Najobuhvatniji evropski izvještaj o stanju životne sredine, klime i održivosti – „Stanje životne sredine u Evropi 2025“ – predstavljen je juče u Podgorici, u okviru regionalne promocije za zemlje Zapadnog Balkana. Događaj je organizovan povodom više od dvije decenije partnerstva Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) sa šest zemalja regiona, među kojima je i Crna Gora.
Doprinos Crne Gore evropskom sistemu ekoloških podataka
Crna Gora je već više od 20 godina aktivna članica mreže Eionet – Evropske mreže za informacije i posmatranje životne sredine. Agencija za zaštitu životne sredine ima ključnu ulogu u dostavljanju podataka, analiza i stručne podrške evropskoj zajednici.
– Zapadni Balkan je dugogodišnji i vrijedan partner EEA – poručila je izvršna direktorka Agencije, Leena Ylä-Mononen.
– Kroz Eionet, naši partneri u regionu, uključujući Crnu Goru, rade na tome da podaci o životnoj sredini budu pouzdani i pravovremeni, čime se omogućava bolje donošenje politika.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, dr Milan Gazdić, naglasio je da će Crna Gora nastaviti saradnju u cilju jačanja ekoloških kapaciteta regiona.
– Crna Gora ostaje pouzdan partner u izgradnji održivijeg i zdravijeg okruženja.
Ključne poruke izvještaja
Izvještaj potvrđuje da domaće institucije bilježe napredak u pojedinim segmentima – poput povećanja udjela obnovljivih izvora energije – ali istovremeno ukazuje na izazove koji ostaju u zaštiti životne sredine i prilagođavanju klimatskim promjenama.
– Zapadni Balkan je važan dio evropske priče o životnoj sredini, a ta uloga postaje sve značajnija – poručila je Ylä-Mononen.
Regionalno partnerstvo i dalji koraci
Saradnja EEA i Zapadnog Balkana započela je 2000. godine, sa fokusom na:
• jačanje monitoringa i izvještavanja o životnoj sredini
• usklađivanje podataka sa evropskim standardima
• razmjenu znanja i unapređenje stručnih kapaciteta
Promociji u Podgorici prisustvovali su visoki predstavnici institucija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije*, kao i zvaničnici Evropske unije.
U ime Vlade Crne Gore govorio je i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Regionalno predstavljanje organizovali su EEA i Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, uz podršku Ministarstva ekologije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dvije decenije partnerstva EEA i Crne Gore u oblasti ekologije

Napredak Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji (EU) mora biti snažniji i brži, zbog čega je neophodno dodatno ubrzati tempo reformi u poglavljima 23 i 24, što Vlada prepoznaje kao ključnu i istorijsku priliku da država postane naredna članica te evropske zajednice.
To je poručio predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić u uvodnim obraćanjima na Forumu o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Premijer je istakao da je Vlada Crne Gore ozbiljnu namjeru iskazala dobijanjem IBAR-a.
- To je bio dokaz da smo u stanju da za kratko vrijeme postignemo ono što se smatralo nedostižnim. IBAR je bio rezultat naše posvećenosti, mjerljiv uspjeh. I ta energija nije bila slučajna, ona je postala naš standard - rekao je Spajić.
Prema njegovim riječima, završna mjerila za poglavlja 23 i 24 Vlada je dočekala spremno i odgovorno.
- Vlada je pripremila i u aprilu 2025. godine usvojila jasne, operativne akcione planove, koji tačno definišu ko je odgovoran, šta mora da uradi i u kom roku. Ti dokumenti nijesu formalnost, oni su kompas koji vodi državne institucije i koji će se striktno sprovoditi - istakao je Spajić.
Ukazao je da su sudstvo, tužilaštvo, policija, bezbjednosni sektor, agencije, NVO sektor, kao i evropski partneri, stubovi ovog procesa, navodeći da nijedna reforma ne može uspjeti bez njihovog jedinstva, bez povjerenja i bez pune odgovornosti.
- Jasno je – napredak postoji, ali mora biti snažniji i brži. Nedavni izvještaj Evropske komisije o napretku ohrabruje, pokazao je da Crna Gora napreduje, ali i ukazuje da tempo, posebno u poglavljima 23 i 24 treba ubrzati. Mi tu poruku prihvatamo ozbiljno i kao istorijsku šansu da Crna Gora postane prva naredna članica Evropske unije - kazao je Spajić.
Poručio je institucijama da je vrijeme da ono se završi započeto i da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije.
- Zatvaranje poglavlja 23 i 24 biće pravi pokazatelj da Crna Gora u potpunosti živi evropske vrijednosti, a mi danas šaljemo poruku da ubrzano radimo na ispunjavanju svih završnih mjerila u ovim oblastima - jasan je Spajić.
Obraćajući se putem video poruke, evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat, smatra da će, uprkos impresivnom napretku koji je već postignut na putu ka EU, konsolidacija vladavine prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i dalje zahtijevati značajne napore.
- To, na primjer, podrazumijeva usvajanje ustavnih amandmana kako bi se riješila pitanja sastava i načina odlučivanja Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta, zatim popunjavanje svih visokih pravosudnih upražnjenih mjesta, kao i izgradnju čvrstog bilansa rezultata u borbi protiv korupcije – koji jasno pokazuje da crnogorski sistem efikasno procesuira i presuđuje u predmetima korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i one na visokom nivou koji obuhvataju javne funkcionere - kazao je Mekgrat.
Ukazao je na dva ključna pitanja: značaj podjele vlasti i nezavisnost pravosuđa, koji predstavljaju suštinske temelje vladavine prava.
- To znači da je svaki neprimjeren uticaj ili miješanje u rad pravosuđa napad na vladavinu prava - &nbsp;jasan je Mekrat.
Forum predstavlja platformu na visokom nivou, koja je okupila državne zvaničnike, predstavnike ključnih institucija i predstavnike Evropske unije radi razmjene mišljenja o ključnim reformskim obavezama iz oblasti vladavine prava na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.
Kroz više tematskih panela, diskusija će biti fokusirana na obaveze koje proizilaze iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava u okviru pregovaračkog procesa o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kao i na dinamiku i vremenske okvire njihovog sprovođenja.

Spajić: Napredak Crne Gore na putu EU mora biti snažniji i brži

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler ocijenio je da je u protekle dvije godine došlo do vidnog ubrzanja evropskih integracija Crne Gore, naglašavajući da je sada presudno izbjeći greške.
- Crna Gora je dosta uradila, ali postojala su i velika očekivanja. Jasno je da ste vi oni koji će biti najbrži, ali ovo više nije Prva crnogorska liga. Ovo je priprema za najvažniju ligu – Ligu šampiona, i greške se više ne bi smjele događati. Barem ne u velikoj mjeri - poručio je Satler.
Istakao je da se u narednim nedjeljama fokus mora staviti na obaveze iz poglavlja 23 i 24.
- Vidjeli smo određene promjene. Ostvaren je dobar rezultat u saradnji sa Europolom i Eurodžastom - &nbsp;dodao je on.
Na pitanje da li je Crnoj Gori „progledano kroz prste“ prilikom dobijanja IBAR-a, Satler je odgovorio da je taj dokument bio preduslov za zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja.
- U izvještaju se navodi da je Crna Gora na dobrom putu da ta poglavlja zatvori sljedeće godine - rekao je Satler.
Ministar pravde Bojan Božović osvrnuo se na reformske procese koje je vodilo Ministarstvo, naglasivši težinu poglavlja 23 i 24.
- Za pregovarački proces, poglavlja 23 i 24 nijesu samo najznačajnija – ona su pepeljuge pregovaračkog procesa - &nbsp;kazao je Božović.

Satler: Crna Gora će biti najbrža na putu ka EU, ali više nema mjesta greškama

Ratovi devedesetih često se prikazuju kao sudbina, kao nešto što se moralo dogoditi, a što, zapravo, ima za cilj da se oslobode odgovornosti oni koji su odlučivali i oni koji su to podržavali - &nbsp;poručeno je na panelu „Devedesete: od nepristajanja do otpora“ koji su sinoć organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90, u crkvi Santa Maria in Punta u Starom gradu Budve.
Panel je okupio istaknute intelektualce, profesore, aktiviste i predstavnike medija, a akcenat je bio na kulturi sjećanja, suočavanju s prošlošću i odgovornosti za ratove koji su obilježili raspad Jugoslavije.
Dubravka Stojanović, profesorka istorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i jedna od pokretačica inicijative Muzej 90-ih, naglasila je da je dio istorije tog perioda sistematski zaboravljen kroz organizovane akcije. „Svako sjećanje na alternativu i ljude koji su upozoravali kuda sve vodi nikome ne odgovara. I danas imamo iste vlasti iz 90-ih, a mnogi u društvu su tada to podržavali“, istakla je ona.
Predsjednik SO Budva, Petar Odžić, podsjetio je na ulogu Crne Gore u ratovima devedesetih, posebno na granatiranje Dubrovnika. „Jedne od najsvjetlijih tačaka toga doba bili su listovi Monitor i Liberal, dok su režimski mediji – RTCG i Pobjeda – dali puni doprinos propagandi i raspirivanju mržnje“, poručio je Odžić.
Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti UCG, Janko Ljumović, govorio je o značaju kulturnih projekata, poput Cetinjskog bijenala, kao i o dubokom nasljeđu traume raspada Jugoslavije koje je i dalje prisutno.
Aktivistkinja Paula Petričević, prisjećajući se angažmana u organizaciji Žene u crnom, istakla je da „rat nije bio neizbježan“ i da je važno suprotstaviti se nasilju i nacionalističkoj retorici. „Nažalost, danas ponovo živimo devedesete, jer se sa njima nikada nismo istinski suočili“, ocijenila je ona.
Esad Kočan, jedan od osnivača i dugogodišnji glavni urednik Monitora, podsjetio je na atmosferu u kojoj je nastajao prvi nezavisni crnogorski nedjeljnik. „Monitor je bio čin samopoštovanja i nepristajanja da se ćuti pred terorom očiglednosti“, kazao je Kočan, ističući da je uloga čitalaca bila presudna za njegov opstanak.
Panel je dio projekta „Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju“, koji realizuju Kulturni front, Fondacija M90 i CGO, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije kroz MATRA program i projekta Shared Horizons, koji finansira Republika Francuska.

Devedesete pod reflektorom: Otpor, sjećanje i odgovornost

U okviru obilježavanja Dana ekološke države, u četvrtak 18. septembra, na terasi Instituta za biologiju mora u Kotoru biće održana panel diskusija pod nazivom „Mikroplastika, turizam i otpad: ekološki izazovi Kotora i Bokokotorskog zaliva“.
Skup će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić.
Na panelu, kojim će moderirati mr Ivana Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine, učestvovaće Jovan Subotić, poslanik u Skupštini Crne Gore, dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora, dr Milica Mandić, naučna savjetnica u Institutu, i Jelena Radunović, savjetnica za zaštitu životne sredine u preduzeću Komunalno Kotor.

Panel diskusija o ekološkim izazovima Kotora i Boke povodom Dana ekološke države

Mreža za evropske politike MASTER uspješno je realizovala okrugli sto i premijeru dokumentarnog filma „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“, održane 23. jula 2025. u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici. Događaj je okupio predstavnike institucija, organizacija civilnog društva, struke i zajednice –one koji svojim znanjem, položajem i iskustvom mogu doprinijeti stvaranju Crne Gore u kojoj su prostor, usluge i informacije dostupni svima.
U uvodnom dijelu, prisutnima su se obratile Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, i mr Andrea Popović, izvršna direktorica organizacije MASTER. Njihove poruke su bile snažan poziv na zajedničku odgovornost u stvaranju društva koje prepoznaje i poštuje raznolikost, te uklanja prepreke koje osobe s invaliditetom svakodnevno ograničavaju.
<h2>Rezultati projekta: vidljivi pomaci, ali i alarmantni podaci</h2>
Pored edukativnih aktivnosti, u okviru projekta izrađena je detaljna analiza stanja pristupačnosti objekata u javnoj upotrebi, s fokusom na objekte gdje se nalaze ministarstva i lokalne samouprave. Analiza je pokazala da:
- veliki broj javnih objekata u Crnoj Gori i dalje nije pristupačan za osobe s invaliditetom,
- zgrade u kojima se nalaze ključne državne institucije – poput ministarstava i opštinskih organa – u većini slučajeva ne zadovoljavaju ni osnovne standarde pristupačnosti,
- pristupne rampe, taktilne staze, liftovi i jasno označene pristupne tačke najčešće izostaju, ili ne funkcionišu.
Uz analizu, izrađen je i terenski izvještaj o mapiranju fizičkih barijera, kao i set preporuka za unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, koji su dostupni na sajtu MASTER-a. Projekat je pružio i primjere dobre prakse iz EU, koji pokazuju da su promjene moguće – ali samo uz jasnu političku volju i ulaganja. Link do istraživanja: https://master-mne.me/master-analiza-i-istrazivanje-o-pristupacnosti-objekata-osi/
<h2>Film koji daje glas onima koji se svakodnevno suočavaju s preprekama</h2>
Poseban segment događaja bila je premijera dokumentarnog filma „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“, koji je kroz lična svjedočenja i primjere iz prakse na autentičan način prikazao svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Film je realizovan s ciljem da osnaži razumijevanje, empatiju i spremnost na promjenu, kako na institucionalnom, tako i na društvenom nivou. Film je dostupan na YouTube kanalu MASTER-a. https://www.youtube.com/watch?v=3q9RKeJymDc
<h2>Panel diskusija: Struka, iskustvo i odgovornost – pristupačnost kao zajednička obaveza</h2>
Panel diskusija pod nazivom „Jednak pristup za sve: izazovi i rješenja u oblasti pristupačnosti“ okupila je relevantne sagovornice iz oblasti institucija, arhitekture, pravne zaštite i aktivizma, koje su iz različitih uglova rasvijetlile kompleksnost pristupačnosti u Crnoj Gori.
Učesnice panela bile su:
Irena Rakočević, generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, istakla je da pristupačnost mora biti prioritet svih institucija, ne samo kroz projekte, već kroz sistemske mjere i budžetska izdvajanja. Naglasila je važnost partnerskog odnosa sa civilnim sektorom i lokalnim samoupravama u implementaciji politika pristupačnosti.
Valentina Pantović, diplomirana inženjerka arhitekture i autorka mapiranja pristupačnosti javnih objekata u okviru projekta, podijelila je nalaze iz terenskog rada, ukazujući na zabrinjavajuće stanje nepristupačnosti objekata ključnih institucija – ministarstava i opština. Istakla je da fizičke barijere nijesu samo pitanje dizajna, već direktno utiču na ostvarivanje osnovnih prava građana.
Milena Krsmanović-Iković, savjetnica Ombudsmana – Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, govorila je o institucionalnoj zaštiti prava osoba s invaliditetom, broju pritužbi koje se odnose na nepristupačnost i ulozi Ombudsmana u ukazivanju na sistemske propuste. Posebno je naglasila potrebu za jačanjem nadzora nad sprovođenjem propisa i praćenjem realizacije preporuka.
Anđela Miličić, aktivistkinja za prava osoba s invaliditetom, kroz lične i profesionalne uvide predstavila je svakodnevne izazove s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju, od fizičkih barijera do institucionalnih ograničenja. Naglasila je koliko nepristupačno okruženje utiče na samostalnost, zapošljivost i socijalnu uključenost OSI.
Ana Andrijašević, pravnica MASTER-u, govorila je o postojećem zakonodavnom okviru, mehanizmima sankcionisanja nepristupačnosti i primjeni standarda EU. Posebno je istakla pozitivne primjere evropskih gradova koji su, zahvaljujući strateškom pristupu i lokalnoj odgovornosti, postigli visok nivo pristupačnosti za sve građane.
Panel je zaključio da je vrijeme za izgovore prošlo – i da pristupačnost mora postati obavezni standard, a ne povremeni projektni zadatak. Jedinstvena poruka svih učesnica bila je da su promjene moguće samo ako se objedine znanje, politička volja i odgovornost institucija prema građanima.
<h2>Put ka inkluziji je otvoren – ali prepreke traže hitnu akciju</h2>
Događaj je još jednom pokazao da promjene nijesu nedostižne – ali zahtijevaju odlučnost, odgovornost i hitnu reakciju. Dok god zgrade ministarstava, opština, sudova, fakulteta i zdravstvenih ustanova ostaju nepristupačne, govoriti o jednakosti i demokratskom društvu ostaje fraza bez pokrića.
- Ovo nije pitanje luksuza, već pitanje osnovnih ljudskih prava. Zato pozivamo donosioce odluka na svim nivoima – od lokalnih samouprava do najviših državnih institucija – da se bez odlaganja pozabave pitanjem pristupačnosti. Vrijeme za simbolične poteze je prošlo – potrebni su konkretni koraci, politička volja i institucionalna posvećenost. Mreža za evropske politike MASTER će i dalje ukazivati na nepravde koje prepreke stvaraju, osnaživati građane i povezivati aktere koji mogu donijeti promjene. Inkluzivno društvo ne nastaje samo po sebi – ono se gradi odvažnim odlukama i jasnim prioritetima. A pristupačnost mora biti jedan od njih. MASTER-ov projekat „Inkluzivni dizajn: Uklanjanje prepreka, stvaranje prilika“ realizovao se uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore - navodi se u saopštenju MASTER-a.

Pristupačnost objekata OSI – Pokrenute promjene, ali prepreke i dalje stoje ispred najvažnijih institucija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović organizovaće panel diskusiju koja će biti održana 6. marta 2025. godine u 10 časova u Muzičkom centru Crne Gore. saopšteno je iz Kabineta Predsjednika.
- Tema panela biće „Otvorene izborne liste – Vratimo moć građanima”, sa posebnim osvrtom na pravnu i političku perspektivu uvođenja otvorenih izbornih lista u Crnoj Gori, koje bi omogućile direktan uticaj i transparentnost pri izboru predstavnika, te pružile značajan doprinos jačanju demokratskih standarda- navodi se u saopštenju.
Predsjednik Milatović otvoriće skup uvodnim obraćanjem u 10 časova, nakon čega će uslijediti dvije panel diskusije – „Pravna i politička perspektiva“ i „Lekcije iz regiona“.
- Na prvom panelu govoriće dekan Fakulteta za državne i evropske studije, prof. dr Đorđije Blažić, docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, doc. dr Zlatko Vujović; kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u Skupštini Crne Gore (PES), Vasilije Čarapić, članica istog odbora (URA), Ana Novaković Đurović- ističe se u saopštenju.
Panelisti u drugoj diskusiji biće sutkinja Vrhovnog suda Kosova i bivša predsjednica Centralne izborne komisije Kosova, Valdete Daka, predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, Irena Hadžiabdić, te vanredni profesor političkih nauka na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Dario Čepo.
Na kraju događaja, kroz diskusiju i zaključke, biće predstavljeni ključni izazovi i preporuke za dalji razvoj izborne reforme- poručili su iz Kabineta Predsjednika.

U četvrtak panel diskusija ''Otvorene izborne liste- Vratimo moć građanima''

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Garčević o spoljnoj politici Srbije: Sjedenje na četiri stolice doživljava tužni kraj, niko vam ne vjeruje

Na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević komentarišući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol.
Predstavnik Evropskog saveza je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u pokušaju 2016. godine.
Smatra i da je indikativno što se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.&nbsp;
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo, ukoliko je vijeće već odlučilo onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo šta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević.&nbsp;
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni šta misli o ovom slučaju.
- Mi smo više puta sa najviših državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugoše koja je kazala da je presuda kojom je poništena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Saša Čađenović optuženi u montiranom procesu, što potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga što je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog više da sumnjamo da ostavka sutkinje Moštrokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije još nešto - istakao je Zirojević.
<h2>Klasična trgovina</h2>
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu &nbsp;ispolitizovana do krajnje mjere, što se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon što smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević baš nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj grešci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje &nbsp;je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga što nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude što je prije moguće - istakao je Zirojević.
<h2>Kukavički pristup Demokrata&nbsp;</h2>
Komentarišući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, &nbsp;koji je šef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi.
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Nišavića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroliše sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhapšen, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema baš nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada &nbsp;on pere ruke od onoga što de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
<h2>Mandić i Camaj sijamski blizanci</h2>
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske škole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve što je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono što je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvorište. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
<h2>Za BS fotelja najveća svetinja</h2>
Bošnjačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Opštine i druge uslove što, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bošnjačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika opštine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik opštine nakon što izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje škole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đurišiću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje još neke opštine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Opštine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.&nbsp;
- Mi suštinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego što je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dk8lho8kWvF8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Oskudne informacije o ostavci sutkinje Moštrokol, miriše na otvorenu opstrukciju sudskog procesa

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, odgovorio je predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću i poručio da će on preživjeti da ne bude u vlasti, ali da za predsjednika nije siguran.
- Mnogo toga ne znamo moj Jakove, ali jedno zna čitava Crna Gora da ti nikad više nećeš biti predsjednik- poručio je Knežević Milatoviću.&nbsp;
Podsjećamo, Milatović je pitao "da li Vlada poštuje pravo Kneževića na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom?".&nbsp;
- Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran. Tu ti ni Danska ne može pomoći- poručio je Knežević Milatoviću u objavi na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-da-li-crna-gora-postuje-pravo-gradana-srbije-na-samoodredenje-milatovic-milan-jos-nije-izasao-iz-vlade-a-kada-ce-ne-znamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević odgovorio Milatoviću: Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran

Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina večeras su održali sastanak u tzv. Američkoj kući, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu.
Rojtersov reporter je vidio Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kašnera kako ulaze u Američku kuću, a izvor upoznat sa sastankom rekao je da je nakon njih u zgradu ušao i Putinov izaslanik Kiril Dmitrijev.
„Sve je bilo vrlo pozitivno“
Dmitrijev je, prema ranijim informacijama Reutersa, ove sedmice trebao doputovati u Davos kako bi održao sastanke s članovima američke delegacije na marginama foruma. Dva izvora upoznata s njegovim dolaskom to su potvrdila pod uvjetom anonimnosti.
Nakon sastanka, medijima se kratko obratio Stiv Vitkof, koji je rekao da su razgovori s ruskom delegacijom bili pozitivni:
- Sve je bilo vrlo pozitivno- izjavio je Vitkof.
Sličnu poruku poslao je i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexsalvinews%2Fstatus%2F2013687474489270745%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013687474489270745%7Ctwgr%5Ea78182b61a009583d61e28a1bc4c78a2b2a4580f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Sastanak trajao više od dva sata
- Sastanci prolaze konstruktivno. Sve više ljudi prepoznaje ispravnost stava Rusije- naveo je Dmitrijev, a prenosi RIA Novosti.
Prema izvještajima novinara koji prate forum, sastanak američkih i ruskih izaslanika trajao je više od dva sata.
Američki predsjednik Donald Tramp lično će učestvovati na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu sjutra, nakon što se prošle godine učesnicima obratio putem videoveze. Tramp će u Davos doputovati sa velikom američkom delegacijom.

Tag: panell-diskusija