Peter Sorensen – specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog između Kosova i Srbije – boravi u Prištini u srijedu na sastancima s liderima zemlje, prije planiranog odlaska u Srbiju u nastojanju da postigne napredak u normalizaciji odnosa između dvije susjedne države.
Sorensen se najprije sastao s premijerom u ostavci, Albinom Kurtijem, u zgradi Vlade Kosova rano ujutro.
Kasnije ga je primila predsjednica zemlje, Vjosa Osmani, u svom kabinetu.
Nakon sastanaka nisu najavljene izjave za medije.
Sorensen bi se trebalo sastati i s kosovskom opozicijom kasnije tokom dana.
Nakon sastanaka u Prištini, Sorensen će otputovati u Beograd na razgovore s liderima Srbije.
Njegova posjeta Kosovu dolazi u trenutku kada zemlja očekuje formiranje novih državnih institucija nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 28. decembra – koje je uvjerljivo dobio pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija.
Ovo je njegova prva posjeta otkako mu je mandat produžen za još dvije godine kao izaslaniku za dijalog o normalizaciji odnosa između dvije susjedne zemlje.
Tokom prvog mandata održao je samo dva sastanka na nivou glavnih pregovarača, koji nisu dali rezultate.
Nedostatak napretka u dijalogu tada se uglavnom pripisivao unutrašnjim političkim dešavanjima u Kosovu i Srbiji, a ne nedostatku angažmana evropskog posrednika.
Malo ko u Briselu vjeruje da će Kosovo i Srbija uskoro biti spremne da se ozbiljno uključe u dijalog o normalizaciji odnosa.
Vjeruje se da će Kaja Kalas, koja još nije posredovala ni u jednoj rundi dijaloga na najvišem političkom nivou, pokušati postići napredak na Zapadnom Balkanu nakon teškog početka koji je imala kao glavna diplomatkinja EU.
Zbog činjenice da je Brisel često bio izostavljen iz procesa u pitanjima poput mirovnih pregovora za Ukrajinu, rata u Gazi i situacije u Iranu, zvaničnici EU-a u šali kažu da bi postizanje sporazuma između Kosova i Srbije moglo biti "najlakši plod" koji blok može ubrati u ovom trenutku.
Kosovo i Srbija su već postigle dogovor o putu ka normalizaciji, poznat kao Ohridski sporazum, 2023. godine, ali ga ne provode.
Iako sporazum nije potpisan, Evropska unija insistira da je obavezujući za obje strane.
Ovaj sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa određeni nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da provedu sve ranije dogovore postignute tokom 15 godina dijaloga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kosovo: Sorensen sa Osmani i Kurtijem o napretku dijaloga sa Srbijom

Premijer Kosova Aljbin Kurti je danas na prvom sastanku sa novim specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Prištine i Beograda Peterom Sorensenom ponovio prethodne uslove za sastanak sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa, prenijela je N1.
U saopštenju kosovske Vlade o sastanku koji je održan na marginama Minhenske bezbednosne konferencije, navodi se da je Kurti istakao značaj pune primjene Briselskog sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i Aneksa iz Ohrida.
Kurti je da taj sporazum i dalje krši i ne poštuje Srbija, čije rukovodstvo, kako je &nbsp;naveo, odbija da potpiše dokument i da se pismom bivše premijerke Ane Brnabić odustalo od sporazuma.
- Da bi se krenulo dalje potrebno je potpisivanje sporazuma, povlačenje pisma bivše premijerke Brnabić i predaja glavnog teroriste Milana Radoičića, za koga već postoji optužnica tužilaštva Kosova na 160 stranica- kazao je Kurti.
Ni Sorensenov prethodnik Miroslav Lajčak nije uspio da održi posljednju rundu na visokom nivou, pošto je Kurti postavio tri uslova da sjedne za sto sa Vučićem.
Sa Sorensenom se danas susrela i predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Kurti sa Sorensonom: Ponovio pod kojim uslovima želi da se sastane sa Vučićem

Slovački diplomata Miroslav Lajčak objavio je danas na društvenoj mreži X da poslije četiri godine i 10 mjeseci kao specijalni izlaslanik Evropske unije (EU) za dijalog Beograda i Prištine i zvanično predaje tu dužnost danskom diplomati Peteru Sorensenu.
- Bilo je puno izazova, ali misija koje su donijele rezultate, i Kosovo i Srbija treba da budu ponosni na postizanje Ohridskog sporazuma - napisao je Lajčak, prenosi FoNet.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMiroslavLajcak%2Fstatus%2F1885367424368697762%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1885367424368697762%7Ctwgr%5E4719f2051895994c2fd0d79bae2dadbbbd3621ad%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Lajčak predao Sorensenu dužnost specijalnog izlaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine

Ministri inostranih poslova država članica Evropske unije potvrdili su imenovanje danskog diplomate Petera Sorensena za budućeg izaslanika EU za dijalog, prenosi RSE.
Sorensen je bio izbor visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i sigurnost, Kaje Kalas, da zamijeni Miroslava Lajčaka na ovoj poziciji.
Sorensen preuzima dužnost 1. februara budući da odlazećem izaslaniku Miroslavu Lajčaku ističe mandat 31. januara.
Ranije, 24. januara, ambasadori EU su potvrdili Sorensena na ovu poziciju.
Peter Sorensen iz Danske ima dugogodišnje diplomatsko iskustvo u strukturama EU. Trenutno je viši savjetnik u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS) za digitalnu diplomatiju.
Tokom svoje diplomatske karijere u EU, Sorensen je obavljao nekoliko zadataka na Zapadnom Balkanu. Služio je kao specijalni predstavnik EU za Bosnu i Hercegovinu i šef kancelarije EU u Sarajevu. Takođe je bio šef delegacije EU u Skoplju.
Ranije je Sorensen radio kao savjetnik u misiji Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK), a bio je i specijalni predstavnik visokog predstavnika EU u Srbiji.
Na Balkanu je takođe radio u misiji Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) u Hrvatskoj.
Za poziciju posrednika u dijalogu konkurisao je i bivši ministar vanjskih poslova Finske, Peka Havisto, koji je takođe upoznat s dešavanjima na Zapadnom Balkanu.
Za ovu ulogu spominjalo se i ime bivšeg predsjednika i bivšeg premijera Slovenije, Boruta Pahora. Prošle godine je priznao da je bio zainteresovan za ovu poziciju. Međutim, tokom januara ove godine rekao je da se neće kandidovati za ovu poziciju, jer je shvatio da se traži više diplomatski nego politički nivo.
Inače, tokom skoro petogodišnjeg mandata Lajčaka, Kosovo i Srbija su postigli Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa.
Sporazum, koji nije potpisan, pravno je obavezujući za strane, rekao je blok. EU je optužila Kosovo i Srbiju da nijesu počele da primjenjuju sporazum, rekavši da će to uticati na put ka evropskim integracijama za obije države.
Dijalog za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije, uz posredovanje Evropske unije, započeo je 2011. godine. Tokom procesa postignuto je nekoliko sporazuma, ali je malo njih primijenjeno.

Peter Sorensen potvrđen na mjesto evropskog izaslanika za dijalog Kosova i Srbije

Politički analitičari na Kosovu očekuju od danskog diplomate Petera Sorensena nov i ravnopravniji pristup dijalogu o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i smatraju da EU treba da potpuno redizajnira dokument o tome, a ne samo da mijenja nazive koji olakšavaju proces, prenosi Danas.
- Juče su ambasadori zemalja članica EU potvrdili imenovanje Sorensena za mjesto specijalnog predstavnika za dijalog Kosova i Srbije. Očekuje se da će ministri spoljnih poslova bloka dati konačno odobrenje u ponedjeljak, kako bi mogao da počne mandat početkom februara- prenose mediji.
Evropska komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar o tome kako se očekuje da Sorensen osmisli dijalog, kao ni da predstavi njegov pristup ovom procesu. Vlada Kosova je takođe prećutala ova dešavanja.
S druge strane, politički analitičar Arbnor Sadiku za agenciju Kosovapress.com kaže da su velika očekivanja, ne samo od novog izaslanika EU za dijalog, već i od novog sastava Evropske komisije u cjelini.
- Očekujemo drugačiji pristup, jer je i sama gospođa Kaja Kalas viđena kao novo rukovodstvo EU. Postoji novi duh da se traže rezultati iz dijaloga, a ne samo da se održavaju besmisleni sastanci da bi se primale plate, kao što se desilo u posljednjih godinu dana sa gospodinom [Miroslavom] Lajčakom. Danski diplomata je imao iskustvo, koliko sam mogao da vidim, i kao diplomata u institucijama EU i na Balkanu. To govori da je on dobar poznavalac regiona, a s druge strane, mislim da tome dodajemo i američkog predsjednika koji dolazi iz svijeta biznisa, a privrednici ne posluju sa gubitkom. Oni smatraju američke investicije državnim ulaganjem i za to će smatrati odgovornim populističke lidere poput Vučića i Kurtija na Kosovu. Stoga, vijest o izboru Sorensena je dobra i očekujemo da se od dijaloga traže konkretniji rezultati- rekao je Sadiku.
Iako nova imena u posredovanju kosovsko-srpskog dijaloga smatra obećavajućim, univerzitetski profesor Dorajet Imeri ističe da Evropska unija mora u potpunosti da modifikuje dijalog, kako bi pružila odgovarajući odgovor za zastoj u ovom procesu.
- Nova imena šefova Evropske unije su veoma obećavajuća za neke političke procese kroz koje Evropska unija prolazi. Međutim, razgovori Kosovo-Srbija nijesu ostali u toj fazi, ne samo zbog imena ljudi koji su vodili ove procese, već i zbog načina na koji je dijalog osmišljen. Stoga smatram da Evropska unija treba da vidi pravu priliku da u potpunosti modifikuje tok dijaloga, kako bi što prije mogla da pruži odgovarajući odgovor na ovaj proces. U suprotnom, politički procesi u našem regionu će ostati taoci- rekao je Imeri.
Sadašnjem izaslaniku EU za dijalog Miroslavu Lajčaku mandat se završava 31. januara.
Pod posredovanjem Lajčaka procesu dijaloga, Kosovo i Srbija su 2023. godine postigli Briselski sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i Aneks u Ohridu, koji do sada nijesu sprovedeni.
Srbija i Kosovo pregovaraju o normalizaciji odnosa još od 2011. godine.

Kosovski analitičari: Od novog posrednika se očekuje ravnopravan pristup u dijalogu Kosova i Srbije

Danski diplomata Peter Sorensen će najvjerovatnije biti imenovan za novog specijalnog predstavnika Evropske unije (EU) za dijalog u procesu normalizacije odnosa Srbije i Kosova, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora u EU.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas je, prema saznanjima RSE, već proslijedila njegovo ime državama članicama EU.
Isti izvori potvrđuju da će o ovom prijedlogu ambasadori EU raspravljati na narednom sastanku u utorak, 21. januara. Sve procedure imenovanja se trebaju okončati do kraja mjeseca, kako bi Sorensen preuzeo dužnost od 1. februara. Odlazećem izaslaniku za dijalog Miroslavu Lajčaku mandat ističe 31. januara.
Oko Sorensenovog imena se trebaju usaglasiti sve države članice Evropske unije,piše RSE.
Peter Sorensen ima veće diplomatsko iskustvo u evropskim strukturama, nego u Danskoj – državi iz koje dolazi. Bio je šef delegacije u Skoplju i Sarajevu, a tokom UNMIK administracije na Kosovu obavljao je nekoliko funkcija.
Trenutno je na funkciji visokog savjetnika u Službi za spoljnu akciju EU, instituciji u kojoj potpada proces normalizacije odnosa Srbije i Kosova.
Diplomatski izvori iz EU kažu za RSE kako se očekuje da će Peter Sorensen imati isključivo funkciju izaslanika za dijalog. Miroslav Lajčak, odlazeći specijalni predstavnik EU, je u funkciji imao „i ostala pitanja regiona“.

1250x600

1084x550

Peter Sorensen predložen za novog predstavnika EU za dijalog Srbije i Kosova

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: peter-sorensen