Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da je saglasan sa konstatacijom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da je Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) van snage stavio Zakon o javnim nabavkama, ali i podvukao da je to učinjeno još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-evropska-komisija-potvrdila-da-sporazum-sa-uae-nije-dobar&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Saglasan - ali Zakon o javnim nabavkama je stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske. Tada su svi ćutali: poslanici, institucije, NVO - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) nadovezujući se na izjavu Milatovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1930723015022514387&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Samardžić pita je li cijena te tišine bila IBAR, put u EU, ili grantovi.
- Licemjerje i truli kompromisi - to je suština naše politike - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samardžić: Zakon o javnim nabavkama stavljen van snage još kad su kupljeni patrolni brodovi iz Francuske

Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da Ministarstvo odbrane tvrdi da je pravni okvir za nabavku patrolnih brodova Međuvladin sporazum, koji još uvijek nije stupio na pravnu snagu jer ga Francuska nije ratifikovala.
Samardžić pita da li je ovo potvrda nezakonite nabavke brodova?
On podsjeća da nije bilo tendera, iako je to bila obaveza prema Crnoj Gori i EU regulativi o javnim nabavkama, jer se ne radi o G2G ugovoru.
Napominje i da u trenutku potpisivanja Ugovora, ni Sporazum ni Tehnički aranžman nisu bili na pravnoj snazi.
- Dakle, ne postoji pravni osnov za nabavku brodova - konstatuje Samardžić.
Prema njegovim riječima, s porinućem brodova, mogle bi da isplivaju i nezakonitosti.&nbsp;
- Imajući u vidu kako su “časno” nabavljeni, primjerenije bi bilo da ih nazovu San Trope i Dom Perinjon. Kum na krštenju: Danilo Jedan - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDraganSamardzic%2Fstatus%2F1915393714781835405%3Ft%3D3mme4lEq9YApYnWsatB_5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavjestajno bezbjednosnog sektora Aleksa Bečić saopštio je da danas u brodogradilištu "Kership" u Francuskoj zvanično počinje gradnja novih patrolnih brodova za potrebe Mornarice Vojske Crne Gore.
Bečić je kazao da će novi brodovi nositi imena "Petar I Njegoš" i "Petar II Njegoš".

Samardžić: Kako su “časno” nabavljeni, brodovi bi trebalo da se nazovu San Trope i Dom Perinjon, kum - Danilo Jedan

Sad se i ambasadorka ograđuje izjavom da Francuska i Crna Gora nemaju iste pravne okvire - poručio je admiral u penziji i nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić osvrnuvši se na odgovore An Mari Maske na pitanja o kupovini patrolnih brodova&nbsp;
Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Vlada Crne Gore dala tumačenje da su pravni osnov za zaključenje ugovora o kupovini brodova: Sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Francuskom i Tehnički aranžman - a da nijedan od ovih dokumenata nije imao pravnu snagu prilikom potpisivanja Ugovora - Maske je poručila da obje zemlje podliježu svom nacionalnom zakondavstvu, i da svaka za ovaj ugovor ima svoj poseban okvir.
- Polako stvari izlaze na čistac. Džaba svo “podmetanje” od Ministarstva odbrane i Vlade Crne Gore i usvajanje u Skupštini kad Tehnički aranžman nije međunarodni ugovor iz člana 9. Ustava i nema primat nad domaćim zakonodavstvom &nbsp;- istakao je Samardžić osvrnuvši se na njen <a href="https://etv.me/politika/maske-evropski-put-crne-gore-zahtijeva-dosljednost-izmedu-rijeci-i-djela">odgovor</a>.
Vlada i Ministarstvo odbrane, poručuje Samardžić, moraju javnosti odgovoriti na osnovu kog pravnog okvira je zaključen ugovor sa privatnom kompanijom bez tendera i građani kreditno zaduženi skoro 150 miliona eura - s obzirom na to da je odavno potpuno jasno da brodovi nijesu kupljeni putem međudržavnog sporazuma.
- Tvrdim, a još niko me nije faktima demantovao: Crna Gora nije imala pravni okvir za zaključenje Ugovora i brodovi su nabavljeni nezakonito - suprotno pravnoj regulativi EU i Crne Gore, kao i da je čitav posao nezakonito oslobođen obaveze plaćanja PDV-a, od cca 27 miliona eura - dodao je Samardžić.&nbsp;

Samardžić: Sad se i francuska ambasadorka ograđuje da nemamo iste pravne okvire, brodovi su nabavljeni nezakonito

Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore, poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić ministru odbrane Draganu Krapoviću, komenatišući njegovu izjavu za TV Prva o nabavci brodova iz Francuske. 
Krapović je kazao da je potpisan ugovor na osnovu sporazuma između Crne Gore i Francuske. 
- Međudržavni sporazum je nama omogućio da zaobiđemo Zakon o javnim nabavkama, Zakon o PDV-u i Carinski zakon - kazao je Krapović. 
Samardžić je tim povodom uputio nekoliko pitanja Krapoviću.
- Sve i da je tačno da je ovo pravni osnov za “zaobilaženje” tendera, a dokazao sam ranije da nije, kako ste mogli potpisati Komercijalni ugovor a da u tom trenutku čak ni vaš izmišljeni “pravni osnov” nije bio na snazi? Na osnovu čega ste onda potpisali Ugovor - pitao je Samardžić Krapovića. 
On pita ministra i da li je upoznat sa činjenicom da u Francuskoj sve ovakve Sporazume o saradnji u oblasti odbrane potvrđuje (ratifikuje) Parlament kroz zakon?
- Da li ste upoznati sa činjenicom da još ni Vlada Francuske nije uputila Predlog zakona Parlamentu, te da je dug put do njegovog stupanja na snagu? Da li su Vas pravnici upozorili na član 14 koji decidno definiše kad Sporazum stupa na snagu i da li je Sekretarijat za zakonodavstvo o ovom pravnom faktu upozorio Vladu prije davanja saglasnosti za potpisivanje Komercijalnog ugovora? Da li ste svjesni da, premijerov i vaš, čak i izmišljeni pravni osnov za potpisivanje Komercijalnog ugovora sa prvatnom kompanijom bez tendera, nije bio na snazu kada ste isti zaključili, pa nijeste imali ama bas nikakav pravni osnov da, kako vi kažete,“zaobiđete” naše zakone - naveo je Samardžić na mreži X.
On podsjeća da se Krapović poziva da je Tehnički aranžman.
- Koji ste uz Sporazum “podmetnuli” Skupštini da ga usvoji kroz zakon, pravni osnov za “zaobilaženje” zakona o porezu i carini, jer ima snagu međudržavnog ugovora. Podsjetiću vas da ovaj Tehnički aranžman, nije predviđen da se ratifikuje i da ga francuska strana neće ratifikovati (potvrditi). Glede toga, pitam vas i Vladu Crne Gore da li ste sigurni da TA ima snagu međudržavnog sporazuma iz član 9 Ustava koji mu daje primat nad domaćim zakonodavstvom, ako ga potvrđuje samo jedna strana - pita Samardžić. 
Priznati međunarodni pravnici koje je, kako navodi Samardžić, konsultovao tvrde da, sporazum koji nisu potvrdile (ratifikovale) obje strane nema snagu međudržavnog ugovora iz člana 9 Ustava CG i nema primat nad domaćim zakonodavstvom.
Pita što ćemo sad sa carinom i 25 miliona eura poreza.
- Da se ne bi opet pozivali na francusku stranu, da jasno naglasim, država Francuska nema ama baš nikakve veze sa našim unutrašnjim procedurama, već je isključivo crnogorska strana odgovorna za zakonitost postupka kupovine brodova od privatne kompanije bez tendera. Jedini način da izađete iz ovog pravnog galimatijasa kojeg ste sami kreirali, jeste da Vlada Crne Gore predloži Skupštini da usvoji Zakon o kupovini dva patrolna broda, kojim bi abolirali sve već učinjene i buduće nezakonitosti i njihove autore - zaključio je Saamrdžić.

Samardžić Krapoviću: Usvajanje Zakona o kupovini patrolnih brodova jedini način da izađete iz pravnog galimatijasa

Ministar odbrane Dragan Krapović, na poziv ministra odbrane Republike Francuske Sebastijena Lekornija, učestvuje na Sajmu pomorske odbrambene industrije „EURONAVAL“, od 4. do 7. novembra u Parizu, a kako je saopšteno iz njegovog resora, upriličena je i protokolarna razmjena potpisa Komercijalnog ugovora sa kompanijom „Kership“ o nabavci patrolnih brodova.&nbsp;
- Ova nabavka predstavlja važan korak za dalju modernizaciju nacionalnih mornaričkih kapaciteta i do sada najveći projekat u okviru saradnje Crne Gore i Francuske na polju odbrane - kazali su u njegovom resoru.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, posjeta sajmu bila je prilika za susret sa francuskim kolegom, Sebastijenom Lekornijem, sa kojim je ministar Krapovic razgovarao o bilateralnoj saradnji Crne Gore i R. Francuske u domenu odbrane i modalitetima za njeno dalje unapređivanje.
Krapović i Lekorni razgovarali su o daljim planovima za modernizaciju Vojske Crne Gore, aktuelnoj bezbjednosnoj situaciji, kao i o doprinosu Crne Gore i Francuske kolektivnom sistemu bezbjednosti.
- Ministri odbrane Crne Gore i Francuske su izrazili zadovoljstvo susretom i zaključili da Crna Gora i Francuska njeguju kvalitetnu bilateralnu odbrambenu saradnju, koja se bazira na uzajamnoj podršci među saveznicima, što predstavlja odličnu osnovu za pružanje adekvatnog odgovora na bezbjednosne izazove sa kojima se međunarodna zajednica suočava - poručuju iz Ministarstva.
„EURONAVAL“ je, kako navode, jedan od globalno najznačajnijih događaja u domenu pomorske odbrane, koji okuplja evropske i internacionalne kompanije u čijem fokusu su tehnološke inovacije i modernizacija mornaričke i pomorske opreme.
Tokom posjete Sajmu, Krapović se upoznao sa ponudama međunarodnih izlagača i liderima u proizvodnji visokotehnološke opreme u pomorskoj industriji, namijenjene zaštiti pomorskih područja i očuvanju bezbjednosti na moru.

Potpisan Komercijalni ugovor za nabavku dva patrolna broda

Posao sa kupovinom dva patrolna broda od francuskog brodogradilišta Keršip odrađen je na „neobjašnjiv i poludivlji“ način, poručio je admiral u penziji Dragan Samardžić u emsiji „Drugačija radio veza“ podgoričke Antene M.&nbsp;
Glasovima 43 poslanika juče je u Skupštini usvojen Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane Crne Gore i ministra odbrane Francuske, o nabavci dva patrolna broda u vrijednosti od 120 miliona eura.
Samardžić poručuje da je ministar odbrane Dragan Krapović juče priznao ono što admiral danima tvrdi, da je ugovor komercijalni&nbsp;
- A kako možemo komercijalni ugovor sklopiti po proceduri za G2G ugovor (između dvije Vlade), to nikome nije jasno - ukazuje Samardžić.&nbsp;
Samardžić potvrđuje da je ovakvo usvajanje u parlamentu bilo potrebno da bi se stvorio pravni osnov da se izbjegne tender za kupovinu brodova.&nbsp;
- Formalno pravno je stvoren samo pravni osnov znate za šta - samo za oslobađanje od 25 miliona eura poreza - objašnjava Samardžić.&nbsp;
Kaže da je na osnovu prijedloga o saradnji u oblasti odbrane potpisan tehnički aranžman koji se tiče samo ministra odbrane i koji neće razmatrati francuska Vlada ni parlament.&nbsp;
- Juče je ministar pročitao jedan član zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora, ali nije drugi, jer drugi govori o tehničkim dokumentima u koje spada i ovaj. Takođe je dodao da ima informaciju da će sporazum biti ratifikovan u francuskom parlamentu. Sporazum hoće, ali tehnički aranžman neće, jer taj tehnički aranžman je samo dogovor o implementaciji da agencija Ministarstva odbrane Francuske pomaže nama u implementaciji komercijalnog ugovora - naglašava admiral u penziji.&nbsp;
Samardžić je govorio i o polemici koju je vodio sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem putem medija, naglašavajući da nijednog trenutka nije optužio MO ni ministra Krapovića za bilo kakvi vid korupcije već je, kako kaže, potencirao sporne pravne aspekte prilikom sklapanja ugovora za francuskom firmom.
On kaže da su finansijski aspekt tehničkog aranžmana ugovarali predstavnici Ministarstva finansija.
Na pitanje zašto je Ministarstvu odbrane bilo bitno da se u parlamentu usvoji pomenuti Zakon, Samardžić odgovara:
- Postoje dva načina za kupovinu vojne opreme. Jedan je po međunarodnom ugovoru, to je tzv. G2G sporazum između dvije vlade, takav sporazum je oslobođen tendera. Međutim, kada država sklopi takav ugovor, neophodno je da o tome obavijesti i Evropsku komisiju - kaže Samardžić.
On je dodao da postoji i drugi način,odnosno komercijalni ugovor za što mora da postoji tender prema zakonu o javnim nabavkama u kome postoji nekoliko postupaka, koji su tačno definisani.&nbsp;
- Mi nijesmo izabrali nijedan postupak, nije bilo tendera, predstavili smo da je to međunarodni sporazum a sad na kraju vidimo da nije nego komercijalni što je ministar Krapović juče u parlamentu decidno priznao. Usvajanjem zakona ništa se nije dobilo po pitanju toga da imamo pravni osnov za zaključivanje komercijalnog ugovora. Imamo samo pravni osnov za oslobađanje čitavog posla od PDV - akcentuje sagovornik Antene M.
Ministar kompromitovan čitav sistem komandovanja&nbsp;
Samardžić je komentarisao i odluku ministra odbrane Dragana Krapovića da okonča aktivnu službu načelnika Generalštaba, generala Zorana Lazarevića, dok je on još na čelu VCG.&nbsp;
Samardžić navodi da je ministar Krapović donošenjem odluke o razrješenju Lazarevića, doveo u nezgodnu situaciju i samog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.&nbsp;
Poručuje da Krapović nije sačuvao ni svoje, ni dostojanstvo generala Lazarevića, te da je kompromitovan čitav sistem komandovanja.&nbsp;
Ukazuje da je neprihvatljiv način na koji ministar Krapović govori o generalu Lazareviću.
- Vi kao ministar svako aktuelno vojno lice morate da štitite, posebno prvog saradnika - kazao je Samardžić.&nbsp;
On navodi kako ga je strah od zalaganja Andrije Mandića da se odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost više ne donose konsenzusom nego preglasavanjem i podsjeća na situaciju iz 2020. godine kada je Aleksa Bečić, tadašnji predsjednik Skupštine, zaprijetio da će u parlamentu biti izmijenjen zakon baš u tom dijelu, ukoliko ostali članovi Savjeta ne prihvate njegov ultimatum da na čelo GŠ dođe novi čovjek.&nbsp;
Admiral Samardžić bio je tada na službi u Briselu i otkriva da su ga tadašnji čelnici izvršne vlasti pitali za mišljenje o najboljem rješenju za čelo Vojske CG. Kaže da je i tada isticao da je general Lazarević „najbolji vojnik“ i najspremniji kojeg Crna Gora ima za načelnika Generalštaba.&nbsp;
- Imali smo tada sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, tada je predsjednik Milo Đukanović izašao sa prijedlogom da načelnik Generalštaba bude Lazarević. Međutim, Demokrate su izašle sa drugim prijedlogom, postavile su uslov, da njihov kandidat general Đurović mora biti izabran za načelnika Generalštaba i znate čime su prijetili? Pa neka me demantuju. Da će ići na donošenje zakona o Savjetu za odbranu i bezbjednost i da će zakonom precizirati da se glasa u Savjetu većinom! Sada se ponovo inicira da se to zakonski riješi, da se eliminiše predsjednik – navodi Samardžić
Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema
Samardžić, uprkos posljednjim dešavanjima, smatra da je Vojska još uvijek najzdraviji dio bezbjednosnog sistema. Ukazuje, međutim, i da neki od najsposobnijih ljudi nijesu angažovani.&nbsp;
- Proći će dugo godina da ponovo izaberemo sistem vrijednosti koji smo mi izgradili za vrijeme nekadašnje ministarke odbrane Milice Pejanović Đurišić. Niko u školu nije otišao ko nije zaslužio, niko u misiju nije otišao ko nije zaslužio. Danas imamo da Ministarstvom odbrane upravlja jedna stranka, da se saopštenja šalju na odobrenje u centralu stranke, pa se onda puštaju u javnost. Ugled vojske i Ministarstva je srozan u očima javnosti - upozorava nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore.

Samardžić: Zakon je samo pravni osnov da se ne plati PDV

Admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da niko ne dovodi u pitanje Sporazum o saradnji sa Francuskom i Tehnički aranžman, o nabavci patrolnih brodoba, ali napominje da je ambasadorka Francuske An Mari Maske izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje - da li je Ugovor između Ministarstva odbrane Crne Gore i Kershipa, za Francusku, međudržavni (G2G) ili komercijalni.
Ambasadorka Francuske u Crnoj Gori An Mari Maske je za TVCG kazala da joj je žao što je ovaj projekat saradnje, kako je rekla, predmet instrumentalizacije zarad unutrašnje politike.&nbsp;
- Čini se, nažalost, da partijske svađe imaju prevagu nad opštim interesom u trenutku kada evro-atlanske integracije Crne Gore predstavljaju strateški cilj zemlje, za koji se istovremeno zalažu i članovi vladajuće koalicije (što je navedeno u kolacionom sporazumu) i predstavnici opozicije. U osnovi, čitav proces koji se odnosi na ovaj projekat je u skladu sa francuskim i crnogorskim pravnim okvirima. Za Francusku, svi elementi sporazuma su transparentni i opravdani i u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u ovakvim predmetima. U ovom sporazumu nema mjesta improvizaciji ili odsustvu profesionalnosti, niti prostora za manevrisanje čime bi se opravdale optužbe koje se čuju poslednjih dana (pa čak i sedmica) - navela je ona, između ostalog.
Samardžić je kazao da niko ne dovodi u pitanje Sporazum o saradnji sa Francuskom i Tehnički aranžman.
- Ambasadorka R.Francuske je izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje , da li je Ugovor između MO CG i Kershipa, za Francusku, međudržavni (G2G) ili komercijalni - naveo je Samardžić na mreži X.

Samardžić: Ambasadorka Francuske izbjegla da odgovori na suštinsko pitanje - da li je ugovor za brodove međudržavni ili komercijalni?

Ministar odbrane Dragan Krapović je kazao da je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Francuske o saradnji u domenu odbrane sa Tehničkim aranžmanom između Ministarstva odbrane dvije zemlje o nabavci dva patrolna broda u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore.
Krapović je to saopštio na sjednici Zakonodavnog odbora koji je prihvatio &nbsp;Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o nabavci dva patrolna broda.
- Sva procedura da bi se Zakon usvojio je ispoštovan, imamo sva potrebna mišljenja koja su neophodna, između ostalih, Ministarstva finansija, Ministarstva vanjskih poslova kao i ministarstva evropskih poslova. Želim da zaključim da je ovaj predlog u skladu sa Ustavom i Zakonom Crne Gore - kazao je Krapović na današnjoj sjednici Zakonodavnog odbora.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter upitao je da li je ustaljena praksa da se na Zakonodavnom odboru potvrđuje tehnički Sporazum između Vlade i Vlade Francuske.
Krapović tvrdi da je nabavka patrolnih brodova najtransparentnija nabavka Ministarstva odbrane ikad.

Tamara Klikovac

Krapović: Nabavka patrolnih brodova u skladu je sa Ustavom i Zakonom

Informativnu emisiju 24 sata večeras uređuje i vodi Itana Kaluđerović.
Gost emisije biće Nikola Lunić iz Savjeta za strateške politike, koji će govoriti o geopolitičkim odnosima i bezbjednosnim izazovima u regionu.
U večerašnjem izdanju donosimo:
- Poruke građana Cetinja koji protestuju na Kruševom Ždrijelu, upućene odborniku cetinjskog parlamenta
- Reakcije i osude uvredljivih napada na novinarku Milku Tadić Mijović
- Analizu ekonomskih i trgovinskih odnosa Francuske i Kine i njihovog uticaja na globalnu politiku
Gledajte 24 sata, večeras na Televiziji E od 19 sati.

Informativna emisija "24 sata": Gost Nikola Lunić

Ministarstvo javnih radova započinje izgradnju novog sportskog i rekreativnog kompleksa u opštini Tuzi.
- Kompleks će biti izgrađen u podnožju brda iznad šetališta kod Dečića. Projektom je planirano dječije igralište savremenog koncepta, izgradnja fudbalskog terena za rekreativne i sportske aktivnosti, kao i košarkaškog terena. Urediće se i parkovski prostor sa zelenilom, pješačkim stazama i zonama za odmor, navodi se u saopštenju MJR.
Realizacijom projekta građani, a posebno najmlađi, dobiće nove uređene javne površine za igru, sport i boravak na otvorenom.

Tuzi dobijaju novo dječije igralište i moderne sportske terene

Crnogorski PEN centar ocjenjuje da kontinuirani javni nastupi predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, odavno prevazilaze okvire demokratskog političkog djelovanja i prerastaju u sistematsku promociju istorijskog revizionizma, nacionalističke isključivosti i javnog nasilja prema svakome ko izrazi kritički stav.
Kako se ističe u saopštenju, Vraneš je ponovo posegnuo za prekrajanjem istorijskih činjenica, nastojeći da ideološke konstrukcije predstavi kao istorijsku istinu – što predstavlja obrazac političkog djelovanja zasnovanog na falsifikovanju činjenica, mitologizaciji i ignorisanju naučno potvrđenih izvora.
Nakon što je novinarka Milka Tadić-Mijović reagovala na njegove navode, Vraneš je odgovorio uvredama, zloupotrebljavajući pritom stihove Gorskog vijenca. Time je, kako navode iz PEN centra, pokazao spremnost da koristeći književni kanon kao sredstvo simboličkog nasilja, posegne za mizoginim i uvredljivim rječnikom, umjesto za argumentima i dijalogom.
Iz PEN centra smatraju da takva retorika ne predstavlja književnu referencu, već nastavak matrice političkog ponašanja koja podsjeća na obrasce iz devedesetih godina, kada je slična ideološka propaganda doprinijela ratovima, progonima i stradanjima u regionu.
- Za ovakvo ponašanje predsjednika Opštine Pljevlja danas političku odgovornost direktno snose Vlada Crne Gore i Pokret Evropa sad, koji ga, iz afere u aferu, iz uvrede u uvredu, štite i zadržavaju na funkciji - &nbsp;ističe Crnogorski PEN centar.
Oni upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće što se ovakvi incidenti događaju dok Crna Gora vodi pregovore sa Evropskom unijom u oblastima vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija.
Zbog toga Crnogorski PEN centar zahtijeva:
1️. Hitnu i nedvosmislenu osudu izjava Darija Vraneša od strane Vlade Crne Gore;
2️. Konkretne političke posljedice, a ne formalna oglašavanja bez efekta;
3️. Prestanak institucionalne zaštite koju mu pružaju vladajuće partije.
PEN centar je iskazao punu solidarnost sa svim novinarkama, novinarima i javnim djelatnicima koji trpe pritiske i uvrede zbog profesionalnog rada.
- Normalizacija istorijskog revizionizma, mizoginije i javnih napada na žene predstavlja otvoreno urušavanje temelja demokratskog društva — uz prećutnu saglasnost onih koji danas drže vlast - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski PEN centar: Vlada štiti revizionizam i mizoginiju

Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem navode da načelnik RCB Centra Goran Jokić u narednom periodu više neće obavljati tu funkciju.
Oni su kazali da to saopštavaju u cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti, a radi sprječavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotrebe tekstova pojediniih medija nastalih iz nezvaničnih izvora.
Tekstovi se, kako navode, tiču radnog angažmana Glavnog policijskog inspektora Jokića.
- Goran Jokić iz objektivnih i opravdanih razloga u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ odnosno poslove i zadatke navedenog radnog mjesta. Uprava policije obavještava javnost da će, do raspoređivanja novog načelnika, koordinacija policijskih poslova biti vršena od strane rukovodilaca iz navedene organizacione jedinice - &nbsp;navode u saopštenju.

Goran Jokić u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika RCB „Centar“

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: patrolni-brodovi