Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi i doprinosi miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu, poručio je glavni pregovarač države sa Evropskom unijom (EU), Predrag Zenović.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Zenović je to rekao u Tirani, na sastanku ministara Zapadnog Balkana posvećenom Planu rasta „Naš put ka EU“.
- Crna Gora ne teži samo ravnopravnom članstvu u EU – mi aktivno oblikujemo svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi, doprinoseći miru, stabilnosti i zajedničkom prosperitetu - kazao je Zenović.&nbsp;
On je predstavio rezultate koje je Crna Gora ostvarila u okviru Reformske agende, naglasivši da oni jasno pokazuju posvećenost države ubrzanoj integraciji.
Zenović je istakao da reforme imaju duboko transformativan efekat.
- Uz jačanje pravosuđa i vladavine prava, unaprjeđujemo poslovni ambijent, poboljšavamo pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća i gradimo temelje otpornije ekonomije - naveo je Zenović.
On je podsjetio da je kroz EU Plan rasta Crnoj Gori obezbijeđeno 383,5 miliona EUR, od čega 110 miliona u grantovima, dok je ostatak obezbijeđen kroz povoljne kredite.
- Iako sredstva nijesu dovoljna da pokriju sve potrebe, predstavljaju snažan podsticaj ekonomskoj transformaciji, boljem upravljanju i modernizaciji infrastrukture - rekao je Zenović.
On je, govoreći o ključnim aktivnostima u okviru Plana rasta, naglasio da je Crna Gora prva u regionu postala dio SEPA prostora.
Kako je naveo, program WiFi4WB donosi besplatan internet u 24 opštine, a Green Lanes ubrzaće protok robe na granicama.
- U oblasti turizma radi se na zajedničkom brendiranju regiona, dok se u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta smanjuju barijere i usklađuju procedure - rekao je Zenović, dodajući i da Crna Gora intenzivno analizira neophodne izmjene zakonodavstva kako bi se ukinuo roming u EU.
Zenović je naglasio važnost dosljednog sprovođenja reformi i potrebu za stabilnim, pametnim i zelenim rastom.
- Potrebne su inicijative koje život građana približavaju standardima EU i ubrzavaju ekonomsku razmjenu – unutar regiona i sa EU - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, ubrzano približavanje EU, privlačenje investicija i jačanje regionalne stabilnosti šalju jasnu poruku građanima – da evropske integracije nijesu samo politički proces, već duboka ekonomska promjena koja unaprjeđuje kvalitet njihovog života.
Generalni direktor Direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kopman predstavio je ukupne rezultate regiona i nalaze iz trećeg izvještajnog kruga.
On je, kako je saopšteno iz MEP-a, rekao da pet usvojenih reformskih agendi obuhvata 251 reformski korak, kao i da, iako postoje određeni izazovi, Crna Gora ima najveće izglede za uspješnu realizaciju agende - 98 odsto, ispred Albanije (92 odsto), Sjeverne Makedonije (80 odsto), Kosova (73 odsto) i Srbije (70 odsto).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Zenović: Crna Gora aktivno oblikuje svoje mjesto u ujedinjenoj Evropi

Evropa ne može biti bezbjedna bez Zapadnog Balkana (ZB), poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, navodeći da je državama regiona mjesto u Evropskoj uniji (EU), kao punopravnim članicama.
Kos je danas u Tirani, na sastanku sa liderima ZB posvećenom Planu rasta, kazala da je danas bezbjednost jedna od najvažnijih tema.
- A Evropa ne može biti sigurna bez Zapadnog Balkana - istakla je Kos. 
Kako je navela, to je jedna greška iz prošlosti koju EU mora ispraviti.
- Evropa vas čeka, već ste dio Evrope, ali sada bi trebalo u institucionalnom smislu da se to ostvari kroz članstvo u EU - rekla je Kos.
Ona je, govoreći o dosadašnjoj implementaciji Plana rasta za ZB i planovima za naredni period, kazala da ima dosta razloga za slavlje.
- Ali istovremeno, moramo biti iskreni i reći da dvije od šest zemalja još nijesu počele s usvajanjem reformi - kazala je Kos.
Kako je navela, dvije države koje najbolje sprovode reforme, ostvarile su oko 50 odsto.
Prema riječima Kos, na tim primjerima najbolje se vidi jasna veza između napredovanja u procesu pristupanja i reformi.
Ona je poručila da Evropska komisija želi da Plan rasta uspije, navodeći da je važno susjede EU integrisati što više u različite oblasti i politike Unije, u djelove jedinstvenog tržišta, u energetsko tržište, ali i u dio koji se odnosi na evropske vrijednosti.
- Želimo da EU već postane stvarnost za vaše građane - poručila je Kos, dodajući da želi da to donese prosperitet, sigurnost i stabilnost za cijeli evropski kontinent u vremenima kada ima spoljne oponente koji bi željeli da vide neuspjeh.
Ona je poručila da u EU žele da sve države ZB napreduju i da nijedna ne zaostaje, dodajući da je svim državama regiona mjesto u EU kao ravnopravnim članicama.
- I naglašavam članicama sa punim pravima, jer je to preporuka za potpuno usklađivanje sa EU zakonima i vrijednostima - istakla je Kos.
Ona je kazala da je potrebno fokusirati se na drugu polovinu realizacije Plana rasta, navodeći da je to važno za građane svih država.
Kos je kazala da je važno raditi na projektima za poboljšanje transporta, infrastrukture, digitalne inovacije, zaštitu potrošača i turizam.
- Suočili smo se s nedostatkom napretka u regionalnoj ekonomskoj integraciji. To rezultira nižim ekonomskim rastom - rekla je Kos, navodeći da bi potpuno zajedničko regionalno tržište povećalo ekonomije za oko deset odsto.
Ona je kazala da zna da reforme nijesu uvijek lake, ali da one omogućavaju ubrzanje pristupanja EU.
Kos je poručila da države ZB treba da pripreme svoje ekonomije za jedinstveno tržište.
- Oni vam daju pristup tretmanu države članice u nekim politikama EU. Pokažite državama članicama da ste spremni za veću i dublju integraciju u EU - poručila je Kos.

500x500

1250x600

1084x550

Kos: Evropa ne može biti bezbjedna bez Zapadnog Balkana

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da Crna Gora ne koristi u dovoljnoj mjeri potencijale koje pruža Plan rasta za Zapadni Balkan, ključni finansijski instrument Evropske unije za period 2024–2027, kojim se podržavaju reforme, ekonomski razvoj i ukupno približavanje zemalja regiona Uniji. EU je kroz ovaj Instrument opredijelila ukupno šest milijardi eura za zemlje zapadnog Balkana, od čega bi Crnoj Gori trebalo da pripadne ukupno 383,5 miliona eura, i to 110 miliona bespovratnih sredstava, a ostatak kroz kredita sa vrlo povoljnim kamatama. Dio tih sredstava se uplaćuje direktno u budžet, dok se ostatak isplaćuje kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO) za konkretne razvojne projekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251025121024_02d648e3027df32c7f16fa4cb15e14057a21932a2e42121c07a944b90446d91a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  U CGO-u podsjećaju da su isplate planirane dva puta godišnje, uz strogo praćenje realizacije <a href="https://www.eu.me/dokumenti-pregovori-o-pristupanju/" target="_blank">Reformske agende Crne Gore 2024-2027</a>, koja obuhvata oko 130 kvalitativnih i kvantitativnih mjera. Nakon njenog usvajanja, u septembru 2024. i dobijanja odobrenja Evropske komisije, Crna Gora je primila avans od 26,8 miliona eura, dok se preostala sredstva isplaćuju etapno, po osnovu ispunjenih reformskih koraka. - Svaki ispunjeni reformski korak donosi pravo na određeni iznos finansijske podrške, često u visini i od nekoliko miliona eura. Budući da je dio ukupne podrške već obezbijeđen kroz avansna sredstva, iz svake naknadne isplate se odbija odgovarajući iznos, kako bi se spriječilo dvostruko evidentiranje istih sredstava - kazao je Ivan Kašćelan, asistent na projektima u CGO-u. Međutim, napominje da Crna Gora ne izvršava obaveze predviđenom dinamikom, zbog čega gubi pravo na puni iznos sredstava planiranih za taj ciklus. U dosadašnje dvije tranše, ostvarila je pravo samo na djelimičan iznos podrške. - <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/3891e8f0-c197-4b91-bcf8-e994c64fecf3_en?filename=COMMISSION%20IMPLEMENTING%20DECISION%20approving%20the%20first%20release%20of%20funds%20to%20Montenegro%20under%20the%20Reform%20and%20Growth%20Facility%20for%20the%20Western%20Balkans.pdf" target="_blank">Prva tranša</a> se odnosila na mjere sprovedene u okviru prvog izvještajnog perioda, do 28. februara 2025. godine, koji je uključivao 14 planiranih koraka, od čega je po ocjeni Komisije Crna Gora ispunila samo 7, iako je Vlada tvrdila da je u potpunosti ispunjeno 10. Preostalih sedam aktivnosti je ostalo da se ispuni u narednom periodu sa rokom od 24 mjeseca. Zbog toga je, od planiranih 29 miliona eura, Crna Gora oslobodila samo 10,2 miliona eura (preciznije, vrijednost ispunjenih koraka je iznosila oko 11 miliona, od čega je oduzeto 0,83 miliona na račun prethodno isplaćenog avansa) - podsjeća Kašćelan. U drugom izvještajnom periodu, dodaje on, od 11 planiranih koraka Evropska komisije je utvrdila da je Crna Gora realizovala samo 3 za koja je isplaćeno oko 4 miliona, od mogućih oko 22,5 miliona eura za svih 11 koraka. Dodatno su ispunjena 2 koraka iz prethodnog ciklusa, čime je Crna Gora kroz <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/document/download/a0c5817f-ea89-4f04-b69b-44c0b7888ae2_en?filename=RGF%20Payment%20Annex%20Montenegro.pdf" target="_blank">drugu tranšu</a> ukupno oslobodila 8,1 milion eura (i u ovoj tranši je oduzeto oko 0.5 miliona eura na račun prethodno isplaćenih avansnih sredstava).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251025121024_29e47400e7877c04c19da7e5dffded9135d20841329c861330bcd453572b0615" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="grafika"> </figure>  - Dakle, Crna Gora je do sad povukla 18,3 miliona eura (od ukupne sume od 19,7 miliona eura za kompletirane reforme oduzeto je oko 1,6 miliona eura iz prethodno uplaćenog avansa), što čini svega 38 odsto od ukupne vrijednosti reformskih mjera (52,1 milion eura) planiranih za ovaj period. Treba napomenuti da ova sredstva nijesu trajno izgubljena, jer se rok za sprovođenje reformi može produžiti, ali ovako spora dinamika reformi i očigledna neučinkovitost nadležnih institucija ozbiljno kompromituju kredibilitet zemlje u sprovođenju preuzetih obaveza - istakao je Kašćelan Uz postojeći zaostatak od 13 neispunjenih koraka, jer je do sada završeno samo 12 od 25 planiranih reformi, i obaveze za sprovođenje narednog, vrlo obimnog, ciklusa od 32 reforme do kraja godine, Crna Gora se, napominje Kašćelan, suočava sa ozbiljnim rizikom da ne ispuni ključne obaveze iz ovog Instrumenta. - Ukupno gledano, uključujući postojeći zaostatak i obaveze iz narednog izvještajnog perioda, do kraja godine, odnosno za svega nekoliko mjeseci, potrebno je realizovati čak 55 reformskih koraka - kazao je on. CGO naglašava da su inicijative poput Plana rasta za zapadni Balkan od izuzetnog značaja za evropske integracije i ekonomski razvoj Crne Gore, te upozorava da odnos Vlade prema njima naglašava izostanak političke volje, strateške posvećenosti i institucionalne odgovornosti.&nbsp; - Procenat od svega 38 odsto iskorišćenih sredstava jasno odražava stvarni prioritet aktuelne vlasti prema reformama - mnogo retorike, a premalo stvarnih rezultata - zaključio je Kašćelan.

CGO: Do kraja godine potrebno realizovati čak 55 reformskih koraka, to CG košta evropskog novca i kredibiliteta

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se prekjuče sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom u Briselu.
Tom prilikom je dogovoreno da se Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana održi u Crnoj Gori 1. juna 2026. godine, što, kako su naveli iz kabineta crnogorskog predsjednika, predstavlja važnu prekretnicu na evropskom putu naše zemlje i potvrdu snažne podrške EU.
– Naredne godine, kada proslavljamo 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, dobićemo snažnu podršku naših evropskih partnera u organizaciji Samita Evropska unija - Zapadni Balkan 1. juna naredne godine. To je veliki vjetar u leđa. To je znak velikog povjerenja i sasvim sigurno još jedna velika podrška koja dolazi od strane Evropske unije, kada je u pitanju završetak našeg pristupanja. Tako da, 1. juna naredne godine, istorijski trenutak za Crnu Goru – svih 27 lidera zemalja EU, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta, gospodinom Koštom, gospođom Fon der Lajen, predsjednicom Komisije, i naravno našim prijateljima iz zemalja zapadnog Balkana, svi ćemo se zajedno okupiti u našoj državi na istorijskom samitu Crna Gora – Zapadni Balkan – poručio je Milatović.
Prema mišljenju profesorice na Univerzitetu "Donja Gorica" Nikolete Đukanović, Samit bi mogao biti važan ispit zrelosti za Crnu Goru i prilika da pokaže da može biti stabilan, kredibilan i predvidljiv partner Evropske unije.
– Organizovanje ovakvog događaja nosi snažnu simboliku: ono bi Crnu Goru pozicioniralo kao regionalnog lidera u evropskim integracijama i zemlju koja može da preuzme odgovornost i inicijativu – kazala je Đukanović za "Dan".
Kako je dodala, istovremeno, riječ je i o obavezi, jer bez suštinskog napretka u reformama i zatvaranju ključnih poglavlja, Samit bi mogao ostati samo politički gest bez dubljeg sadržaja.
– Ako Crna Gora uspije da do tada konsoliduje institucije, pokaže rezultate u oblasti vladavine prava i obnovi povjerenje u proces integracija, ovaj samit može postati prekretnica, odnosno trenutak u kojem zemlja potvrđuje da je spremna da iz statusa kandidata pređe u status ozbiljnog i pouzdanog partnera Evropske unije – ocijenila je Đukanović.
<h2>Simbolična prekretnica</h2>
Sve češće se govori da bi Crna Gora, kao najnapredniji kandidat, mogla završiti pregovore do kraja 2026. godine, a članica EU postati već 2028. Ukoliko se taj optimistični scenario ostvari, to bi predstavljalo istorijski iskorak za našu zemlju i potvrdu njenog dugogodišnjeg evropskog puta. Najavljeni samit, koji bi, prema riječima predsjednika Jakova Milatovića, trebalo da se održi u Crnoj Gori sredinom naredne godine, mogao bi poslužiti kao simbolična prekretnica – trenutak kada će jasno moći da se sagleda koliko je evropska perspektiva Crne Gore postala dostižna stvarnost.
Evropske integracije predstavljaju rijetku tačku potpune saglasnosti u crnogorskoj politici. Uprkos dubokim političkim i ideološkim pod‌jelama koje obilježavaju javni život, ideja evropske budućnosti ostaje zajednički imenitelj gotovo svih relevantnih društvenih aktera – od vlasti i opozicije, preko civilnog sektora, do akademske zajednice. Konsenzus o evropskom putu Crne Gore traje već jedan duži vremenski period i postao je jedan od temelja državne politike, ne samo kao spoljnopolitički cilj, već i kao okvir modernizacije društva.
Ipak, pred Crnom Gorom je još uvijek značajan dio posla kako bi se ispunili svi kriterijumi i zatvorila preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Proces reformi, posebno u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i jačanja institucija, ostaje presudan za konačno članstvo. Međutim, sadašnji geopolitički trenutak ide u prilog aspiracijama zvanične Podgorice. Evropska unija, suočena s novim globalnim bezbjednosnim izazovima, pokazuje veće raspoloženje da ubrza proces proširenja i pruži konkretnu perspektivu državama zapadnog Balkana.

Đukanović: Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana važan ispit zrelosti za našu zemlju

Crna Gora nije ispunila gotovo polovinu zahtjeva iz Reformske agende. Umjesto predviđenih 18 miliona eura, dobili smo svega 10, što je direktna posljedica slabog učinka institucija - kazala je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Umjesto predviđenih 18 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan Crnoj Gori je dodijeljeno svega deset miliona. Ipak, Vlada, a u prvom redu Ministarstvo evropskih poslova, kako piše Antena M, umjesto analize uzroka koji očigledno leže u neučinkovitosti ključnih resora zaduženih za sprovođenje reformske agende, upozoravajuće umanjenje sredstava danima unazad pokušava da predstavi kao značajan rezultat i indikator napretka.
Podsjećaju da je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da reforme nijesu usporene, već je Vlada samo preusmjerila energiju.
<h2>Rezultati i činjenice</h2>
Đukanović naglašava da Vlada, kao i prethodne, rezultate uvijek predstavlja u najboljem svjetlu.
- Ali to često znači namjerno prećutkivanje činjenica koje su ključne za savjesno informisanje građana - podvlači Đukanović.
Tako je, napominje ona, bilo i sa IBAR-om.
- Tada je građanima predstavljeno da smo ispunili apsolutno sve zahtjeve, iako je Briselu bilo poznato da smo, uz politički dogovor, dobili dodatni rok za obaveze koje nijesmo realizovali do juna 2024. Godine. Sada se slična manipulacija ponavlja: dodijeljenih 10 miliona eura Vlada predstavlja kao veliki uspjeh, dok se zanemaruje činjenica da sada nijesmo dobili skoro polovinu predviđenih sredstava upravo zbog neispunjenih obaveza - izričita je Đukanović.
Na taj način se, kako ističe, građanima šalje iskrivljena slika i zamagljuje istina da reformski proces stagnira, a da su "institucije nesposobne i nezainteresovane da sprovedu ono što su se obavezale".
<h2>Proevropski kurs dominantno retorički</h2>
Komentarišući politiku Brisela prema Crnoj Gori, između sve češćih kritika vlasti, ali i pretjerane tolerancije u odnosu na brojne štetne poteze, sagovornica Antene M naglašava da je tačno da se u posljednjim izvještajima i porukama sve jasnije prepoznaju slabosti aktuelne vlasti, od napada na slobodne medije i kritičare, do nepoštovanja ljudskih prava, slavljenja ratnih zločinaca i politike koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.
- To potvrđuje da je proevropski kurs vladajuće većine dominantno retorički, dok je u praksi riječ o opasnim politikama koje nas udaljavaju od EU - kategorična je Đukanović.
Međutim, smatra da je Evropska unija i dalje previše tolerantna prema urušavanju demokratije na Zapadnom Balkanu.
- Vidjeli smo to na primjeru Srbije, a i u slučaju Crne Gore Brisel i dalje računa da je riječ o maloj državi na koju će lako uticati kada to bude potrebno - podvlači Đukanović.
Ukazuje da nam geopolitika s jedne strane ide na ruku, jer EU ne želi da region prepusti drugim akterima, ali, kako upozorava, istovremeno stvara rizik da se zbog geopolitičkih interesa zatvaraju oči pred ozbiljnim unutrašnjim problemima.
- Tako problemi poput diskriminacije, partitokratije i urušavanja institucija ostaju „pod tepihom“ - izričita je Đukanović.
Napominje da je Evropski parlament u ocjenama često direktniji i kritičniji, dok je Evropska Komisija, kako kaže, sklonija političkom pragmatizmu.
- To stanje može potrajati, ali ne beskonačno, jer bez stvarnih reformi nema članstva, koliko god geopolitički kontekst bio važan - poručuje sagovornica Antene M.
<h2>Sabotaža reformi</h2>
Istina je, naglašava Đukanović, da je Brisel Crnoj Gori pružio veliku šansu, ali ona je protraćena.
- Umjesto suštinskog ubrzanja reformi, svjedočimo stagnaciji i čak nazadovanju u oblastima poput vladavine prava, demokratizacije i zaštite ljudskih prava. Vlada često koristi evropsku retoriku, ali istinske reforme sabotira, jer one podrazumijevaju ukidanje privilegija koje nosi partijsko zapošljavanje, kontrola institucija i netransparentno odlučivanje - izričita je Đukanović.
Zbog toga, kako podvlači, tvrdnje da će Crna Gora zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine nemaju realno uporište.
- Naprotiv, ovim tempom se jasno vidi da su te ambicije već sada nedostižne, a evropska perspektiva dodatno udaljena -- upozorava Đukanović.
<h2>Povjerenje se gradi rezultatima&nbsp;</h2>
Na pitanje može li najavljena rekonstrukcija Vlade poslužiti premijeru Milojku Spajiću kao manevarski potez kojim će pokušati da poboljša sopstveni rejting i poziciju u očima međunarodnih partnera odgovorila je da sumnja.
- Premijer Spajić je svojim potezima već ozbiljno narušio kredibilitet i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti. Rekonstrukcija Vlade može izgledati kao pokušaj da se situacija popravi, ali bez stvarnih reformi i promjene političke kulture, to je samo kozmetika - poručuje Đukanović.
Kako naglašava, povjerenje Brisela se ne gradi personalnim manevrima, već rezultatima.
<h2>Pažnja EU</h2>
Upitana možemo li očekivati da, ukoliko Vlada nastavi da usporava reformski tempo EU preusmjeri focus na neku od zemalja kandidatkinja koju karakteriše snažnija posvećenost ispunjenju reformskih zadataka, ali i stabilnost unutrašnjih političkih prilika, Đukanović ocjenjuje da je to već očigledno.
- Albanija je najbolji primjer, ta država će otvoriti sva pregovaračka poglavlja u roku od godinu dana, jer pokazuje veću posvećenost reformama i koristi evropsku šansu na pravi način. Ako Crna Gora nastavi sa stagnacijom i simulacijom reformi, logično je da će Brisel pažnju usmjeriti ka onim zemljama koje napreduju, jer EU želi rezultate, a ne prazna obećanja - zaključuje Đukanović.

Đukanović: Briselska šansa protraćena, umjesto ubrzanja reformi svjedočimo stagnaciji i nazadovanju

Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).
Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.
- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru Marjana Šareca predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.
EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.
- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.
Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.
- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.
EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.
- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.
Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.
Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.
Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.
EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.
EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.
U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.
Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.
Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.
- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.
Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.
Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.
- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.

Tamara Klikovac

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

Vlada je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je, u veoma uspješnoj zajedničkoj koordinaciji Ministarstva finansija i Ministarstva evropskih poslova, a na temelju zaokruženog pravnog osnova i ključnih iskoraka resornih institucija državne uprave u prethodnom polugodištu, Crna Gora potvrdila fokusiranu posvećenost evropskim integracijama i održivom razvoju.
- Ministarstvo finansija je i zvanično dostavilo Evropskoj komisiji Zahtjev za isplatu prve tranše iz dostupnog finansijskog okvira Plana rasta, shodno ostvarenim i mjerljivim rezultatima crnogorskih institucija koje su prepoznate za nosioce sveobuhvatnog procesa reformi - navodi se u saopštenju.
U okviru Plana rasta, Evropska unija je za Crnu Goru predvidjela ukupno 383,5 miliona eura, od čega 110,1 milion euro čine bespovratna sredstva, dok se 273,4 miliona eura odnosi na povoljne kredite.
- Ova sredstva će se koristiti za sprovođenje ključnih reformi, unapređenje poslovnog okruženja, jačanje vladavine prava i poboljšanje životnog standarda građana - objasnili su iz Ministarstva.
Kreditna sredstva će biti dostupna kroz više periodičnih tranši, koje će se isplaćivati polugodišnje do 2028. godine, a njihov iznos će zavisiti od dalje dinamike ispunjenja obaveza iz Reformske agende 2024-2027. Uz rok otplate do 40 godina i grejs period do deset godina, obezbjeđuje se stabilno i dugoročno finansiranje prioritetnih razvojnih projekata
- Navedena finansijska podrška, za nas kao državu kandidata, znači i brži put ka EU, jače institucije, sigurnije poslovno okruženje i kvalitetniji život za sve građane. Ovim programom Crna Gora ne samo da postaje ekonomski konkurentnija, već i dokazuje svoju spremnost za pridruživanje evropskoj zajednici - smatraju u Ministarstvu.
Progres te vrste zamajac je i za procese koji slijede u okviru upravljanja strukturama i dostupnim sredstvima pretpristupne finansijske podrške EU, kroz finansijsku perspektivu IPA III, kao i za ambijent u kojem će se kreirati stabilan upravljački okvir za apsorpciju EU fondova od momenta članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boraviće 26. oktobra u Podgorici u okviru turneje po državama Zapadnog Balkana, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako navode, čelnica Evropske komisije danas boravi u Tirani, koja je prva stanica u okviru turneje, a predviđeni su sastanci sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom. Fon der Lajn učestvovaće i na inauguraciji Kampusa Evropskog koledža u Tirani.
Prema najavama iz Evropske komisije, posjeta će biti potvrda posvećenosti Evropske komisije zemljama regiona. Ovo će takođe biti prilika da Von der Leyen promoviše Plan rasta, najveći paket Evropske unije (EU) do sada za region.
Radi se o finansijskom paketu od šest milijardi eura koji će se zemljama regiona raspodijeliti shodno broju stanovnika i domaćem bruto proizvodu. Zemlje će iz ovog paketa dobiti jedan dio u obliku grantova, odnosno bespovratne pomoći i drugi dio u obliku povoljnih kredita.
Jedino je Bosna i Hercegovina izuzeta jer Briselu nije dostavila kompletnu reformsku agendu ali je Evropska komisija dala vremena zemlji da upotpuni ovaj dokument.
Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Nakon Albanije, 24. oktobra Fon der Lajen odlazi u Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. U Bosni će posjetiti i područja pogođena poplavama 4. oktobra, te će izraziti spremnost EU da pomogne u rješavanju posljedica.
Fon der Lajen će 25. oktobra boraviti u Srbiji, gde će se sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Nakon toga ide na Kosovo u subotu, 26. oktobra, gdje će se sastati sa predsjednicom Vjosom Osmani &nbsp;premijerom Albinom Kurtijem.
Ona će svoju posjetu regionu završiti sastankom sa čelnicima Crne Gore 26. oktobra u Podgorici.

Fon der Lajen dolazi 26. oktobra u Podgoricu

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen rekla je da bi države Zapadnog Balkana prvi novac iz Plana rasta trebalo da dobiju do kraja godine.
- Pet od šest reformskih agendi biće usvojeno ove nedjelje i to znači da isplata šest milijardi eura Plana rasta može da počne prije kraja godine - rekla je Fon der Lajen novinarima u Berlinu.
Ona je istakla da je Plan rasta most između Zajedničkog regionalnog tržišta i Jedinstvenog tržišta EU.
U Berlinu je danas održan samit Berlinskog procesa i usvojen novi Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište.

Fon der Lajen: Isplata novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan počinje do kraja godine

Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Potpisan je i novi sporazumu o mobilnosti, koji uključuje pristup visokom obrazovanju.
Kako je prethodno, najavljujući potpisivanje, rekao domaćin samita, njemački premijer Olaf Šolc, potpisani dokumenti će “olakšati život ljudima”.
Potpise na novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište za period od 2025. do 2028. godine stavili su premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, te predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Države članice EU već su 11. oktobra odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer je Sarajevo u septembru poslalo Briselu nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterijume EK, pa reformska agenda nije ni razmatrana na nivou država EU.
Na sastanku koledža Evropske komisije (EK), koji će biti održan 16. oktobra, očekuje se da ova institucija i formalno usvoji reformske agende za pet država Zapadnog Balkana.
Za EU pristupanje država Zapadnog Balkana je geopolitički prioritet, naglasio je komesar za proširenje Oliver Varhelji za vrijeme samita u Berlinu 14. oktobra.
- Sa svim našim instrumentima radimo na ubrzanju procesa kako bismo ga ostvarili u bliskoj budućnosti - kazao je Varhelji.
<h2>Šolc pozvao na novu dinamiku u odnosima Kosova i Srbije</h2>
Njemački kancelar je, otvarajući samit, pozvao Kosovo i Srbiju da se aktivnije angažuju na normalizaciji međusobnih odnosa, obećavši da će lično sarađivati sa obje zemlje.
.Potrebna nam je nova dinamika… Rekao bih danas prijateljima iz Beograda i Prištine: Molim vas, nemojte dozvoliti da vas prošlost zaustavi na putu ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti. Uvjeren sam da je ta budućnost u EU i tamo je samo jedan način da se do toga dođe: puna implementacija postignutih sporazuma”, rekao je Scholz tokom uvodnog govora.
- Nastaviću lično da se sarađujem sa obje zemlje kako bih osigurao da iskoriste ovu priliku - dodao je on.
Šolc je rekao da je Berlinski proces “najbolji instrument ne samo za regionalnu saradnju, već i za ubrzanje evropskih integracija svih zemalja Zapadnog Balkana”.
- EU je kompletna sa Zapadnim Balkanom kao dijelom - rekao je on.
<h2>Kurti objavio da će Kosovo dozvoliti građanima BiH ulazak sa ličnom kartom</h2>
Cilj sastanaka sa liderima država Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, koji se održavaju svake godine od 2014, je postepeno približavanje Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.
Od šest država, zvanično kandidat za članstvo u EU nije jedino Kosovo, čiji je premijer Aljbin Kurti na samitu 14. oktobra u Berlinu rekao kako je “krajnje vrijeme da Kosovo dobije status zvaničnog kandidata”.
U govoru na samitu kosovski premijer objavio je jednostranu odluku da će Kosovo od 1. januara 2025. dozvoliti građanima Bosne i Hercegovine (BIH) ulazak sa ličnom kartom.
- Tokom jedne decenije, postignut je značajan napredak u Berlinskom procesu, ali je potrebno više akcija. Paradoks je nastao u januaru ove godine kada su građani Kosova dobili bezvizni režim za putovanje u EU, ali i dalje nisu imali slobodu kretanja u Bosnu i Hercegovinu - rekao je Kurti u Berlinu.
<h2>Šefica EK vidi budućnost EU sa svih šest država Zapadnog Balkana</h2>
EU nije primila novu članicu otkako je učlanjena Hrvatska 2013. godine. Međutim, zvaničnici EU su rekli da rat u Ukrajini i drugi geopolitički problemi ističu važnost strateškog partnerstva između EU i Balkana.
Novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, koji je potpisan u Berlinu 14. oktobra se nadograđuje na rezultate prethodnog Akcionog plana od 2021. do 2024. godine, usvojenog na Samitu Berlinskog procesa 2020. u Sofiji.
Njime su ostvareni konkretni rezultati za građane Zapadnog Balkana, poput Sporazuma o smanjenju cijena usluga rominga na Zapadnom Balkanu, Deklaracije o romingu između EU i Zapadnog Balkana, otvaranja zelenih koridora tokom pandemije korona virusa, kao i potpisivanje 17 sporazuma, odnosno deklaracija, radi olakšavanja kretanja građana, studenata i stručnjaka u regionu.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navela je kako je na 10. godišnjicu Berlinskog procesa 14. oktobra bilo “dobro biti u Berlinu sa zapadnobalkanskim partnerima”.
- Da se osvrnemo na naša dostignuća, ali posebno da gledamo naprijed. Prema budućnosti u kojoj su svih šest zapadnobalkanskih partnera dio naše Unije - poručila je na dan samita na mreži X.
Samit je održan tamo gdje je Berlinski proces kao međuvladina inicijativa i pokrenut prije deset godina, a inicirala ga je nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel.
Cilj procesa je povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i EU i pomaganje da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana sarađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju ličnih karti, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija. Takođe je dogovorena saradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a prethodni je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.

Šolc na samitu Berlinskog procesa: Potpisani dokumenti će olakšati život ljudima

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: plan-rasta-za-zapadni-balkan