Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da je saglasan sa konstatacijom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) van snage stavio Zakon o javnim nabavkama, ali i podvukao da je to učinjeno još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-evropska-komisija-potvrdila-da-sporazum-sa-uae-nije-dobar&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Saglasan - ali Zakon o javnim nabavkama je stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske. Tada su svi ćutali: poslanici, institucije, NVO - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) nadovezujući se na izjavu Milatovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1930723015022514387&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Samardžić pita je li cijena te tišine bila IBAR, put u EU, ili grantovi.
- Licemjerje i truli kompromisi - to je suština naše politike - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Zakon o javnim nabavkama stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske

Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da Ministarstvo odbrane tvrdi da je pravni okvir za nabavku patrolnih brodova Međuvladin sporazum, koji još uvijek nije stupio na pravnu snagu jer ga Francuska nije ratifikovala.
Samardžić pita da li je ovo potvrda nezakonite nabavke brodova?
On podsjeća da nije bilo tendera, iako je to bila obaveza prema Crnoj Gori i EU regulativi o javnim nabavkama, jer se ne radi o G2G ugovoru.
Napominje i da u trenutku potpisivanja Ugovora, ni Sporazum ni Tehnički aranžman nisu bili na pravnoj snazi.
- Dakle, ne postoji pravni osnov za nabavku brodova - konstatuje Samardžić.
Prema njegovim riječima, s porinućem brodova, mogle bi da isplivaju i nezakonitosti.&nbsp;
- Imajući u vidu kako su “časno” nabavljeni, primjerenije bi bilo da ih nazovu San Trope i Dom Perinjon. Kum na krštenju: Danilo Jedan - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1915393714781835405%3Ft%3D3mme4lEq9YApYnWsatB_5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavjestajno bezbjednosnog sektora Aleksa Bečić saopštio je da danas u brodogradilištu "Kership" u Francuskoj zvanično počinje gradnja novih patrolnih brodova za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore.
Bečić je kazao da će novi brodovi nositi imena "Petar I Njegoš" i "Petar II Njegoš".

Samardžić: Kako su “časno” nabavljeni, brodovi bi trebalo da se nazovu San Trope i Dom Perinjon, kum - Danilo Jedan

Sad se i ambasadorka ograđuje izjavom da Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire - poručio je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić osvrnuvši se na odgovore An Mari Maske na pitanja o kupovini patrolnih brodova&nbsp;
Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Vlada Crne Gore dala tumačenje da su pravni osnov za zaključenje ugovora o kupovini brodova: Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman - a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora - Maske je poručila da obje zemlje podliježu svom nacionalnom zakondavstvu, i da svaka za ovaj ugovor ima svoj poseban okvir.
- Polako stvari izlaze na čistac. Džaba svo “podmetanje” od Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore i usvajanje u Skupštini kad Tehnički aranžman nije međunarodni ugovor iz člana 9. Ustava i nema primat nad domaćim zakonodavstvom &nbsp;- istakao je Samardžić osvrnuvši se na njen <a href="https://etv.me/politika/maske-evropski-put-crne-gore-zahtijeva-dosljednost-izmedu-rijeci-i-djela">odgovor</a>.
Vlada i Ministarstvo odbrane, poručuje Samardžić, moraju javnosti odgovoriti na osnovu kog pravnog okvira je zaključen ugovor sa privatnom kompanijom bez tendera i građani kreditno zaduženi skoro 150 miliona eura - s obzirom na to da je odavno potpuno jasno da brodovi nijesu kupljeni putem međudržavnog sporazuma.
- Tvrdim, a još niko me nije faktima demantovao: Crna Gora nije imala pravni okvir za zaključenje Ugovora i brodovi su nabavljeni nezakonito - suprotno pravnoj regulativi EU i Crne Gore, kao i da je čitav posao nezakonito oslobođen obaveze plaćanja PDV-a, od cca 27 miliona eura - dodao je Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Sad se i francuska ambasadorka ograđuje da nemamo iste pravne okvire, brodovi su nabavljeni nezakonito

Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore, poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić ministru odbrane Draganu Krapoviću, komenatišući njegovu izjavu za TV Prva o nabavci brodova iz Francuske. 
Krapović je kazao da je potpisan ugovor na osnovu sporazuma između Crne Gore i Francuske. 
- Međudržavni sporazum je nama omogućio da zaobiđemo Zakon o javnim nabavkama, Zakon o PDV-u i Carinski zakon - kazao je Krapović. 
Samardžić je tim povodom uputio nekoliko pitanja Krapoviću.
- Sve i da je tačno da je ovo pravni osnov za “zaobilaženje” tendera, a dokazao sam ranije da nije, kako ste mogli potpisati Komercijalni ugovor a da u tom trenutku čak ni vaš izmišljeni “pravni osnov” nije bio na snazi? Na osnovu čega ste onda potpisali Ugovor - pitao je Samardžić Krapovića. 
On pita ministra i da li je upoznat sa činjenicom da u Francuskoj sve ovakve Sporazume o saradnji u oblasti odbrane potvrđuje (ratifikuje) Parlament kroz zakon?
- Da li ste upoznati sa činjenicom da još ni Vlada Francuske nije uputila Predlog zakona Parlamentu, te da je dug put do njegovog stupanja na snagu? Da li su Vas pravnici upozorili na član 14 koji decidno definiše kad Sporazum stupa na snagu i da li je Sekretarijat za zakonodavstvo o ovom pravnom faktu upozorio Vladu prije davanja saglasnosti za potpisivanje Komercijalnog ugovora? Da li ste svjesni da, premijerov i vaš, čak i izmišljeni pravni osnov za potpisivanje Komercijalnog ugovora sa prvatnom kompanijom bez tendera, nije bio na snazu kada ste isti zaključili, pa nijeste imali ama bas nikakav pravni osnov da, kako vi kažete,“zaobiđete” naše zakone - naveo je Samardžić na mreži X.
On podsjeća da se Krapović poziva da je Tehnički aranžman.
- Koji ste uz Sporazum “podmetnuli” Skupštini da ga usvoji kroz zakon, pravni osnov za “zaobilaženje” zakona o porezu i carini, jer ima snagu međudržavnog ugovora. Podsjetiću vas da ovaj Tehnički aranžman, nije predviđen da se ratifikuje i da ga francuska strana neće ratifikovati (potvrditi). Glede toga, pitam vas i Vladu Crne Gore da li ste sigurni da TA ima snagu međudržavnog sporazuma iz član 9 Ustava koji mu daje primat nad domaćim zakonodavstvom, ako ga potvrđuje samo jedna strana - pita Samardžić. 
Priznati međunarodni pravnici koje je, kako navodi Samardžić, konsultovao tvrde da, sporazum koji nisu potvrdile (ratifikovale) obje strane nema snagu međudržavnog ugovora iz člana 9 Ustava CG i nema primat nad domaćim zakonodavstvom.
Pita što ćemo sad sa carinom i 25 miliona eura poreza.
- Da se ne bi opet pozivali na francusku stranu, da jasno naglasim, država Francuska nema ama baš nikakve veze sa našim unutrašnjim procedurama, već je isključivo crnogorska strana odgovorna za zakonitost postupka kupovine brodova od privatne kompanije bez tendera. Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore - zaključio je Saamrdžić.

Samardžić Krapoviću: Usvajanje Zakona o kupovini patrolnih brodova jedini način da izađete iz pravnog galimatijasa

Ministar odbrane Dragan Krapović, na poziv ministra odbrane Republike Francuske Sebastijena Lekornija, učestvuje na Sajmu pomorske odbrambene industrije „EURONAVAL“, od 4. do 7. novembra u Parizu, a kako je saopšteno iz njegovog resora, upriličena je i protokolarna razmjena potpisa Komercijalnog ugovora sa kompanijom „Kership“ o nabavci patrolnih brodova.&nbsp;
- Ova nabavka predstavlja važan korak za dalju modernizaciju nacionalnih mornaričkih kapaciteta i do sada najveći projekat u okviru saradnje Crne Gore i Francuske na polju odbrane - kazali su u njegovom resoru.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, posjeta sajmu bila je prilika za susret sa francuskim kolegom, Sebastijenom Lekornijem, sa kojim je ministar Krapovic razgovarao o bilateralnoj saradnji Crne Gore i R. Francuske u domenu odbrane i modalitetima za njeno dalje unapređivanje.
Krapović i Lekorni razgovarali su o daljim planovima za modernizaciju Vojske Crne Gore, aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji, kao i o doprinosu Crne Gore i Francuske kolektivnom sistemu bezbjednosti.
- Ministri odbrane Crne Gore i Francuske su izrazili zadovoljstvo susretom i zaključili da Crna Gora i Francuska njeguju kvalitetnu bilateralnu odbrambenu saradnju, koja se bazira na uzajamnoj podršci među saveznicima, što predstavlja odličnu osnovu za pružanje adekvatnog odgovora na bezbjednosne izazove sa kojima se međunarodna zajednica suočava - poručuju iz Ministarstva.
„EURONAVAL“ je, kako navode, jedan od globalno najznačajnijih događaja u domenu pomorske odbrane, koji okuplja evropske i internacionalne kompanije u čijem fokusu su tehnološke inovacije i modernizacija mornaričke i pomorske opreme.
Tokom posjete Sajmu, Krapović se upoznao sa ponudama međunarodnih izlagača i liderima u proizvodnji visokotehnološke opreme u pomorskoj industriji, namijenjene zaštiti pomorskih područja i očuvanju bezbjednosti na moru.

Potpisan Komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda

Posao sa kupovinom dva patrolna broda od francuskog brodogradilišta Keršip odrađen je na „neobjašnjiv i poludivlji“ način, poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić u emsiji „Drugačija radio veza“ podgoričke Antene M.&nbsp;
Glasovima 43 poslanika juče je u Skupštini usvojen Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane Crne Gore i ministra odbrane Francuske, o nabavci dva patrolna broda u vrijednosti od 120 miliona eura.
Samardžić poručuje da je ministar odbrane Dragan Krapović juče priznao ono što admiral danima tvrdi, da je ugovor komercijalni&nbsp;
- A kako možemo komercijalni ugovor sklopiti po proceduri za G2G ugovor (između dvije Vlade), to nikome nije jasno - ukazuje Samardžić.&nbsp;
Samardžić potvrđuje da je ovakvo usvajanje u parlamentu bilo potrebno da bi se stvorio pravni osnov da se izbjegne tender za kupovinu brodova.&nbsp;
- Formalno pravno je stvoren samo pravni osnov znate za šta - samo za oslobađanje od 25 miliona eura poreza - objašnjava Samardžić.&nbsp;
Kaže da je na osnovu prijedloga o saradnji u oblasti odbrane potpisan tehnički aranžman koji se tiče samo ministra odbrane i koji neće razmatrati francuska Vlada ni parlament.&nbsp;
- Juče je ministar pročitao jedan član zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora, ali nije drugi, jer drugi govori o tehničkim dokumentima u koje spada i ovaj. Takođe je dodao da ima informaciju da će sporazum biti ratifikovan u francuskom parlamentu. Sporazum hoće, ali tehnički aranžman neće, jer taj tehnički aranžman je samo dogovor o implementaciji da agencija Ministarstva odbrane Francuske pomaže nama u implementaciji komercijalnog ugovora - naglašava admiral u penziji.&nbsp;
Samardžić je govorio i o polemici koju je vodio sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem putem medija, naglašavajući da nijednog trenutka nije optužio MO ni ministra Krapovića za bilo kakvi vid korupcije već je, kako kaže, potencirao sporne pravne aspekte prilikom sklapanja ugovora za francuskom firmom.
On kaže da su finansijski aspekt tehničkog aranžmana ugovarali predstavnici Ministarstva finansija.
Na pitanje zašto je Ministarstvu odbrane bilo bitno da se u parlamentu usvoji pomenuti Zakon, Samardžić odgovara:
- Postoje dva načina za kupovinu vojne opreme. Jedan je po međunarodnom ugovoru, to je tzv. G2G sporazum između dvije vlade, takav sporazum je oslobođen tendera. Međutim, kada država sklopi takav ugovor, neophodno je da o tome obavijesti i Evropsku komisiju - kaže Samardžić.
On je dodao da postoji i drugi način,odnosno komercijalni ugovor za što mora da postoji tender prema zakonu o javnim nabavkama u kome postoji nekoliko postupaka, koji su tačno definisani.&nbsp;
- Mi nijesmo izabrali nijedan postupak, nije bilo tendera, predstavili smo da je to međunarodni sporazum a sad na kraju vidimo da nije nego komercijalni što je ministar Krapović juče u parlamentu decidno priznao. Usvajanjem zakona ništa se nije dobilo po pitanju toga da imamo pravni osnov za zaključivanje komercijalnog ugovora. Imamo samo pravni osnov za oslobađanje čitavog posla od PDV - akcentuje sagovornik Antene M.
Ministar kompromitovan čitav sistem komandovanja&nbsp;
Samardžić je komentarisao i odluku ministra odbrane Dragana Krapovića da okonča aktivnu službu načelnika Generalštaba, generala Zorana Lazarevića, dok je on još na čelu VCG.&nbsp;
Samardžić navodi da je ministar Krapović donošenjem odluke o razrješenju Lazarevića, doveo u nezgodnu situaciju i samog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.&nbsp;
Poručuje da Krapović nije sačuvao ni svoje, ni dostojanstvo generala Lazarevića, te da je kompromitovan čitav sistem komandovanja.&nbsp;
Ukazuje da je neprihvatljiv način na koji ministar Krapović govori o generalu Lazareviću.
- Vi kao ministar svako aktuelno vojno lice morate da štitite, posebno prvog saradnika - kazao je Samardžić.&nbsp;
On navodi kako ga je strah od zalaganja Andrije Mandića da se odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost više ne donose konsenzusom nego preglasavanjem i podsjeća na situaciju iz 2020. godine kada je Aleksa Bečić, tadašnji predsjednik Skupštine, zaprijetio da će u parlamentu biti izmijenjen zakon baš u tom dijelu, ukoliko ostali članovi Savjeta ne prihvate njegov ultimatum da na čelo GŠ dođe novi čovjek.&nbsp;
Admiral Samardžić bio je tada na službi u Briselu i otkriva da su ga tadašnji čelnici izvršne vlasti pitali za mišljenje o najboljem rješenju za čelo Vojske CG. Kaže da je i tada isticao da je general Lazarević „najbolji vojnik“ i najspremniji kojeg Crna Gora ima za načelnika Generalštaba.&nbsp;
- Imali smo tada sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, tada je predsjednik Milo Đukanović izašao sa prijedlogom da načelnik Generalštaba bude Lazarević. Međutim, Demokrate su izašle sa drugim prijedlogom, postavile su uslov, da njihov kandidat general Đurović mora biti izabran za načelnika Generalštaba i znate čime su prijetili? Pa neka me demantuju. Da će ići na donošenje zakona o Savjetu za odbranu i bezbjednost i da će zakonom precizirati da se glasa u Savjetu većinom! Sada se ponovo inicira da se to zakonski riješi, da se eliminiše predsjednik – navodi Samardžić
Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema
Samardžić, uprkos posljednjim dešavanjima, smatra da je Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema. Ukazuje, međutim, i da neki od najsposobnijih ljudi nijesu angažovani.&nbsp;
- Proći će dugo godina da ponovo izaberemo sistem vrijednosti koji smo mi izgradili za vrijeme nekadašnje ministarke odbrane Milice Pejanović Đurišić. Niko u školu nije otišao ko nije zaslužio, niko u misiju nije otišao ko nije zaslužio. Danas imamo da Ministarstvom odbrane upravlja jedna stranka, da se saopštenja šalju na odobrenje u centralu stranke, pa se onda puštaju u javnost. Ugled vojske i Ministarstva je srozan u očima javnosti - upozorava nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.

Samardžić: Zakon je samo pravni osnov da se ne plati PDV

Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da niko ne dovodi u pitanje Sporazum o saradnji sa Francuskom i Tehnički aranžman, o nabavci patrolnih brodoba, ali napominje da je ambasadorka Francuske An Mari Maske izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje - da li je Ugovor između Ministarstva odbrane Crne Gore i Kershipa, za Francusku, međudržavni (G2G) ili komercijalni.
Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske je za TVCG kazala da joj je žao što je ovaj projekat saradnje, kako je rekla, predmet instrumentalizacije zarad unutrašnje politike.&nbsp;
- Čini se, nažalost, da partijske svađe imaju prevagu nad opštim interesom u trenutku kada evro-atlanske integracije Crne Gore predstavljaju strateški cilj zemlje, za koji se istovremeno zalažu i članovi vladajuće koalicije (što je navedeno u kolacionom sporazumu) i predstavnici opozicije. U osnovi, čitav proces koji se odnosi na ovaj projekat je u skladu sa francuskim i crnogorskim pravnim okvirima. Za Francusku, svi elementi sporazuma su transparentni i opravdani i u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u ovakvim predmetima. U ovom sporazumu nema mjesta improvizaciji ili odsustvu profesionalnosti, niti prostora za manevrisanje čime bi se opravdale optužbe koje se čuju poslednjih dana (pa čak i sedmica) - navela je ona, između ostalog.
Samardžić je kazao da niko ne dovodi u pitanje Sporazum o saradnji sa Francuskom i Tehnički aranžman.
- Ambasadorka R.Francuske je izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje , da li je Ugovor između MO CG i Kershipa, za Francusku, međudržavni (G2G) ili komercijalni - naveo je Samardžić na mreži X.

Samardžić: Ambasadorka Francuske izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje - da li je ugovor za brodove međudržavni ili komercijalni?

Ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane dvije zemlje o nabavci dva patrolna broda u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore.
Krapović je to saopštio na sjednici Zakonodavnog odbora koji je prihvatio &nbsp;Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nabavci dva patrolna broda.
- Sva procedura da bi se Zakon usvojio je ispoštovan, imamo sva potrebna mišljenja koja su neophodna, između ostalih, Ministarstva finansija, Ministarstva vanjskih poslova kao i ministarstva evropskih poslova. Želim da zaključim da je ovaj predlog u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore - kazao je Krapović na današnjoj sjednici Zakonodavnog odbora.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter upitao je da li je ustaljena praksa da se na Zakonodavnom odboru potvrđuje tehnički Sporazum između Vlade i Vlade Francuske.
Krapović tvrdi da je nabavka patrolnih brodova najtransparentnija nabavka Ministarstva odbrane ikad.

Tamara Klikovac

Krapović: Nabavka patrolnih brodova u skladu je sa Ustavom i Zakonom

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca. 
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. 
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama. 
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

Spajić: Srpski jezik pitanje za Skupštinu, ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u vlasti

Former President of the Supreme Court Vesna Medenica has been sentenced to ten years in prison, while her son Miloš Medenica has been sentenced to ten years and two months, and both are ordered to pay fines of 50.000 euros each.
The first-instance verdict was delivered by High Court Judge Vesna Kovačević.
All defendants were found guilty. Miloš Medenica, Marko Vučinić, Nikola Raičević, Petar Milutinović, Jovan Miković, Vojin Perunović, Milorad Medenica, Marjan Bevanja, Stevo Karanikić, Ivana Kovačević, and Goran Jovanović are ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget as compensation for the damage caused.
Judge Kovačević stated that the judicial panel did not accept the indictment’s allegations that Vesna Medenica committed the criminal offence of forming a criminal organization. She was convicted of unlawful influence.
Pre-trial detention was ordered for Miloš Medenica, while Vesna Medenica was banned from leaving Kolašin and her passport was confiscated.
Marko Vučinić was sentenced to a consolidated prison term of six years and two months and fined 15.000 euros. He was also banned from leaving Podgorica and had his passport confiscated. Nikola Raičević was sentenced to eight years in prison and fined 20.000 euros.
Marko Popović was sentenced to one year in prison, Bojan Popović to six months, and Vasilije Petrović to one year. Milorad Medenica received a consolidated prison sentence of three years and two months. Luka Bakoč was sentenced to one year and four months and his detention was lifted. Radomir Raičević was sentenced to one year and four months, Darko Lalović to one year, and Petar Milutinović to three years in prison and an additional fine of 5.000 euross. Marjan Bevanja and Stevo Karanikić were each sentenced to four years, Ivana Kovačević to four and a half years and a fine of 15.000 euros, Goran Jovanović and Jovan Milović to three years and ten months each, and Vojin Perunović to two years.
According to the Special State Prosecutor's Office indictment, Miloš Medenica’s organization was created for the purpose of smuggling cigarettes and marijuana, as well as exerting unlawful influence on the adoption of court decisions.
Miloš and Vesna Medenica did not attend the pronouncement of the verdict.
The case against the Medenicas and others was initially assigned to Judge Nada Rabrenović, but over a period of one year and ten months, hearings were postponed more than 20 times. After Rabrenović went on sick leave due to health issues, the case was reassigned to Judge Vesna Kovačević, who took over the case in April 2025, and the trial started anew.
Miloš Medenica was in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years.
In their closing arguments, prosecutors Jovan Vukotić and Vukas Radonjić emphasized that the proceedings established that Miloš Medenica formed a criminal group and that his mother Vesna Medenica, former head of the judiciary, was not „an ordinary member but an institutional shield of the criminal organization“. They believe that the guilt of the other sixteen members was also proven. Prosecutor Radonjić requested that Vesna and Miloš Medenica each be sentenced to 20 years in prison and fined 100.000 euros each.
On the other hand, the defense categorically maintained that the guilt of their clients was not proven by any evidence.
In her closing statement, Vesna Medenica said: „Vesna will never talk. It is known whose Vesna is, and perhaps they thought that by proposing 20 years in prison I would“.
- That will not happen. I will leave with a clean conscience and my head held high. I have endured three years and eight months of a difficult life. I am finishing the first half of my life. I devoted my life to my family, my work, and my profession, and with my kindness I fed wolves - Medenica said.
She added that a second half of her life remains, in which she will defend herself with truth, not assumptions.
From the very beginning of the proceedings, she has claimed that the case against her was fabricated and constructed.

Vesna Medenica sentenced to ten years, her son to ten years and two months, the accused ordered to pay 2,736,715 euros into the state budget

Svečana premijera igranog filma „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića, biće organizovana u okviru filmskog programa Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović” u petak, 13. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a, u 20 sati.
Projekcija filma pred podgoričkom publikom, uslijediće nakon izuzetno uspješnog festivalskog života obilježenog sa više od 25 međunarodnih selekcija, dvadesetak osvojenih nagrada, te nacionalne kandidature za nagradu Oskar.
„Obraz” je film o iskušenju i ljudskosti u vihoru rata - priča o obrazu i hrabrosti, porodična drama sa snažnom antiratnom porukom po motivima istinitog događaja - „precizno filmsko ostvarenje koje evocira tradicionalne žanrove ratnog filma i vesterna (Cineuropa)”. Radnja je smještena na početak Drugog svjetskog rata i prati sudbinu progonjenog pravoslavnog dječaka čiju porodicu ubija jedinica SS Skenderbeg. Privremeni spas pronalazi u kući neznanca, ali se ubrzo ispostavlja da je njegov zaštitnik Albanac i musliman po imenu Nur Doka, u vremenu kada su ime, vjera i nacija predstavljali tanku liniju između života i smrti u tadašnjoj Jugoslaviji. Kuću Nur Doke opkoljava ista vojska koja je ubila dječakove roditelje, zahtijevajući da im se dijete preda. Domaćin se suočava s nemogućim izborom: da fašistima preda nevino dijete kako bi spasio sopstvenu porodicu — ili da se suprotstavi ubicama i dovede u opasnost sve što voli, u nastojanju da sačuva svoju ljudskost. U trenutku konačne odluke, neće biti određene samo sudbine onih pod njegovim krovom, već i samo značenje pojmova časti, hrabrosti i vjere u najmračnijim vremenima.
Glumačku postavu čine istaknuti regionalni i međunarodni umjetnici, glavnu ulogu tumači Edon Rizvanoli (Holandija), koji je za ovaj film nagrađivan na međunarodnim festivalima u Španiji, Maroku, Rusiji i Iraku. Ostale uloge ostvarili su Igor Benčina (Srbija), Nikola Ristanovski (Sjeverna Makedonija), Alban Ukaj (Bosna i Hercegovina), Selman Jusufi i Xhejlane Terbunja (Kosovo). Crnogorsku glumačku ekipu čine Aleksandar Radulović, Branimir Popović, Ana Vučković i legendarni Zef Bato Dedivanović — Joksim iz „Đekne“ Živka Nikolića — u svojoj posljednjoj filmskoj ulozi. U ulogama djece nastupaju Elez Adžović, Vuk Bulajić, Merisa Adžović i Hana Pavlović, koji su za ove uloge izabrani nakon višemjesečnih kastinga i temeljne pripreme.&nbsp;
- Osam godina bilo nam je potrebno da ispričamo priču o čovjeku koji se usudio da se suprotstavi sili jačega i izabere teži put — da u sopstvenom domu zaštiti dijete druge vjere i nacije, svjesno dovodeći u opasnost živote svoje porodice. Tim činom nije sačuvao samo jedno nevino biće i obraz svoje kuće, već je pokazao ono što nas sve obavezuje: da u vremenima mraka sačuvamo ljudskost, zaštitimo slabijeg i pokažemo da je čojstvo jednako veliko koliko i junaštvo. Vođen uvjerenjem da je važno i dragocjeno svjedočiti ovakvim pričama, s radošću iščekujem domaću bioskopsku premijeru i nastavak dijaloga s publikom u Crnoj Gori i regionu - kazao je reditelj Nikola Vukčević.
Kulminacija festivalskog života filma dogodila se nedavno u okviru zvanične selekcije 37. izdanja Palm Springs International Film Festivala, jednog od najprestižnijih filmskih festivala u Sjedinjenim Američkim Državama. Na ovom izdanju festivala specijalna priznanja dodijeljena su Leonardu DiCapriju, Ethanu Hawkeu i reditelju Guillermu del Toru, kao i ekipama filmova „Hamnet” i „Sentimental Value”. Alissa Simon, glavna selektorka festivala i kritičarka magazina „Variety”, opisala je „Obraz” kao „snažnu istorijsku dramu u kojoj humane vrijednosti nadilaze nasilje“, dodajući da „Nikola Vukčević savršeno dočarava osjećaj svijeta koji je izmakao kontroli, u kojem su standardi odbačeni, ostavljajući glavnog protagonistu pred nemogućim egzistencijalnim izborom“.
Inspiracija za film potiče iz antologijske pripovijetke „Obraz (Legenda o Nuru Doki)” crnogorskog akademika Zuvdije Hodžića, sccenario potpisuju Ana Vujadinović i Melina Pota (nagrađeni u Saragosi za Najbolji scenario), uz saradnju reditelja.
Direktor fotografije je Đorđe Stojiljković, nagrađivan za ovaj film na festivalima u Italiji, Indiji, Rusiji i Španiji. Scenograf je Stanislav Nikičević (specijalna nagrada na Avanca IFF-u u Portugalu), kostimografkinja Lidija Jovanović, dok je muziku komponovao Dušan Maksimovski. Centralni muzički motiv filma — uspavanku — oblikovale su Maša i Milica Vujadinović. Montažu potpisuje Olga Toni, vizuelne efekte Đuro Mihaljević i Đorđe Stojiljković, dok su za dizajn i miks zvuka bili zaduženi Igor Vujović i Dario Domitrović.
Glavni producent filma je Milorad Radenović, a izvršni producenti Milorad Radenović i Jelena Filipović. Koproducenti su Nevena Savić i Ivica Vidanović (Cinnamon Films, Beograd) te Dario Domitrović (Embrija, Zagreb). Pridruženi producenti su Kristof Toke (Mogador Film, Njemačka) i Boris Raonić u ime RTVCG-a i njihovog javnog konkursa.
Film je realizovan uz finansijsku podršku Filmskog centra Crne Gore, Filmskog centra Srbije, Hrvatskog audiovizuelnog centra, Ministarstva kulture Crne Gore, RTVCG-a i CEKUM-a, uz posebno priznanje činjenici da je projekat 2020. godine na koprodukcijskom konkursu u Srbiji zauzeo prvo mjesto među pedesetak prijavljenih regionalnih projekata.&nbsp;
Nikola Vukčević diplomirao je filmsku i pozorišnu režiju kao student generacije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi Vlatka Gilića. Danas je redovni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, gdje je rukovodilac studijskog programa Film i mediji. Sedam sezona bio je umjetnički direktor Gradskog pozorišta Podgorica. Njegovi prethodni filmovi su „Pogled sa Ajfelovog tornja” (2005) i „Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa” (2014).
Projekcija filma biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti onlajn putem sajta www.kic.podgorica.me ili na biletarnici KIC-a radnim danima (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Premijera filma „Obraz” 13. februara u KIC-u

Pred čitaocima je 104. broj časopisa „Matica“, zimska sveska koju otvara tekst Ivana Jovovića o crnogorskom ustavu u funkciji nacionalnog i državnog identiteta. Razmišljanja Maksa Vebera i Vilijama Tomasa o poljskom nacionalnom pitanju tematizuje u svom radu Milojica M. Šutović. Crnogorsko-rumunske odnose razmatra Cvetko Pavlović, a o bici na Martinićima piše Nenad Dragić. Jugoslovenstvo kroz prizmu teorijskog modela Benedikta Andersona raščlanjuje Danilo Kalezić.
Pasažom iz romana Henrija V. Milera „Jarčeve obratnice“ bavi se Selman Repišti, a predmet analize Đorđa Sankovića je žanrovsko određenje romana „Život i smrt Milana Junaka“ Vojislava Pejovića. U tekstu „Izvanredna sinematička kreativnost Vernera Hercoga“ Žarko Martinović obuhvata najvažnije radove iz šest decenijea duge karijere slavnog njemačkog filmskog autora. Luka I. Milunović u tekstu „Na početku redovnoga pozorišta“ vraća nas do 1884. godine, doba kad je teatarski život u Crnoj Gori počeo da se uspostavlja. Ničeov pojam „posljednjeg čovjeka“ u društvu umora proučava Vesna Stanković-Pejnović.
Nekoliko neostvarenih graditeljskih snova crnogorskih neimara sagledava Velizar Radonjić. Mjerne jedinice u Crnoj Gori s osvrtom na najvažnije vinogradsko-vinarske mjere analizira Svetozar Savić, a u rubrici Kultura sjećanja o znamenitim ljudima iz crnogorske prošlosti piše Branislav Borilović. Crnogorski iseljenci od Kine do Brazila tema su kojom se bavi Srđa Martinović.&nbsp;
Obim ove sveske je 380 strana, a objavljena je u tiražu od 500 primjeraka. Glavni urednik časopisa je Dragan Radulović. &nbsp;&nbsp;

Tag: patrolni-brodovi