Opština Berane je pripremila Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama odluke o javnim parkiralištima i garažama. O tom dokumentu odbornici će se izjasniti na sjednici Skupštine koja je zakazana za 25. decembar.
U obrazloženju se navodi da će se izmjenama pojednostaviti Parking servisu procedura naplate doplatnih karata od korisnika javnih parkirališta.
- Veliki broj korisnika izbjegava naplatu dnevno doplatnih karata, iako su im nalozi za isplatu uredno uručeni, a takođe uručenje naloga podrazumijeva slanje putem pošte. Pojedini korisnici imaju na desetine neplaćenih naloga, te su troškovi dostave, kao i pokretanje postupka prinudne naplate znatno veći od duga pa se dovodi u pitanje opravdanost ovog načina dostave. Ostali parking servisi u Crnoj Gori su prepoznali ovaj problem i riješili ga na način kao u prijedlogu ove odluke - piše u prijedlogu odluke.
Prema predloženom članu 29, Parking servis je ovlašćen da radi naplate dospjelih potraživanja zadrži parkirano vozilo - ako je dnevna doplatna parking karta izdata za vozilo povodom kojeg je od strane Parking servisa, utvrđeno da postoje dospjela potraživanja prema korisniku javnog parkirališta po osnovu najmanje tri parking karte.
Izmijenjeni član 30 Odluke glasi: Parking servis će vršiti premještanje nepropisno parkiranih vozila sa javnih površina uz prethodno izdati nalog za premještanje od strane Komunalne policije, Komunalne inspekcije ili Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Beranama zbog tri neplaćene karte Parking servis može zadržati vozilo

Inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji Glavnog grada, koja propisuje korišćenje „kandži“ za blokadu vozila, Ustavnom sudu podnijeli su advokati Danilo Pejović, Nikola S. Kovačević, i Milica Đukanović.
Oni osporavaju član odluke koja propisuje da Parking servis ima ovlašćenje da zadrži vozilo vlasnika u slučaju da nije platio tri parking karte ili u slučaju da nije moguće identifikovati vozača odnosno vlasnika vozila preko evidencije nadležnog organa. Parking servis je od 1. septembra uveo „kandže" za blokadu nepropisno parkiranih vozila na parkiralištima kako bi naplatili potraživanja imao prema preduzeću.
Odgovarajući na inicijativu i Parking servis i Sekretarijat za saobraćaj smatraju da je preduzeće postupalo po ovlašćenjima i mjerama koje mu daje upravo ova odluka. Zbog toga je odbor za statut i propise Skupštine Glavnog grada juče odlučio da će izjašnjenja gradskog preduzeća i Sekretarijata uputiti Ustavnom sudu kako bi sudska instanca odlučila po njoj.
- Podnosioci inicijative smatraju da se radi o represivnim mjerama prema imovini korisnika javnih parkirališta kojim se ograničava pravo raspolaganja svojinom-motornim vozilom, ali ne samo to već i povreda kretanja, koja su zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Parking servis nezakonito vrši pravo retencije, odnosno zapljene motornog vozila radi naplate tri ili više parking karata. Dodatno, Parking servis na krajnje maliciozan način uslovljava korisnike javnih parkirališta da isplate i posebnu naknadu za skidanje uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila u iznosu koji je trenutno 30 eura kako bi bili u mogućnosti da ponovo koriste svoje vozilo - navode podnosioci inicijative.
Parking servis, prema njihovim riječima, osim što neustavno blokira imovinu, naplaćuje i dodatnu naknadu za svoju nezakonitu „uslugu", odnosno stavlja se u poziciju subjekta koji izriče sankcije, što je, cijene oni, neprihvatljivo.
Direktor Parking servisa Nikola Lazović saopštio je da je odluka donijeta 2019. godine te da su mehanizmi obezbjeđenja naplate potraživanja postoje od te godine.
- Do sada nije pokrenuta nijedna inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke, a podnosioci ove su imali priliku da se izjasne o njoj tokom javne rasprave, ukoliko su smatrali da postoji bilo kakva nejasnoća ili povreda odluke - saopštio je Lazović.
Predsjednik odbora za statut i propise Mitar Šušić saopštio je da se u dobrom dijelu slaže sa podnosiocima inicijative.
- Podnosioci komentarišu sam sadržaj odluke koji Parking servisu daje određene alate za naplatu potraživanja. Moje mišljenje jeste da to jeste naustavno, i da naravno, niste vi odgovorni za to. U odgovoru ste konstatovali da vi samo primjenjujete odluku i da nemate mogućnost da drugo radite. Međutim, saglasan sam sa tim da se na taj način ne mogu obezbjeđivati potraživanja koja Parking servis ima prema korisnicima javnih parkinga u Podgorici jer je naplata potraživanja definisana zakonima o izvršenju i obezbjeđenju, dakle u izvršnom postupku se može naplatiti sve što neko neće dobrovoljno da plati. Ne možemo posezati za blokadom imovine, za faktičkim oduzimanjem i uskraćivanja raspolaganja imovine da bi obezbijedili plaćanje - rekao je Šušić.
Odbor za planiranje i uređenje prostora, komunalno - stambenu djelatnost, saobraćaj i zaštitu životne sredine predložio je odbornicima da usvoje petogodišnji Program privremenih objekata. Pomoćnik sekretara za komunalne poslove Boban Durković saopštio je da dokument sadrži zone i smjernice sa urbanističko-tehničkim uslovima za postavljanje privremenih objekata, kao i vrste, dimenzije i oblik privremenih objekata.
- Donošenjem programa stvoriće se uslovi za veći nivo uređenosti u dijelu postavljanja privremenih objekata - naveo je Durković.

Advokati pokrenuli inicijativu: Parking „kandže” na Ustavnom sudu

Namirenje i podmirenje partijskih i porodičnih kadrova aktuelne vladajuće većine u Kolašinu se nastavlja i kroz osnivanje preduzeća za upravljanje parkiralištima na teritoriji Opštine Kolašin - poručili su u klubu odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Građani Kolašin.
Osnivanje Parking servisa ne prati, decidni su oni, bilo kakva ekonomska analiza u smislu isplativosti i održivosti takvog rješenja.
- A otvorenim se ostavlja i pitanje da li je Parking servis bilo moguće osnovati kao organizacionu jedinicu komunalnog preduzeća. Jasno je da bi se na taj način izbjegli dodatni troškovi zapošljavanja direktora, sekretarice, administracije, računovodstva i evidentno da bi postojeća administrativna infrastruktura Komunalnog preduzeća služila kao podrška Parking servisu - naveli su u klubu odbornika.
Zbog visokih troškova osnivanja i stavljanja u rad jednog takvog preduzeća Elaboratom parking mjesta je, kažu, predviđeno ocrtavanje i naplaćivanje skoro 300 parking mjesta koja su sve do jednog označena crvenom zonom, kao najskupljom za plaćanje.
- Elaboratom nije predviđena mogućnost uvođenja zelene i žute zone kao jeftinijih alternativa koje bi građanima koji žive u centru grada omogućile jeftinije parkiranje. Na ovaj način se, uz najavljeno osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati sportskom zonom, stihijski povećavaju opštinski rashodi, a vlast se prema budžetu građana odnosi rasipnički - istakli su oni.
Kad budžet doseže oko 11 miliona korisnije bi, cijene oni, bilo sredstva usmjeriti na infrastrukturne projekte koji će mijenjati Kolašin nabolje.&nbsp;
- Dodatni problem predstavlja pad prihoda od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (tzv. komunalija) na šta smo kao opozicija upozoravali kada je donošena nova Odluka o naknadi za komunalno opremanje prije dvije godine, kojom je ta naknada višestruko povećana. Danas za posljedicu imamo sve manje investitora koji pokazuju interesovanje za gradnju u Kolašinu, što ujedno znači i manje potencijalnih sredstava za finansiranje glomazne lokalne administracije - naveli su oni.
Situacija u Kolašinu je, ističu oni, najbolji pokazatelj činjenice da ova vlast na lokalnom nivou, po uzoru na državnu vlast, sisteme razara nikad izraženijim partijskim, a nadasve porodičnim zapošljavanjem.
- Koje će prestati onda kad budu poraženi na prvim predstojećim lokalnim izborima - zaključili su u saopštenju.

DPS-SD-Građani Kolašin: Lokalna vlast osniva Parking servis da bi nastavila partijsko i porodično zapošljavanje

Od 1. maja ove godine, Parking servis Glavnog grada Podgorica uveo je naplatu parkinga u neposrednoj blizini Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) po cijeni od 0,70 eura po satu. Ovo je izazvalo snažno negodovanje građana, naročito onih koji svakodnevno dolaze na preglede, terapije ili u pratnji teško oboljelih članova porodice. Jedini putnički pristup samom krugu KCCG vodi preko glavne rampe, gdje obezbjeđenje propušta isključivo sanitetska vozila i pacijente u stanju hitnosti – one koji krvare, kolabiraju ili su jasno dezorijentisani. Svi ostali, uključujući hronične pacijente, starije osobe i njihove pratioce, upućeni su na obližnje ulične parkinge. Tu im je jedina opcija – plaćanje po satu, bilo putem slanja SMS poruke (0,50 eura) ili na parkiralištu Parking servisa (0,70 eura).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062718068_489b06f19069c0e74dbc0770de2a07791429abccb0da0780de4bc50bf8d26df4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062718068_489b06f19069c0e74dbc0770de2a07791429abccb0da0780de4bc50bf8d26df4" data-rendition-name="original" width="617" height="461" loading="lazy" alt="naplata"> </figure>  Kada uzmemo u obzir činjenicu da se u KCCG, koji opslužuje gotovo trećinu stanovništva Crne Gore, svakodnevno obavi više od 3.000 specijalističkih pregleda, jasno je koliki profit se ostvaruje od – kako građani kažu – "naplate bolesti". Posebno pogođeni su onkološki pacijenti i njihove porodice. Jedna starija pacijentkinja koja već mjesecima prima hemoterapiju ovako opisuje svoje iskustvo. – Ovo je nečuveno! Zarađuju na našoj muci, a još se čeka red da bi se uopšte parkirali. U dijelu za onkološke pacijente stanje je haotično. Čekamo satima da nas primi doktor koji nam vodi terapiju, a mojoj ćerki ne dozvoljavaju da me doveze pred ambulantu – mora da me iznese i ostavi, pa da ide tražiti parking. Noge mi otiču od terapije, nekad mi bude loše, ali sve to nije važno. Kad završimo svu muku, moramo još da platimo i po 4-5 eura. To je sramota! – kaže ona, čekajući na rampi da njena ćerka preuzme vozilo i dođe po nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627180636_d8ff0299537287a90002917c17feaffd9aa80e7e2eeae1601b3ba7a4c50b28a1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250627180636_d8ff0299537287a90002917c17feaffd9aa80e7e2eeae1601b3ba7a4c50b28a1" data-rendition-name="original" width="402" height="420" loading="lazy" alt="parking"> </figure>  Sličnih primjera je bezbroj. I dok građani bolesni, umorni i poniženi plaćaju skupe sate čekanja, nadležni ćute. Iz Glavnog grada nema odgovora, a gradonačelnik Saša Mujović, kao ni gradska uprava, nijesu se nijednom oglasili po ovom pitanju. Da li zaista živimo u državi koja zarađuje na bolesti sopstvenih građana? Da li je moguće da se kapital gradi na onkološkim terapijama, laboratorijskim nalazima, infuzijama i invalidskim kolicima? Građani s pravom traže minimum humanosti: da se parking u zoni KCCG za bolesnike i njihove porodice – ili potpuno oslobodi naplate, ili da se makar definišu posebni termini i uslovi za korišćenje bez naplate. Podsjećamo da su mnoge zemlje regiona u krugu svojih zdravstvenih ustanova već obezbijedile besplatna ili subvencionisana parkirališta za pacijente i njihovu pratnju, smatrajući to ne pravom, već obavezom humanog društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627180640_781f6348338a719e24b9fa0d59499b455e79d47ffc19ecc9f2e727b318a01bc3.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250627180640_781f6348338a719e24b9fa0d59499b455e79d47ffc19ecc9f2e727b318a01bc3" data-rendition-name="original" width="641" height="472" loading="lazy" alt="parking"> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Naplata parkinga ispred KBC Podgorica: Da li Glavni grad zarađuje na muci bolesnih građana?

Parking pored Srednje medicinske škole skuplji je za 30 centi, pa sat parkiranja umjesto dosadašnjih 40 centi sada košta 70 centi.
V.d. direktor Parking servisa Nikola Lazović za „Dan“ objašnjava da su se na ovaj korak odlučili kako bi spriječili da preduzeće posluje sa gubitkom od oko 30.000 eura.
Lazović objašnjava da su parking uzeli u zakup i da po tom osnovu Kliničkom centru godišnje plaćaju 98.300 eura, što je na mjesečnom nivou 8.233 eura.
– Učestvovali smo na tenderu i dobili smo parking pod zakup. Uradili smo analizu i došli do toga da bi za zakup plaćali 10.000 eura, za radnike dajemo 37.000, a za održavanje 15.000 eura, što je ukupno 150.000 eura. Dobit na ovom parkingu prošle godine je bila 120.000 eura, što znači da bi mi poslovali sa gubitkom od oko 30.000. Statistika je pokazala da su proteklih mjeseci dnevni pazari nama bili manji 100 eur, a što je na mjesečnom nivou gubitak 3.000 eura. Na ovom parkingu prošle godine smo imali 39 mjesečnih pretplata, ali je bivše rukovodstvo taj broj povećalo na 79 što snižava prihode. Došli smo i situaciju da firmi možemo da napravimo gubitak i štetu zbog toga parkinga – rekao je Lazović.
Lazović je naveo da su za povećanje cijene parkinga dobili saglasnost odbora direktora preduzeća i Sekretarijata za saobraćaj.
– Da bi smanjili gubitke i da doveli do poravnanja ili blagog prihoda sa toga parkinga mi smo bili primorani na ovaj potez. Imamo mogućnost da uz podršku upravnog odbora povećamo cijenu, što su oni i odobrili. Prije nego smo povećali cijenu parkinga obratili smo Sekretarijatu za saobraćaj i dobili smo njihovu saglasnost – naveo je Lazović.
On je naveo da nemaju pritužbi od strane građana.
– U nekim momentima su građani spremni da plate koliko god samo da nađu parking. Pokušavamo da vidimo sve lokacije koje imaju mogućnost da se aktiviraju. Dobar primjer je kasarna „Morača“ – kaže Lazović.
<h2>Planirali reviziju poslovanja</h2>
Nikola Lazović imenovan je za v.d. direktora Parking servisa krajem marta. On je naveo da će u narednom periodu raditi reviziju poslovanja prethodnika.
– Prije nego sam došao za direktora rađena je revizija i radila je državna revizorska kuća. Smatram da sam i u obavezi, i da bi bilo dobro, da angažujemo revizorsku kuću koja će uraditi revizuju kompletnog poslovanja preduzeća u prošlosti – naveo je Lazović.

Sat parkiranja kod Medicinske škole 70 centi

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Vladan Arsović kazao je da v.d. direktor Parking servisa DOO Nikola Lazović nakon nezakonitog izbora upisan u CRPS bez odluke odbornika Glavnog grada.
- Ludilo u Glavnom gradu se samo nastavlja! Nakon što je VD direktor "Parking servis" DOO nezakonito izabran bez saglasnosti Skupštine, sada je u CRPS upisan bez odluke odbornika Glavnog grada - naveo je Arsović na mreži X.
 On postavlja pitanje ko je svjesno prekršio zakon.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Farsovicvladan%2Fstatus%2F1915428592621662712%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Arsović: Direktor Parking servisa upisan u CRPS bez odluke odbornika, ko svjesno krši zakon?

Bjelopoljac E.C. (22) iz naselja Rasovo, uhapšen je zbog sumnje da je sinoć polomio rampu na ulazu u garažu Javnog komunalnog preduzeća "Parking servis", saznaje Portal ETV.
Direktor Parking servisa Bijelo Polje Ismar Ćorović kazao je za Portal ETV da je nekoliko hiljada eura iznosi šteta pričinjena na rampi na ulazu u gradsku garažu.
Mladić je, sinoć skoro jedan sat nakon ponoći, nasrnuo na rampu i polomio je golim rukama. Incident je zabilježen sigurnosnim kamerama, a snimak je ubrzo izazvao brojne reakcije građana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvandalizam-u-bijelom-polju-muskarac-slomio-rampu-gradske-garaze&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na snimku se jasno vidi kako mladić, i pored pokušaja nepoznatog muškarca da ga odvrati, silom lomi rampu. U trenutku incidenta, u blizini su se nalazile i tri djevojke, koje su svjedočile činu, ali se za sada ne zna da li su bile u društvu počinioca.
JKP "Parking servis" je slučaj odmah prijavilo policiji, koja je, prema nezvaničnim informacijama, brzo identifikovala počinioca i lišila ga slobode. Kako saznajemo, riječ je o 22-godišnjem E.C. iz naselja Rasovo, koji je u trenutku napada bio pod dejstvom alkohola. Zvanične potvrde iz policije o ovom slučaju još uvijek nema.
Direktor Parking servisa, Ismar Ćorović rekao je da je najveći problem što će na popravku rampe čekati nekoliko dana.
- To direktno onemogućava funkcionisanje garaže i naplatu usluga, čime naše preduzeće trpi dodatne gubitke - kazao je Ćorović.
Video zapis koji prikazuje ovaj vandalski čin izazvao je oštru osudu javnosti, a Bjelopoljci na društvenim mrežama pozivaju na oštrije sankcije za ovakve oblike devijantnog ponašanja.

Arnela Hajdarpašić

1084x550

Uhapšen mladić koji je polomio rampu gradske službe, šteta nekoliko hiljada eura

Moram priznati da sam bio euroskeptik dobar dio svog života. Mislio sam da je stari kontinent samo to. Jedan osijeđeli starac sa dušom u nosu i pitanjem vremena kada će umrijeti, a sa njime i tri hiljade godina dominacije zapadne kulture. Nekontrolisana imigracija, zapuštene vojske, neposjedovanje rješenja za svjetska pitanja i dugi niz problema stvorili su ovo mišljenje kod mene, a i kod mnogih drugih.&nbsp;
Zbog toga je desnica svuđe i rasla. Evropljani su željeli da se Evropa ponovo stavi na prvo mjesto, sa fokusom na njeno domicilno stanovništvo i konačno nađe plan njene rekonstrukcije i vraćanja na originalnu dominaciju kakvu je imala vjekovima.&nbsp;
<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kakva-nam-evropa-treba">Portal Analitika</a>
<blockquote>Nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči</blockquote>
Međutim, dešavanja u posljednjih dvije godine, a pogotovo zadnjih mjeseci, naćerala su me da promijenim stav po ovom pitanju. Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati. Pitanje je samo kako će njena elita reagovati u situacijama na koje nisu baš navikli. Od završetka Drugog svjetskog rata Evropa nije morala da brine o mnogim stvarima o kojima je brinula vjekovima. Učaurila se poput doma penzionera i uživala u blagodatima i inovacijama drugih. Sada su se stvari promijenile i vrijeme je za akciju. Vrijeme je za snažnu ekonomiju, snažnu vojsku, snažan razvoj!&nbsp;
Nisam ljubitelj prećerane centralizacije, ali sasvim je nužno rekonstruisanje Evropske unije, kako bi ona funkcionisala kao prava unija, i kao prava vlada ujedinjenih evropskih država, kako bi se mogla oduprijeti svim izazovima. Vrijeme neupotrebljive briselske birokratije mora da završi, i neophodno je raditi na kreiranju odnosa unutar Unije koji će istu pretvoriti u svjetsku silu, što ona i jeste. Ali da bi sila bila sila, ona mora da djeluje cjelovito.
Evropi je potrebna vlastita vojska, modernizovana i sposobna da odbrani kontinent, bez pomoći drugoga. Ne smijemo zaboraviti. Evropa je i nuklearna sila, sa mogućnošću da sebe brani i na ovaj način ako je to potrebno. Ovo je Evropa kakvu ja želim i kakva nam je potrebna. Jaka, sposobna i bogata.
Posljednja dešavanja su očigledno otvorila oči i evropskoj desnici i evropskoj ljevici i vjerujem da svjedočimo formiranju politike koja će Evropu staviti na prvo mjesto. U toj Evropi je mjesto i Crnoj Gori, kao nesumnjivom izdanku evropske civilizacije, kolijevke Rimskog carstva (današnja Crna Gora je bila duže dio Rimskog carstva nego li dobar dio ostatka Evrope), kojoj svom dušom, tijelom, kulturom i običajima i pripada.&nbsp;
Ono što bih volio da vidim kod Crnogoraca je i obnova tog našeg evropskog identiteta. U ostalim državama Evrope, pogotovo onim zapadnim, ljudi sa ponosom ističu da su primarno Evropljani. Kod nas to nije toliko bio slučaj, mada se podrazumijevalo.
Međutim, upitna je ta identifikacija sa ostalim evropskim narodima. To je potrebno promijeniti.
<blockquote>Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati</blockquote>
Ja sam Crnogorac, Evropljanin, i ponosan sam na to. Biću još ponosniji kada naša država i zvanično postane članica Evropske unije i jednom za vazda prekine sa retrogradnim, zaostalim i mračnim politikama i identitetima, kojima nikada nije pripadala, nego su joj silom nametani.&nbsp;
Samo se nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči.

Kakva nam Evropa treba?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost tokom dana, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 15 stepeni.
Kako navode iz ZHMSCG, na sjeveru će biti pretežno sunčano. Ujutru u nižim predjelima mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 8 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost, uglavnom poslijepodne. Vjetar slab, promjenljiv, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan. Temperatura do 15 stepeni.
More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

Pretežno sunčano, popodne naoblačenje

Crna Gora još čeka da dobije status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA). Očekivanja su bila da se to dogodi do kraja prošle godine, ali se to ipak nije desilo. Status posmatrača od zemalja regiona trenutno imaju Albanija i Sjeverna Makedonija.
Kako je za Portal ETV istakao ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, Crna Gora je krajem 2024. godine pokrenula institucionalnu inicijativu za dobijanje statusa posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču. Ova inicijativa dobila je snažnu političku i institucionalnu podršku unutar Evropske unije, posebno u kontekstu pregovora u poglavljima 23 i 24.
<h2>Ključni politički signal iz Brisela</h2>
Na sjednici Zajedničkog konsultativnog odbora EU – Crna Gora (ZKO), održanoj u Briselu u novembru 2024. godine, predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) Olivier Röpke otvoreno je pozvao Crnu Goru da se pridruži FRA-u u statusu posmatrača.
- Crna Gora, kao predvodnica u pregovorima sa Evropskom unijom, treba da postane posmatrač u Agenciji za temeljna prava - kazao je Röpke, naglašavajući značaj vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa i zaštite prava manjina.
<h2>Institucionalni koraci Crne Gore</h2>
• 29. novembar 2024. godine – Misija Crne Gore pri EU u Briselu upućuje prijedlog za članstvo u statusu posmatrača pri FRA.
• 3. decembar 2024. godine – Ministarstvo vanjskih poslova, putem Generalnog direktorata za Evropsku uniju, formalno prosljeđuje dopis o inicijativi.
• 23. decembar 2024. godine – Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava potvrđuje podršku inicijativi i najavljuje konkretne korake.
- Preduzećemo sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarivanje ovog cilja - poručio je ministar Đeka u izjavi za Portal ETV.
<h2>Šta bi status posmatrača konkretno značio za Crnu Goru?</h2>
Status posmatrača u FRA omogućio bi Crnoj Gori:
• rano uključivanje u mehanizme praćenja stanja ljudskih prava u Evropskoj uniji,
• pristup stručnim analizama i preporukama u oblastima borbe protiv diskriminacije, prava manjina, rodne ravnopravnosti i pristupa pravdi,
• dodatni impuls reformskim procesima u poglavljima 23 i 24,
• jačanje kredibiliteta Crne Gore kao lidera Zapadnog Balkana u procesu evropskog proširenja.
- Status posmatrača potvrdio bi našu jasnu posvećenost evropskim vrijednostima i pružio dodatnu institucionalnu podršku reformama - rekao je ministar Đeka za Portal &nbsp;ETV.&nbsp;
<h2>Dobrosusjedski odnosi i regionalni značaj</h2>
Jedan od važnih aspekata ove inicijative jeste i unapređenje dobrosusjedskih odnosa, posebno sa Hrvatskom, u dijelu koji se odnosi na položaj hrvatske manjine i pitanja pravde.
- Ovo je platforma koja omogućava otvoren dijalog i adresiranje osjetljivih pitanja u skladu sa evropskim standardima - podvukao &nbsp;je ministar.
Status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava već imaju Albanija, Sjeverna Makedonija, Island, Lihtenštajn i Norveška, pored svih država članica EU.

Đeka: Brisel podržao inicijativu Crne Gore za status posmatrača u Agenciji za temeljna prava – odnos sa Hrvatskom važan korak do cilja

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Tag: parking-servis