Predsjednik Mađarske Tomas Suljok objavio je da će parlamentarni izbori u Mađarskoj biti održani u nedjelju, 12. aprila.
Pravo na slobodne izbore je ugaoni kamen naše demokratije i ohrabrujem sve da iskoriste svoje pravo, objavio je Suljok na Fejsbuku.
Briselski portal Politiko ocijenio je da su proljećni izbori ozbiljan izazov za populističkog premijera Viktora Orbana, koji se, nakon skoro dvije decenije na vlasti, suočava sa sve većim kritikama zbog urušavanja demokratije i vladavine prava.
Istraživanje javnog mnenja koje je Politiko objavio pokazuje da opoziciona stranka Tisa, koju vodi Peter Mađar ima podršku 49 odsto, ispred vladajućeg Fidesa Viktora Orbana, kojeg podržava 37 odsto birača.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Parlamentarni izbori u Mađarskoj biće održani 12. aprila

Aktuelna vlast može završiti pregovore o pristupanju, ali ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju (EU), ocijenio je predsjednik Socijaldemokratske partije i jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, navodeći da su zbog toga naredni parlamentarni izbori presudni.
Vujović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da tokom ove godine očekuje brojne opstrukcije na evropskom putu Crne Gore.
Upitan koliko su za uspješnost procesa ratifikacije ugovora o pristupanju Crne Gore EU važni naredni parlamentarni izbori, Vujović je kazao da su oni presudni.
„Ova vlast može da završi pregovore, ali ova vlast ne može da uvede Crnu Goru u EU“, smatra je Vujović.
On je rekao da vlast sa ovakvim konstituentima i odnosom snaga pregovore može da završi, prije svega, zahvaljujući eksternim faktorima i ogromnoj podršci EU.
„Da su se devijacije, problemi u sistemu, kao i brojni oblici netransparentnosti i nezakonitosti dešavali prije deset godina, Crna Gora bi, prema tadašnjoj politici proširenja, bila na crnoj listi EU“, naveo je Vujović.
On smatra da će naredni parlamentarni izbori biti jedni od najvažnijih od 90. godine, jer proces evropske integracije neće biti do kraja završen, već u najboljem slučaju doveden do finalne faze, koja je ključna.
Vujović je kazao da će „antievropski politički akteri, prije svega bivši Demokratski front (DF) Andrije Mandića i Milana Kneževića, činiti sve i u ovoj godini da sabotiraju put Crne Gore prema EU“.
Prema njegovim riječima, antievropski politički akteri otvaraju pitanja izmjene Ustava, srpskog jezika i dvojnog državljanstva sa namjerom da sabotiraju evropski put, jer su svjesni da će te teme proizvesti polarizaciju i nestabilnost koja će se loše odraziti na evropski put Crne Gore.
„Ako kojim nesrećnim slučajem ove partije budu i dalje u vlasti 2027. godine, budite sigurni da neke države, posebno neke naše susjedne, neće na to blagonaklono gledati i teško će ratifikovati crnogorsko članstvo u EU“, ocijenio je Vujović i poručio da Crnoj Gori treba istinska proevropska vlada, lišena destruktivnih političkih činilaca.
Na pitanje da li vjeruje da će Crna Gora uspjeti da do kraja ove godine zatvori sva preostala pregovaračka poglavlja, među kojima su i najkompleksnija - poglavlja 23, 24 i 27, Vujović je odgovorio potvrdno.
On je dodao da više vjeruje u entuzijazam i ogromnu podršku Brisela nego što vjeruje u kapacitete, suštinsku političku volju i spremnost Vlade da se bavi procesom reformi koje su neophodne da bi država zatvorila poglavlja i ušla u EU.
„Dvadeset jedno poglavlje jeste veliki posao. Ako znamo da smo do sada zatvorili 12, zaključak bi bio da je to prosto nemoguće, ali imajući u vidu okolnosti i snažnu podršku EU, mislim da to jeste realna stvar“, naveo je Vujović.
Govoreći o poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, on je kazao da će EU tražiti mjerljive rezultate i da će u fokusu biti neselektivnost u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.
„Ne bi bilo dobro da se čitava priča o borbi protiv korupcije i kriminala svodi na jeftini politički marketing nekih političkih subjekata i da se stiče utisak da je ta borba selektivna. Ona mora da bude suštinska i zato tužilaštvo mora da bude oslobođeno svake vrste političkog i partijskog pritiska“, istakao je Vujović.
Na pitanje da li vjeruje da aktuelna vlast ima političku volju da sprovede reformske aktivnosti koje su potrebne u oblasti vladavine prava, on je odgovorio odrično.
Vujović je kazao da Demokratska Crna Gora želi da potpuno partijski zagospodari bezbjednosnim sektorom.
„Vidimo primjere da se partijski čiste i policija i Vojska i čitav bezbjednosni sektor. Znamo kakva je politička profilacija Demokratske Crne Gore, ako postoji partija u Crnoj Gori koja je sinonim za klijentelizam, partijsko zapošljavanje i za jedan ovako prilično staljinistički vid obračuna sa političkim protivnicima, onda je to Demokratska Crna Gora“, naveo je Vujović.
On je ocijenio da je „veoma opasno da takva partija ima monopol u bezbjednosnom sektoru i da ona isključivo diktira procese reformi u tom sektoru“.
Upitan koliko je ohrabrujuća najava o početku izrade ugovora o pristupanju Crne Gore EU u prvoj polovini ove godine, Vujović je istakao da je to još jedan od pokazatelja da Unija snažno podržava Crnu Goru.
„Početak izrade pristupnog ugovora je značajan vjetar u leđa“, kazao je Vujović, dodajući da EU na taj način želi da pokaže da je proces proširenja živ.
Prema njegovim riječima, to je još jedan pokazatelj da se Crna Gora praktično gura prema EU, dok „u Crnoj Gori postoje snage koje su u kontra ritmu, koje rade potpuno druge stvari i sabotiraju taj proces na brojnim poljima“.
„Dakle, 2026. će, i kao predizborna godina najvjerovatnije, biti veoma izazovna i zbog toga očekujem brojne opstrukcije na evropskom putu“, naveo je Vujović.
Odgovarajući na pitanje šta još u ovoj godini treba da bude prioritet države, osim zatvaranja pregovaračkih poglavlja, on je kazao da vidi brojne izazove i da će članstvo u EU donijeti mnoge benefite, ali da neće riješiti sve probleme.
Vujović je ocijenio da je stanje u zdravstu katastrofalno, da „živimo na dug“, da je inflacija prevelika i da je novac koji građani primaju praktično obezvrijeđen.
„Vidimo kakvo nam je stanje u institucijama, da je partijsko zapošljavanje dostiglo nikad veće razmjere, vidimo šta se dešava u Pljevljima i šta se desilo na skijalištu na Durmitoru. Vidimo nekoliko smrtnih slučajeva u samo dva mjeseca u bolnicama u Crnoj Gori“, naveo je Vujović.
Kako je dodao, da se samo jedna od tih stvari desila prije deset ili 15 godina, vjerovatno bi bili organizovani protesti, ali danas to nije slučaj.
Vujović je upitao kako je moguće da Skupština Crne Gore za kratko vrijeme, na samom kraju prošle godine, usvoji ogroman broj zakona.
„Vidjeli smo oko Ustavnog suda, to je sad posebna priča, izgubili smo godinu i po da bismo na kraju dobili Ustavni sud u ovom obliku kakav je danas, pod potpunom kontrolom Andrije Mandića“, ocijenio je Vujović.
On je kazao da Pokret Evropa sad (PES) na evropskoj priči gradi legimitet pred izbore naredne godine „jer im je propala priča o ekonomiji“
„Na unutrašnjem planu su sve više, u političkom smislu, marginalizovani od Mandića i DF-a. Vidjećemo rezultate izbore. PES je 2023. godine imao preko 25 odsto, to je misaona imenica da oni mogu biti i blizu toga. Vidjećemo koliko će imati Mandić, koji je imao 14 ili 15 odsto“, naveo je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_WUHbLUj5fk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Ova vlast može završiti pregovore, ne može uvesti CG u EU

Na Kosovu su jutros u sedam sati počeli drugi parlamentarni izbori tokom ove godine, za koje se predizborna kampanja završila u ponoć.
Drugi ovogodišnji izbori se održavaju jer Pokret Samooprjedeljenje premijera Aljbina Kurtija, uprkos tome što je osvojio najviše glasova na izborima 9. februara, nije mogao da formira vladu.
U trci za 120 poslaničkih mjesta - 100 iz redova Albanaca i po 10 iz redova Srba i 10 iz drugih manjinskih zajednica koje žive na Kosovu, učestvuje 1.180 kandidata iz 24 politička subjekta, od toga 18 stranaka, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisan kandidat.
Pravo glasanja na ovim izborima ima 2.076.290 registrovanih birača, od toga 1.999.205 birača koji glasaju na biračkim mjestima na Kosovu i 77.085 birača koji su registrovani za glasanje poštom van Kosova (dijaspora).
Glasaće se u 948 biračkih centara, sa 2.614 biračkih mjesta na cijeloj teritoriji Kosova.
Iz redova srpske zajednice na izborima učestvuju Srpska lista, Za slobodu, pravdu i opstanak i Kosovski Savez. Oko 100.000 birača srpske nacionalnosti biraće svojih deset poslanika u Skupštini Kosova koja broji 120 mjesta.
Pokret Samoopredjeljenje na izborima učestvuje u koaliciji sa "GUXO", Alternativa i Albanska demohrišćanska partija.
Od Albanskih političkih stranaka na izborima učestvuju Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa (NISMA) i Albanska demokratska nacionalna stranka "Bali Kombetar".
Iz manjinskih, nesrpskih i nealbanskih zajednica, učestvuju Demokratska partija Turaka, Nova demokratska iniciiativa Kosova (iz egipatske zajednice), Socialdemokratska unija (partija koja predstavlja Bošnjake), Jedinstvena goranska partija (predstavlja Gorance), Ujedinjena romska partija Kosova i Progresivni pokret Roma.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani raspisla je krajem novembra nove izbore, jer nakon prethodnih, održanih u februaru ove godine, nijedan kandidat za mandatara Vlade Kosova nije uspio da obezbijedi dovoljan broj glasova poslanika.

Parlamentarni izbori na Kosovu, drugi ove godine

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija "ušla u izbornu godinu" i da je samo pitanje da li će uz parlamentarne biti održani i predsjednički izbori.
- Ušli smo u izbornu godinu, najkasnije u roku od godinu dana imaćemo izbore- &nbsp;rekao je Vučić novinarima u selu Tolić kod Mionice.
Kazao je i da sada ostaje da se pripreme izbori i da se vidi ko će na njima učestvovati, koliko lista i koji kandidati.
On je još jednom rekao da je Srpska napredna stranka (SNS) uspjela da pobijedi na lokalnim izborima u Sečnju, Mionici i Negotinu "uprkos godinu dana terora i nemogućih uslova" za koje je optužio predstavnike opozicije.
- Ja nikada nijesam zadovoljan (rezultatima izbora) i uvijek tražim više. A njima (opoziciji) je sve lako. Dovešće batinaše i veterane, tući će ljude po kafanama... Šta oni drugo rade - ništa! I uvijek su moralni pobjednici. Samo vi tako pobjeđujte a mi ćemo ovako- rekao je Vučić.
Vučić je rekao i da, uprkos pobjedi na izborima, SNS mora detaljno da analizira gdje je moglo i više da se uradi i šta treba da se postigne da bi se popravili rezultati.
- Moraćemo da radimo velike i značajne promjene- rekao je Vučić.

Vučić: Parlamentarni, a možda i predsjednički izbori u roku od godinu dana

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Parlamentarni izbori u Iraku 11. novembra održavaju se u trenutku kada Teheran slabi u svojoj regionalnoj sferi uticaja, a ishod bi mogao odrediti hoće li zadržati vitalno sidro u svojoj sferi uticaja, finansiranja i odvraćanja ili će skliznuti u skuplju, fragmentiranu igru upravljanja posrednicima iz daljine.
S neuspjesima u Siriji i rastućim ograničenjima Hezbolaha - kojeg su Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku organizaciju - u Libanu, Irak je postao nezamjenjiva arena za Teheran.
- Parlamentarni izbori bi zaista mogli biti značajni za Iran, jer ako kandidati koje preferira loše prođu, to je samo još jedna stvar koja bi krenula po zlu za Teheran i moglo bi dovesti do kaskadnog efekta gdje se iranska moć smatra vidno smanjenom - rekao je Kolin Klark, izvršni direktor Soufan Centra, njujorškog think tanka.
Ako Iran ne uspije postići željeni rezultat, dodao je Klark, to bi oštetilo imidž Teherana u cijeloj regiji "jer čini to da lideri izgledaju slabi".
<h2>Iranska teška bitka</h2>
Godinama je Iran projicirao uticaj u susjednom Iraku podržavajući niz šiitskih stranaka i milicija - neke od kojih je osnovao Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC).
Međutim, njegov uticaj je oslabio nakon što su SAD 2020. godine ubile komandanta snaga Kuds Kasema Soleimanija. Uticaj koji je Teheran nekada imao nad ovim grupama od tada je oslabio, ustupajući mjesto unutrašnjim sukobima i fragmentaciji.
Šiitske frakcije unutar Koordinacijskog okvira - političkog saveza koji uključuje premijera Mohameda Šia' al-Sudanija - sada su podijeljene oko napora koje podržavaju SAD da raspuste Narodne mobilizacijske snage (PMF), krovnu organizaciju uglavnom milicija povezanih s Iranom, integriranih u iračku vojsku 2016. godine.
Nekoliko šiitskih lista koje su nekada koordinirale pod pokroviteljstvom Teherana sada se takmiče jedna protiv druge, što odražava ne samo slabljenje kohezije već i pomak prema transakcijskoj, interesno vođenoj politici, a ne prema ujedinjenim proiranskim listama.
U nastojanju da obuzda ta rivalstva, Iran je ranije u oktobru poslao Soleimanijevog nasljednika, komandanta Kuds snaga Ismaila Kvanija, u Bagdad. Ostaje nejasno da li je njegova misija uspjela.
- Iran nema pozitivan zamah i znatno je oslabljen. Način na koji je Izrael grubo postupao s Iranom i njegovim posrednicima vjerovatno je doveo do sumnje među njegovim pristalicama i pokroviteljima da su lideri možda manje pouzdani nego u prošlosti - naveo je Klark.
<h2>Sprečavanje da loše postane još gore</h2>
Tu eroziju uticaja pogoršavaju širi regionalni neuspjesi. U protekle dvije godine, Izrael je nanio veliku štetu iranskoj mreži i kapacitetima - od desetkovanja vojnog rukovodstva palestinske grupe Hamas, koju su SAD označile, i njene infrastrukture u Gazi do ozbiljnog degradiranja Hezbollaha i napada na imovinu IRGC-a u Siriji i unutar samog Irana. Sukob je kulminirao direktnim ratom u junu, otkrivajući velike ranjivosti na iranskoj strani.
Slabljenje Hezbolaha i pozicije IRGC-a u Siriji na kraju je doprinijelo padu predsjednika Bašara al-Asada, ključnog saveznika koji je omogućio Iranu da Siriju pretvori u kopneni koridor koji povezuje njegove partnere u Iraku i Libanu.
Za Teheran, Irak sada predstavlja najneposrednije i nezamjenjivo sidro za regionalno odvraćanje i politički uticaj u vrijeme kada se alternative drugdje na Bliskom istoku sužavaju.
Ako rezultati izbora razočaraju Teheran Klark očekuje upornost, a ne povlačenje.
- Iran ima težak zadatak pred obnovom ovih posredničkih grupa i posveti više vremena, energije i resursa - kojih je sve malo - kako bi održao jake odnose - rekao je on.
Glasanje u Iraku nije samo još jedan izbor. To je test da li Iran još može uticati na ishode u regiji u kojoj se njegova moć stalno smanjuje.

Zašto su irački izbori posljednje i najbolje osiguranje za Iran

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2. novembra da će izaći u susret studentima u blokadi tako da će parlamentarni izbori biti prije roka, prenosi agencija Beta.
Vučić je rekao da će o tome odlučiti "nadležne institucije".
Raspisivanje vanrednih izbora jedan je od zahtjeva masovnih antivladinih protesta u Srbiji koji su počeli zbog nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. kada je poginulo 16 ljudi.
Vučić je izjavio i da su studenti u blokadi odgovorili negativno na njegovo izvinjenje, za teške riječi koje je izgovarao o njima, jer je "takva mladost, u revolucionarnom zanosu istrče prije nego promisle".
- Moje izvinjenje je bilo iskreno, ne da bih se nekome dodvoravao, ne zato što, kako neki misli, da sam se plašio, već u želji da promijenim atmosferu u društvu- rekao je Vučić, prilikom obilaska gradilišta Nacionalnog stadiona u okviru projekta EXPO.
On je rekao da je na "iracionalne uvrede nekad reagovao emotivno", ali da umoke to da prizna, za razliku od političkih protivnika.
Vučić se 31. oktobra izvinio "studentima, demonstrantima i drugim ljudima" zbog nekih izjava i pozvao na dijalog.
- Moja ruka je pružena onima koji drugačije misle- poručio je Vučić dodajući da je srećan što je obilhežavanje godinu dana od nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošlo "mirno i dostojanstveno".
Na komemorativnom skupu u Novom Sadu desetine hiljada ljudi 1. novembra odale su poštu stradalima u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.
Danima uoči skupa u Novom Sadu više kolona studenata iz različitih krajeva Srbije pješačile su ka ovom gradu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Porfirije služio je parastos stradalima u Beogradu, kome je prisustvovao državni vrh.
Godinu dana nakon pogibije 16 osoba i teškog povređivanja jedne niko nije proglašen krivim.

Vučić: Parlamentarni izbori u Srbiji biće prije roka

Biračka mjesta u Holandiji otvorena su jutros na prijevremenim parlamentarnim izborima, javile su agencije.
Holanđani glasaju manje od dvije godine otkako je krajnje desna stranka Gerta Vildersa neočekivano osvojila najviše glasova.
Vilders, poslanik koji duže od 20 godina ima stalnu policijsku zaštitu zbog prijetnji smrću, izazvao je vanredne izbore u junu tako što je njegova Stranka za slobodu napustila vladajuću koaliciju četiri stranke, podijeljenu oko njegovih planova za suzbijanje imigracije.
Pitanje ograničavanja migracije bilo je dominantno i u kampanji pred današnje glasanje za svih 150 mjesta u holandskom parlamentu.
Ali i ako Vilders ponovo pobijedi, a nedavne ankete nagovještavaju neizvjestan ishod, njemu će biti teško da formira većinu jer su vodeće stranke već isključile mogućnost da mu se pridruže.

Otvorena biračka mjesta na parlamentarnim izborima u Holandiji

Dvodnevno glasanje na izborima za Donji dom češkog parlamenta završeno je danas, a prema preliminarnim podacima, izlaznost je bila oko 55 odsto, javila je češka državna televizija.
U izvještaju se navodi da je počelo prebrojavanje glasova i da će preliminarni rezultati biti objavljeni u popodnevnim časovima.
Prema podacima Češkog zavoda za statistiku i češke policije, tokom glasanja nisu zabilježeni ozbiljniji prekršaji.
Izbori koji će odlučivati ne samo o sastavu Donjeg doma parlamenta već i o tome koja će od 26 stranaka i koalicija biti zastupljena u budućoj vladi, počeli su juče u 14.00 časova.
Pravo glasa imalo je oko osam miliona birača na devetim izborima u istoriji nezavisne Češke Republike.

Završeni parlamentarni izbori u Češkoj, izlaznost 55 odsto

Moldavske vlasti saopštile su da su u ponedjeljak sproveli 250 pretresa i uhapsili 74 osobe u okviru istrage o navodnom planu podržanom od Rusije za izazivanje masovnih nereda i destabilizacije zemlje uoči parlamentarnih izbora. Tom prilikom zaplijenjene su i velike količine novca, oružja i municije.
Šef Službe za informacije i bezbjednost Moldavije Aleksandru Mustaća kazao je da je riječ o osobama starosti od 19 do 45 godina koje su, kako se navodi, sistematski pohađale kurseve u vojnim kampovima u Srbiji, gdje su obučavani kako da organizuju destabilizaciju i masovne nerede i kako da rukovode specijalnom opremom.
Te obuke su, kako je rekao, koordinisale ruske specijalne službe, uključujući i Generalnu upravu vojne obavještajne službe (GRU).
- Iza planiranja i koordinacije obuka u Srbiji stajala je osoba koja se u ime ruske specijalne službe predstavljala pod pseudonimom "Bes". Ime i prezime te osobe biće utvrđeno uskoro. Drugi predstavnik ruskih specijalnih službi, koji je bio uključen u koordinaciju više grupa u Moldaviji, bio je državljanin Ruske Federacije, Andrej Pavlov Vladimirovič, oficir Generalne uprave vojne obaveštajne službe Ministarstva odbrane Rusije, poznate pod akronimom GRU. On se sumnjiči za planiranje i organizovanje više subverzivnih akcija na teritoriji Moldavije, finansiranih iz Ruske Federacije, uključujući i preko mreže Ilana Šora - istakao je šef moldavskih obavještajnih službi na konferenciji za novinare.
Direktor policije Viorel Černauceanu takođe je saopštio da je cio plan koordinisan iz Rusije, preko kriminalnih struktura.
- Želim da upozorim sve građane da budu veoma oprezni, da budu izuzetno budni na sve radnje i provokacije u koje će biti uvučeni. Svi ti elementi su bili pripremljeni u kontekstu mogućih mjera, protesta gdje je trebalo da imaju ulogu provokacije, destabilizacije i naknadnih akcija ovog mehanizma. Mi ne ograničavamo, niti ugrožavamo pravo građana da izraze svoje mišljenje, ali istovremeno moramo biti veoma pažljivi i ne smijemo dozvoliti da se ti kriminalni elementi miješaju u demokratiju Republike Moldavije - poručio je Černauceanu.
<h2>Sandu: Kremlj ima saučesnike u Moldaviji</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu je, u obraćanju na javnom servisu te zemlje, kazala da Kremlj ulaže stotine miliona eura kako bi kupio stotine hiljada glasova s obije strane Dnjestara, ali i u inostranstvu.&nbsp;
- Ljudi su svakodnevno izloženi desetinama laži. Stotine osoba su plaćene da izazovu nerede, nasilje i zastraše narod - istakla je ona.
Ona je poručila građanima da ne smiju dozvoliti predaju zemlje stranim interesima.
- Naš nacionalni interes su mir i sloboda. Ako Rusija uspe da ostvari kontrolu nad Moldavijom, posljedice će biti direktne i veoma opasne i po našu zemlju i po čitav region. U tom slučaju naša zemlja bi mogla da postane odskočna daska za infiltraciju u oblast Odese. I region Pridnjestrovlja bi bio destabilizovan. To su njihovi planovi i oni to otvoreno govore - rekla je Sandu.
Ona je upozorila da Rusija ne djeluje sama, već da Kremlj ima saučesnike u Moldaviji, "ljude koji su mnogo puta dokazali da su za novac spremni da prodaju i sopstvenu zemlju". &nbsp;
- Oni nemaju zemlju, oni imaju samo gospodare. Ne vjeruju ni u Rusiju ni u Evropu, vjeruju samo u novac - ustvrdila je Sandu.
Na kraju je pozvala Moldavce da na izborima u nedjelju 28. septembra, pokažu svima da Moldavija nije parče zemlje koje se može prodati ili kupiti za trideset srebrnjaka, već njihov sveti dom.
<h2>Tenzije</h2>
Moldavske vlasti već dugo optužuju Rusiju za vođenje hibridnog rata — miješanje u izbore, kampanje dezinformacija, nezakonito finansiranje proruskih partija, kako bi pokušala da poremeti put zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.
Moskva je više puta negirala miješanje u unutrašnje stvari Moldavije.&nbsp;
Nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU i iste godine dobila status kandidata.
Brisel je prošle godine pristao da otvori pregovore o pristupanju.
Zapadna orijentacija Moldavije dodatno je razljutila Moskvu i tenzije između dvije zemlje su naglo porasle.

Moldavske vlasti: Rusi u Srbiji obučavali grupu za izazivanje masovnih nereda uoči izbora

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: parlamentarni-izbori