Crna Gora je, ako bude potvrđen treći izvještaj o sprovođenju Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan do sada obezbijedila preko 100 miliona eura, što predstavlja snažnu poruku da reforme nijesu apstraktne, već da imaju konkretan finansijski efekat, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Treći polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende, koji je Vlada usvojila, pokazuje da Crna Gora ozbiljno shvata svoje obaveze i da je kontinuirano posvećena realizaciji Reformske agende. 
- Od ukupno 45 reformskih koraka koji su prispjeli za realizaciju u ovom periodu, više od polovine je u potpunosti ispunjeno, što je jasan signal da reformski proces daje konkretne rezultate - kazala je Gorčević Agenciji MINA.
Ona je navela da upravo te reforme imaju direktan finansijski efekat i donose nove investicije. 
Gorčević je ponovila da Crna Gora, ako Evropska komisija (EK) potvrdi izvještaj, može očekivati oko 55 miliona eura nove finansijske podrške, što je snažan podsticaj ekonomiji, javnim uslugama i ukupnom razvoju zemlje. 
- To je dokaz da Evropska unija (EU) prepoznaje napore Vlade i vjeruje u naš reformski pravac - istakla je Gorčević.
Na pitanje koliko je ukupno reformi ispunjeno i koliko je sredstava do sada isplaćeno Crnoj Gori, ona je odgovorila da su rezultati veoma ohrabrujući i da je, od početka sprovođenja Reformske agende do danas, Crna Gora realizovala više od 60 odsto planiranih reformi, a EU je već uplatila oko 46 miliona eura.
- Ako se potvrdi i treći izvještaj, govorimo o više od 100 miliona EUR koje će Crna Gora obezbijediti kroz EU Plan rasta za Zapadni Balkan. To je izuzetno snažna poruka – da reforme nijesu apstraktne, već da imaju vrlo konkretan finansijski efekat i da Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi - naglasila je Gorčević.
Iz izvještaja se vidi da dio reformskih koraka nije završen u predviđenim rokovima. Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora probila rokove i postoji li rizik da izgubi dio sredstava, Gorčević je kazala da EU Plan rasta za Zapadni Balkan Instrument EU predviđa jasne i fleksibilne mehanizme za situacije u kojima reformski koraci nijesu u potpunosti završeni u inicijalno planiranim rokovima.
- S obzirom na to da su ovi reformski koraci u fazi realizacije i da se njihovi rezultati očekuju u produženim rokovima, ne govorimo o gubitku sredstava, već o njihovoj isplati nakon završetka reformi - odgovorila je Gorčević.
Ona je poručila da je Vlada jasno opredijeljena da u narednom periodu intenzivira aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, tehničku koordinaciju resora i blisku saradnju sa EK. 
- Naš cilj je jasan – da se reformski koraci ispune u predviđenim rokovima i da se ne izgubi nijedan euro koji je kroz Instrument za reforme i rast opredijeljen za Crnu Goru - istakla je Gorčević.
Odgovarajući na pitanje koji resori su se pokazali kao najuspješniji, a gdje su zabilježena najveća kašnjenja, ona je rekla da imaju vrlo jasne primjere dobrih praksi i da su resori poput prosvjete, energetike i ljudskih prava pokazali da se, uz dobru organizaciju i jasnu odgovornost, reformski ciljevi mogu ostvariti u potpunosti i u predviđenim rokovima.
Gorčević je naglasila da, iako Ministarstvo evropskih poslova ima koordinacionu ulogu, odgovornost za sprovođenje Reformske agende snose svi resori. 
- Tamo gdje bilježimo kašnjenja, u pitanju su reforme koje zahtijevaju dublje institucionalne promjene, značajna kadrovska ulaganja ili usvajanje većeg broja zakona i podzakonskih akata, uz obavezno usaglašavanje sa EK - kazala je Gorčević. 
Ona je navela da je u velikom broju slučajeva riječ o administrativnim i proceduralnim izazovima, a ne o nedostatku volje resornih ministarstava.
- Ono što je ključno jeste da Vlada ni od jedne reforme nije odustala. Upravo suprotno – u oblastima gdje postoji kašnjenje, aktivnosti se dodatno intenziviraju, koordinacija je pojačana, a fokus je na isporuci konkretnih rezultata - istakla je Gorčević.
U Reformskoj agendi za EU Plan Rasta za Zapadni Balkan kao mjera se pominje i izmjena Ustava. 
Na pitanje koje ustavne promjene EU očekuje od države do kraja pregovaračkog procesa, Gorčević je odgovorila da su pred Crnom Gorom ustavne izmjene koje Unija očekuje od svake države u završnoj fazi pristupanja, kako bi se pravno i institucionalno pripremila za punopravno članstvo.
- Jedan dio tih izmjena odnosi se na uvođenje novih ustavnih odredbi koje regulišu prava i obaveze Crne Gore u EU i prava naših državljana kao građana EU. Građani Crne Gore će imati pravo da glasaju i da se kandiduju na izborima za Evropski parlament, u kojem ćemo, kao država članica, imati šest poslanika - kazala je Gorčević.
Prema njenim riječima, očekuje se da Ustav jasno definiše pravni osnov članstva Crne Gore u EU, uključujući mogućnost povjeravanja određenih ustavnih ovlašćenja institucijama EU, kao i primat i direktnu primjenu prava EU u nacionalnom pravnom poretku. 
Time se, kako je rekla Gorčević, obezbjeđuje pravna sigurnost građana i institucija i jasno mjesto Crne Gore u evropskom pravnom sistemu.
- Pored toga, ustavne izmjene odnose se na položaj građana Crne Gore kao građana EU – pravo slobodnog kretanja i nastanjivanja, biračko pravo na lokalnim izborima u drugim državama članicama, kao i pravo na konzularnu zaštitu i pristup institucijama EU - kazala je Gorčević. 
Ona je rekla da se istovremeno, u skladu sa pravnom tekovinom EU, predviđa i ostvarivanje određenih prava građana EU u Crnoj Gori, posebno u oblasti lokalne samouprave.
- Drugi dio odnosi se na izmjene postojećih članova Ustava, posebno u oblastima biračkog prava, lokalne samouprave, kao i nezavisnosti Centralne banke kroz ustavno definisan primarni cilj stabilnosti cijena i potvrđivanje njene pune nezavisnosti, što je standard EU - navela je Gorčević. 
Kako je kazala, među ovim izmjenama je i ustavna izmjena koja se našla i u Reformskoj agendi. 
- Ona se odnosi na jačanje nezavisnosti pravosuđa, prije svega kroz izmjene odredbi o Sudskom savjetu. Ta izmjena je ujedno i obaveza iz IBAR zakona i ima za cilj uklanjanje političkog uticaja iz pravosuđa - rekla je Gorčević.
Te izmjene, kako je naglasila, ne zadiru u identitetska pitanja, već imaju za cilj da obezbijede pravnu sigurnost, jasnoću nadležnosti i punu spremnost države za funkcionisanje unutar pravnog i institucionalnog sistema EU. 
- One nijesu politički uslov nametnut spolja, već logičan korak države koja je ušla u završnicu evropskog integracionog procesa - kazala je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Treći polugodišnji izvještaj u okviru Instrumenta EU za reforme i rast, koji je pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama, saopštili su iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako navode, izvještaji se pripremaju radi praćenja realizacije Reformske agende Crne Gore za period 2024–2027, koja predstavlja ključni operativni mehanizam Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.
- Crna Gora je ispunila više od polovine mjera predviđenih Reformskom agendom i očekuje da će, za ostvarene rezultate, našoj zemlji biti odobreno još oko 55 miliona eura iz Plana rasta - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
Kako ističu, riječ je o snažnom podsticaju sprovođenju reformi i jasnom signalu povjerenja Evropske unije u reformski proces koji Crna Gora sprovodi.
- U okviru Reformske agende realizovan je vidljiv napredak – od ukupno 45 reformskih koraka, 24 su u potpunosti ispunjena, dok je 21 korak ocijenjen kao djelimično ispunjen - navodi se u saopštenju.
Nakon dostavljanja Trećeg polugodišnjeg izvještaja, slijedi njegova evaluacija od strane Evropske komisije.
- Ukoliko Evropska komisija potvrdi dostavljenu procjenu, Crnoj Gori bi za ostvarene korake bilo odobreno dodatnih 59 miliona eura, proporcionaln umanjenih za sedam odsto, koliko je Crnoj Gori izdvojeno u vidu predfinansiranja tokom maja 2025. Ovim bi se ostvario značajan finansijski i reformski iskorak u okviru Plana rasta - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva evropskih poslova poručuju da ostvareni rezultati ukazuju na napredak u realizaciji planiranih obaveza, ali i na potrebu da se u narednom periodu dodatno intenziviraju aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, snažniju tehničku koordinaciju između resora i blisku saradnju sa Evropskom komisijom.
Ministarstvo evropskih poslova posebno ističe resore koji od početka sprovođenja Reformske agende bilježe visok stepen realizacije planiranih aktivnosti, među kojima se izdvajaju Ministarstvo energetike i rudarstva, koje je ispunilo devet od 10 reformskih koraka, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, koje je u potpunosti realizovalo svih pet planiranih koraka, kao i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, koje je ispunilo sve obaveze u svojoj nadležnosti.
- Ispunjenjem više od polovine planiranih mjera, Crna Gora potvrđuje posvećenost ključnim reformskim ciljevima u oblastima obuhvaćenim Reformskom agendom, unapređenje poslovnog okruženja i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska, odnosno zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala, kao i vladavina prava i temeljna prava, čime se stvaraju uslovi za realizaciju narednih tranši finansijske podrške iz Instrumenta za reforme i rast - zaključeno je u saopštenju.

Crna Gora očekuje još 55 miliona eura iz Plana rasta

Premijer Milojko Spajić će sjutra, 21. novembra, učestvovati na sastanku lidera Zapadnog Balkana posvećenog Planu rasta, koji će biti održan u Tirani.
Sastanak, na kome će Spajić učestvovati na poziv predsjednika Vlade Republike Albanije Edija Rame, nastavak je niza ovakvih skupova posvećenih implementaciji Plana rasta i sagledavanja rezultata u primjeni tog strateškog dokumenta za Zapadni Balkan. 
Kako je najavljeno iz Vlade, na sastanku će učestvovati šefovi država i vlada, kao i predstavnici međunarodnih i regionalnih organizacija. 
Plan rasta za Zapadni Balkan daje novi podsticaj za ubrzanu konvergenciju regiona i pospješuje spremnost ekonomija država Zapadnog Balkana za integraciju u Jedinstveno tržište Evropske unije. 
- Imajući u vidu da integracija u Jedinstveno tržište EU igra centralnu ulogu na evropskom putu država regiona, sastanak u Tirani je prilika da se, u saradnji sa predstavnicima EU, dogovore nove inicijative koje unapređuju digitalnu povezanost, produbljuju ekonomsku i tehnološku saradnju i pružaju podršku većim investicijama na Zapadnom Balkanu - saopšteno je iz Vlade.
Kako ističu, učešće na ovom sastanku potvrđuje jasan reformski kurs Crne Gore i spremnost da se ispunjavaju obaveze iz evropske agende.
- Time se dodatno osnažuje pozicija naše zemlje kao lidera u procesu evropskih integracija - poručeno je u saopštenju Vlade.

Spajić na sastanku lidera Zapadnog Balkana u Tirani

Novih osam miliona eura koje je Evropska unija odobrila Crnoj Gori kroz Plan rasta najbolji su odgovor svima koji su širili neistine da su ta sredstva "izgubljena" - poručio je generalni sekretar Pokreta Evropa sad Boris Pejović.
Vlada Crne Gore je, kaže on, radila i isporučila rezultate.
- Dok su pojedini opozicioni političari navijali protiv sopstvene države i prizivali neuspjeh - dodao je Pejović.
Evropa, cijeni on, prepoznaje odgovorne partnere, ne one koji navijaju za neuspjeh Crne Gore zbog gubitka vlasti.
- Danas je potpuno jasno: sve “ekskluzivne informacije” i “upozorenja” o propasti Crne Gore pokazale su se kao ono što jesu - prazna politička želja da državi bude gore. Uprkos tome, Crna Gora ide naprijed. Rezultati ostaju - a neistine se uvijek vrate onima koji ih šire - zaključio je Pejović.

Pejović: Novih osam miliona od EU najbolji odgovor svima koji su širili neistine da su ta sredstva izgubljena

Evropska unija (EU) je Crnoj Gori danas uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, saopštila je na mreži Iks ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Gorčević dodaje da je time prepoznata vrijednost reformske agende koju je Vlada Crne Gore kandidovala prošle godine.&nbsp;
- Ukupan iznos od 383 miliona eura koja ćemo postepeno dobijati u naredne dva godine, usmjerićemo na realizaciju sveobuhvatnih reformi koje donose konkretne koristi građanima - navela je Gorčević. Gradimo 12 novih vrtića, 11 osnovnih škola i dva studentska doma, Ulažemo u inkluzivno obrazovanje i razvoj novih vještina, dobijamo više energije iz obnovljivih izvora, jačamo budžet i širimo socijalne usluge, uvodimo nove digitalne usluge i skraćujemo redove na šalterima, uspostavljamo bolju kontrolu javnih nabavki i jačamo borbu protiv sive ekonomije - navela je Gorčević.&nbsp;
Reforme nijesu samo birokratija, zaključuje Gorčević, one znače bolji život.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmaidagorcevic%2Fstatus%2F1922968301589700628&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Gorčević: EU je Crnoj Gori uplatila gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler pozdravio je ratifikaciju Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU u Skupštini Crne Gore i poručio da ubrzo očekuje potpisivanje Ugovora o zajmu kako bi Crna Gora što prije nastavila reforme.
- Pozdravljam dobre vijesti iz Skupštine Crne Gore o ratifikaciji Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU! Očekujem brzo potpisivanje Ugovora o zajmu, kako bi Crna Gora što prije dobila početnu isplatu novca iz Plana rasta, i snažnije nastavila reforme i usklađivanje sa standardima EU - napisao je Satler u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjosattler%2Fstatus%2F1892988084171469095&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Satler pozdravio ratifikaciju Sporazuma o sprovođenju Plana rasta EU: Očekujem brzo potpisivanje Ugovora o zajmu

Privredne komore biće ključni akteri u sprovođenju reformi definisanih u okviru novog Plana rasta, koje će poboljšati konkurentnost svake zemlje i regiona u cjelini, saopštio je predsjednik Asocijacije evropskih komora (Eurochambres), Vladimir Dlouhi.
On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da su u reformskim agendama, koje su vlade regiona podnijele u okviru novog Plana rasta, identifikovane ključne reforme za približavanje ekonomija Zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EU).
- Komore će biti ključni akteri u sprovođenju ovih mjera, koje će poboljšati konkurentnost svake zemlje i regiona u cjelini. Nacionalne vlasti moraju prepoznati komore kao ključne partnere u sprovođenju reformi, posebno u dijelu poboljšanja poslovnog ambijenta, borbe protiv korupcije, olakšavanja zelene i digitalne tranzicije i razvoja vještina potrebnih kompanijama - rekao je Dlouhi koji će biti jedan od učesnika Konferencije o ekonomiji Montenegro 2024, koju naredne sedmice u Splendidu organizuje Privredna komora Crne Gore (PKCG).
Prema njegovim riječima, komore svakodnevno pružaju usluge i konkretne alate svojim članovima, kako bi im pomogle u digitalnoj i zelenoj tranziciji, ispunjavanju potreba za vještinama, jačanju međunarodne konkurentnosti i olakšavanju finansijske podrške u različitim fazama poslovnog ciklusa.
- Zahvaljujući svojoj mreži, komore mogu olakšati razmjenu najboljih praksi između zemalja i povezati kompanije - smatra Dlouhi.
Komentarišući rad Eurochambresa u dosadašnjem dijelu godine, Dlouhý je kazao da je ovo bilo dinamično razdoblje za tu asocijaciju i tranziciona godina za institucije EU.
Kako je objasnio, glavni cilj bio je obezbijediti da ključna pitanja u vezi sa konkurentnošću, pojednostavljenjem regulative i pristupom tržištu, budu u središtu pažnje tokom pripreme mandata EU za period od ove do 2029. godine.
- Zadovoljan sam da smo to postigli i drago mi je što je naša poruka – „Getting back to business“ imala uticaja. Pravi test, ipak, će biti način na koji će Evropska komisija (EK) i zakonodavci funkcionisati u praksi u narednih pet godina, pa ćemo morati kontinuirano vršiti pritisak - rekao je Dlouhi.
Dlouhi je, komentarišući ekonomske prilike u zemljama članicama Eurochambresa, kao i aktivnosti koje komore sprovode, kazao da su ekonomije Zapadnog Balkana pokazale otpornost u suočavanju sa pandemijom covid-19 i ratom Rusije u Ukrajini.
- Tokom 20 godina, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u regionu porastao je 80 odsto. U posljednjim godinama postignut je značajan napredak u digitalnoj transformaciji i transportnoj infrastrukturi. Međutim, predstoji još mnogo toga - smatra Dlouhi.
On je podsjetio da je u 2022. godini, BDP po stanovniku u zemljama Zapadnog Balkana bio između 27 odsto i 50 odsto prosjeka EU.
- Iako su stope nezaposlenosti na istorijski niskim nivoima u regionu, one su i dalje visoke u poređenju sa EU - dodao je Dlouhi.
Na pitanje kako privredne komore mogu pomoći preduzećima da se prilagode izazovima sa kojima se suočavaju ekonomije širom Evrope, Dlouhý je odgovorio da vlasnici preduzeća znaju da kažu “Ono što se može mjeriti, može se i poboljšati”.
- I upravo kroz podatke komore mogu prezentovati izazove sa kojima se preduzeća suočavaju i doći do predloga rješenja za buduće politike. Ovo je moj pristup kao predsjednika Eurochambresa i razlog zašto sam osnovao novu Grupu glavnih ekonomista, koja će se sastati kasnije ovog mjeseca u Briselu. Istog dana, predstavićemo rezultate 32. godišnje Ekonomske ankete Eurochambresa, koja prezentuje stavove preko 40 hiljada preduzetnika iz evropske mreže komore - kazao je Dlouhi.
On tvrdi da privredne komore i industrija nikada nijesu korisnije nego u periodu krize i izazova.
- Djelujemo kao spona između kompanija i vlada na lokalnom, nacionalnom i evropskom nivou. Preduzetnici često imaju osjećaj nezavisnosti i individualizma, ali postoje trenuci kada je snaga u brojevima, a to posebno dolazi do izražaja kod malih kompanija. Komore ovim preduzetnicima i kompanijama daju snagu koju ne bi mogli imati pojedinačno - objasnio je Dlouhi.
Na pitanje kako ocjenjuje rad PKCG u okviru Eurochambresa, Dlouhý je odgovorio da je crnogorska asocijacija aktivni član od 23. oktobra 2006. godine.
- Učestvuju u svim našim aktivnostima i ključni su partner u aktivnostima vezanim za proširenje EU. Daju stručna mišljenja i doprinose definisanju prioriteta u ovoj oblasti. Konkretno, prošle godine učestvovali su u anketi koju smo objavili o poslovnoj perspektivi proširenja EU, prenoseći stavove crnogorskih kompanija o izazovima i prilikama pridruživanja EU - rekao je Dlouhi.
On je dodao i da su predstavnici PKCG, u martu, na konferenciji o proširenju EU podijelili svoje iskustvo o uključivanju Komore u proces pristupanja.
- Doprinose uspjehu naših ključnih događaja kao što su Evropski parlament preduzeća, kongres Eurochambresa i susreti komora. Aktivno učestvuju u našoj godišnjoj ekonomskoj anketi koja daje prikaz stavova poslovne zajednice i izazovima sa kojima se preduzetnici suočavaju - dodao je Dlouhi.
Govoreći o oblastima koje bi mogle biti pokretači razvoja u budućem periodu, Dlouhi je saopštio da takozvana dvostruka tranzicija ka digitalizaciji i održivosti predstavlja u isto vrijeme i izazov i priliku za evropsku poslovnu zajednicu.
- Ako kreatori politika EU obezbijede okvir koji će omogućiti preduzećima da uz odgovarajuće uslove lagano izvrše tranziciju, biće više prilika. Ako pokušaju da urade previše, prebrzo i bez koordinacije, naše kompanije će biti u nepovoljnijnem položaju u odnosu na konkurente u inostranstvu. Nažalost, trenutno je to slučaj. Evropski zeleni dogovor nameće nesrazmjerne i neizdržive terete kompanijama. Ispravljanje ovoga mora biti glavni prioritet za novi mandat EU - poručio je Dlouhý.
U Eurochambresu, kako je rekao, konstantno tražimo nove načine da olakšamo umrežavanja i saradnju između komora i njihovih članova.
- To se značajno razvilo od kada je pandemija donijela ogroman pomak ka online sastancima, ali ponekad nema alternative za sastanke licem u lice. Naša struktura nam omogućava da olakšamo razmjenu između komora na više nivoa - saopštio je Dlouhi.
Lobistički napori Eurochambresa usmjereni su da poruke koje se prenose institucijama EU, odražavaju potrebe cijele evropske poslovne zajednice, dok kroz EU projekte koje sprovodimo unapređujemo saradnju između komora.
- Naše radne grupe, takođe, omogućavaju razmjenu najboljih praksi o različitim temama, a u cilju podrške komorama u pružanju kvalitetnih usluga svojim članovima - zaključio je Dlouhi.

Dlouhi: Privredne komore ključni akteri u sprovođenju reformi

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: plan-rasta