Sopran Petra Radulović kazala je da je imala dilemu da li će publika razumjeti težinu pjesme „Ko li mi te brani“ i sve ono što ona nosi, jer, kako ističe, osjeća odgovornost da govori o važnim temama u Crnoj Gori o kojima se često ne govori.
- Imala je dilemu da li će ljudi razumjeti težinu pjesme i šta sve iza nje stoji, jer sama nosi odgovornost i želi da govori o važnosti tema u Crnoj Gori, o kojima se često i ne govori - rekla je Radulović u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E.
Pjesma „Ko li mi te brani“, autorke Jelene Jovetić, dobila je novo umjetničko ruho snimanjem spota u kojem glavnu ulogu ima upravo sopran Petra Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4umMxqr2YzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Govoreći o saradnji sa Jelenom Jovetić, Radulović je istakla da je do nje došlo preko zajedničke prijateljice, pjesnikinje Tanje Ćalasan, koja je, kako kaže, prepoznala spoj dvije energije.
- Naša prijateljica Tanja Ćalasan, takođe pjesnikinja, nas je spojila jer je imala ideju i Jelena je govorila o svojoj ideji da želi da napiše muziku za tu pjesmu i onda je Tanja rekla da misli da ima ženu koja je prava za tu stvar. Ona mi se javila krajem jula, a ja sam 30.jula letjela za Beč, nazad na probe ovdje u teatru i rekla sam možemo samo sjutra da se sretnemo kad budem išla na aerodrom u Podgoricu, tako je bilo spontano. Ja sam se oduševila njenom energijom i njenom idejom o pjesmi i nekako sam odmah rekla može, iako je to bio za mene izazov jer se bavim operom i nijesam nikad ovako nešto radila, ali ona je željela da ja tu pjesmu na neki način i klasično otpjevam i tako je i bilo - rekla je Radulović.
Dodala je da je u oktobru boravila u Crnoj Gori kako bi podržala osnivanje Bokeškog simfonijskog orkestra, te su tom prilikom iskoristili priliku da snime i pjesmu i spot.
Iako se, kako navodi, ne bavi snimanjem pjesama i spotova, Radulović ističe da je cijeli tim koji je radio na projektu učinio da iskustvo bude posebno i da u cijelom procesu iskreno uživa.
- I Mika koji je snimao spot, Bojan koji je napisao pjesmu i haljina od Ivane Miranović, sve je nekako bila jedna predivna priča - istakla je Petra.Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Radulović: Sve oko nastanka spota za pjesmu „Ko li mi te brani“ je jedna predivna priča

Javnosti prepoznatljiva pjesma „Ko li mi te brani“, Jelene Jovetić, dobila je novu, snažnu emociju zahvaljujući interpretaciji Petre Radulović, jedne od značajnijih crnogorskih operskih umjetnica sa uspješnom međunarodnom karijerom.
Radulović je izvođenjem spojila opersku disciplinu i emotivnost bečkih scena sa crnogorskim vrijednostima, unoseći u pjesmu snagu ženskog glasa i osjećaj pripadnosti. Time su stihovi Jelene Jovetić dobili novu dubinu – kao savremena muzička poruka o identitetu, ravnopravnosti i potrebi zaštite onih koji dolaze poslije nas.
Autorka knjige “Ko li mi te brani”, kao autorka ovog projekta i teksta pjesme Jelena Jovetić, navodi da je ova pjesma naša napomena na vanvremenske vrijednosti i poruke da u svemu što radimo, gradimo novo dobro Crnoj Gori i nema veće svetosti od pripadnosti svojoj domovini.&nbsp;
Uz to, kako dodaje, ova pjesme ima i poruku više a to je važnost jednakih prava i borbe za prava naših djevojčica i žena i potreba da se češće svi zajedno zapitamo ko brani nas?
“Ljepotu i snagu ovoj priči dale su djevojčice, čija prisutnost nosi čistu emociju, nježnost i iskrenost, i podsjeća nas za koga i zašto stvaramo. Ovo nije samo jedna pjesma sa elementima rodoljublja, već priča o ravnopravnosti i zaštiti žena, posebnoj emociji i radosti rađanja djevojčica. Ovo je priča o borbi za opstanak i čuvanju vrijednosti, koje čine snagu naše zajednice”, istakla je Jovetić.
Muziku i aranžman potpisuje Bojan Jovović, dok je za video zadužen Miodrag Mika Marković. Na projektu su učestvovali i Marko Vuković (gafer), Ivana Miranović (styling) i Marija Ivanović (šminka).
U spotu se pojavljuju djevojčice: Ida Popović (violina), Vera Đurović (flauta), Lucija Jovetić (violina), Ana Lješković (violina i džudo), Marta Ćalasan (karate) i Matea Ćalasan (umjetnički ples).
Projekat je realizovan uz podršku Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, direktora Luke Radovića, kao i kreatorke Ivane Miranović, a finansijski ga je podržalo Ministarstvo kulture i medija.
“Veselimo se dolazećoj 2026. godini tokom koje ćemo slaviti život, zajedništvo, ljubav i snagu, slaviti crnogorske hrabre djevojčice i žene, slaviti 20 godina obnove crnogorske nezavisnosti. Slavimo jedni druge”, poručila je Jovetić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4umMxqr2YzY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Petra Radulović udahnula snagu i emociju pjesmi "Ko li mi te brani"

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda pitanje je od nacionalnog značaja za Crnu Goru, rekao je ambasador Evropske unije (EU) Johan Satler, navodeći da se nada da će vlast i mještani Botuna postići dogovor.
Satler je u intervjuu agenciji MINA rekao da ambiciozan, ali izvodljiv plan Crne Gore da naredne godine zatvori oko 20 poglavlja u pregovorima sa EU zahtijeva „vojničku disciplinu“, jasne planove i snažnu političku disciplinu.
Komentarišući zatvaranje dodatnih pet poglavlja na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji u Briselu, Satler je kazao da je to važna prekretnica za Crnu Goru.
- Prvo, zbog veličine paketa. Nije to jedno poglavlje, nijesu to dva poglavlja, bilo je to pet poglavlja, uključujući i ona teška - naveo je Satler, podsjećajući da je EU posljednji put odjednom pet poglavlja zatvorila 2009. godine, u pregovorima sa Hrvatskom.
Prema njegovim riječima, drugi razlog zbog kog je zatvaranje pet poglavlja važno je to što su se zainteresovane strane u Crnoj Gori, kojih je bilo mnogo, borile do kraja. 
- U jednom trenutku nije izgledalo dobro, ali ono što smo onda vidjeli je da se ide korak dalje - kazao je Satler, ukazujući na napore koji su preduzeti da bi došlo do zatvaranja pregovora.
Satler je naglasio da nijedno poglavlje koje je ostalo za narednu godinu nije lako. 
- A to znači da morate uraditi domaći zadatak, ali i boriti se do kraja - naveo je Satler. 
Na pitanje da li je blokada Francuske koja je bila u opticaju pred održavanje Međuvladine konferencije bila političke ili tehničke prirode, Satler je naglasio da je jasno da svako poglavlje zahtijeva mnogo rada i da je uključeno svih 27 država članica.
- To znači da morate biti vrlo dobro pripremljeni. Mislim da je lekcija ove sedmice i to da u 2026. godini morate imati gotovo vojnu disciplinu za svako poglavlje - naveo je Satler. 
Kako je dodao, veoma je važno biti dobro pripremljen, a nema razlike da li je pitanje Francuske blokade koja se na kraju nije dogodila bilo političko ili tehničko.
- Nema razlike. Na kraju krajeva, države članice moraju biti uvjerene da Crna Gora ispunjava sve kriterijume, sve zahtjeve. To je važno za napredak - poručio je Satler.
Na pitanje o raspoloženju među državama članicama kada je u pitanju pristupanje Crne Gore, Satler je ukazao na ohrabrujuće poruke u kojima se naglašava pristup zasnovan na zaslugama.
Satler je ukazao i na poruke iz EU u kojima se ističe da Crnu Goru čeka puno posla sljedeće godine.
- Ogroman je obim posla za 20 poglavlja, biće zakazan značajan broj međuvladinih konferencija sljedeće godine, zato nastavite raditi, pratite situaciju i krenite naprijed . rekao je Satler.
Na pitanje da li blokada zaključaka Odbora za spoljne poslove EU Mađarske ima veze sa činjenicom da je zaključcima bilo predviđen i početak sastavljanja ugovora o pristupanju Crne Gore EU, Satler je odgovorio da nema.
- Živimo u turbulentnim vremenima, ima mnogo pitanja o Ukrajini, i da, ponekad se dogodi da se među 27 ne možete složiti oko svega. To se već dešavalo u prošlosti, nekida nije bilo zaključaka Savjeta, ali je bilo zaključaka predsjedništva - rekao je Satler.
Na pitanje da li se na osnovu zaključaka koji su usvojeni kao zaključci Danskog predsjedavanja može formirati radna grupa i započeti rad na nacrtu ugovora, Satler je odgovorio potvrdno, ističući da će radna grupa sa radom početi u narednih pola godine.
- Savjet je odlučio da se formira radna grupa koja radi na pristupnom ugovoru s Crnom Gorom. Dakle, tačka, to će se dogoditi. Očekujem da će u narednih pola godine ova radna grupa početi s radom - naveo je Satler. 
Prema njegovim riječima, to je važan posao, jer svi sporazumi o različitim poglavljima moraju biti uključeni u rad te radne grupe i ima puno posla.
Na pitanje koliko bi Crna Gora mogla čekati da se ugovor sastavi i bude spreman, Satler je ponovio da će početi u narednom periodu, dodajući da su već imali razgovore sa predstavnicima Kipra koji će preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.
Na pitanje da li je izvodljivo zatvaranje oko 20 poglavlja za godinu, Satler je kazao da jeste.
- Ambiciozno je, ali izvodljivo. Zahtijeva mnogo discipline, jasne planove za svako poglavlje, podjelu rada, rokove, kada parlament treba djelovati, a kada vlada treba djelovati. Napravili ste korak bliže postizanju cilja ove sedmice, ali to je samo jedan korak - rekao je Satler.
Upitan šta vidi kao ključne izazove na tom putu, Satler je kazao da postoje poglavlja koja su teža i istakao da su to posebno poglavlja koja dolaze na kraju i odnose se na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, ali i viznu politiku, migracije.
Osim toga, kako je dodao, Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, očigledno je jedno od najtežih i najzahtjevnijih.
Na pitanje da li je stav EU da Poglavlje 24 ne može biti zatvoreno ukoliko se ne usvoji takozvani Markov i Mašanov zakon, Satler je odgovorio potvrdno. “Da, ovo odražava stav EU. Potreban je moderan i restriktivan zakon o oružju”.
On je rekao da je na sastanku sa majkom i bakom žrtava jedne od tragedija na Cetinju, Vesnom Pejović, prvi put dobio uvid u ono kroz šta ona, ali i druge žrtve porodice žrtava prolaze.
- Važno da država bude osjetljiva na ovo, da država odgovori na zahtjeve žrtava. I zato je toliko važno da restriktivan zakon o oružju, uskoro stupi na snagu - naglasio je Satler.
Komentarišući Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Satler je rekao da je to jedno od ključnih poglavlja jer se radi o načinu života i o okruženju u kom se živi. 
- Ovo se odnosi na vazduh koji udišete, vodu koju pijete, način na koji se organizuje upravljanje otpadom, način na koji štitite ekološke parkove prirode ili nacionalne parkove. Dakle, ovo je fundamentalno - kazao je Satler.
Na pitanje kakave posljedice Crna Gora može imati, u smislu EU integracija, ukoliko u predviđenom roku ne dođe do početka gradnje postrojenja u Botunu, Satler je naglasio zdravstvene i ekološke aspekte.
- Ovo je zaista pitanje od nacionalnog značaja - naveo je Satler, dodajući da je dobro što se sada razgovara nakon što, kako je dodao, predugo građani Zete nijesu slušani.
Satler je ukazao na ponudu i garancije vlasti koje su dobili stanovnici Botuna, koja je, kako je naveo, velikodušna i podrazumijeva reagovanje na mnoge pritužbe stanovnika Zete. 
Satler je naglasio da je važno da se dijalog održi, dodajući da se nada da će na kraju biti postignut dogovor.
Na pitanje da li, nakon sastanka sa predstavnicima građana koji se protive izgradnji postrojenja, smatra da postoji volja za postizanje dogovora, Satler je rekao da misli da svi razumiju da je potreban napredak. 
- I postoji napredak. To je suština dijaloga ili kompromisa, da obje strane moraju nešto preduzeti. Vidio sam napredak i iskreno se nadam da će to dovesti do situacije u kojoj izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda može početi - rekao je Satler.
Na pitanje da li će biti posljedica kod zatvaranje Poglavlja 27 ukoliko izgradnja postrojenja ne počne u predviđenom roku, Satler je ukazao na mjerila za to poglavlje, podsjećajući da se dio mjerila odnosi na kvalitet vode.
On je pojasnio da se u mjerilima radi o tome kako država štiti vodu i kako čisti vodu, podsjećajući da države članice sagledaju cijelu sliku. 
Satler je istakao da je to pitanje poznato državama članicama i da neke od njih imaju vrlo snažne stavove o pitanjima zaštite životne sredine.
- Budite uvjereni da će ova tema biti na dnevnom redu i kada dođe do pregovora i finalizacije Poglavlja 27 - kazao je Satler. 
Na pitanje o prelaznim klauzulama za koje se pominje da će biti sastavni dio crnogorskog ugovora o pristupanju, Satler je rekao da je važno da su prelazne klauzule uvijek ograničene prirode i privremene.
Prema riječima Satlera, prelazne klauzule su uobičajena praksa i postojale su i kada su se Uniji pridruživale druge države, uključujući Austriju, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Češku.
- Crna Gora će tražiti, to već znam, neke prelazne periode, jer je vrlo teško biti spreman za sve prvog dana članstva. Što se tiče životne sredine, po nekim pitanjima, tražiće prelaznu fazu - rekao je Satler.
On je naglasio da je važno znati da zahtjevi za prelazne klauzule idu u oba pravca, kao i da su uvijek privremene i ograničene.
Na pitanje da li u ovom trenutku u okviru parlamentarne većine u Crnoj Gori ima dovoljno političke volje da se proces pridurženja Uniji privede uspješno kraju, Satler je rekao da je njegov odgovor jasan i da smatra da postoji.
Kako je pojasnio, odgovor je da zato što je to vidio tokom protekle godine, koja nije bila laka. 
- Ali pokazalo se da postoji, po važnim pitanjima, nacionalno jedinstvo kada je u pitanju evropska integracija - kazao je Satler.
On je rekao da se to vidjelo u parlamentu, ukazujući i na inicijativu Odbora za evropske integracije o Rezoluciji o evropskoj integraciji Crne Gore, koju su podržali predstavnici svih političkih partija.
Prema njegovim riječima, uvjeren je da se isto može ponoviti i tokom sljedeće godine, koja će biti odlučujuća.
Satler je istakao da je dobro vidjeti da je vrlo velika javna podrška članstvu EU u Crnoj Gori pretvorena u političku podršku svih političkih stranaka.
- Ne postoji nijedna politička stranka koja se protivi evropskim integracijama. To je dobar znak i uliva mi povjerenje i za sljedeću godinu - zaključio je Satler.

Satler: Garancije vlasti velikodušne i reaguju na mnoge pritužbe mještana Botuna, nadam se dogovoru

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore inicijativu za smanjenje budžeta Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), jer je, kako kažu u toj organizaciji, evidentna nesrazmjernost između značajnih budžetskih izdvajanja i ograničenih, slabo vidljivih i nedovoljno društveno relevantnih rezultata rada CANU, ali i sporan način izbora članova i članica kojim se zanemaruju reference. Analizom procesa izbora novih članova CANU, CGO je uočio elemente netransparentnosti i diskriminatornih praksi, naročito kada je riječ o rodnoj zastupljenosti, a postoje i indicije da pojedina postupanja u ovom izbornom procesu mogu predstavljati zloupotrebu ovlašćenja i nesavjestan rad. CGO je javno ukazao i na kontroverze u vezi sa izborom vanrednih članova u Odjeljenju umjetnosti, gdje je za vanredno članstvo predložen samo jedan kandidat - Branislav Mićunović, iako su u konkurenciji bila još dva - Rifat Alihodžić i Jelena Tomašević, čije su reference, naročito u pogledu međunarodne prepoznatljivosti, značajno snažnije. - CANU se finansira iz Budžeta Crne Gore i kao takva ima obavezu pune odgovornosti prema građanima i građankama koji njen rad finansiraju. Budžet ove institucije stalno raste: sa 1,33 miliona eura u 2021. godini, na 2,07 miliona u 2022, potom 2,55 miliona u 2023, da bi u 2024. godini dostigao 2,88 miliona eura, odnosno 2,87 miliona eura u 2025. godini, što predstavlja povećanje od preko 115 odsto za četiri godine - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025110909114_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025110909114_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  Dodatno, kako je rekla, nova zgrada CANU, otvorena 2023. godine, koštala je oko devet miliona eura. Uprkos tome, dodaje ona, programi i događaji koji se u tom prostoru realizuju, izuzev pojedinih izložbi, rijetko su vidljivi i dostupni široj javnosti.&nbsp; - Stiče se utisak da CANU ostaje zatvorena za uzak krug akademika i profesionalaca iz oblasti nauke i umjetnosti, iako bi, kao javno finansirana institucija, morala biti otvorena i pristupačna svim zainteresovanim građanima i građankama Crne Gore - dodala je Čabarkapa. Prema Statutu CANU, misija ove institucije jeste da „organizuje, obavlja, razvija, podstiče i koordinira naučnoistraživački rad i sve vidove stvaralaštva, njeguje, unapređuje i podstiče umjetničku djelatnost“, kao i da „afirmiše duhovnu i nacionalnu tradiciju Crne Gore i svojim djelovanjem doprinosi ukupnom napretku države“.&nbsp; Međutim, Čabarkapa CANU nema jasna i pravovremena reagovanja na ključne društvene procese, a njena emancipatorska i društveno-korektivna uloga zanemaruje se upravo od strane onih koji je vode. - Crna Gora se suočava sa brojnim društvenim, političkim i vrijednosnim izazovima, u kojima bi glas CANU i njenih članova morao imati posebnu težinu, ali stav CANU izostaje. Istovremeno, dio programa i skupova koje CANU organizuje ne bavi se ključnim temama savremenog crnogorskog društva, niti su ti događaji adekvatno komunicirani javnosti. Umjesto toga, u CANU se organizuju događaji poput dvodnevnog naučnog skupa o „smislu“, čiji domet i društvena relevantnost ostaju nepoznati - ukazala je Čabarkapa. CGO smatra opravdanim da se, u cilju racionalizacije javne potrošnje, budžet za CANU za 2026. godinu ozbiljno preispita i umanji u skladu sa ostvarenim rezultatima i javnim učinkom ove institucije, a posebno uzimajući u obzir i iskazanu neodgovornost u procesu izbora novog članstva čime se dalje limitira razvoj te institucije.

CGO: CANU troši, a javnost ne vidi rezultate

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.
Detalje, kako je rekla, ne može iznijeti jer je postupak u toku.
- Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona.
Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija.
- Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović.
Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije.
- Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović.
Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara.
- A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fduranovic-postupanje-sdt-a-dozivljavam-kao-pritisak-ne-postoji-osnov-za-davanje-iskaza-o-bilo-kakvoj-vrsti-kriminalne-radnje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp;
Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati.
- Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a.
Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav.
- Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.
On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije.
- EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović.
On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje.
- Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Lompar: Nezakonito imenovanje Radulovića je samo kontinuitet rada MKM, skandali koji prate mandat Vujović tužna slika stanja u tom resoru

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.