Crnogorski šahista Predrag Nikač upisao je pobjedu na startu Šahovske paraolimpijade za osobe sa invaliditetom, koja se održava u Astani.
Nikač, koji nastupa za tim Svjetske šahovske federacije osoba sa smetnjama vida (IBCA), savladao je na prvoj tabli Egipćanina Magdija Momtaza. U partiji u kojoj je igrana Francuska odbrana, crnogorski velemajstor je rano stekao pozicionu prednost, osvojio kvalitet i rutinski priveo meč kraju, ostvarivši zasluženu pobjedu.
Predvođen Nikačem, tim IBCA zabilježio je siguran trijumf protiv Egipta rezultatom 3,5:0,5. Pored njega, pobjede su ostvarili Pjotor Dokačevski i Mihael-Daćian Pribeanu, dok je Julija Salamon remizirala svoju partiju.
Astana je do 26. oktobra domaćin druge Šahovske paraolimpijade, na kojoj učestvuju 34 tima iz cijelog svijeta, sastavljena od šahista sa oštećenjima vida, sluha i fizičkim invaliditetom. Svaki tim čine četiri igrača (sa najmanje jednim iz svakog pola), kapiten ili rezerva i prateća osoba.
Takmičenje se odvija u šest kola, po švajcarskom sistemu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikač pobjedom predvodio tim IBCA na startu Paraolimpijade u Astani

Crnogorski paraatletičar Nedžad Pepić sa dvije medalje, srebrnom i bronzanom, završio je nastup na 11. Međunarodnom atletskom takmičenju paraplegičara i tetraplegičara u Murskoj Soboti. 
 
Član podgoričkog kluba Vihor bio je bronzani u trci kolica na 100 metara, dok je srebrnu medalju osvojio u troboju reprezentacija, kao dio zajedničkog tima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 
 
Atletičari su se nadmetali u bacanju kugle, koplja i diska iz specijalizovane stolice. 
 
Pepić je u kategoriji F 55 disk bacio 16,18, koplje 13,85, a kuglu 8,15 metara. 
 
Pobijedila je Slovenija, a pobjedničko postolje kompletirao je udruženi tim Hrvatske i Slovenije. 
 
Takmičenje u Murskoj Soboti organizovao je Savez paraplegičara Slovenije (Zveza paraplegikov Slovenije).

Pepiću dvije medalje u Murskoj Soboti

M portal se, istražujući informacije i dokumentaciju do kojih smo došli o boravku predstavnika Crnogorskog olimpijskog komiteta i njihovih gostiju na Olimpijskim igrama u Parizu, 9. oktobra obratio COK-u i zatražio da nam, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, bude dostavljen spisak ljudi (osim sportista i članova sportskih ekipa) koji su o trošku COK-a putovali u Pariz na OI. Takođe smo zamolili da nam zbog pisanja teksta ta informacija bude dostavljena u što kraćem roku, te smo napomenuli da već raspolažemo i spiskom i hotelskim računima koje je COK plaćao u Parizu. Naš zahtjev je poslat sa zvanične mejl adrese M portala, koja je istaknuta u impresumu, zajedno sa svim ostalim relevatnim podacima o redakciji i putem koje komuniciramo sa svim institucijama i organizacijama u Crnoj Gori i van nje.
Dva dana kasnije na isti mejl stigao je zaprepašćujući odgovor iz crnogorske krovne sportske organizacije, prepun pasivno-agresivnih konstatacija, tvrdi i optužbi da praktično činimo krivično djelo.
Evo kako je COK odgovorio M portalu:
„Poštovani, U vezi sa Vašim zahtjevom od 9. oktobra 2024. godine za pristup određenim informacijama, obavještavamo Vas o sljedećem: COK nije organ vlasti u smislu člana 9, tačka 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama (“Službeni list CG”, broj 44/2012). Shodno tome, COK nije obavezan da postupa prema odredbama tog zakona. Konkretno, COK nije državni organ (zakonodavni, izvršni, sudski, upravni), nije organ lokalne samouprave ili uprave, nije ustanova, privredno društvo, niti drugo pravno lice čiji je osnivač, suosnivač ili većinski vlasnik država ili lokalna samouprava, niti pravno lice čiji se rad većim dijelom finansira iz javnih prihoda. Takođe, COK nije fizičko lice, preduzetnik ili pravno lice koje vrši javno ovlašćenje ili upravlja javnim fondom“.
Izgleda da COK ovako može da se ogradi od poštovanja svakog propisa i od dobre komunikacione prakse, nabrajajući šta sve nije ta organizacija (!?).
Dalje, COK nabraja ko sve može da putuje sa njima na sportske manifestacije:
„U skladu sa odlukama Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta, mimo sportske delegacije, na Olimpijske igre o trošku Crnogorskog olimpijskog komiteta mogu putovati članovi državne delegacije, članovi Upravnog odbora i Kluba olimpijaca, koji to žele, predsjednici nacionalnih saveza koji imaju svoje takmičare na Olimpijskim igrama, sponzori Crnogorskog olimpijskog komiteta, članovi misije COK-a. Ukoliko su određeni putnici putovali u organizaciji COK-a, to ne znači nužno da su troškovi tih putovanja pokriveni iz sredstava COK-a. Takođe, prema sponzorskim ugovorima, sponzori, zavisno od kategorije sponzorstva, imaju pravo na putovanja na Olimpijske igre u organizaciji COK-a. U okviru tih aranžmana, sponzori imaju isključivo pravo da dostave COK-u imena putnika, u skladu sa brojem mjesta koja su im dodijeljena sponzorskim ugovorom. Svi ostali lično snose troškove putovanja. Takođe, s obzirom na to da će konačni obračun biti gotov u roku od 90 dana od završetka Olimpijskih igara, kada će biti plaćene i sve fakture u vezi OI, i tada, ukoliko bude i dalje ovo pitanje aktuelno za Vas, možemo Vam dostaviti informaciju o ukupnim troškovima COK-a za Olimpijske igre, što će, kao što znate, biti javni dokument i dostupan na našem sajtu, kada ga pregleda eksterna revizija, usvoje Nadzorni odbor, Upravni odbor i Skupština COK-a“.
Prema podacima potrošnje državnog budžeta Crne Gopre, Crnogorskom olimpijskom komitetetu je samo u prvih 7 mjeseci 2024. godine uplaćeno 760.000 eura:
- 16. februara im je transferisano 370.000 eura
- 20. marta im je transferisano 10.000 eura
- 8. jula im je transferisano još 380.000 eura
Ni novinari M portala ni crnogorska javnost nijesu zainteresovani kako COK troši novac privatnih kompanija koje su im sponzori, ili kako sponzori troše svoj novac, već kako se troši novac koji im je opredijeljen iz državnog budžeta, kojem doprinosi svako od nas pojedinačno. Uostalom, među sponzorima istaknutim na sajtu COK nalazi se i jedna od najvećih državnih kompanija EPCG, pa ako je javnost zainteresovana i gotovo svakodnevno informisana gdje odlazi novac EPCG i na šta se troši, isti aršini bi trebalo da važe i za novac kojim građani preko državnog budžeta i EPCG finansiraju COK.
Na kraju odgovora na najbezazlenija moguća pitanja, COK je uspio da prevaziđe sebe i dvije trećine crnogorske političke scene, optužujući redakciju M portala za krivično djelo i prijetnje i istovremeno nam čineći „uslugu“ što neće „tako shvatiti“ naš upit?!
Dakle, COK kaže:
„Vaš zahtjev je poslat sa adrese koja nije lična i nije lično potpisan, pa u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti("Službeni list Crne Gore", br. 079/08 od 23.12.2008, 070/09 od 21.10.2009, 044/12 od 09.08.2012, 022/17 od 03.04.2017) , čak i da smo u obavezi, nijesmo u mogućnosti dostaviti imena putnika radi zaštite podataka o ličnosti. Prema članu 4a pomenutog Zakona, svrhu i način obrade ličnih podataka određuje rukovalac zbirke ličnih podataka, osim ako nije propisano zakonom. Obrada ličnih podataka može se vršiti po prethodno dobijenoj saglasnosti lica, osim u slučajevima kada je to neophodno radi izvršenja zakonom propisanih obaveza ili zaštite vitalnih interesa. Iako smo sigurni da dostavljanje podataka iz evidencije COK-a ima elemente krivičnog djela, i iako se čini da ton Vašeg obraćanja ima elemente prijetnje, zbog naše dosadašnje korektne saradnje, nećemo to tako shvatiti“.
Uvažena gospodo, ko god da je pisao vaš nepotpisani odgovor, negdje ste se preračunali:
Naša redakcijska mejl adresa je već pune dvije godine i tri mjeseca istaknuta u impresumu portala i svaka državna institucija, privatna kompanija, nevladina organizacija ili pojedinac komuniciraju preko nje sa nama. Ovoliki strah od mejl adrese nije viđen još otkako je Tomislav Nikolić telefonirao Tviteru da mu objave tvit. Samo se njemu niko nije javio, COK-u ipak ima ko da odgovori.
U zakonskoj ste obavezi da prijavite svako krivično djelo za koje imate dokaze ili saznanja, tako da od vas, kao organizacije (?!) koja se ovoliko strogo drži slova zakona da je čak i sebe izuzela iz zakonske obaveze postupanja po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, mada ste i ove godine kao i svih predhodnih očigledni korisnici državnog budžeta, očekujemo da istog trenutka mejl M portala odnesete u policiju i tužilaštvo i prijavite sva vaša saznanja.
Lične podatke poput matičnih brojeva, brojeva ličnih dokumenata, adrese, brojeve telefona i slično vam niko nije tražio, već smo tražili da nam dostavite spisak putnika koji su putovali u Pariz o trošku COK-a. Ukoliko su imena i prezimena tajni podaci koji se ne smiju pojaviti u javnosti, onda vas molimo da nadležnim organima prijavite društvenu mrežu LinkedIN, na kojoj više od 20 ljudi koristi ime i prezime Dušan Simonović, a niko od njih nije predsjednik COK-a.
To što u COK-u novinarski posao i postavljanje pitanja doživljavaju kao prijetnju, zaista je samo njihov problem shvatanja javnog interesa, ali i posla koji obavljaju.
Sjajni crnogorski sportisti i olimpijci ničim nijesu zaslužili da ih krovna organizacija (?!) u javnosti predstavlja na ovakav način. Zato će M portal njima uputiti izvinjenje zbog objavljivanja ovakvog odgovora COK-a.

M portal: 760.000 eura iz državnog budžeta COK ne obavezuje na odgovornost prema javnosti

U Parizu je tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara prodato ukupno 12 miliona ulaznica, prenio je francuski list Figaro.
Za Olimpijske igre, održane od 26. jula do 11. avgusta, prodato je 9,5 miliona karata.
Kada su u pitanju Paraolimpijske igre (od 28. avgusta do 8. septembra) u pitanju je brojka od 2,5 miliona, naveo je Figaro.
Prema broju prodatih ulaznica, ovogodišnje Igre u Parizu su bile uspješnije od Igara 2012. godine u Londonu kada je prodato 10,9 miliona karata.

Prodato 12 miliona ulaznica tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara

Paraolimpijske igre u Parizu bile su istorijske za crnogorski paraolimpijski pokret, kazao je predsjednik Igor Tomić, navodeći da je ponosan na cijeli paaraolimpijski tim koji je Crnu Goru predstavljao na tom multi-sportskom takmičenju.

On je kazao da su, nakon Tokija 2021. godine i prve medalje, uspjeli da isti rezultat ponove i na Igrama u Parizu.

- Put od Tokija do Pariza bio je mnogo težak, a sistem kvalifikacija našim sportistima bio je nikada teži. Iz tog razloga mogu da kažem da sam ponosan na cijeli tim. Prije svega na stonotenisera Filipa Radovića koji je izdržao pritisak lidera tima i još jednom osvojio bronzanu medalju - rekao je Tomić agenciji MINA.

Govoreći o rezultatu Radovića, kazao je da su možda svi sanjali da će napraviti korak više, jer je u Pariz došao kao drugi igrač svijeta.

- Apsolutno nema nikakve zamjerke s obzirom da je u polufinalu imao nevjerovatnog Kineza Liana Haoa, koji je svoj puni kvalitet pokazao u finalnom meču, u kojem je imao tri meč lopte protiv prvog favorita, Poljaka Patrika Čojnovskog - rekao je Tomić.

On je istakao da ostaje žal što Radović u polufinalu nije iskoristio svoje šanse.

- Imao je priliku, kada je kod gotovo izgubljene situacije u četvrtom setu i rezultata 8:4 za rivala, stigao do preokreta (9:8). Imao je zicer za 10:8 i priliku da izbori peti set. To je sport i to su neke nijanse koje su ovog puta Radovića ostavile na bronzanom postolju, ali zlatnog sjaja -rekao je Radović.

On je ponovio da je Radović još jednom ispisao istoriju crnogorskog sporta.

- Ponosan sam i na strijelca Milana Đinovića, debitanta na Igrama u Parizu, iako je rezultatski bio ispod svog renomea i očekivanja. Imajući u vidu da je prvi put na Paraolimpijskim igrama „kapa dolje“ i siguran sam da je pred njim sjajan ciklus ka igrama u Los Anđelesu - rekao je Tomić.

On je podsjetio da su Igre u Parizu bile prve i za Maju Rajković i da je do francuske prijestonice u takmičarskom smislu došlo svega šest bacačica koplja.

- Rajković može biti zadovoljna tom privilegijom, punim Stadionom Francuska i više od 70 hiljada gledalaca u trenucima kada je bacala koplje - rekao je predsjednik POK-a.

On je istakao da je stonoteniser Luka Bakić na svojim drugim Igrama možda bio ispod takmičarskog rezultata, ali da to ne umanjuje njegovu vrijednost.

- Uspio je da se plasira među samo 14 stonotenisera svijeta koji su stigli do igara u Parizu. Nije imao sreće u žrijebu, u sistemu direktnog ispadanja, gdje je u osmini finala naletio na u Parizu sjajnog Japanca Mahira Funajamu - rekao je Tomić.

Komentarišući uspjeh paraolimpijskog tima, on je naglasio da je Crna Gora među 80 i nešto država koje su osvojile medalju u Parizu.

- Gotovo stotoinu država je ostalo bez odličja. To je najbolji pokazatelj ovog rezultata - rekao je Tomić.

On je kazao da rezultat crnogorskog paraolimpijskog tima nije samo medalja.

- Cio tim funkcionisao je kao jedna porodica. Veliko priznanje našim trenerima i kancelariji POK-a, na čelu sa generalnim sekretarom, u Parizu šefu paraolimpijske misije, Milošu Ranitoviću. On je perfektno do kraja doveo cio paraolimpijski proces, posebno uspješnog boravka crnogorskih sportista u paraolimpijskom selu gotovo 15 dana - rekao je Tomić.

Crnogorska delegacija u ponedjeljak ujutro, preko Beča, vraća se u Crnu Goru, a dolazak na podgorički aerodrom očekuje se oko 14 sati.

Tomić: Istorijske igre za crnogorski paraolimpijski pokret

Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković kao šestoplasirana završila je takmičenje u bacanju koplja na Paraolimpijskim igrama u Parizu. 
 
Ona je danas u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice), u debiju na najvećoj svjetskoj sceni, nastup završila sa rezultatom 12,63 metra. 
 
Najbolji hitac bacila je u posljednjoj, šestoj seriji. 
 
U ostalim serijama koplje je letjelo 12,26, 12,32, 11,98 i 12,51 metar. 
 
- Razočarana sam rezultatom, ali ne predajem se i nadam se da će sljedeći put, na nekom velikom takmičenju, biti bolji rezultat. Nastup je bio razočaravajući, ali u tom trenutku nijesam uspjela da se vratim u pravi ritam. Krenula sam loše i taj prvi hitac me je potpuno poremetio - kazala je Rajković Agenciji Mina. 
 
Pred gotovo prepunim tribinama Stadiona Francuska pobijedila je Nurkon Kurbanova iz Uzbekistana, sa novim svjetskim rekordom 21,12 metara. 
 
Ona je zvanična i dvostruka uzastopna svjetska šampionka, dok je srebrna bila u Tokiju. 
 
Srebrnu medalju osvojila je Flora Ugvunva iz Nigerije, zlatna iz Tokija i Rio de Žaneira, sa rezultatom 19,26 metara. 
 
Pobjedničko postolje kompletirala je Elham Salehi iz Irana sa sa 16,24 metra. 
 
- Bilo je privilegija biti dio takmičenja. Uzbekistanka je dva puta oborila svjetski rekord. Taj rekord je za mene trenutno nedostižan, mi sanjamo neki drugi san - rekla je Rajković. 
 
Rajković je zaključila nastup crnogorskih sportista na Igrama u Parizu. 
 
Najznačajniji rezultat ostvario je stonoteniser Filip Radović, koji je osvojio bronzanu medalju. 
 
U osmini finala zaustavljen je Luka Bakić, dok je strijelac Milan Đinović bio 26. u kvalifikacijama. 
 
Đinović će sjutra na svečanom zatvaranju nositi crnogorsku zastavu.

Rajković šestoplasirana u Parizu

Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković kao šestoplasirana završila je takmičenje u bacanju koplja na Paraolimpijskim igrama u Parizu.

Ona je danas u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice), u debiju na najvećoj svjetskoj sceni, nastup završila sa rezultatom 12,63 metra.

Najbolji hitac bacila je u posljednjoj, šestoj seriji.

U ostalim serijama koplje je letjelo 12,26, 12,32, 11,98 i 12,51 metar.

- Razočarana sam rezultatom, ali ne predajem se i nadam se da će sljedeći put, na nekom velikom takmičenju, biti bolji rezultat. Nastup je bio razočaravajući, ali u tom trenutku nijesam uspjela da se vratim u pravi ritam. Krenula sam loše i taj prvi hitac me je potpuno poremetio - kazala je Rajković agenciji MINA.

Pred gotovo prepunim tribinama Stadiona Francuska pobijedila je Nurkon Kurbanova iz Uzbekistana, sa novim svjetskim rekordom 21,12 metara.

Ona je zvanična i dvostruka uzastopna svjetska šampionka, dok je srebrna bila u Tokiju.

Srebrnu medalju osvojila je Flora Ugvunva iz Nigerije, zlatna iz Tokija i Rio de Žaneira, sa rezultatom 19,26 metara.

Pobjedničko postolje kompletirala je Elham Salehi iz Irana sa sa 16,24 metra.

- Bilo je privilegija biti dio takmičenja. Uzbekistanka je dva puta oborila svjetski rekord. Taj rekord je za mene trenutno nedostižan, mi sanjamo neki drugi san - rekla je Rajković.

Rajković je zaključila nastup crnogorskih sportista na Igrama u Parizu.

Najznačajniji rezultat ostvario je stonoteniser Filip Radović, koji je osvojio bronzanu medalju.

U osmini finala zaustavljen je Luka Bakić, dok je strijelac Milan Đinović bio 26. u kvalifikacijama.

Đinović će sjutra na svečanom zatvaranju nositi crnogorsku zastavu.

Crnogorski parastonoteniser Filip Radović plasirao se u polufinale i obezbijedio medalju na Paraolimpijskim igrama u Parizu.
Radović je danas u četvrtfinalnom meču kategorije S10 savladao Čileanca Manuel Ečavegurena 3:0 (11:6, 11:5 i 13:11) i crnogorskom sportu donio drugo paraolimpijsko odličje.
Prije tri godine u Tokiju bio je bronzani.
Ečaveguren, deseti igrač svijeta, nije razočarao, pružio je dobar otpor, ali nije ni mogao dalje od četvrtfinala.
Radović je već u prvom setu razuvjerio Čileanca da bi, nakon Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa, mogao da priredi još jedno iznenađenje.
Odličnim servisom poremetio je rivala, držao ga je dalje od stola i precizno pogađao.
“Još jedan veliki trijumf i veliki uspjeh za mene. Rezultat kaže da je bilo lako, ali nijesam se tako osjećao, jer je svaki poen bio težak. Svaki poen sam doživljavao kao da je bio za pobjedu, bilo je mnogo stresno”, kazao je Radović agenciji MINA.
On je kazao da je četvrtfinale bio njegov prvi meč na turniru i da nije imao vremena da se adaptira.
“Zadovoljan sam kako sam se izborio sa pritiskom. Pokazao sam da i u najtežim trenucima mogu da igram svoj najbolji stoni tenis. To me raduje i za buduće mečeve”, rekao je Radović.
Rival u sjutrašnjem polufinalu biće mu četvrti na rang listi kategorije S10, Kinez Lian Hao, koji je u četvrtfinalnom meču eliminisao Poljaka Igora Mištala 3:1.
“U polufinalu čeka me teži rival i za njega će biti potrebna još bolja igra. Probio sam led, nadam se da ću nastaviti u ovom ritmu i mislim da mogu da ga pobijedim”, rekao je Radović.
U drugom polufinalu, u reprizi meča za zlato u Tokiju, sastaće se Poljak Patrik Čojnovski i Francuz Mateo Bohas.
Čojnovski je bio bolji od Brazilc Klaudija Masada 3:0, dok je Bohas, u meču sa puno preokreta i nakon pet setova, slavio protiv Japanca Mahira Funajame 3:2
Radović, koji je kao drugi stonoteniser svijeta bio slobodan u osmini finala, osigurao je sedmo odličje sa najznačajnijih zvaničnih međunarodnih takmičenja.
Ima četiri pojedinačna i jedno ekipno evropsko odličje, kao i dva paraolimpijska,
Srebrni je bio u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023, a bronzani u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine.
Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem.
Nosilac je i bronzane paraolimpijske medalje iz Tokija 2021. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9q929LzEl9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović u polufinalu, osigurao medalju u Parizu

Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro je osudio seksistički, uvredljiv i mizogin komentar predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućen direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, koju je, iskrivljujući Njegoševe stihove, označio kao „babu“ i „vješticu“. Takav rječnik, posebno kada dolazi od nosioca javne funkcije, predstavlja, kako navode iz CGO-a, grub napad na žene, podstiče rodne stereotipe i netoleranciju te je potpuno neprihvatljiv u demokratskom društvu.
Iz ove organizacije podsjećaju da Vraneš pokazuje kontinuitet u javnim istupima kojima zloupotrebljava funkciju koju obavlja i produbljuje društvene podjele, udaljavajući Crnu Goru od osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
- Seksističko etiketiranje žena nije i ne može biti ‘šala’. Životno sazrijevanje i razvoj lične zrelosti očigledno su strani gospodinu Vranešu. Pokušaj diskreditacije gospođe Tadić Mijović zbog argumentovane kritike izraz je nemoći i gorke istine da nam je Evropa, iako geografski tu, vrijednosno još uvijek daleko - &nbsp;poručuju iz CGO-a.
Oni pozivaju nadležne institucije i političke aktere, posebno Vranešove koalicione partnere, da preuzmu odgovornost, jasno osude ovakav ispad i obezbijede da javne funkcije obavljaju osobe koje poštuju standarde javne komunikacije, rodnu ravnopravnost i evropske vrijednosti.

CGO: Nedopustiv seksistički napad predsjednika Opštine Pljevlja na Milku Tadić Mijović

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je da mu se omogući odlazak iz zemlje sa milionima dolara privatnog bogatstva, širokom amnestijom za svoje najbliže saradnike i sigurnim azilom u prijateljskoj državi.
Kako otkrivaju izvori bliski telefonskom razgovoru između Madura i američkog predsjednika Donald Trampa, dogovor je propao jer je predsjednik Venecuele insistirao na potpunoj amnestiji za oko stotinu najviših zvaničnika režima.
Telefonski razgovor, koji je trajao oko 15 minuta, otkrio je duboke razlike u stavovima dvojice lidera. Dok je Tramp, koji javno priznaje Edmunda Gonzaleza za legitimnog predsjednika Venecuele nakon spornih izbora 2024. godine, predlagao da Maduro emigrira u Rusiju ili Kinu, venecuelanski predsednik je želio da ostane u zapadnoj hemisferi, najradije na Kubi. Kao kompromisna opcija naknadno se spominjao Katar.
Otkrivanje ovog pokušaja tajnog dogovora dolazi u trenutku kada Vašington pojačava pritisak na Karakas. Sjedinjene Američke Države rasporedile su snažne pomorske snage u Karibima, a Tramp je u utorak izjavio da je "blizu" pokretanja udara na venezuelansku teritoriju.
- Znamo gdje žive 'loši momci', i vrlo brzo ćemo djelovati", poručio je predsjednik SAD, dok njegovi zvaničnici navode da Maduro i njegov najuži krug žive "na pozajmljeno vrijeme".
<h2>Maduro se obratio Trampu: Spreman sam</h2>
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
Već ranije, u avgustu, Vašington je udvostručio nagradu za informacije koje vode hapšenju Madura, a koja sada iznosi 50 miliona dolara. Prema pisanju Njujork Tajmsa, Maduro menja adresu spavanja svake noći i oslanja se na kubanske telohranitelje zbog straha od atentata ili unutrašnje pobune.
<h2>Trampova "meka opciju", ali uz ograničenja</h2>
U razgovoru sa Madurom, Tramp je ponudio "mekši izlaz": amnestiju za predsjednika, njegovu suprugu i sina, uz garanciju da može napustiti zemlju ako odmah podnese ostavku.
Prema izvorima, Maduro je tražio dozvolu da ponese 200 miliona dolara, verovatno iz fondova zamrznutih pod američkim sankcijama. Međutim, to nije bilo sporno. Problem je nastao kada je zahtjevao da se amnestija proširi na desetine najbližih saradnika i da ključni ljudi režima učestvuju u prelaznoj vladi koja bi kasnije organizovala slobodne izbore. Takav scenario Vašington nije mogao da prihvati, prvenstveno zato što bi široka amnestija ostavila netaknutim tzv. Kartel de los Soles, mrežu vojnih i političkih aktera koju SAD smatra ključnim elementom venecuelanske narko-operacije i označava je kao "stranu terorističku organizaciju".
Jedan od izvora tvrdi da je Maduro "zapeo između čekića i nakovnja" - ako prihvati dogovor i preda najbliže saradnike pravdi, rizikuje osvetu iznutra - ako odbije, rizikuje američku silu.
Od razgovora sa Trampom, Madurova pozicija u regionu dodatno je oslabila. Porazi levih saveznika na izborima u Hondurasu i Svetom Vinsentu i Grenadinima dodatno su narušili njegovu regionalnu političku mrežu podrške.
Kako britanski Telegraf piše, Američki pritisak, unutrašnje nezadovoljstvo i Madurovo oklevanje da pronađe "meki izlaz" stavljaju Venecuelu pred neizvasne nedelje, dok Vašington meri koliko dugo je još spreman da čeka.

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Crna Gora jača svoju ulogu u razvoju TEN-T mreže, posebno kroz unapređenje Luke Bar koja postaje ključno regionalno čvorište, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović na ministarskom sastanku Transportne zajednice u Briselu.
Radulović je predstavio najvažnije rezultate Crne Gore u oblasti pomorstva i evropskih transportnih integracija.
- Pomorstvo je strateška poluga razvoja Crne Gore. Naš cilj je snažna i integrisana veza sa evropskom transportnom mrežom, a reforme koje sprovodimo unapređuju standarde, sigurnost i kvalitet usluga u korist građana i privrede - poručio je ministar Radulović.
Kroz WBIF sprovodi se projekat „Modernizacija Luke Bar“, vrijedan 1,6 miliona eura, koji obuhvata produbljivanje akvatorijuma radi prihvata većih brodova i obnovu lučke željezničke infrastrukture. Takođe, ovaj projekat doprinosi mogućnost praćenja toka robe, logističke procese ali i donosi odluke na bazi podataka iz realnog vremena.
Radulović je naglasio da Ministarstvo uvodi nacionalni Sistem za lučku zajednicu koji će povezati sve učesnike i ubrzati rad u lukama.
- Pripremili smo ključne zakone. Dobili smo zeleno svjetlo od EK za Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, iz Brisela čekamo mišljenje za Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, dok ćemo naredne sedmice EK poslati na mišljenje i Zakon o lukama - poručio je Radulović.
Inače, ovo je prvi Zakon iz oblasti pomorstva koji je ikada poslat EK na provjeru usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, a samim tim i prvi pomorski akt koji je ikad dobio pozitivnu ocjenu EK.

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Kada se zasniva na jasnim kriterijumima i principu meritornosti, proširenje doprinosi stabilnosti, prosperitetu i strateškoj autonomiji cijele Evrope, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona u Beču.
Ibrahimović je učestvovao na ovom događaju na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Majn Rajzinger. Sastanku Grupe prijatelja prisustvovala je i Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.&nbsp;
Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti politike proširenja Evropske unije, ulozi regiona u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova, kao i potrebi daljeg jačanja političkog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da je ova inicijativa potvrdila svoju vrijednost kao konstruktivna politička platforma koja održava proširenje visoko na agendi Evrpske unije i jača povjerenje, dijalog i posvećenost među partnerima.&nbsp;
Naglasio je da se Crna Gora snažno zalaže za postupnu integraciju država Zapadnog Balkana u političke, mehanizme i procese EU, ocjenjujući da takav pristup jača otpornost, ubrzava reforme i priprema institucije i društva regiona za punopravno članstvo.&nbsp;
U tom kontekstu, podsjetio je da su Crna Gora i Evropska unija prije nekoliko dana održale Prvi dijalog u oblasti bezbjednosti i odbrane, kojim je uspostavljen novi okvir za dublju koordinaciju i potvrđena spremnost EU da intenzivira angažman prema državama kandidatima. Ministar je naglasio da je potrebno razviti sveobuhvatnu evropsku strategiju za efikasnije promovisanje važnosti politike proširenja javnostima država članica.
On je dodao da je Crna Gora spremna da doprinese tom procesu sopstvenim primjerom, ukazujući da je najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrdio najviše ostvarene rezultate do sada i posvećenost ispunjavanju obaveza iz evropske agende.

Ibrahimović na sastanku Grupe prijatelja ZB: Proširenje doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijele Evrope

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: paraolimpijske-igre

Nikač pobjedom predvodio tim IBCA na startu Paraolimpijade u Astani

Pepiću dvije medalje u Murskoj Soboti

M portal: 760.000 eura iz državnog budžeta COK ne obavezuje na odgovornost prema javnosti

Prodato 12 miliona ulaznica tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara

Tomić: Istorijske igre za crnogorski paraolimpijski pokret

Rajković šestoplasirana u Parizu

Rajković šestoplasirana u Parizu

Radović u polufinalu, osigurao medalju u Parizu

CGO: Nedopustiv seksistički napad predsjednika Opštine Pljevlja na Milku Tadić Mijović

Maduro spreman da napusti zemlju, ali pod jednim uslovom

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Ibrahimović na sastanku Grupe prijatelja ZB: Proširenje doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijele Evrope

PRATITE TVe UŽIVO