Kina je vjerovatno rasporedila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u tri polja sa silosima i ne pokazuje spremnost za razgovore o kontroli naoružanja, navodi se u nacrtu izvještaja Pentagona koji ukazuje na rastuće vojne ambicije Pekinga.
Kina proširuje i modernizuje svoj arsenal brže nego bilo koja druga nuklearno naoružana sila. Peking je izvještaje o vojnom jačanju opisao kao pokušaje da se „okleveta i ocrni Kina te namjerno obmane međunarodna zajednica“.
Prošlog mjeseca američki predsjednik Donald Tramp rekao je da možda radi na planu denuklearizacije sa Kinom i Rusijom. Međutim, u nacrtu izvještaja Pentagona, u koji je Rojters imao uvid, navodi se da Peking ne djeluje zainteresovano.
- Ne vidimo nikakvu spremnost Pekinga da se upusti u takve mjere ili u sveobuhvatnije razgovore o kontroli naoružanja - stoji u izvještaju.
Posebno se navodi da je Kina vjerovatno smjestila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u silosima u blizini kineske granice sa Mongolijom, što je najnovije u nizu takvih lokacija. Pentagon je ranije izvještavao o postojanju tih polja, ali ne i o broju raspoređenih projektila.
Nacrt izvještaja Pentagona ne navodi moguće ciljeve novo raspoređenih projektila. Američki zvaničnici su napomenuli da se izvještaj može izmijeniti prije nego što bude upućen zakonodavcima.
U izvještaju se navodi da se kineski arsenal nuklearnih bojevih glava tokom 2024. godine i dalje kretao u rasponu nešto iznad 600, što odražava „sporiji tempo proizvodnje u poređenju sa prethodnim godinama“.
Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u toku i da je zemlja na putu da do 2030. godine ima više od 1.000 bojevih glava.
Kina je saopštila da se pridržava „nuklearne strategije samoodbrane i politike nekorišćenja nuklearnog oružja kao prvog“.
Tramp je rekao da želi da Sjedinjene Američke Države ponovo započnu testiranje nuklearnog oružja, ali nije jasno u kojem obliku bi se to moglo odvijati.
Opsežan izvještaj Pentagona detaljno opisuje kinesko vojno jačanje i navodi da Kina očekuje da će biti u stanju da se bori i pobijedi u ratu protiv Tajvana do kraja 2027. godine.
Kina, koja Tajvan smatra dijelom svoje teritorije, nikada se nije odrekla upotrebe sile radi ponovnog ujedinjenja, kako se to naziva u Pekingu, sa ostrvom.
Peking je, prema izvještaju, usavršavao svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana, uz napomenu da bi jedna od opcija mogla uključivati udare na udaljenosti od 1.500 do 2.000 nautičkih milja od Kine.
- U dovoljnom obimu, takvi udari mogli bi ozbiljno ugroziti i poremetiti prisustvo SAD-a u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji - dodaje se u izvještaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pentagon upozorava: Kina gomila interkontinentalne rakete na granici s Mongolijom

Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingronu.
Tri vojnika su ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije.
Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli s američkim.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Stotine američkih vojnika su u istočnoj Siriji u međunarodnoj koaliciji za suzbijanje djelovanja ekstremističke grupe Islamska država koja je prije tačno deset godina nakratko zauzela Palmiru, poprište današnjeg napada.
Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

1250x600

1084x550

Pentagon: Dva američka vojnika i prevodilac ubijeni u Siriji

Prema usvojenom Zakonu o odobrenju za nacionalnu odbranu za 2026. godinu američki Kongres je izglasao da SAD ne mogu smanjiti svoje snage u Evropi ispod 76.000 vojnika bez podnošenja procjene i potvrđivanja Kongresu da takav potez ne bi naštetio sigurnosnim interesima SAD-a ili NATO-a.
Prijedlog zakona ograničava smanjenje broja vojnika u Južnoj Koreji ispod 28.500 pri čemu bi svako smanjenje broja vojnika zahtijevalo bi od Pentagona da uvjeri Kongres da odvraćanje od Sjeverne Koreje neće biti oslabljeno, potvrdi da su konsultovani saveznici i pruži opravdanje za nacionalnu sigurnost i procjenu regionalnog uticaja.
Zakon takođe zahtijeva od SAD-a da zadrže poziciju Vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu (SACEUR), najviše vojne funkcije NATO-a, dodatno utvrđujući ulogu koju je tradicionalno imao američki general.
Ova ograničenja uslijedila su nakon izvještaja da je Pentagon razmatrao smanjenje snaga u Evropi i Južnoj Koreji, pa čak i odustajanje od pozicije SACEUR-a.
Tokom sastanka prošle sedmice sa američkim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost i evropskim liderima, američki zvaničnici su rekli svojim kolegama da Evropa mora biti spremna da snosi najveći teret odbrambenih odgovornosti NATO-a do 2027. godine, rekla su za Fox News Digital tri evropska zvaničnika upoznata sa sastankom.
SAD planira zadržati poziciju glavnog komandanta za evropska pitanja (SACEUR), ali će ponuditi neke druge visoke vojne pozicije u NATO-u evropskim zemljama. Takođe su napomenuli da Vašington nema kratkoročnih planova za velika smanjenja broja vojnika u Evropi.
- Bili smo vrlo jasni u potrebi da Evropljani predvode konvencionalnu odbranu Evrope. Posvećeni smo radu kroz mehanizme koordinacije NATO-a kako bismo ojačali savez i osigurali njegovu dugoročnu održivost dok evropski saveznici sve više preuzimaju odgovornost za konvencionalno odvraćanje i odbranu u Evropi - rekao je portparol Pentagona Kingsli Vilson u odgovoru.
Ranije ove godine, vojska je povukla rotirajuću brigadu stacioniranu uglavnom u Rumuniji nazad u Sjedinjene Države, što je navelo evropske saveznike da se zapitaju da li bi taj potez mogao signalizirati početak šireg povlačenja američkih snaga na istočnom krilu NATO-a.

Kongres pokušava spriječiti Pentagon da smanji broj američkih trupa u Evropi i Južnoj Koreji

Generali u američkoj vojsci izgubili su povjerenje u ministra rata Sjedinjenih Američkih Država, Pita Hegseta, zbog njegovih javnih nastupa i potpunog rasula u Pentagonu pod njegovim rukovodstvom, objavio je Washington Times.
Prema pisanju ovog medija, Hegset je izgubio povjerenje i poštovanje generala zbog javnog „pretjeranog samopromovisanja“, koje se široko smatra neprofesionalnim, kao i zbog kadrovskih odluka bivšeg televizijskog voditelja, što je dovelo do neviđenog i opasnog odliva kadrova iz Pentagona.
Brojni visoki oficiri opisali su Hegsetov govor od 30. septembra, održan pred stotinama generala i admirala okupljenih u bazi marinaca Kvantiko u Virdžiniji, kao prekretnicu u načinu na koji se njegov stil vođenja, stav i ukupna kompetentnost doživljavaju u najvišim slojevima američkih oružanih snaga.
Viši zvaničnici taj su govor nazvali „sramotnim“ i toliko teatralnim da je bio „ispod nivoa institucije“.
- To je bilo ogromno gubljenje vremena. Ako nas je ikada imao, tada nas je izgubio - rekao je jedan sadašnji general američke vojske za The Washington Times.
Hegsetova odluka da okupi sve generale na jednom mjestu, a potom im održi govor, ocijenjena je kontroverznom iz više razloga. Prije svega, okupljanje američkih generala iz cijelog svijeta u Virdžiniji smatralo se potencijalnim bezbjednosnim rizikom, kao i davanjem prostora za nestabilnost u regionima gdje SAD imaju vojno prisustvo i uticaj.
S druge strane, govor u kojem je Hegset kritikovao vojnike zbog dugih brada, govorio o „manjku discipline“ i iznosio slične bizarne tvrdnje, doveo je do potpunog urušavanja povjerenja između generala i ministra rata.
Pored toga, Hegset već nekoliko mjeseci sprovodi interne istrage i kampanju unutar Pentagona, nakon što su u javnost procurile poruke iz grupnog razgovora na aplikaciji Signal, u kojem se raspravljalo o američkim napadima na Jemen.
Kroz nova pravila, Hegset je suštinski isključio tradicionalne medije iz Pentagona, smijenio veliki broj saradnika, te pokrenuo interne potrage za osobama koje smatra odgovornima.
Uprkos svemu, predsjednik SAD-a Donald Tramp javno hvali Hegseta, te je, kako navodi Washington Times, jasno da do njegove smjene neće doći.

Rasulo u Pentagonu: Generali više ne vjeruju američkom ministru rata

Pentagon je sinoć potvrdio plan da smanji svoju vojnu misiju u Iraku, a američki zvaničnik izjavio je da će Bagdad preuzeti vođenje borbe protiv ostataka Islamske države na svojoj teritoriji.
Prema planu, SAD i njihovi saveznici fokusiraće se na borbu protiv ostataka Islamske države u Siriji, dok će većina njihovog osoblja biti premještena u irački Kurdistan, rekao je za Reuters je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
SAD su početkom 2025. imale oko 2.500 vojnika u Iraku i više od 900 u susjednoj Siriji, kao dio koalicije formirane 2014. protiv Islamske države. Nakon tranzicije, u Iraku će ostati manje od 2.000 američkih vojnika, većinom u Erbilu. Manji broj će ostati u Bagdadu, gdje će raditi na pitanjima bezbjednosne saradnje, a ne na borbi protiv ISIS-a.
- ISIS više ne predstavlja trajnu prijetnju vladi Iraka niti teritoriji SAD. To je veliko dostignuće koje nam omogućava da odgovorno prenesemo vođstvo na Irak- izjavio je visoki zvaničnik odbrane.
Sporazum je značajan za iračku vladu, koja dugo upozorava da američke trupe privlače napade grupa povezanih s Iranom. SAD su prošle godine pristale da se povuku iz baze Ain al-Asad u provinciji Anbar i predaju je Iraku, a taj proces je i dalje u toku.
Zvaničnik nije ponudio vremenski okvir. Iako su ranije najavljeni planovi za povlačenje iz Sirije, taj proces zavisi od situacije na terenu i za sada se nije promijenio.
Vašington izražava zabrinutost zbog prisustva boraca Islamske države u Siriji i rizika da bi hiljade zarobljenih mogli biti oslobođeni.
Predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, bivši lider Al Kaide, predvodio je pobunjenike koji su prošle godine srušili vladu Bašara al-Asada. Američki predsjednik Donald Tramp sastao se s njim u Rijadu u maju.
Lideri Bliskog istoka i njihovi zapadni saveznici upozoravaju da bi Islamska država mogla iskoristiti političku nestabilnost u Siriji da se ponovo učvrsti.

Pentagon planira smanjenje misije u Iraku, fokus se prebacuje na Siriju

Američki ministar odbrane Pit Hegset otpustio je šefa obavještajne agencije Pentagona, samo nekoliko sedmica nakon što je Bijela kuća osudila procjenu američkih udara na Iran.
General-potpukovnik Džefri Kruz više neće biti šef Američke odbrambene obavještajne agencije (DIA), saopšteno je iz Pentagona.
Dva druga visoka vojna komandanta u Pentagonu su takođe smijenjena, navodi BBC, prenosi Srna.
Ministarstvo odbrane nije ponudilo nikakvo neposredno objašnjenje o otpuštanjima.
Američki predsjednik Donald Tramp u junu je odbacio izvještaj DIA koji je procurio u javnost, a u kome se navodi da su napadi na Iran samo unazadili njegov nuklearni program za nekoliko mjeseci.
Bijela kuća je proglasila procjenu agencije "potpuno pogrešnom".
Tramp je rekao da su nuklearni objekti u Iranu potpuno uništeni i optužio medije za "pokušaj omalovažavanja jednog od najuspješnijih vojnih udara u istoriji".
Govoreći na samitu NATO-a, Hegset je rekao da je izvještaj sastavljen na osnovu loših obavještajnih podataka i da FBI istražuje curenje informacija.

Smijenjen šef obavještajne službe Pentagona

Ambasada Kine u Singapuru je danas kritikovala "provokativne" izjave ministra odbrane SAD Pita Hegseta u tom gradu kojima je upozorio na vojne ambicije Pekinga u azijsko-pacifičkoj oblasti.
Hegset je danas rekao da se Kina priprema da "potencijalno upotrijebi vojnu silu" u Aziji i na Pacifiku.
- Prijetnja koju Kina predstavlja je realna i mogla bi da bude neposredna - rekao je Hegset u Singapuru tokom velikog godišnjeg foruma "Dijalog Šangrila" o bezbjednosti i odbrani u Aziji.
Hegset je rekao da Peking "želi da dominira i kontroliše" region i da "svaki dan vježba" za invaziju Tajvana.
Prema njegovim riječima, Peking se jasno priprema da promijeni ravnotežu snaga u azijsko-pacifičkom regionu.
U tom kontekstu SAD su region učinile svojim prioritetom i preorijentišu strategiju "sa ciljem odvraćanja svake agresije komunističke Kine", rekao je američki ministar odbrane.
Hegset je takođe ukazao na povećan broj incidenata sa kineskim brodovima u Južnom kineskom moru, rekavši da Peking ilegalno militarizuje tu oblast i da zauzima ostrva i ostrvca na koja, između ostalog, polažu prava i Filipini.
Ambasada Kine u Singapuru je ocijenila da Vašington, a ne Peking, povećava tenzije u tom regionu i tako stvara "rizik od rata".
Predstasvnik Kine na forumu, kontraadmiral Hu Gangfeng takođe je osudio Hegsetove "neosnovane optužbe" koje "siju nevolje, stvaraju podjele i podstiču na konfrontaciju i na destabilizaciju azijsko-pacifičkog regiona".
"Dijalog Šangrila" okuplja u Singapuru, gradu državi svake godine zvaničnike iz Azije i drugih Zemalja. Kina prvi put od 2019. godine tamo ove godine nije poslala visokorangiranog političkog zvaničnika.
Tenzije između SAD i Kine oživjele su povratkom američkog predsjednika Donalda Trampa na vlast i njegovim uvođenjem rekordno visokih carina Pekingu.&nbsp;

Kina osudila izjavu šefa Pentagona da Peking priprema vojnu intervenciju u Aziji i na Pacifiku

Američki ministar odbrane Pit Hegset izdao je naredbu kojom se od novinara zahtijeva da imaju zvaničnu pratnju u većem dijelu zgrade Pentagona, što je najnovije u nizu ograničenja Trampove administracije uvedenih za medije. 
 
Mjere, koje stupaju na snagu odmah, zabranjuju akreditovanim novinarima pristup većem dijelu sjedišta Ministarstva odbrane u Arlingtonu, osim ako nemaju zvanično odobrenje i pratnju, prenosi Rojters.
Iako je Ministarstvo odbrane i dalje posvećeno transparentnosti, podjednako je obavezno da zaštiti tajne obavještajne podatke i osjetljive informacije, čije neovlašćeno otkrivanje može ugroziti živote pripadnika američke vojske, naveo je Hegset u memorandumu.
Zaštitu poverljivih nacionalnih obavještajnih informacija i operativnu bezbjednost nazvao je „nepokolebljivim imperativom za Ministarstvo“.
&nbsp;Udruženje izvještača iz Pentagona, organizacija koja zastupa interese medija koji izvještavaju o američkoj vojsci, saopštilo je da nova pravila liče na „direktan napad na slobodu štampe“.
Odluka je, navodno, zasnovana na zabrinutosti za bezbjednost, iako su izvještači iz Pentagona decenijama imali pristup neobezbeđenim prostorijama i pod republikanskom i pod demokratskom administracijom, uključujući i period nakon 11. septembra 2001. godine, bez ikakve zabrinutosti čelnika Ministarstva odbrane, navodi se u saopštenju.
Od povratka predsjednika Donalda Trampa na dužnost u januaru, Pentagon je pokrenuo istragu o curenju informacija, koja je rezultirala slanjem trojice zvaničnika na administrativno odsustvo.
Od tradicionalnih medijskih organizacija, uključujući Njujork tajms, Vašington post, CNN i NBC njuz, zahtijevano je da napuste svoje kancelarije u Pentagonu, kako bi se doveli novi mediji, uključujući one koji su tradicionalno naklonjeni Trampu, kao što su Njujork post, Brajtbart, Dejli Caller i One America News Netvork.
&nbsp;Trampova administracija je primijenila detektor laži kako bi istražila curenja informacija, a nekim zvaničnicima Ministarstva za unutrašnju bezbjednost rečeno je da bi mogli biti otpušteni zbog odbijanja poligrafa.
Hegsetova naredba zahtijeva od izvještača iz Pentagona da prihvate odgovornost za zaštitu obavještajnih i osjetljivih informacija, a svima će biti izdate nove akreditacije, koje će ih vidljivije identifikovati kao novinare.

Nova ograničenja za medije u Pentagonu

Vojska SAD je od sredine marta pogodila više od 1.000 meta u Jemenu, gdje Vašington vodi vazdušne napade protiv pobunjenika Huti, saopštilo je sinoć Ministarstvo odbrane SAD.
Huti, koji kontrolišu velike djelove Jemena, ciljaju brodove od kraja 2023. godine na Crvenom moru u znak solidarnosti sa Palestincima u Pojasu Gaze, koji je razoren ratom između palestinskog pokreta Hamas i Izraela.
Pobunjenici u Jemenu preuzimaju odgovornost i za raketne napade direktno na Izrael, koji tvrdi da ih presrijeće.
- Od 15. marta, napadi Centkoma (američke komande za Bliski istok) pogodili su više od 1.000 meta, ubili borce i vođe pobunjenika Huti i umanjili njihove kapacitete - rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.

Pentagon: SAD su od sredine marta napale više od 1.000 meta u Jemenu

Šef osoblja američkog ministra odbrane Pita Hegseta, Džo Kasper napušta ovu poziciju, objavljeno je iz Pentagona. Ovim se dodatno produbila kriza koja potresa ovu instituciju već nekoliko dana.
Samo tokom prethodne sedmice, tim kontroverznog Hegseta napustili su brojni važni saradnici, uključujući njegovog najbližeg savjetnika Dana Koldvela.
Kasper je već peta osoba koja je napustila Pentagon u nekoliko dana, a sve je povezano s istragom zbog "curenja" tajnih i povjerljivih informacija iz Ministarstva odbrane.
Skandal koji je pokrenuo istragu desio se sredinom marta, kada je otkriveno da su brojni saradnici Donalda Trampa, predsjednika SAD-a, planove za američki napad na Jemen dijelili na aplikaciji Signal.
Iako niko od osoba uključenih u ovaj skandal, između ostalih i Hegset, nije dobio otkaz ili sam napustio funkciju, ova situacija dovela je do krize u Pentagonu.
Hegset je pokrenuo istragu zbog činjenice da njegovi saradnici, kako tvrdi, dijele informacije s medijima, te je nekoliko osoba poslato na neplaćeni odmor, a zatim i uklonjeno.
Kako piše Politico, u Pentagonu je trenutno "potpuni haos", a Hegset trenutno nema šefa osoblja, zamjenika šefa osoblja i glavnog savjetnika.

Sve veća kriza u Pentagonu: Trampovog ministra odbrana napustio još jedan saradnik

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Amerikanci i Rusi dva sata razgovarali u Davosu: ''Sve je bilo vrlo pozitivno''

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Sjeverna Makedonija: Vozio 293 kilometara na sat i objavio video na društvenim mrežama

Nekada najbolji odbrambeni igrač svijeta je kao selektor oborio sve negativne rekorde crnogorske rukometne reprezentacije - "lavovi" su pod vođstvom Didijea Dinara bili akteri utakmice sa najviše golova u istoriji evropskih prvenstava (izgubili 41:40), a grupu D su završili sa 121 primljenim pogotkom na tri utakmice.
- Mislim da smo u prvoj utakmici dali mnogo, baš mnogo. Doživjeli smo veliko razočaranje protiv Farskih Ostrva, a na trećoj utakmici nam je takođe trebalo mnogo motivacije. Ovo je bio težak meč za igranje. Treća utakmica je nešto drugo, jer smo bili razočarani što se nijesmo kvalifikovali. 
Zbog toga smo doživjeli tri poraza, ali uz dobru prvu utakmicu. Zaslužili smo nešto drugačije. Znamo da bi, da smo odigrali neriješeno na prvoj utakmici, takmičenje izgledalo drugačije. Ali, znamo i da uz psihološko stanje ponekad stvari budu drugačije. Doživjeli smo tri poraza i svi smo, naravno, nezadovoljni- poručio je Dinar <a href="https://rtcg.me/sport/rukomet/802542/dinar-naravno-da-zelim-da-ostanem-selektor.html">za RTCG.</a>
Komentarisao je i ogroman broj primljenih golova i lošu odbranu.
- Da, da, da. Ja sam bio kralj odbrane. Ali, problem je biti kralj tokom igračke karijere i imati način da se odbrana organizuje. Potrebne su nam i rotacije. (1:16) Kada želimo da promijenimo pozicije tri i četiri, nemamo zamjene da bismo uvijek mogli to da uradimo. Imamo pivota koji brani na trojci, a zamjene koje ulaze igraju dvojku. Uvijek moramo da pravimo gimnastiku da bismo mijenjali stvari, a potrebne su nam stalne rotacije. Iz grešaka se uvijek uči i mora se nastaviti sa napretkom. Vidjeli smo i Bakića, mladog igrača, kojem je potrebno više prostora da bi igrao i učio. I potrebno je da se neke stvari obnove i da se izvuku pouke iz onoga što se desilo kako bismo se popravili. Danas, naravno, nije dobro, ali sada imamo kvalifikacije protiv Finske, s kojom smo već igrali. Imamo i želju da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo, jer ovo nije posljednja prilika- kazao je selektor.
Govorio je i tome da li su on i igrači razočarani, kao i o očekivanjima za dalje.
- Ne, ne, ne bi trebalo biti razočaran. Mi smo tim. U timu se uvijek pobjeđuje zajedno, gubi zajedno i uči zajedno. Sada ne bi trebalo tražiti krivca, jer kada su stvari vruće svi smo ljuti. Trebalo bi tražiti rješenja i razmišljati hladne glave. Dakle, razočarani jesmo zbog poraza, ali moramo da učimo- poručio je Dinar.

Dinar: Mi smo tim, pobjeđujemo i gubimo zajedno, želim da ostanem selektor

Prioritet Vlade u prva dva kvartala ove godine biće obaveze koje se odnose na zatvaranje preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopšteno danas na prezentaciji Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), u konsultacijama o tom dokumentu učestvovali su predstavnici Odbora za evropske integracije Skupštine, članovi pregovaračke strukture i nevladinih organizacija.
&nbsp;Državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović je pojasnila da Program pristupanja predstavlja najvažniji strateški dokument u pregovaračkom procesu i da obuhvata obaveze za ovu i narednu godinu.
&nbsp;- Pred Crnom Gorom je, shodno dosadašnjoj praksi, veliki broj obaveza u okviru samog dokumenta, ali da je neophodno napraviti jasnu razliku između onih koje proizilaze iz završnih mjerila, odnosno zatvaranja pregovaračkih poglavlja- navela je Papović.
&nbsp;Ona je istakla da su upravo te obaveze prioritet Vlade i pregovaračke strukture u prva dva kvartala 2026. godine, kada je predviđen rok za njihovu realizaciju, a sve u cilju zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.
&nbsp;Kako je kazala Papović, od ukupno 564 akta, od čega je 490 planirano za 2026. godinu, 122 obaveze direktno su vezane za ispunjenje mjerila i zatvaranje poglavlja, i to 22 strateška akta, 48 zakona i 52 podzakonska akta.
&nbsp;Ona je naglasila da je izuzetno važno da Crna Gora do kraja naredne godine završi pregovarački proces, navodeći da su rokovi kratki.
&nbsp;Papović je, imajući u vidu značaj uloge i djelovanja civilnog društva u procesu pristupanja države EU, pozvala predstavnike nevladinih organizacija da se uključe i doprinesu kako bi se kvalitetno i na vrijeme završio posao.
&nbsp;Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU Denis Vukotić je kazao da Program pristupanja predstavlja ključni strateški dokument evropske integracije.
&nbsp;Njime se, kako je pojasnio, definišu obim i dinamika reformi neophodnih za usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije i koji se, uslijed kontinuiranog razvoja pravne tekovine EU, ažurira na godišnjem nivou kako bi odražavao najnovije izmjene i osigurao usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima.
&nbsp;On je pojasnio da je izrada tog dokumenta započeta tokom četvrtog kvartala prošle godine, sa ciljem da se dokument uskladi sa novom pravnom tekovinom EU iz perioda od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025, kao i sa dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških dokumenata neophodnih za finalizaciju pristupnih pregovora do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Priprema Programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 podrazumijevala je detaljnu analizu 2.625 akata Unije, pri čemu su relevantni propisi koji se prenose u nacionalni pravni poredak pretočeni u planske obaveze sadržane u Programu- naveo je Vukotić.
&nbsp;Kako je pojasnio, Program je koncipiran tako da jasno razdvaja aktivnosti koje predstavljaju neposredan preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se sprovode u okviru redovnog procesa daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
&nbsp;- Aktivnosti od ključnog značaja za zatvaranje poglavlja planirane su u prva dva kvartala godine, u skladu sa praksom Evropske komisije prema kojoj sve obaveze moraju biti realizovane najmanje četiri mjeseca prije planiranog zatvaranja pregovaračkih poglavlja- kazao je Vukotić.
&nbsp;Šefica Odsjeka za poljoprivredu i ribarstvo u Ministarstvu evropskih poslova Granica Kovačević Petrić predstavila je statistički aspekt dokumenta, ukazavši na obim obaveza u okviru strateškog i zakonodavnog okvira po godinama, sa posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja i institucije sa najvećim brojem planiranih obaveza.
&nbsp;Ona je istakla da je Nacrtom Programa pristupanja najveći broj obaveza planiran u šest pregovaračkih poglavlja: 14 – Saobraćajna politika (81 obaveza); 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza); 1 – Sloboda kretanja robe i Poglavlje 13 sa istim brojem obaveza (55 obaveza); 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37 obaveza) i 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28 obaveza).
&nbsp;Kovačević Petrić je istakla da su najviše obaveza planirali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede (94), Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (80), Ministarstvo finansija (62), Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (41), Ministarstvo ekonomskog razvoja (38) i Ministarstvo saobraćaja (36).

Tag: pentagon