Skupštinski Odbor za antikorupciju jednoglasno je podržao Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Predsjedavajući Odbora Jevto Eraković predložio je Skupštini usvajanje ove odluke.
Za izvjestioca Odbora proglašen je Dritan Abazović, s obzirom na to da je je inicijativa o parlamentarnoj istrazi u ovom slučaju potekla iz njegovog GP URA.
Iz Građanskog pokreta URA su ranije saopštili da su aktivnosti u vezi sa Možurom završene 2015. godine, zbog čega postoji opasnost od zastare.
- Vjetroelektrana Možura kod Ulcinja, čija je vrijednost oko 90 miliona EUR, puštena je u rad u novembru 2019. godine tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). Investiciju je realizovala malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park, a &nbsp;glavni izvođač bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering - rekli su iz Građanskog pokreta URA.
Oni su dodali da ugovorom o zakupu zemljišta, vjetroelektrana treba da pređe u vlasništvo Crne Gore 2035. godine.&nbsp;
- Projekat je započet 2010. godine kada je konzorcijum španske firme Fersa Energías Renovables i crnogorske kompanije „Čelebić“ sklopio ugovor s crnogorskom Vladom. Fersa i „Čelebić“ prodali su udio firmi Cifidex, registrovanoj na Sejšelima, po znatno nižoj cijeni od one za koju je taj udio nekoliko mjeseci kasnije preprodat malteškoj državnoj energetskoj kompaniji Enemalta - kazali su ranije u URA-i.
Iz Građanskog pokreta URA su kazali da je Cifidex finansiran od offshore firme 17 Black, koju kontroliše malteški biznismen koji je dovođen u vezu i sa organizacijom ubistva novinarke na Malti, Dafne Karuana Galicije, koja je istraživala taj posao.
- Vlada Crne Gore nikako nije mogla da prebaci ugovor sa španske kompanije Fersa na Enemalta, koja sada upravlja vjetroelektranom, na način kako je to uradila, jer je jedna firma bila posrednik. Preko nje je izvučen novac građana Crne Gore, koji su se kasnije kroz neke konsultantske ugovore vraćali ljudima tada bliskim režimu DPS-a. Dva bivša crnogorska premijera, Duško Marković i Milo Đukanović, nijesu vidjeli ništa sporno u tom projektu, iako su lica bliska jednom ministru od prije 2020. imali konsultantski ugovor od 40 hiljada eura mjesečno, a tim novcem je kupljena parcela u Porto Montenegru - saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Jednoglasna podrška parlamentarnoj istrazi i formiranju Anketnog odbora za slučaj "Možura"

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je sve nadležne institucije da daju precizne zvanične odgovore na pitanje kako je moguće da nelegalno postavljeni spomenik Pavlu Đurišiću, koji je bio u postupku, bio fotografisan i medijski dokumentovan, iznenada prestane da postoji u institucionalnom vidokrugu, i zašto se u ovom slučaju zakoni i obaveze državnih organa mjesecima ne primjenjuju. 
Takođe, u CDT-u su pozvali poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore, da bez obzira na partijsku pripadnost i bez bilo kakve politizacije ovog slučaja, pokrenu postupak kontrole postupanja državnih organa u ovom slučaju. Smatraju da je ovo tema od prvorazrednog javnog interesa i da se u državi, koja je “na pragu EU”, mora utvrditi činjenično stanje o postupanjima u ovom slučaju. 
- Ove činjenice je dodatno važno utvrditi nakon što je, prema pisanju Vijesti, ANB saopštila da je nadležnima blagovremeno dostavljala informacije u vezi sa dešavanjima u Gornjem Zaostru, što dodatno otvara pitanje kako je uprkos tome došlo do ovakvog ishoda i zahtijeva jasno objašnjenje institucija - kazao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Umjesto jasnog i odgovornog postupanja, Koprivica konstatuje da već mjesecima gledamo sliku nemoći koju institucije same proizvode.
- Nestanak spomenika postao je simbol nestajanja pravne države: svi znaju gdje je spomenik bio, svi znaju ko ga je postavio, svi znaju da je stajao u prostoru manastira, ali ga, po službenoj verziji, niko ne može pronaći. Nevjerovatno je da bezbjednosne institucije, koje redovno obavještavaju javnost da prate situaciju i poznaju aktivnosti ekstremističkih grupacija, sada nijesu u stanju da utvrde ni elementarnu činjenicu - gdje je završio predmet javne kontroverze - istakao je Koprivica.
On podsjeća da je riječ o masivnoj bronzanoj statui, fizički većoj od prosječne osobe, kakvu je nemoguće neprimijećeno izmjestiti. 
- Ipak, prema institucionalnim verzijama, ovaj predmet je jednostavno “nestao”, kao da se radi o nečemu što se može skloniti u fioku, a ne o veoma masivnoj konstrukciji. Ako naše bezbjednosne službe nijesu u stanju da utvrde gdje je završilo ovako veliko i teško obilježje, teško je imati povjerenje u njihove sposobnosti da se nose sa ozbiljnijim bezbjednosnim izazovima - navodi Koprivica.
Prema njegovim riječima, dodatnu zabrinutost izaziva niz kontradiktornih odluka i postupanja nadležnih organa, u kojima se institucije čas pozivaju na svoje nadležnosti, čas ih prebacuju jedne na druge, ostavljajući javnost bez mogućnosti da shvati šta se zapravo dešava i ko je u pravu, kao da je cilj da se stvori što veća konfuzija.
- Ovo odavno ne liči na pravnu dilemu, nego na političku procjenu - da je lakše povući se nego preuzeti odgovornost i suočiti se sa radikalnom desnicom - naglasio je on.
Koprivica kaže da se u ovom slučaju posebno vidi društvena selektivnost u reagovanju na ekstremizam. 
- Kada su navijači na nedavnoj utakmici uzvikivali ustaške parole, reakcije su bile ispravne, brze, glasne i jedinstvene. Ali kada se veliča četnički komandant odgovoran za saradnju sa fašistima i nacistima i za masovne zločine nad civilnim stanovništvom, nastaje neprirodna i veoma neprijatna tišina i beskrajno razvlačenje postupaka. Takva dvostruka mjerila normalizuju ekstremizam koji je politički prihvatljiv dijelu vlasti i pokazuju da se deklarisane vrijednosti primjenjuju selektivno - kazao je Koprivica.
Ako se ovome doda da je u čitavom slučaju bilo i nasilja nad novinarima, koje je naknadno negirano, Koprivica ističe da dvostruki aršini postaju nešto što ne smije biti tolerisano. 
On poručuje da Crna Gora ne može graditi demokratiju i vladavinu prava na praksama u kojima jedni oblici ekstremizma izazivaju hitnu institucionalnu reakciju, dok se drugi pretvaraju u višemjesečnu institucionalnu avanturu koja završava “nestankom” dokaza.
- Vladavina prava podrazumijeva jednaku zaštitu žrtava, jednako sankcionisanje veličanja zločina i jasnu granicu prema onima koji relativizuju nasilje i istorijske činjenice. Ovo više nije pitanje jedne biste. Ovo je pitanje povjerenja u institucije, njihove sposobnosti da zaštite javni interes i njihove spremnosti da se suoče sa ekstremizmom, bez kalkulisanja i dvostrukih aršina - poručio je Koprivica.

1250x600

Koprivica: Postupanje institucija u slučaju spomenika Pavlu Đurišiću zahtijeva parlamentarnu istragu

Skupština Crne Gore je glasovima poslanika parlamentarne većine usvojila odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Glasalo je 44 poslanika i svi su bili za. Sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije kojima je izrečena mjera udaljenja 15 dana zasijedanja.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je na sjednici, koja je trajala 15 minuta, rekao da je ovo važan trenutak za demokratizaciju zemlje i suočavanje sa prošlošću.
- Ova odluka je u interesu svih građana Crne Gore - naglasio je Mandić.
Došlo je vrijeme, navodi on da se i parlament suoči sa mračnim sjenkama ubistava i prebijanja koji su se, kako kaže, dešavali tokom vladavine bivšeg režima.
- Postoje razne zemlje i raznovrsih kriminala u njima. Od svih tih silnih Kolumbija, Pablovih feuda, ni u jednoj od njih nikada vlast nije bila tako jedinstveno motivisana u zaštiti trafikinga droge i cigareta i ostalih zabranjenih roba, kao što je to bilo u našoj do skoro privatnoj zemlji. Pablo Eskobar se jedva izborio da bude poslanik u nacionalnoj skupštini, a kod nas se predsjednik države pominjao u komunikaciji najvećih klanova kao onaj koji odlučuje, dok isti ti klanovi koji su među najvećim proizvođačima i prodavcima droge u svijetu, prema sopstvenim priznanjima, ne skrivaju da utiču na izbore u zemlji i čine sve da njihov predsjednik, sada počasni, opstane i preživi talas demokratije - naglasio je Mandić.
Crna Gora je postala jedina zemlja na svijetu u kojoj je, kako je rekao, kriminal vladao i u kojoj su kriminalci imali faktičku i institucionalnu kontrolu.
- Imali su državu koja ih navodno traži, a zapravo čuva, koja im je utočište, a ne zatvor. Stvorili su zemlju u kojoj je slobodna misao i borba za slobodu medija značilo smrt za one koji posumnjaju i pokušaju da se suprotstave kriminalnoj oligarhiji. U takvoj Crnoj Gori izdajnik je bio svako ko izgovori čak i jednu slobodnu riječ ili odbije poslušnost i korumpiranost - dodao je Mandić.
Prema njegovim riječima, klicanje demokratiji, Zapadu, multietničnosti i ostale kamuflaže kojima se, kako je rekao, maskirala duboko razorena zemlja, "služili su da sakriju kriminalni raj u srcu Evrope".
- Sve je to, nažalost, bilo pozdravljeno jer su u svojoj apsolutnoj kontroli uspostavili narativ da zapravo čuvaju zapadne vrijednosti, demokratiju od unutrašnjeg i spoljenjeg neprijatelja, da su na braniku slobode - kazao je Mandić.
Poručuje da je vrijeme da se kaže dosta.
- To u ovom parlamentu i činimo. Moramo da pokažemo sebi, Evropi i svijetu kakav je bio ovaj opaki sistem i da ga jednom zauvijek uništimo - naveo je Mandić.
Zato je, dodaje Mandić, neophodan Anketni odbor koji, kako kaže, nije puka procedura.
- Već istorijska misija koja je pripala nama. Moramo da raskrinkamo mračnu prošlost, da ukaljana imena pravde i časti očistimo od sramote i da Crnoj Gori vratimo dostojanstvo - poručio je Mandić.
On je rekao da će Anketni odbor imati dovoljno širine da se bavi i onim napadima i, kako je istakao, stravičnim operacijama koje su targetirale bošnjačku i albansku nacionalnu zajednicu.
- Prvenstveno mislim na operaciju Lim i Orlov let. Moramo da se suprotstavimo tom mraku koji je držao Crnu Goru okovanom, da pokažemo javnosti da to zlo nije poznavalo granice i da se bez straha i kompromisa uhvatimo u koštac sa njegovim nasljeđem koje nas je držalo u okovima. Ovo nije borba za jedan mandat ili zakon, već za dušu naše zemlje - kazao je Mandić.
Šef parlamenta je istakao da je potrebno nastaviti da se radi hrabro i odlučno, kao i prethodnih mjeseci i kao što rade tužilaštvo i policija.
- Ne dozvolimo da se više ikad ponovi ono kroz šta je prošla ova zemlja. Crna Gora je konačno odabrala budućnost u kojoj kriminalci neće imati gdje da se sakriju osim iza rešetaka. Ovo je odsudna bitka koju vodimo - zaključio je Mandić.

Tamara Klikovac

Poslanici većine podržali formiranje Anketnog odbora o tzv. "crnim trojkama"; Mandić: Odsudna bitka i važan trenutak za demokratizaciju zemlje

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je otvaranje parlamentarne istrage i formiranje Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Današnjoj sjednici prisustvovali su članovi Odbora iz skupštinske većine koji su jednoglasno podržali ovaj prijedlog.
Poslanik Dragan Đurović je, ispred predlagača, kazao da je u najvećem javnom interesu i velike važnosti prikupljanje saznanja i činjenica o dešavanjima koja su prethodnila nakon ovih događaja.
- Od presudnog značaja je za razvoj demokratije i promovisanje dostojanstva i nepovredivosti ličnosti i slobode govora da Skupština kao ustavnotvorni i zakonodavni organ prikupi adekvatna saznanja i činjenice kojim će se baviti ovaj anketni odbor. Nažalost, da je bilo pravde odgovornog režima u Crnoj Gori do ovoga ne bi dolazilo.
Đurović smatra da bi ovom parlamentarnom istragom Skupština dala nemjerljiv doprinos zaštiit slobode građana, poslanika, novinara, te da bi bila najveća podrška nosiocima javne riječe i medijima da slobodno i bez straha budu korektiv rada i podsjetnik savjesti za nosioce javne funkcije.
- Takođe, u cilju otklanjanja od politike iza koje se skriva jasno vidljiv organizovan kriminal koji je poprimao razmjere državnog, neophodno je sa vremenske distance u sadašnjem političkom momentu, kada je došlo do promjene vlasti i jedan period nakon promjene vlasti, prikupiti činjenice i određene političke i druge odgovornosti. Ukoliko parlamentarna istraga, na osnovu svjedočenja i istraga koje Anketni odbor bude razmatrao, na to bude upućivala, onda treba da se uključe nadležni organi od SDT-a, pa nadalje - kazao je, pored ostalog, Đurović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin stava je da je prijedlog odluke o formiranju anketnog odbora veliki demokratski iskorak paralementa jer, kako je rekao, pravda ne može biti zadovoljena dok se ne utvrde odgovornost i krivci.
- Sumnja se da iza svega toga stoji politička pozadina, i otuda ovaj Anketni odbor koji će dati doprinos demokratskom sazrijevanju - rekao je Rovčanin.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović rekao je da "sprega vlasti i mafije mora biti rasvijetljena u svim njenim pojavnim oblicima".
- Ovaj Anketni odbor treba da ima efikasan rad i rezultira konkretnim koracima i procesima koje nadležne institucije treba da preduzmu u konkretnim slučajevima koje treba do kraja rasvijetliti i razotkriti do kraja spregu kriminala i vha države vlasti. Vjerujem u efikasan rad ovog odbora, na svima nama je posebno važan zadatak da rezultira konkretnim potezima i mjerama i postupcima pred pravosudnim organima zbog budućnosti Crne Gore i generacija koje dolaze - kazao je Bojović.
T.K.

Odbor podržao formiranje Anketnog odbora o tzv. "crnim trojkama"

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: parlamentarna-istraga