Turbulenta politička godina je za nama. Započela je ustavnom krizom i blokadom parlametna od strane opozicije - koja je okončana sporazumom. Svi izbori zakazani su za jedan dan nakon dogovora vlasti i opozicije o izbornoj reformi. Završnica godine je obilježena zatvaranjem 5 poglavlja u pregovorima sa EU, i uz najave da je u 2026. - pred Crnom Gorom veliki posao. Koji su još značajni momenti u politici obilježili 2025. - u analizi Televizije E.&nbsp;
Odgovornost i ostavke tražene su već u januaru 2025, zbog masovnog ubistva na Cetinju u kojem je stradalo 13 ljudi, među njima dvoje djece. Ostavke do danas niko iz bezbjednosnog sektora nije dao, a premijer Milojko Spajić predlagao je tada da to zatraže novinari. &nbsp;
- Ja mislim da mi treba policiju da podržimo, u ovakvom trenutku. Kakav bih ja to bio premijer da sad pričam loše o policiji i da pričam šta su mogli šta nijesu mogli. Ja sebe uvijek smatram odgovornim za sve što se dešava u Crnoj Gori i dobro i loše. Ja mislim da su bile ostavke poslije Balijagića, promjene su se desile. Bile su ostavke. Ivona: Hoćete li vi predložiti smjenu šaranovića... evo predložite je vi - rekao je ranije premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Niti je predložena niti se desila. A na ulicama je neformalna grupa studenta Kamo sjutra tražila odgovornost. U zahtjevima za smjene, ali i za izmjene zakona u oblasti MUP – a, podržali su ih brojni građani. No i pored sastanaka sa premijerom, okupljanja u svim gradovima, zahtjevi studenata nijesu ispunjeni. Dok su ulice bile pune, klupe u crnogorskoj Skupštini bile su prazne. Ustavna kriza i opoziciona blokada parlamenta sa kraja 2024. prelila i u 25. Opozicija je odblokirala parlament u martu, kada je postignut dogovor da se o nezakonitoj smjeni sutkinje Dragane Đuranović izjasni Venecijanska komisija, a na šta su potpise stavili predstavnici PES-a i opozicije
- Što se nas tiče znate ko je stavio potpis na ovaj sporazum, ja mislim da potpisi koji su stavljeni na sporazum garantuju i matematika nam konačno o tome ubjedljivo govori da iza tih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. Da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada odnosno PES i parlamentarna opozicija - rekao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.&nbsp;
- Ovaj sporazum postignut je uz značajnu podršku naših evropskih partnera na čemu im zahvaljujem, predstavlja korak ka normalizaciji političke situacije i uspostavljanju pune funkcionalnosti Skupštine - dodao je ranije Đorđe Zenović.
Na lokalnoj političkoj sceni, u aprilu su održani izbori u Nikšiću, nakon kojih je uz podršku Spajićevog PES – a I demokrata Marko Kovačević dobio novi mandat što je proslavljeno uz četničke zastave. U fotelju prvog čovjeka Budve nakon što je 22 mjeseca iz spuškog zatvora, obaveze predsjednika obavljao uhapšeni Milo Božović, uz podršku Evropskog saveza i DPS – a sjeda njegov saradnik Nikola Jovanović. Nakon devet godina vlast u Budvi je promjenjena.&nbsp;
- Svečano se obavezuje da ću dužnost predsjednika Opštine Budva obavljati u skladu sa Ustavom, zakonom i statutom Opštine - kazao je Jovanović.&nbsp;
No, i Kovačeviću i Jovanoviću mandati će biti kraći, dok će nekima od njihovih kolega iz drugih opština biti produženi. Skupština je u julu, pred sam kraj proljećnog zasijedanja postigla dogovor o izborima u jednom danu. Tako će se 13. juna 2027. u svim opštinama birati nova lokalna vlast. Takvom odlukom zadovoljni su i vlast i opozicija, ali i nevladin sektor.
- Da se zna da se lokalni izbori održavaju tačno te sedmice, tačno u tom mjesecu na svake četiri godine i time se postiže više efekata, glavni efekat je politička stabilnost na lokalnom nivou - rekao je tada poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.&nbsp;
- Zadovoljan sam kad možemo reći da ćemo ući u proces i imati kroz nekih pola godine kao rezultat svega ovoga preofesionalizovane i depolitizovanu Centralnu izbornu komisiju. Djelimično depolitizovane opštinske izborne komisije, razriješena ona pitanja koja su blokirala izborni proces. Da li će biti propusta i da li ima propusta ima svakako i mi ćemo vjerovatno ono što je dobra stvar jeste što ćemo se ponovo vratiti tom izbornom zakonu već od jeseni - istakao je tada politički analitičar i izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović.
Najglomaznija Vlada, i kako kažu analitičari najveća vladajuća većina, tokom 2025. iskristalisala je svog lidera, ali to nije premijer Spajić. Opozicija, predsjednik države, politički analitičari na čelu vladajuće većine vide predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića.
- Sve što kaže predsjednik Skupštine ja pretpostavljam da se to govori u ime kompletne parlamentarne većine. Jer da podsjetim građane Crne Gore, predsjednik Mandić je na čelu poziciji gdje je isključivo zahvaljujući podršci predsjednika Vlade Spajića i obrnuto - naveo je predsjednik države Jakov Milatović.
Mandić se, nakon uloge Dalaj Lame kako ga je svojevremeno nazivao i sam premijer Spajić, retorički s vremena na vrijeme vrati svojim utabanim stazama. Tako je sebe predstavio kao ključnog činioca u izboru prvog tužioca, samo zato što je vjerovao da će se baviti slučajevima koje Mandić priželjkuje.
- Najveći krivac gospodine Markoviću, što ste vi VDT je Andrija Mandić. Da nije bilo njega i onih političkih razgovora nikad ne bi bili VDT. Gospodine Markoviću vi ste gori od Ivice Stankovića, on je makar imao znanje a vi nemate ništa - kazao je ranije poslanik DNP-a Milan Knežević.&nbsp;
- Vi ste politički izabrani, nemojte da mislite da ste &nbsp;izabrani što ste bili neka velika firma. Ne, izabrani ste dogovorom partlamentarne većine da budete vrhovni državni tužilac. Ustanite recite, nijesam ispunio očekivanja, povlačim se sa ove funkcije pa ćemo mi ovdje se opet dogovoriti dvotrećinski ko bolje može da odgovori na ove zahtjeve. Ja sam očekivao od vas a čitava Crna Gora to željela da vi uradite nešto vezano za Mila Đukanovića, za Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića, Peđu Boškovića, vi tamo ne smijete da privirite a ovamo se bavite mačkama i ne znam čime se bavite - dodao je Mandić.&nbsp;
Osim kadriranja u tužilaštvu, Mandić pretenduje da mijenja više elemenata Ustava Crne Gore, a za te teme je tokom 2025. uvijek pronašao poseban tajming - napredak Crne Gore na putu ka EU.&nbsp;
- Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, među kojima se nalazi i želim posebno da istaknem status srpskog jezika - kazao je Mandić.&nbsp;
- On uvijek, vrlo pažljivo bira tajminge kad iz naftalina izvlači ove teme koje duboko dijele crnogorsko društvo uostalom, znate i sami da je prilikom izbora na poziciju predsjednika Parlamenta Mandić kazao da ciljevi ostaju isti, samo su putevi drugačiji..... - dodala je poslanica DPS-a Sonja Popović.&nbsp;
Kraj godine politički je obilježila međuvladina konferencija u Briselu u kojoj je Crna Gora zatvorila 5 pregovaračkih poglavlja, i ušla u najintezivniji dio procesa integracija ka EU koji slijedi.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Presjek političke 2025. godine: Od blokade parlamenta do zatvaranja pet poglavlja

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Slobodan Jovanović

Eskapizam ili ambivalencija

U Albanskom parlamentu danas je došlo do haosa kada su poslanici opozicije zapalili baklje i bacali vodu tokom sjednice, a sve zbog sukoba oko korupcije u vladi, prenosi Dejli Telegraf.
Dramatične scene iz Tirane prikazuju dim koji se širi dvoranom dok se poslanici guraju, a obezbjeđenje pokušava da uspostavi red. Incident je kulminacija višenedjeljnih napetosti u kojima opozicija optužuje vladu za ignorisanje zahtjeva za istragom o korupcijskim aferama koje potresaju zemlju.
Korupcija je već godinama jedno od ključnih političkih i društvenih pitanja u Albaniji, a međunarodne institucije i organizacije redovno upozoravaju na probleme u pravosuđu, javnoj upravi i sistemu javnih nabavki.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlavicNetworks%2Fstatus%2F2001683377422807399%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001683377422807399%7Ctwgr%5E9a3c8864608f6ae0b3329d8096eae9c0a9575ea1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprkos reformama koje su formalno pokrenute, posebno u pravosuđu uz podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, percepcija raširene korupcije i dalje je snažna u javnosti, piše hrvatski portal Index.
Posebnu pažnju izazivaju slučajevi koji uključuju visoke državne zvaničnike, gradonačelnike i osobe bliske vladajućim strukturama, što dodatno potkopava povjerenje građana u institucije i politički sistem.
Albanska opozicija koristi upravo pitanje korupcije kao glavno uporište kritike vlade premijera Edija Rame, optužujući je za zarobljavanje institucija i selektivnu primjenu zakona.
Oni upozoravaju i na zloupotrebu državnih resursa, pritiske na medije te nedostatak transparentnosti, ističući da bez stvarne borbe protiv korupcije Albanija teško može napredovati prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

(VIDEO) Haos u Albaniji: Poslanici opozicije zapalili baklje i bacali vodu

Tokom plenarne sjednice albanskog parlamenta došlo je do bacanja dimnih bombi i sukoba opozicionih poslanika s pripadnicima Garde, nakon što su članovi Demokratske stranke blokirali govornicu i ministarska mjesta, onemogućivši normalan rad parlamenta, prenosi N1.
U sali za plenarne sjednice albanskog parlamenta u Tirani tenzije su izbile prije i nakon početka sjednice, kada su poslanici opozicione Demokratske stranke (DP) blokirali govornicu i mjesta predviđena za članove vlade.
U salu su bačene i dimne bombe, dok su se članovi opozicije sukobili i sa zaposlenima u Gardi Republike Albanije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkos_data%2Fstatus%2F2001641501504471318%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001641501504471318%7Ctwgr%5E02e941a0391feb10806a546092076fa148666297%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom tenzija, članovi opozicije pozvali su parlamentarnu većinu da "preda zakonu" zamJenicu premijera i ministarku infrastrukture i energetike Albanije Belindu Balluku.
Specijalni sud prvog stepena za korupciju i organizovani kriminal (GJKKO) odlučio je 19. novembra da suspenduje zamJenicu premijera Balluku sa dužnosti, odluku koju je Ustavni sud suspendovao dok se slučaj ne preispita.

VIDEO - Dimne bombe i sukobi u albanskom parlamentu

Kralj Tajlanda Maha Vadžiralongkorn prihvatio je ponudu premijera Anutina Čarnvirakula da se raspusti parlament te zemlje, što otvara put održavanju prijevremenih izbora u februaru, prenio je Rojters (Reuters).
Anutin Čarnvirakul je po objavi kraljevskog glasnika tokom noći saopštio da "vraća vlast narodu".
Novinarima je rekao da odluka o raspuštanju parlamenta neće uticati na rješavanje sukoba sa Kambodžom.
Njegov potez dolazi u trenutku kada je oružani granični sukob između Tajlanda i Kambodže ušao u peti dan, sa najmanje 20 poginulih, blizu 200 ranjenih i stotinama hiljada raseljenih.
Odluka o raspuštanju Predstavničkog doma donijeta je manje od stotinu dana nakon što je položio zakletvu kao šef manjinske vlade.
Anutina je parlament izabrao za premijera u septembru nakon što je sud smijenio Paetongtara Šinavatru sa funkcije.
Izbori moraju da se održe u roku od 45 do 60 dana.
Uspon donedavnog premijera bio je moguć zahvaljujući dogovoru koji je postigao sa Narodnom strankom da ga podrži, pod uslovom da započne proces izmjene ustava, a zatim raspusti Predstavnički do kraja januara, navodi Rojters.

Premijer Tajlanda raspustio parlament

Kvalitetno odlučivanje parlamenata podrazumijeva pristup relevantnim podacima, razvoj institucionalnih mehanizama provjere informacija i transparentne procedure koje omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na činjenicama, ocijenjeno je na sastanku Asocijacije generalnih sekretara parlamenata (ASGP).
Na sastanku, koji je prethodna tri dana održan u Ženevi u okviru 151. zasijedanja Interparlamentarne unije, učestvovao je i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.&nbsp;
Iz Skupštine Crne Gore saopšteno je da je skup okupio generalne sekretare više od 120 parlamenata iz cijelog svijeta, sa ciljem razmjene iskustava i jačanja stručnih kapaciteta parlamentarnih administracija.&nbsp;
Navodi se da su u uvodnom dijelu zasijedanja učesnici razmijenili stavove o aktuelnim izazovima u organizaciji rada parlamentarnih službi i potvrdili da ASGP ostaje ključna međunarodna platforma za unapređenje profesionalnih standarda i institucionalne saradnje među parlamentima.
Kako se dodaje, prva generalna debata bila je posvećena pitanjima otpornosti i kontinuiteta parlamentarnog rada, sa fokusom na mjere koje zakonodavna tijela preduzimaju radi nesmetanog funkcionisanja u vanrednim okolnostima, poput prirodnih katastrofa, oružanih sukoba, zdravstvenih kriza, bezbjednosnih incidenata i kibernetičkih prijetnji.&nbsp;
- Zaključeno je da otpornost institucija zahtijeva kombinaciju tehničkih, organizacionih i pravnih rješenja, uključujući digitalne platforme za rad i jasno definisane procedure za donošenje odluka u izuzetnim situacijama - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Učesnici su ocijenili da je sistemsko jačanje kapaciteta od presudnog značaja za očuvanje demokratskih procesa i povjerenja građana u institucije.&nbsp;
Navodi se da su učesnici na drugoj generalnoj debati razgovarali o donošenju odluka zasnovanih na dokazima i obezbjeđivanju pouzdanih informacija poslanicima u procesu kreiranja i razmatranja zakona i javnih politika. &nbsp;
Ističu da je diskutovano i o načinima organizovanja istraživačkih i analitičkih službi u parlamentima, kao i o izazovima u obezbjeđivanju njihove nezavisnosti i objektivnosti.
- Istaknuto je da kvalitetno odlučivanje podrazumijeva pristup relevantnim podacima, razvoj institucionalnih mehanizama provjere informacija i transparentne procedure koje omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na činjenicama - rekli su iz Skupštine.
Kako su naveli, u okviru posebnih tematskih sesija pažnja je bila usmjerena na pitanja bezbjednosti poslanika i osoblja, upravljanja kadrovskim promjenama i inovacija u radu parlamenata.
- Naglašeno je da savremene prijetnje, bilo fizičke, digitalne ili reputacione, zahtijevaju sveobuhvatan pristup zaštiti i stalnu obuku zaposlenih - dodaju u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da su uspješno planiranje sukcesije i prenos institucionalnog znanja ocijenjeni ključnim za očuvanje profesionalne stabilnosti i kontinuiteta rada službi.&nbsp;
- Učesnici su razmijenili primjere dobre prakse u pogledu unapređenja transparentnosti i komunikacije sa javnošću, uz zajedničku ocjenu da inovacije i primjena savremenih tehnologija doprinose efikasnijem i otvorenijem parlamentarnom radu - dodaje se u saopštenju.
Iz Skupštine su kazali da je završna zajednička sesija ASGP-a i Interparlamentarne unije „Parlamenti u svijetu promjena – upravljanje složenošću, neizvjesnošću i izazovima“, bila posvećena ulozi parlamenata u savremenom društvu i potrebi da se njihove procedure i kapaciteti prilagode novim okolnostima.&nbsp;
- Učesnici su istakli da je važno očuvanje institucionalne stabilnosti, profesionalnog integriteta i odgovornog pristupa donošenju odluka kao temelja demokratskog djelovanja - zaključili su u saopštenju.

Za kvalitetno odlučivanje potrebni mehanizmi provjere i transparetne procedure

Ukrajinski parlament produžio je danas ratno stanje u toj zemlji za još 90 dana, odnosno do 3. februara naredne godine.
U saopštenju medijske službe parlamenta navodi se da produženje perioda ratnog stanja počinje 5. novembra i da traje 90 dana, prenosi Anadolija.
Navodi se da su produženje odobrili ukrajinski poslanici nakon konsultacija s predsjednikom države, Volodimirom Zelenskim.
U Ukrajini je ratno stanje na snazi od početka sukoba između Moskve i Kijeva 24. februara 2022. godine.
Zelenski je 25. februara te godine potpisao uredbu o uvođenju opšte mobilizacije, a od tada su vanredno stanje i opšta regrutacija produžavani svakih 90 dana.

Ukrajinski parlament produžio ratno stanje za 90 dana

Biro Narodne skupštine, najviše kolegijalno telo donjeg doma francuskog parlamenta donio je odluku da ne razmatra postupak impičmenta protiv predsjednika Emanuela Makrona, koji je predložila ljevičarska stranka "Nepokorena Francuska" (LFI).
Na današnjoj sjednici pet članova biroa glasalo je za, deset protiv, a pet je bilo uzdržano, prenosi BFM TV.
Nekoliko minuta nakon što je objavljena odluka, Matild Pano, predsjednica poslaničke grupe LFI u Nacionalnoj skupštini, izrazila je nezadovoljstvo zbog uzdržanosti pet poslanika iz partije.
- Opet, kao i obično, Nacionalno okupljanje spasava Emanuela Makrona - izjavila je Pano, optužujući ovu stranku da "na neki način podržava predsjednika".
Prijedlog za impičment Emanuela Makrona podnijela je stranka "Nepokorna Francuska" Žan-Lik Melanšona, nekoliko minuta nakon što je Sebastijan Lekorni, peti premijer u dvije godine, podnio je ostavku na tu funkciju.
Prijedlog je podržalo 104 poslanika. Lekorni je predstavio svoj kabinet 6. oktobra, manje od mjesec dana nakon stupanja na dužnost, ali su ljevičarska i desničarska opozicija odbile sastav vlade.
Trenutno su u toku pregovori o tome ko bi mogao da vodi kabinet, a neke stranke zahtijevaju premijera iz ljevice.
Pregovori između Lekornija i političkih stranaka, uključujući socijaliste, ekologe i ljevice, i dalje traju.
Lekorni će izložiti svoje zaključke Emanuelu Makronu i očekuje se da se francuski predsjednik obratiti javnosti u večerašnjem Dnevniku na France 2 u 20 sati.

Francuski parlament odbio da razmatra pitanje opoziva Makrona

Već dva mjeseca (april i maj) u Skupštini Crne Gore nema premijerskog sata, što je brutalno kršenje Poslovnika po kojem se premijerski sat održava svakog mjeseca tokom redovnog zasijedanja - poručio je šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.&nbsp;
Naravno, naglašava Mugoša, suprotno poslovničkim pravilima rada, u aprilu i maju je trebao biti održan i ministarski sat, kao i postavljanje poslaničkih pitanja članovima Vlade.
- Nastavlja se svjesno urušavanje Parlamenta i obesmišljavanje njegove kontrolne uloge od strane neozbiljne fotelja koalicije - poručio je Mugoša.

Mugoša: Nastavlja se svjesno urušavanje Skupštine i obesmišljavanje njene kontrolne uloge

Ovog čovjeka su, u nekoliko dana, za sve ono što priča i čime prijeti, demantovala dva resorna ministra iz sopstvene Vlade - ukazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić reagujući na izjavu premijera Milojka Spajića da bi opoziciju koja blokira parlament trebalo da pošalju na par dana nezasluženog odmora.
Anđušić je istakao da ga je prvo demantovao ministar finansija za isplatu penzija, a potom i ministar ekonomskog razvoja oko bojkota trgovina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1884908357359645010%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ne postoji čovjek u Vladi ili PES-u koji je ovih dana, na poziv medija, htio pristati da raspravlja o ekonomskoj situaciji, budžetu, bojkotu trgovina, sa predstavnicima opozicije i ekonomskim analitičarima. Valjalo bi prvo da počne da se pita u sopstvenoj Vladi, da održi neku sjednicu uživo i pokuša spasiti što se može, počevši od bezbjednosne situacije i štrajkova, ucjene članova Vlade iz reda manjinskih partija do usaglašenosti stavova sa svojim kabinetom i ministrima - naveo je Anđušić.
Predlaže mu, kaže, da sa ministrima koji su mu ostali, dođe u Parlament i pošalje ih na odmor.

Anđušić: Valjalo bi da Spajić prvo počne da se pita u sopstvenoj Vladi, demantuju ga njegovi ministri

Policija je pronašla i kaznila vozača koji je automobil na autoputu u Sjevernoj Makedoniji vozio 293 kilometera na sat, a video objavio na društvenim mrežama, saopštilo je danas ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Kako se navodi, saobraćajna policija i Mobilna jedinica za bezbjednost na putevima odmah su preduzeli operativne mjere i aktivnosti nakon objavljenog video snimka na društvenim mrežama, na kojem se vidi osoba koja vozi automobil brzinom od 293 kilometra na sat na autoputu Skoplje-Đevđelija, kod grada Negotino, gdje je dozvoljena brzina 120 kilometara na sat.
- Nakon preduzetih radnji, lice koje je upravljalo vozilom je identifikovano, pronađeno i pozvano. U vezi sa incidentom, lice A. D. (36) iz sela Elovo, region Skoplja, sankcionisano je u skladu sa zakonskim odredbama - piše u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije je apelovalo na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise, kako bi se očuvala bezbjednost svih građana.

Sjeverna Makedonija: Vozio 293 kilometara na sat i objavio video na društvenim mrežama

Nekada najbolji odbrambeni igrač svijeta je kao selektor oborio sve negativne rekorde crnogorske rukometne reprezentacije - "lavovi" su pod vođstvom Didijea Dinara bili akteri utakmice sa najviše golova u istoriji evropskih prvenstava (izgubili 41:40), a grupu D su završili sa 121 primljenim pogotkom na tri utakmice.
- Mislim da smo u prvoj utakmici dali mnogo, baš mnogo. Doživjeli smo veliko razočaranje protiv Farskih Ostrva, a na trećoj utakmici nam je takođe trebalo mnogo motivacije. Ovo je bio težak meč za igranje. Treća utakmica je nešto drugo, jer smo bili razočarani što se nijesmo kvalifikovali. 
Zbog toga smo doživjeli tri poraza, ali uz dobru prvu utakmicu. Zaslužili smo nešto drugačije. Znamo da bi, da smo odigrali neriješeno na prvoj utakmici, takmičenje izgledalo drugačije. Ali, znamo i da uz psihološko stanje ponekad stvari budu drugačije. Doživjeli smo tri poraza i svi smo, naravno, nezadovoljni- poručio je Dinar <a href="https://rtcg.me/sport/rukomet/802542/dinar-naravno-da-zelim-da-ostanem-selektor.html">za RTCG.</a>
Komentarisao je i ogroman broj primljenih golova i lošu odbranu.
- Da, da, da. Ja sam bio kralj odbrane. Ali, problem je biti kralj tokom igračke karijere i imati način da se odbrana organizuje. Potrebne su nam i rotacije. (1:16) Kada želimo da promijenimo pozicije tri i četiri, nemamo zamjene da bismo uvijek mogli to da uradimo. Imamo pivota koji brani na trojci, a zamjene koje ulaze igraju dvojku. Uvijek moramo da pravimo gimnastiku da bismo mijenjali stvari, a potrebne su nam stalne rotacije. Iz grešaka se uvijek uči i mora se nastaviti sa napretkom. Vidjeli smo i Bakića, mladog igrača, kojem je potrebno više prostora da bi igrao i učio. I potrebno je da se neke stvari obnove i da se izvuku pouke iz onoga što se desilo kako bismo se popravili. Danas, naravno, nije dobro, ali sada imamo kvalifikacije protiv Finske, s kojom smo već igrali. Imamo i želju da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo, jer ovo nije posljednja prilika- kazao je selektor.
Govorio je i tome da li su on i igrači razočarani, kao i o očekivanjima za dalje.
- Ne, ne, ne bi trebalo biti razočaran. Mi smo tim. U timu se uvijek pobjeđuje zajedno, gubi zajedno i uči zajedno. Sada ne bi trebalo tražiti krivca, jer kada su stvari vruće svi smo ljuti. Trebalo bi tražiti rješenja i razmišljati hladne glave. Dakle, razočarani jesmo zbog poraza, ali moramo da učimo- poručio je Dinar.

Dinar: Mi smo tim, pobjeđujemo i gubimo zajedno, želim da ostanem selektor

Prioritet Vlade u prva dva kvartala ove godine biće obaveze koje se odnose na zatvaranje preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopšteno danas na prezentaciji Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), u konsultacijama o tom dokumentu učestvovali su predstavnici Odbora za evropske integracije Skupštine, članovi pregovaračke strukture i nevladinih organizacija.
&nbsp;Državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović je pojasnila da Program pristupanja predstavlja najvažniji strateški dokument u pregovaračkom procesu i da obuhvata obaveze za ovu i narednu godinu.
&nbsp;- Pred Crnom Gorom je, shodno dosadašnjoj praksi, veliki broj obaveza u okviru samog dokumenta, ali da je neophodno napraviti jasnu razliku između onih koje proizilaze iz završnih mjerila, odnosno zatvaranja pregovaračkih poglavlja- navela je Papović.
&nbsp;Ona je istakla da su upravo te obaveze prioritet Vlade i pregovaračke strukture u prva dva kvartala 2026. godine, kada je predviđen rok za njihovu realizaciju, a sve u cilju zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.
&nbsp;Kako je kazala Papović, od ukupno 564 akta, od čega je 490 planirano za 2026. godinu, 122 obaveze direktno su vezane za ispunjenje mjerila i zatvaranje poglavlja, i to 22 strateška akta, 48 zakona i 52 podzakonska akta.
&nbsp;Ona je naglasila da je izuzetno važno da Crna Gora do kraja naredne godine završi pregovarački proces, navodeći da su rokovi kratki.
&nbsp;Papović je, imajući u vidu značaj uloge i djelovanja civilnog društva u procesu pristupanja države EU, pozvala predstavnike nevladinih organizacija da se uključe i doprinesu kako bi se kvalitetno i na vrijeme završio posao.
&nbsp;Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU Denis Vukotić je kazao da Program pristupanja predstavlja ključni strateški dokument evropske integracije.
&nbsp;Njime se, kako je pojasnio, definišu obim i dinamika reformi neophodnih za usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije i koji se, uslijed kontinuiranog razvoja pravne tekovine EU, ažurira na godišnjem nivou kako bi odražavao najnovije izmjene i osigurao usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima.
&nbsp;On je pojasnio da je izrada tog dokumenta započeta tokom četvrtog kvartala prošle godine, sa ciljem da se dokument uskladi sa novom pravnom tekovinom EU iz perioda od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025, kao i sa dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških dokumenata neophodnih za finalizaciju pristupnih pregovora do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Priprema Programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 podrazumijevala je detaljnu analizu 2.625 akata Unije, pri čemu su relevantni propisi koji se prenose u nacionalni pravni poredak pretočeni u planske obaveze sadržane u Programu- naveo je Vukotić.
&nbsp;Kako je pojasnio, Program je koncipiran tako da jasno razdvaja aktivnosti koje predstavljaju neposredan preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se sprovode u okviru redovnog procesa daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
&nbsp;- Aktivnosti od ključnog značaja za zatvaranje poglavlja planirane su u prva dva kvartala godine, u skladu sa praksom Evropske komisije prema kojoj sve obaveze moraju biti realizovane najmanje četiri mjeseca prije planiranog zatvaranja pregovaračkih poglavlja- kazao je Vukotić.
&nbsp;Šefica Odsjeka za poljoprivredu i ribarstvo u Ministarstvu evropskih poslova Granica Kovačević Petrić predstavila je statistički aspekt dokumenta, ukazavši na obim obaveza u okviru strateškog i zakonodavnog okvira po godinama, sa posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja i institucije sa najvećim brojem planiranih obaveza.
&nbsp;Ona je istakla da je Nacrtom Programa pristupanja najveći broj obaveza planiran u šest pregovaračkih poglavlja: 14 – Saobraćajna politika (81 obaveza); 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza); 1 – Sloboda kretanja robe i Poglavlje 13 sa istim brojem obaveza (55 obaveza); 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37 obaveza) i 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28 obaveza).
&nbsp;Kovačević Petrić je istakla da su najviše obaveza planirali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede (94), Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (80), Ministarstvo finansija (62), Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (41), Ministarstvo ekonomskog razvoja (38) i Ministarstvo saobraćaja (36).

MEP: Prioritet Vlade zatvaranje preostalih poglavlja, da se uključi i civilni sektor

„On 01 December 2020, user DN3GOV (Petar Lazović) and user 5S7GLO (Ljubo Milović) discussed a potential business related to the smuggling of cocaine from Ecuador to Europe…“. This is only a small part of the extensive information on cocaine smuggling that Europol sent to the Special Police Department and the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro at the end of 2021 and during the first half of 2022, as well as later. On several occasions, at the request of Podgorica, French Europol sent extensive, classified intelligence data to colleagues in Montenegro. Since 29 April 2022, when Predrag Šuković was appointed head of the Special Police Department, he has been the sole address in Montenegro to which confidential material from France is delivered.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120190152_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="CENTER FOR SHIPMENTS TO EUROPE: Port of Guayaquil"> <figcaption>CENTER FOR SHIPMENTS TO EUROPE: Port of Guayaquil(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>TRUTHS AND LIES ABOUT SMUGGLING FROM ECUADOR</h2> The story of drug smuggling from South America, especially Ecuador and Colombia, is not a new one. According to data from the U.S. Drug Enforcement Administration (DEA), cocaine seizures in Western and Central Europe reached a record 315 tons in 2021, and it is assumed that - despite numerous international police operations - drug trafficking to Europe has not decreased, on the contrary. In the established practice of foreign agencies combating transnational drug trafficking, the Ecuadorian port of Guayaquil has been recognized as one of the key hubs for cocaine smuggling from South America. Reports in Ecuadorian media show that many Europeans found Ecuador extremely interesting. Not only for tourism.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260120190152_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971" data-rendition-name="original" width="1227" height="950" loading="lazy" alt="PRECISE RECORDS: Cover of Primicias newspaper"> <figcaption>PRECISE RECORDS: Cover of Primicias newspaper(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Between 2017 and 2021, according to migration reports, 721 Albanians, 1.053 Belarusians, 3.111 Greeks, and 192 Montenegrins entered Ecuador. It is estimated that 30 percent of them came for drug trafficking and settled in restricted zones of the port of Guayaquil - writes the Ecuadorian magazine Primicias. That Ecuador is an important destination for drug trafficking, primarily cocaine, has long been known to numerous European police forces and prosecutors’ offices. However, so far only the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro has linked Ecuador with cigarette smuggling - and not on the basis of reports from Western partners, but through indictments drafted with an obvious abuse of Europol reports!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260120190152_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="BEHIND THE INDICTMENT: A trio of special prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković"> <figcaption>BEHIND THE INDICTMENT: A trio of special prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>12 „MOVING“ SENTENCES</h2> The journalistic team of Television E uncovered that in the indictment of the SSPO against Aleksandar Mijajlović and seven other defendants, signed by Special Prosecutor Miroslav Turković, SKY messages provided by Europol in connection with cocaine smuggling are being used to prove cigarette smuggling?! The very same messages are also being used by a trio of prosecutors - Ivan Medojević, Jovan Vukotić and Maja Janković - in indictments for cocaine smuggling from Ecuador. How was this possible? Television E attempted to obtain an answer from the Special State Prosecutor’s Office. - Is the Prosecutor’s Office aware of the fact that the same SKY messages, which Europol delivered to state authorities in connection with cocaine trafficking, were used in investigations related to cigarette smuggling from Ecuador - a Television E journalist asked Special Prosecutor, spokesperson of the Special State Prosecutor’s Office.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Novović"> <figcaption>LONG-TERM, PERSISTENT SILENCE: Chief Special Prosecutor Vladimir Novović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  There was no response from the SSPO, headed by Vladimir Novović. Despite the silence, analysis of the prosecutorial material unequivocally indicates that inserting 12 sentences from one investigation into an entirely different prosecutorial case could not have happened by mistake, nor is it the result of coincidence. <h2>MANIPULATION OF NICKNAMES</h2> However, this is not the only suspicion of abuse of SKY messages. By comparing Europol’s intelligence document and the indictments for cigarette and cocaine smuggling, the Television E investigative team noticed another significant alteration. The SKY code 5OIQOW behind which, according to Europol, is a user of encrypted communication who uses the nicknames „Miki“, „Miki 1“ and „New Miki“ („Novi Miki“) is suddenly attributed by the Special State Prosecutor’s Office - without any evidence and without reference to Europol’s report - to the Podgorica businessman Aleksandar Mijajlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190156_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260120190156_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8" data-rendition-name="original" width="2478" height="874" loading="lazy" alt='JUSTIFICATION FOR "RIPLI": Excerpt from the indictment that "explains" the origin of the nickname "Aco"'> <figcaption>JUSTIFICATION FOR "RIPLI": Excerpt from the indictment that "explains" the origin of the nickname "Aco"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Communication between the SKY ECC account user with code DN3GOV and the account user with code 5OIQOW logically and reasonably leads to the conclusion that the person who used the SKY ECC encrypted communication account with code 5OIQOW had the nickname „Aco“. At the same time, the defendant Aleksandar Mijajlović did not dispute this fact, and when providing personal information stated that „Aco“ is his nickname - reads, among other things, the indictment for cigarette smuggling. The explanation provided by Special Prosecutor Turković in the indictment truly appears to be a crude construct meant to mask manipulation. This is because the Europol document does not mention the nickname Aco anywhere, but only the nicknames „Miki“, „Miki 1“ and „New Miki“! This raises suspicion that someone from the Special Police Department or the Special State Prosecutor’s Office abused SKY messages and altered Europol’s intelligence document.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Viši sud Apelacioni sud zgrada"> <figcaption>INSTITUTIONAL SILENCE: The building in Podgorica where the High Court and the Supreme Court of Montenegro are housed(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>BLINDNESS OF THE AUTHORITIES</h2> All of this passed unnoticed by judges who, evidently laconically, confirmed the indictments. And all of this is happening after the warning revelations by Croatian attorney Ante Nobilo, who directly accused Special Prosecutor Šoškić of abuse of office in the case of the indictment against Milivoje Katnić, Zoran Lazović and Saša Čađenović. This opens a series of questions. Will the silence of Chief Special Prosecutor Vladimir Novović continue? Will the Prosecutorial Council react? Will the High Court or the Court of Appeal raise the issue of the unconditional confirmation of indictments? Many questions, for now without a single answer. In the coming days, the journalistic team of Television E will continue to expose numerous inconsistencies and manipulations in indictments through its reports. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fenglish%2Fsky-set-up-how-did-the-special-state-prosecutor-s-office-use-the-same-messages-in-investigations-of-cigarette-smuggling-and-cocaine-trafficking-in-the-case-of-aleksandar-mijajlovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: parlament