Turbulenta politička godina je za nama. Započela je ustavnom krizom i blokadom parlametna od strane opozicije - koja je okončana sporazumom. Svi izbori zakazani su za jedan dan nakon dogovora vlasti i opozicije o izbornoj reformi. Završnica godine je obilježena zatvaranjem 5 poglavlja u pregovorima sa EU, i uz najave da je u 2026. - pred Crnom Gorom veliki posao. Koji su još značajni momenti u politici obilježili 2025. - u analizi Televizije E.&nbsp;
Odgovornost i ostavke tražene su već u januaru 2025, zbog masovnog ubistva na Cetinju u kojem je stradalo 13 ljudi, među njima dvoje djece. Ostavke do danas niko iz bezbjednosnog sektora nije dao, a premijer Milojko Spajić predlagao je tada da to zatraže novinari. &nbsp;
- Ja mislim da mi treba policiju da podržimo, u ovakvom trenutku. Kakav bih ja to bio premijer da sad pričam loše o policiji i da pričam šta su mogli šta nijesu mogli. Ja sebe uvijek smatram odgovornim za sve što se dešava u Crnoj Gori i dobro i loše. Ja mislim da su bile ostavke poslije Balijagića, promjene su se desile. Bile su ostavke. Ivona: Hoćete li vi predložiti smjenu šaranovića... evo predložite je vi - rekao je ranije premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Niti je predložena niti se desila. A na ulicama je neformalna grupa studenta Kamo sjutra tražila odgovornost. U zahtjevima za smjene, ali i za izmjene zakona u oblasti MUP – a, podržali su ih brojni građani. No i pored sastanaka sa premijerom, okupljanja u svim gradovima, zahtjevi studenata nijesu ispunjeni. Dok su ulice bile pune, klupe u crnogorskoj Skupštini bile su prazne. Ustavna kriza i opoziciona blokada parlamenta sa kraja 2024. prelila i u 25. Opozicija je odblokirala parlament u martu, kada je postignut dogovor da se o nezakonitoj smjeni sutkinje Dragane Đuranović izjasni Venecijanska komisija, a na šta su potpise stavili predstavnici PES-a i opozicije
- Što se nas tiče znate ko je stavio potpis na ovaj sporazum, ja mislim da potpisi koji su stavljeni na sporazum garantuju i matematika nam konačno o tome ubjedljivo govori da iza tih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. Da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada odnosno PES i parlamentarna opozicija - rekao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.&nbsp;
- Ovaj sporazum postignut je uz značajnu podršku naših evropskih partnera na čemu im zahvaljujem, predstavlja korak ka normalizaciji političke situacije i uspostavljanju pune funkcionalnosti Skupštine - dodao je ranije Đorđe Zenović.
Na lokalnoj političkoj sceni, u aprilu su održani izbori u Nikšiću, nakon kojih je uz podršku Spajićevog PES – a I demokrata Marko Kovačević dobio novi mandat što je proslavljeno uz četničke zastave. U fotelju prvog čovjeka Budve nakon što je 22 mjeseca iz spuškog zatvora, obaveze predsjednika obavljao uhapšeni Milo Božović, uz podršku Evropskog saveza i DPS – a sjeda njegov saradnik Nikola Jovanović. Nakon devet godina vlast u Budvi je promjenjena.&nbsp;
- Svečano se obavezuje da ću dužnost predsjednika Opštine Budva obavljati u skladu sa Ustavom, zakonom i statutom Opštine - kazao je Jovanović.&nbsp;
No, i Kovačeviću i Jovanoviću mandati će biti kraći, dok će nekima od njihovih kolega iz drugih opština biti produženi. Skupština je u julu, pred sam kraj proljećnog zasijedanja postigla dogovor o izborima u jednom danu. Tako će se 13. juna 2027. u svim opštinama birati nova lokalna vlast. Takvom odlukom zadovoljni su i vlast i opozicija, ali i nevladin sektor.
- Da se zna da se lokalni izbori održavaju tačno te sedmice, tačno u tom mjesecu na svake četiri godine i time se postiže više efekata, glavni efekat je politička stabilnost na lokalnom nivou - rekao je tada poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.&nbsp;
- Zadovoljan sam kad možemo reći da ćemo ući u proces i imati kroz nekih pola godine kao rezultat svega ovoga preofesionalizovane i depolitizovanu Centralnu izbornu komisiju. Djelimično depolitizovane opštinske izborne komisije, razriješena ona pitanja koja su blokirala izborni proces. Da li će biti propusta i da li ima propusta ima svakako i mi ćemo vjerovatno ono što je dobra stvar jeste što ćemo se ponovo vratiti tom izbornom zakonu već od jeseni - istakao je tada politički analitičar i izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović.
Najglomaznija Vlada, i kako kažu analitičari najveća vladajuća većina, tokom 2025. iskristalisala je svog lidera, ali to nije premijer Spajić. Opozicija, predsjednik države, politički analitičari na čelu vladajuće većine vide predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića.
- Sve što kaže predsjednik Skupštine ja pretpostavljam da se to govori u ime kompletne parlamentarne većine. Jer da podsjetim građane Crne Gore, predsjednik Mandić je na čelu poziciji gdje je isključivo zahvaljujući podršci predsjednika Vlade Spajića i obrnuto - naveo je predsjednik države Jakov Milatović.
Mandić se, nakon uloge Dalaj Lame kako ga je svojevremeno nazivao i sam premijer Spajić, retorički s vremena na vrijeme vrati svojim utabanim stazama. Tako je sebe predstavio kao ključnog činioca u izboru prvog tužioca, samo zato što je vjerovao da će se baviti slučajevima koje Mandić priželjkuje.
- Najveći krivac gospodine Markoviću, što ste vi VDT je Andrija Mandić. Da nije bilo njega i onih političkih razgovora nikad ne bi bili VDT. Gospodine Markoviću vi ste gori od Ivice Stankovića, on je makar imao znanje a vi nemate ništa - kazao je ranije poslanik DNP-a Milan Knežević.&nbsp;
- Vi ste politički izabrani, nemojte da mislite da ste &nbsp;izabrani što ste bili neka velika firma. Ne, izabrani ste dogovorom partlamentarne većine da budete vrhovni državni tužilac. Ustanite recite, nijesam ispunio očekivanja, povlačim se sa ove funkcije pa ćemo mi ovdje se opet dogovoriti dvotrećinski ko bolje može da odgovori na ove zahtjeve. Ja sam očekivao od vas a čitava Crna Gora to željela da vi uradite nešto vezano za Mila Đukanovića, za Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića, Peđu Boškovića, vi tamo ne smijete da privirite a ovamo se bavite mačkama i ne znam čime se bavite - dodao je Mandić.&nbsp;
Osim kadriranja u tužilaštvu, Mandić pretenduje da mijenja više elemenata Ustava Crne Gore, a za te teme je tokom 2025. uvijek pronašao poseban tajming - napredak Crne Gore na putu ka EU.&nbsp;
- Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, među kojima se nalazi i želim posebno da istaknem status srpskog jezika - kazao je Mandić.&nbsp;
- On uvijek, vrlo pažljivo bira tajminge kad iz naftalina izvlači ove teme koje duboko dijele crnogorsko društvo uostalom, znate i sami da je prilikom izbora na poziciju predsjednika Parlamenta Mandić kazao da ciljevi ostaju isti, samo su putevi drugačiji..... - dodala je poslanica DPS-a Sonja Popović.&nbsp;
Kraj godine politički je obilježila međuvladina konferencija u Briselu u kojoj je Crna Gora zatvorila 5 pregovaračkih poglavlja, i ušla u najintezivniji dio procesa integracija ka EU koji slijedi.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Presjek političke 2025. godine: Od blokade parlamenta do zatvaranja pet poglavlja

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Slobodan Jovanović

Eskapizam ili ambivalencija

U Albanskom parlamentu danas je došlo do haosa kada su poslanici opozicije zapalili baklje i bacali vodu tokom sjednice, a sve zbog sukoba oko korupcije u vladi, prenosi Dejli Telegraf.
Dramatične scene iz Tirane prikazuju dim koji se širi dvoranom dok se poslanici guraju, a obezbjeđenje pokušava da uspostavi red. Incident je kulminacija višenedjeljnih napetosti u kojima opozicija optužuje vladu za ignorisanje zahtjeva za istragom o korupcijskim aferama koje potresaju zemlju.
Korupcija je već godinama jedno od ključnih političkih i društvenih pitanja u Albaniji, a međunarodne institucije i organizacije redovno upozoravaju na probleme u pravosuđu, javnoj upravi i sistemu javnih nabavki.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlavicNetworks%2Fstatus%2F2001683377422807399%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001683377422807399%7Ctwgr%5E9a3c8864608f6ae0b3329d8096eae9c0a9575ea1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprkos reformama koje su formalno pokrenute, posebno u pravosuđu uz podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, percepcija raširene korupcije i dalje je snažna u javnosti, piše hrvatski portal Index.
Posebnu pažnju izazivaju slučajevi koji uključuju visoke državne zvaničnike, gradonačelnike i osobe bliske vladajućim strukturama, što dodatno potkopava povjerenje građana u institucije i politički sistem.
Albanska opozicija koristi upravo pitanje korupcije kao glavno uporište kritike vlade premijera Edija Rame, optužujući je za zarobljavanje institucija i selektivnu primjenu zakona.
Oni upozoravaju i na zloupotrebu državnih resursa, pritiske na medije te nedostatak transparentnosti, ističući da bez stvarne borbe protiv korupcije Albanija teško može napredovati prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

(VIDEO) Haos u Albaniji: Poslanici opozicije zapalili baklje i bacali vodu

Tokom plenarne sjednice albanskog parlamenta došlo je do bacanja dimnih bombi i sukoba opozicionih poslanika s pripadnicima Garde, nakon što su članovi Demokratske stranke blokirali govornicu i ministarska mjesta, onemogućivši normalan rad parlamenta, prenosi N1.
U sali za plenarne sjednice albanskog parlamenta u Tirani tenzije su izbile prije i nakon početka sjednice, kada su poslanici opozicione Demokratske stranke (DP) blokirali govornicu i mjesta predviđena za članove vlade.
U salu su bačene i dimne bombe, dok su se članovi opozicije sukobili i sa zaposlenima u Gardi Republike Albanije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkos_data%2Fstatus%2F2001641501504471318%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001641501504471318%7Ctwgr%5E02e941a0391feb10806a546092076fa148666297%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom tenzija, članovi opozicije pozvali su parlamentarnu većinu da "preda zakonu" zamJenicu premijera i ministarku infrastrukture i energetike Albanije Belindu Balluku.
Specijalni sud prvog stepena za korupciju i organizovani kriminal (GJKKO) odlučio je 19. novembra da suspenduje zamJenicu premijera Balluku sa dužnosti, odluku koju je Ustavni sud suspendovao dok se slučaj ne preispita.

VIDEO - Dimne bombe i sukobi u albanskom parlamentu

Kralj Tajlanda Maha Vadžiralongkorn prihvatio je ponudu premijera Anutina Čarnvirakula da se raspusti parlament te zemlje, što otvara put održavanju prijevremenih izbora u februaru, prenio je Rojters (Reuters).
Anutin Čarnvirakul je po objavi kraljevskog glasnika tokom noći saopštio da "vraća vlast narodu".
Novinarima je rekao da odluka o raspuštanju parlamenta neće uticati na rješavanje sukoba sa Kambodžom.
Njegov potez dolazi u trenutku kada je oružani granični sukob između Tajlanda i Kambodže ušao u peti dan, sa najmanje 20 poginulih, blizu 200 ranjenih i stotinama hiljada raseljenih.
Odluka o raspuštanju Predstavničkog doma donijeta je manje od stotinu dana nakon što je položio zakletvu kao šef manjinske vlade.
Anutina je parlament izabrao za premijera u septembru nakon što je sud smijenio Paetongtara Šinavatru sa funkcije.
Izbori moraju da se održe u roku od 45 do 60 dana.
Uspon donedavnog premijera bio je moguć zahvaljujući dogovoru koji je postigao sa Narodnom strankom da ga podrži, pod uslovom da započne proces izmjene ustava, a zatim raspusti Predstavnički do kraja januara, navodi Rojters.

Premijer Tajlanda raspustio parlament

Kvalitetno odlučivanje parlamenata podrazumijeva pristup relevantnim podacima, razvoj institucionalnih mehanizama provjere informacija i transparentne procedure koje omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na činjenicama, ocijenjeno je na sastanku Asocijacije generalnih sekretara parlamenata (ASGP).
Na sastanku, koji je prethodna tri dana održan u Ženevi u okviru 151. zasijedanja Interparlamentarne unije, učestvovao je i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.&nbsp;
Iz Skupštine Crne Gore saopšteno je da je skup okupio generalne sekretare više od 120 parlamenata iz cijelog svijeta, sa ciljem razmjene iskustava i jačanja stručnih kapaciteta parlamentarnih administracija.&nbsp;
Navodi se da su u uvodnom dijelu zasijedanja učesnici razmijenili stavove o aktuelnim izazovima u organizaciji rada parlamentarnih službi i potvrdili da ASGP ostaje ključna međunarodna platforma za unapređenje profesionalnih standarda i institucionalne saradnje među parlamentima.
Kako se dodaje, prva generalna debata bila je posvećena pitanjima otpornosti i kontinuiteta parlamentarnog rada, sa fokusom na mjere koje zakonodavna tijela preduzimaju radi nesmetanog funkcionisanja u vanrednim okolnostima, poput prirodnih katastrofa, oružanih sukoba, zdravstvenih kriza, bezbjednosnih incidenata i kibernetičkih prijetnji.&nbsp;
- Zaključeno je da otpornost institucija zahtijeva kombinaciju tehničkih, organizacionih i pravnih rješenja, uključujući digitalne platforme za rad i jasno definisane procedure za donošenje odluka u izuzetnim situacijama - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Učesnici su ocijenili da je sistemsko jačanje kapaciteta od presudnog značaja za očuvanje demokratskih procesa i povjerenja građana u institucije.&nbsp;
Navodi se da su učesnici na drugoj generalnoj debati razgovarali o donošenju odluka zasnovanih na dokazima i obezbjeđivanju pouzdanih informacija poslanicima u procesu kreiranja i razmatranja zakona i javnih politika. &nbsp;
Ističu da je diskutovano i o načinima organizovanja istraživačkih i analitičkih službi u parlamentima, kao i o izazovima u obezbjeđivanju njihove nezavisnosti i objektivnosti.
- Istaknuto je da kvalitetno odlučivanje podrazumijeva pristup relevantnim podacima, razvoj institucionalnih mehanizama provjere informacija i transparentne procedure koje omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na činjenicama - rekli su iz Skupštine.
Kako su naveli, u okviru posebnih tematskih sesija pažnja je bila usmjerena na pitanja bezbjednosti poslanika i osoblja, upravljanja kadrovskim promjenama i inovacija u radu parlamenata.
- Naglašeno je da savremene prijetnje, bilo fizičke, digitalne ili reputacione, zahtijevaju sveobuhvatan pristup zaštiti i stalnu obuku zaposlenih - dodaju u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da su uspješno planiranje sukcesije i prenos institucionalnog znanja ocijenjeni ključnim za očuvanje profesionalne stabilnosti i kontinuiteta rada službi.&nbsp;
- Učesnici su razmijenili primjere dobre prakse u pogledu unapređenja transparentnosti i komunikacije sa javnošću, uz zajedničku ocjenu da inovacije i primjena savremenih tehnologija doprinose efikasnijem i otvorenijem parlamentarnom radu - dodaje se u saopštenju.
Iz Skupštine su kazali da je završna zajednička sesija ASGP-a i Interparlamentarne unije „Parlamenti u svijetu promjena – upravljanje složenošću, neizvjesnošću i izazovima“, bila posvećena ulozi parlamenata u savremenom društvu i potrebi da se njihove procedure i kapaciteti prilagode novim okolnostima.&nbsp;
- Učesnici su istakli da je važno očuvanje institucionalne stabilnosti, profesionalnog integriteta i odgovornog pristupa donošenju odluka kao temelja demokratskog djelovanja - zaključili su u saopštenju.

Za kvalitetno odlučivanje potrebni mehanizmi provjere i transparetne procedure

Ukrajinski parlament produžio je danas ratno stanje u toj zemlji za još 90 dana, odnosno do 3. februara naredne godine.
U saopštenju medijske službe parlamenta navodi se da produženje perioda ratnog stanja počinje 5. novembra i da traje 90 dana, prenosi Anadolija.
Navodi se da su produženje odobrili ukrajinski poslanici nakon konsultacija s predsjednikom države, Volodimirom Zelenskim.
U Ukrajini je ratno stanje na snazi od početka sukoba između Moskve i Kijeva 24. februara 2022. godine.
Zelenski je 25. februara te godine potpisao uredbu o uvođenju opšte mobilizacije, a od tada su vanredno stanje i opšta regrutacija produžavani svakih 90 dana.

Ukrajinski parlament produžio ratno stanje za 90 dana

Biro Narodne skupštine, najviše kolegijalno telo donjeg doma francuskog parlamenta donio je odluku da ne razmatra postupak impičmenta protiv predsjednika Emanuela Makrona, koji je predložila ljevičarska stranka "Nepokorena Francuska" (LFI).
Na današnjoj sjednici pet članova biroa glasalo je za, deset protiv, a pet je bilo uzdržano, prenosi BFM TV.
Nekoliko minuta nakon što je objavljena odluka, Matild Pano, predsjednica poslaničke grupe LFI u Nacionalnoj skupštini, izrazila je nezadovoljstvo zbog uzdržanosti pet poslanika iz partije.
- Opet, kao i obično, Nacionalno okupljanje spasava Emanuela Makrona - izjavila je Pano, optužujući ovu stranku da "na neki način podržava predsjednika".
Prijedlog za impičment Emanuela Makrona podnijela je stranka "Nepokorna Francuska" Žan-Lik Melanšona, nekoliko minuta nakon što je Sebastijan Lekorni, peti premijer u dvije godine, podnio je ostavku na tu funkciju.
Prijedlog je podržalo 104 poslanika. Lekorni je predstavio svoj kabinet 6. oktobra, manje od mjesec dana nakon stupanja na dužnost, ali su ljevičarska i desničarska opozicija odbile sastav vlade.
Trenutno su u toku pregovori o tome ko bi mogao da vodi kabinet, a neke stranke zahtijevaju premijera iz ljevice.
Pregovori između Lekornija i političkih stranaka, uključujući socijaliste, ekologe i ljevice, i dalje traju.
Lekorni će izložiti svoje zaključke Emanuelu Makronu i očekuje se da se francuski predsjednik obratiti javnosti u večerašnjem Dnevniku na France 2 u 20 sati.

Francuski parlament odbio da razmatra pitanje opoziva Makrona

Već dva mjeseca (april i maj) u Skupštini Crne Gore nema premijerskog sata, što je brutalno kršenje Poslovnika po kojem se premijerski sat održava svakog mjeseca tokom redovnog zasijedanja - poručio je šef kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.&nbsp;
Naravno, naglašava Mugoša, suprotno poslovničkim pravilima rada, u aprilu i maju je trebao biti održan i ministarski sat, kao i postavljanje poslaničkih pitanja članovima Vlade.
- Nastavlja se svjesno urušavanje Parlamenta i obesmišljavanje njegove kontrolne uloge od strane neozbiljne fotelja koalicije - poručio je Mugoša.

Mugoša: Nastavlja se svjesno urušavanje Skupštine i obesmišljavanje njene kontrolne uloge

Ovog čovjeka su, u nekoliko dana, za sve ono što priča i čime prijeti, demantovala dva resorna ministra iz sopstvene Vlade - ukazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić reagujući na izjavu premijera Milojka Spajića da bi opoziciju koja blokira parlament trebalo da pošalju na par dana nezasluženog odmora.
Anđušić je istakao da ga je prvo demantovao ministar finansija za isplatu penzija, a potom i ministar ekonomskog razvoja oko bojkota trgovina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1884908357359645010%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ne postoji čovjek u Vladi ili PES-u koji je ovih dana, na poziv medija, htio pristati da raspravlja o ekonomskoj situaciji, budžetu, bojkotu trgovina, sa predstavnicima opozicije i ekonomskim analitičarima. Valjalo bi prvo da počne da se pita u sopstvenoj Vladi, da održi neku sjednicu uživo i pokuša spasiti što se može, počevši od bezbjednosne situacije i štrajkova, ucjene članova Vlade iz reda manjinskih partija do usaglašenosti stavova sa svojim kabinetom i ministrima - naveo je Anđušić.
Predlaže mu, kaže, da sa ministrima koji su mu ostali, dođe u Parlament i pošalje ih na odmor.

Anđušić: Valjalo bi da Spajić prvo počne da se pita u sopstvenoj Vladi, demantuju ga njegovi ministri

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: parlament