko Kovačević(Photo: RTHN)</figcaption> </figure>  Što se tiče Instituta, Kovačević kaže da je dobro je što PUP malo zakasnio, "ali ne mora da koči donošenje strateškog plana za Opštinu Herceg Novi".&nbsp; - Mi smo napravili presedan u slučaju da se izmjene prostornog plana usvoje prije nego što Institut, utvrdi svoj Plan restrukturiranja. Dali smo napomenu da je plansko rješenje prilagodljivo. Ukoliko &nbsp;Plan restruktuiranja bude pokazao drugačije potrebe, plansko rješenje će se prilagoditi tome. To se ipak, rijetko primjenjuje u planiranju, jer plan mora da bude precizan i detaljan. Mi &nbsp;u ovom slučaju možemo da se prilagodimo - ocijenio je Kovačević. On navodi da se prostornim planom ne može mijenjati namjena i djelatnost Instituta. Banja ostaje objekat zdravstvenog turizma: - &nbsp;U PUP-u ne možemo da iz temelja mijenjamo Institut, njegovu djelatnost i sadržaj u prostoru. Želimo da sa svoje strane učinimo sve da bi se Institut obnovio i nastavio da živi kao izuzetan potencijal, koji ima Opština Herceg Novi - objašnjava Kovačević. Prva faza Instituta i soliter preko puta će &nbsp;i dalje, kako je predviđeno planom, ostati u svrhu zdravstvenog turizma: - Namjenu u ovom dijelu nismo mijenjali, niti je ovaj plan što mi radimo, &nbsp;plan prodaje. To je plan namjene prostora. Tu nema promjena u prostoru. Dječije odjeljenje po arhitektonskoj formi, je predviđeno za školski sadržaj, &nbsp;a i koristilo se za potrebe škole. Objekat je kulturno dobro, mora zadržati spoljašnji izgled. Postoje i planovi da tu ne bude samo osnovna škola, nego i prostori koji bi bili vezani za Fizioteraputski fakultet i slično - smatra Kovačević. On navodi da je okviru druge faze Instituta dat tehnički predlog u smislu da veliki parking bude natkriven, da ga banja koristi i da se postavi novi sadržaj, koji bi bio vezan za zdravstveni sektor, možda da na toj lokaciji bude gradska bolnica. - Nama je važno da omogućimo šanse, da donosioci odluka u buduće, ne budu blokirani određenim planskim rješenjima. Drugi parking preko puta Sportske dvorane, bliže magistrali da ostane parking i da dio tog prostora, dobije komercijalni sadržaj, kako bi &nbsp;Institut dobio novi izvor prihoda. Na Šištetu &nbsp;planiran je klasičan hotel. Na lokaciji niže benzinske pumpe predviđena je stambena izgradnja za potrebe Instituta ili komercijalni dio. Institut prema moru ima lokaciju na kojoj su predviđeni poslovni &nbsp;objekti u prizemlju i stambeni prostor, između parka Titove vile i početka naselja. Stanove bi mogli da koriste gosti i pacijenti Instituta. Državnom studijom lokacije u zoni Morskog dobra, na lokaciji prema Solilima – predviđen je turistički sadržaj - navodi Kovačević. On podsjeća da je Titova vila u proceduri proglašenja kulturnog dobra. - Važno je da ambijent ostane netaknut i da park bude zaštićen, da se sačuvaju stabla, u cjelini jedne pejsažne oaze. Suština je da ostane ambijentalno autentično. Bilo je riječi da se i ta zona komercijalizuje. Sa planerske strane je važno da se ambijentalno vrednuje - ukazao je Kovačević. Prostorni plan je usklađen sa verzijom plana restrukturiranja: - Vijest je da će Plan restrukturiranja biti korigovan i očekujemo da ćemo dobiti podatke o korekcijama, da bi blagovremeno intervenisali i uskladili prostorno – plansku dokumentaciju sa ekonomnsko – razvojnom dokumentacijom o restrukturiranju samog Instituta. Što se nas planera tiče, banja ostaje objekat zdravstvenog turizma, što je vrlo bitno jer je velika potražnja za turističkim smještajem, koji u svojoj blizini ima ponudu zdravstva - ocjenjuje Kovačević. Prijedlog Prostorno – urbanističkog plana Opštine Herceg Novi je dostavljen resornom Ministarstvu. Kovačević očekuje da će doći do još nekih korekcija i da će konačna verzija PUP-a biti usvojena na proljeće.

Korekcije Plana restrukturiranja Instituta biće usaglašene sa PUP-om

Vlada na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta "Dr Simo Milošević", sa jasnim ciljem da zadrži većinsko vlasništvo i uloži značajna sredstva za izmirenje dugova i rekonstrukciju objekata, kazali su iz Pokreta Evropa sad (PES).
U toj partiji navode da, prema Zakonu o kontroli državne pomoći, Institut mora učestvovati sa 40 odsto sredstava predviđenih Planom restrukturiranja, dok ostatak pokriva država.
Takođe, ističu da je planirana kupovina Dječijeg odjeljenja, koje će biti prenamijenjeno u školu. Time će se,tvrde u PES-u, riješiti dugogodišnji problem učenika u Igalu.
- Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Majda Adžović, naglasila je i spremnost Vlade na kompromisna rešenja u pregovorima s manjinskim akcionarima, sve dok se štiti javni interes. Apelovala je na akcionare da svojim odlukama ne ugroze opstanak Instituta, ističući važnost očuvanja njegove osnovne djelatnosti – rehabilitacije građana Crne Gore - nevedeno je PES-ovoj objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpokretevropasad%2Fstatus%2F1878187154540830775&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

PES: Spajićeva Vlada odlučno odbacuje opcije stečaja i privatizacije Instituta Igalo

Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće a ponudili smo plan za spas Instituta "Dr Simo Milošević", rekao je u Jutarnjem programu TVCG suvlasnik "Vila Oliva" i predstavnik manjinskih akcionara Instituta Žarko Rakčević, uz objašnjenje da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević ističe da 5.000 građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra.
- Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski - rekao je Rakčević.
Kaže da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
- Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo 5 miliona eura da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je gubitak Instituta u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo - istakao je Rakčević.
Podsjetio je da je juče Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi akcionari učestvovali u dokapitalizaciji. Tom odlukom, kako je pojasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi “Vila Oliva” sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na ovaj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila bi male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, “Vila Oliva” suvlasnika Žarka Rakčevića ima 27,4 a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je ovaj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan Zakonu o privrednim društvima i Zakonu o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
- Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona eura i spremni smo da 7 miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto - podsjetio je Rakčević.
Rekao je da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa 4 zvjezdice.
- Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo - ističe Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević kaže da je sve moguće pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
- Spremni smo da pomognemo ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrovim i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona eura, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa - poručuje Rakčević.

Rakčević: Manjinski akcionari ne prihvataju da budu marginalizovani, ne pristajemo na pad učešća

Akcionari Instituta „Dr Simo Milošević“ nisu danas na vanrednoj sjednici usvojili Plan restrukturiranja, a nastavak je zakazan za 21. januar, piše portal RTHN.
Na sjednici se čulo da su predstavnici većinskog kapitala i najveći manjinski akcionar usaglasili pojedine stavove, koji su bili sporni za Žarka Rakčevića, vlasnika kompanije „Vile Oliva“ koja ima 27,43 odsto akcija u Institutu Igalo.
Po riječima predsjedavajućeg Skupštinom, izvršnog direktora Instituta Igalo, Zorana Kovačevića sjednici prisusutvuju akcionari koji imaju 87, 3 odsto vlasništva kapitala u Društvu.
Da bi Plan prošao potrebne su dvije trećine, odnosno pored državnih još i glasovi najmanje 10 odsto manjinskih akcionara. Oni imaju ukupno 16 odsto akcija, a najveći manjinski akcionar sa 27, 43 odsto je kompanija Vile Oliva. Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta 56,47 odsto.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Majda Adžović istakla je da su Vlada Crne Gore i vlasnik 27,43 odsto akcija Žarko Rakčević približili stavove kada je riječ o realizaciji Plana restrukturiranja, koji njegovu kompaniju Vila Olive ne prepoznaje kao aktera u realizaciji.
- Ukoliko postignemo dogovor i manjinski akcionar bude učestvovao u Planu restrukturiranja, moramo izvršiti intervenicju na samom Planu sa glasnom sa poslovnikom i udjelom i na način, kako ćemo to učini, ćemo postići dogovor ili nećemo. Sa druge strane, obzirom da će se nastaviti komunikacija između većinskog i manjinskog akcionara, u tom međuperiodu, koji će biti prilično kratak, jer 21. januara počinje sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će se raspravljati o budžetu za 2025. godinu, tako da u redosledu koraka koji su pred nama odluku moramo imati prije tog ili na taj datum - kazala je ona.
Vlada Crne Gore, kako je istakla, spremna je i na otkup akcija, kao i na korekcije u Planu, a sve i cilju očuvanja Instituta.
Mali akcionar, advokat Saša Vujović upoznao je Vladu Crne Gore i druge akcionare sa problemom stambenog fonda Instituta, za koji je u Planu restrukturiranja navedeno da će se koristiti za stimulaciju radnika, a u koji spadaju i reprezentativni stanovi, gdje danas žive biviši radnici Instituta po osnovu ugovora na neodređeno vrijeme.
- S obzirom da se radi o socijalnoj situaciji i ekonomskoj računici Instituta, koji treba da dođe do nekog novca u bliskoj budučnosti, da se Planom restrukturiranja evrntualno predvidi otkup tih stanova, po pravilima zakona o vanparničnom postupku, u smilu otkupa pod određenim stimulacijama, za ljude koji u njima borave - predložio je on.
Vujović je kazao i da država mora da donese odluku o proglašenju Igala za liječilišnu zonu, kako pacijenti ne bi tokom ljetnje sezone izloženi buci iz luna parka, koji se nalazi na zemljuštu Instituta, koje je dato u zakup. Pored toga, Vujović predlaže zaštitu pelodinog blata i davanje koncesije Institutu na njegovo eksploatisanje, kao i koncesiju na tehničku vodu u gornjim tokovima Instituta, koju je jedno vrijeme kompanija Hidromont merkur prodavala ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Rakčević je kazao da je situacija u kojoj se nalazi Institut produkt odluka većinskog vlasnika. Istakao je da se najvećem manjinskom akcionaru ne dopada priča da, ako se ne podrži Plan restrukturiranja, Institut ide u stečaj.
- To nije tačno. Pokriće od 23 miliona eura može po zakonu obezbjediti „Vile Oliva“ tako da se državna pomoć smanji na minimum. To je dug i to su gubici koji mi nismo napravili. Isključivu odgovornost za to snosi menadžment koji je bio na čelu Instituta u poslednjih šest godina - rekao je Rakčević.
Potvrdio je da su se sa većinskim vlasnikom složili o pitanjima koja nisu beznačajna.
- Postoji saglasnost i Vlada je prihvatila da Prva faza ne ide na doboš jer nam je to rezervni plan da kada bude rekonstruisana Druga faza pacijenti budu u starom zdanju. I nema potrebe da se takav dragulj na samoj pjeni od mora prodaje - poručio je Rakčević.
Istakao je da su insistirali i da se zemljište uknjiži na Institut.
- Mnogo bi manje problema bilo da je zemljište Institutovo. Ja imam dokaze da je 1996. godine zemljište bilo sastavni dio vrijednosti akcija. Problemi bi bili manji jer ne bi morali da idemo na prodaju objekata, već smo mogli da uzimamo kredite. Zemljište je jedna od stvari na kojima insistiramo - rekao je Rakčević.
Treća stvar, kako je rekao, oko kojih su se složili, je Dječije odeljenje.
- Dječije odeljenje je jedini objekat za koji smatramo da može da se otuđi ali jedino za potrebe škole u Igalu. To je jedina stvar gdje se mi slažemo, kada je riječ o otuđenju imovine - rekao je Rakčević i istakao da se na osnovu zemljišta treba ići na transformaciju Instituta, dovođenje na četiri zvjezdice i trajno održivi sistem.
Iz „Vile Oliva“ su insistirali da Institut ostane u funkciji zdravstvenog turizma.
- Vlada je poslije razgovora odustala od namjene da se na kompleksu na kome se nalazi Institut grade stanovi i poslovni prostori - informisao je Rakčević.
Ponovio je da su predimenzionarani troškovi za rekonstrukciju druge faze.
Državna sekretarka Majda Adžović saglasna je sa Rakčevićem da odnos prethodnih Vlada prema Institutu ali i manjinskom akcionaru nije bio dobar i da su donošene loše odluke ali je ukazala i da „po prvi put Rakčević ima nekoga preko puta sebe ko zaista čuje“.
Kako je rekla, država je spremna da svih 106 miliona eura uloži u Institut ali to Zakon o kontroli državne pomoći ne dozvoljava. Spremnost Vlade da podrži Institut u njegovom oporavku je obrazložila i činjenicom da su u budžetu za 2025. o kojem će Skupština CG raspravljati 21. januara, ostavljena sredstva koja predviđa Plan restrukturiranja.
Nakon kraće pauze predsjedavajući, izvršni direktor Zoran Kovačević, je saopštio da je dogovoreno da se radi usaglašavanja stavova sjednica prekine a nastavak je zakazan za 21. januar.

Nije usvojen Plan restrukturiranja Instituta Igalo, nastavak Skupštine akcionara 21. januara

Izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ Zoran Kovačević predsjedavaće sjutrašnjom vanrednom sjednicom Skupštine akcionara a očekuje da će se vlasnici kapitala dogovoriti i usvojiti Plan restrukturiranja na kojem su zajedno radili Vlada Crne Gore i Univerzitet Crne Gore.
- To je odlučujući, ali još jedan korak u postupku spašavanja Instituta Igalo. Kao izvršni direktor očekujem da se Plan usvoji na način da se vlasnici dogovore. Na koji način će se oni dogovoriti to je nešto na šta mi u menadžmentu Instituta ne možemo da imamo uticaj, ali se nadamo da će taj Plan restrukturiranja biti usvojen na način da obezbijedi Institutu dalje poslovanje - kazao je za RTHN Kovačević.
Podsjetio je da su velike aktivnosti tokom 2024. bile da se nađe zakonsko rješenje za pomoć Institutu.
- U tom kontekstu Vlada Crne Gore je pokazala veliko interesovanje i angažovanje svih njenih učesnika da se dođe do ovog predloga rješenja. Ja sam po Poslovniku i Statutu predsjedavajući na sutrašnjoj sjednici ali ne mogu da utičem kako će odlučivati vlasnici o predloženom Planu restrukturiranja. Zaostala dugovanja su toliko velika, da, ukoliko se ona ne riješe, stečaj u Institutu je vrlo izvjestan - rekao je Kovačević.
Rješenje koje bi značilo stečaj bilo bi, kako je rekao, najgore za zaposlene Instituta.
- Oni bi ostali bez zaposlenja a velika bi prijetnja bila generalno po gubitak struke po kojoj je Institut prepoznat, ne samo u Crnoj Gori već i šire u regionu i na međunarodnom tržištu. To kažem zato što sam gotovo siguran da bi svi stručni ljudi koji bi da se desi stečaj u Institutu, vjerovatno potražili rješenja za svoju struku i egzistenciju na nekom drugom mjestu. Ne bi čekali u firmi koja je u stečaju - kazao je Kovačević.
Značaj Instituta u cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore je ono što je Vlada Crne Gore u ovom mandatu prepoznala kao primarni razlog za spas Instituta.
- Definitivno Crna Gora nema drugo rješenje u postupku rehabilitacije njenih pacijenata za ono što dobijaju u Institutu Igalo. Svjedoci smo da i građani Herceg Novog, osim što je Institut mnogima poslodavac, često koriste usluge naše ustanove. Uvođenje stečaja bi bilo baš loše i nadamo se da se to neće desiti - ocijenio je Kovačević.
On je istakao da Herceg Novi iako ima dugu turističku tradiciju nema puno stvari po kojima ima tako jaku diferentnu prednost kao što je to Instutut Igalo i usluge koje pruža, pogotovo u kontekstu produženja turističke sezone.
- Ono što se ja nadam to je da će se vlasnici stvarno dogovoriti jer je to u konačnom i njihov interes. Ni njihov interse nije da imovina sa kojom raspolažu a koja nije mala, ode u stečaj. Sve nade polažemo u sutrašnji dan, da su se vlasnici dogovorili da kada dođu na Skupštinu akcionara da će taj dogovor i pokazati kroz glasanje i da će Institut nastaviti još bolje nego što je to bilo u prethodnom tranzicionom periodu - rekao je Kovačević.
Skupština akcionara zakazana je za sjutra, sa početkom u 12 sati. Kako je navedeno na sajtu Instituta, predložena je dopuna dnevnog reda, koji je inicijalno imao samo jednu tačku, usvajanje Plana restrukturiranja, sa još dvije tačke: usvajanje odluka o povećanju akcionarskog kapitala i o emisiji akcija sa pravom preče kupovine postojećim akcionarima Instituta Igalo.
Odluke se donose dvotrećinskom većinom.
Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta sa 56,47 odsto, „Vile Olive“ Žarka Rakčevića 27,43 odsto, dok je ostatak kapitala u vlasništvu različitih malih akcionara.

Kovačević: Očekujem da se vlasnici dogovore i usvoje Plan restrukturiranja

Plan za spašavanje Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu je garant njegovog vraćanja na svjetsku zdravstvenu scenu i dugoročnu održivost, čulo se u emisiji OKVR TVCG. Međutim, manjinski akcionar protivi se prodaji Prve faze i neće glasati na Skupštini akcionara za taj strašeki dokument iza kojeg stoje ugledni profesori sa Ekonomskog i Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Ukoliko se ne usvoji Plan restrukturiranja može doći do stečaja zbog ogromnih dugova Instituta i nedostatka novca za neophodna ulaganja u dostrajale objekte i opremu.
Institut Igalo treba da zadrži funkciju oslonca zdravstvenog turizma i mora imati uslove za 100.000 noćenja za pacijente iz Crne Gore, saglasan je manjinski akcionar Žarko Rakčević. Smatra da ima i drugih načina da se Institut spasi, restrukturiranje ili stečaj, te da ima rješenja koji su po zakonu. Ponovio je da neće podržati Plan restrukturiranja ukoliko ne budu korigovane dvije stvari, a to su prodaja Prve faze za koju u Vile Oliva smatraju da nije neophodna i da se preispita iznos ulaganja koji je predimenzioniran za Drugu fazu.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Maida Adžović napomenula je da su podijeljena mišljenja o većini koja je potrebna za usvajanje odluke.Mada na Skupštini akcionara je dovoljna dvotrećinska većina.
Kazala je da niko nema interes da se proda Prva faza, ni Vlada, niti Univerzitet koji je autor dokumenta ali postoji Zakon o kontroli državne pomoći, kojeg treba poštovati. Jer Institut mora da učestvuje sa Vladom u određenom omjeru 50:50. Taj omjer je zbog zbog finansijskog stanja u Institutu pomjeren 60:40. Sada Institut samo prodajom objekata može doći do tog iznosa ulaganja. Jer, kreditni aranžman zbog dugova nije moguć.
Vlada je spremna da uveća svoj udio u Institutu, dodala je Adžović. Jer primarni cilj Vlade jeste obezbijediti rehabilitaciju svojih građana. To, kako je kazala Adžović, nije ista polazna osnova kao za manjinske akcionare koji očekuju povrat investicije.
Izvršni direktor Instituta dr Zoran Kovačević kazao je da je ovo bila teška, ali ipak uspješna poslovna godina. Jer, praktično od jula je počeo da funkcionioše Institut, nakon višemjesčne blokade računa, zaostalih plata, te njihovog povećanja zbog primjene granskog kolektivnog ugovora, otkazivanja norveškog programa. 
- Međutim, dugovi prema dobavljačima i dug prema Jugobanci su narasli. U ovom mometu je teret na plećima Instituta skoro 26 miliona erura. To unosi strah u Institut - kazao je Kovačević.
Ove godine kompanija je ostvarila 400 hiljada više prihoda, rehabilitovano je 11,5 hiljada korisnika zahvaljući čemu je prihodovaano 8,7 miliona eura.
Čak je ostvareno 400 hiljada eura prihoda više ove godine nego prethodne kada su bili Norvežani. Ipak, da su došli ove godine u kasi Instituta, kako je kazao Kovačević, bilo bi dva miliona eura više.

Spoticanja oko Plana restrukturiranja Instituta Igalo

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da je aktuelna administracija "okončala osam ratova u 10 mjeseci" i pomenuo je i Srbiju i Kosovo u tom kontekstu.
Tramp je govorio i Nobelovoj nagradi za mir, govoreći da mu je, kako navodi, Marija Korina Mačado kazala da "predsjednik Tramp zaslužuje Nobela jer je okončao osam ratova".
On je naveo i listu ratova koje je, kako kaže, okončao.
- Niko nije vidio operaciju kao onu koju smo sproveli u Venecueli. Okončali smo osam neokončivih ratova u 10 mjeseci - Kambodža i Tajland koji su godinama bili u ratu, Kosovo i Srbija, Kongo i Ruanda, Pakistan i Indija - mogli su da iskoriste i nuklearnu energiju, po mom mišljenju. Premijer Pakistana je bio ovdje i rekao je da je predsjednik Tramp spasio 10 miliona ljudi i možda više od toga. Tu su i Izrael i Iran, Egipat i Etiopija… I njih sam spriječio - naveo je on tokom konferencije za medije.
Tramp je kazao da je okončao i rat između Jermenije i Azerbejdžana i da mu je u tom kontekstu predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao: "Ne mogu da vjerujem da si okončao taj rat, ja sam pokušavao da ga riješim deset godina".
- Spasio sam milione i milione ljudi - naveo je Tramp.

Tramp: Okončao sam osam ratova za deset meseci, jedan od njih je između Srbije i Kosova

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Tag: plan-restrukturiranja