Umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti, poručeno je na panel diskuciji pod nazivom „Uloga umjetnosti u procesima pomirenja“ održanoj u Baru. Događaj je bio posvećen razmatranju uloge umjetnosti i književnosti kao prostora refleksije, dijaloga i suočavanja s prošlošću u postkonfliktnim društvima, sa posebnim fokusom na ratna zbivanja devedesetih godina prošlog vijeka kao i na njihove dugoročne društvene posljedice. Učesnici panel diskusije razgovarali o snazi i velikom potencijalu umjetnosti da otvori prostor za emocije i katarzična iskustva, posebno tamo gdje formalni institucionalni mehanizmi imaju svoja ograničenja ili često zakazuju. Na panelu su učestvovali Edin Jašarović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti i producent, Miroslav Minić, profesor crnogorskog jezika i književnosti, profesor medijske pismenosti i dugogodišnji PR Underhill Festa, kao i Sead Šabotić, filmski autor, dokumentarista i saradnik u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti. - Kroz tri, pažljivo odabrane i obrađene tematske cjeline – umjetnost kao prostor sjećanja i učenja, odnos umjetnosti prema publici, mladima i obrazovanju, te pitanja medijske i umjetničke odgovornosti – panelisti su razmjenjivali perspektive o tome na koji način film, pozorište i druge umjetničke forme mogu doprinijeti razvoju empatije, kritičkog mišljenja i društvenog dijaloga - navedeno je u saopštenju Juventasa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa događaja u Baru"><figcaption>Sa događaja u Baru(Photo: Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Kako je rečeno, posebna pažnja posvećena je ulozi obrazovnih institucija i umjetničkih festivala u dugoročnom radu sa mladima. Učesnici su sa prisutnima razgovarali i o izazovima odgovornog bavljenja temama rata i kolektivne traume na koje zapravo nailaze bavljenjem umjetničkim prikazivanjem i obradom stvarnih događaja i iskustva. U tom kontekstu, naglašena je važnost medijske pismenosti i odgovornog oblikovanja javnog narativa o prošlosti, kao i razvijanje kritičke promisli, posebno kod mlađe populacije. Panel diskusija zaključena je promatranjima na temu umjetnosti kao alata ka dostizanju većeg stepena pomirenja, prilikom čega su panelisti istakli da umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti. - Današnja diskusija u Baru još jednom je potvrdila da umjetnost nije puki pratilac društvenih procesa, već njihov aktivni učesnik – prostor u kojem se otvaraju pitanja odgovornosti, sjećanja i empatije, ali i mogućnost da se o teškom nasljeđu prošlosti govori drugačije, iskreno i hrabro. U vremenu u kojem su društva i dalje opterećena nerazriješenim traumama devedesetih, umjetnost se pokazuje kao jedan od rijetkih jezika koji može premostiti tišinu, pokrenuti dijalog i ponuditi temelje za istinsko pomirenje zasnovano na razumijevanju, a ne zaboravu - poručuju u Juventasu. U okviru projekta, zainteresovana publika će imati priliku da pogleda i pozorišnu predstavu „M kao Morinj“, koja će biti izvedena 26. februara u Petrovcu. Predstava je ranije igrana u Podgorici i Bijelom Polju, te će njeno izvođenje u Petrovcu označiti prvo igranje u južnoj regiji Crne Gore. Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog saopštenja ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

Total household indebtedness in Montenegro based on bank loans is on the rise, both in terms of the number of borrowers and the overall amount of debt. The Central Bank notes that these figures must be viewed within a broader economic context, with an emphasis on responsible lending.
- Total indebtedness of individuals based on bank loans, as of December 31, 2025, amounts to 2,43 billion euros - Coordinator of the Supervision Sector at the Central Bank of Montenegro Nikola Bašanović told Portal ETV.
Responding to a question from Portal ETV, he stated that as of December 31, 2025, a total of 168.034 individuals had active bank loans.
- The average indebtedness of individuals based on bank loans, per adult citizen of Montenegro, as of December 31, 2025, amounts to 4.900 euros - Bašanović emphasized.
Asked whether these figures are a cause for concern, Bašanović said that when observing trends in total household indebtedness in Montenegro, an increase can be seen both in the number of indebted individuals and in the total outstanding debt balance.
- Compared to 2021, the number of indebted individuals increased by around 13 percent by the end of 2025. On the other hand, the nominal growth of total household indebtedness compared to 2021 amounted to around 67 percent by the end of 2025. However, the nominal amount of debt cannot be viewed in isolation, but rather in the context of the broader economic environment, primarily the growth in average wages. The average net wage increased by around 89 percent by the end of 2025 compared to 2021 - he said.
As he explained, rising incomes have strengthened citizens’ creditworthiness, combined with more favorable lending conditions and an increased willingness and interest in using credit products.
- When approving loans, banks are required to assess the client’s creditworthiness. In practice, banks apply a rule whereby the client’s total monthly debt does not exceed a certain percentage of their monthly income, in order to ensure that the client can regularly meet their obligations. These percentages vary from bank to bank and are the result of internal policies, with the obligation to comply with regulatory guidelines that promote responsible lending - he added.
Bašanović stressed that the Central Bank of Montenegro, in line with its mandate to preserve financial system stability, recommends responsible and moderate borrowing by citizens, in accordance with their real financial capacities.
- Within its supervisory competencies, the Central Bank of Montenegro continuously monitors clients’ indebtedness through numerous bank reports, which include key data on loan structure, repayment periods, interest rates, and the level of regularity in meeting obligations - he pointed out.
In that context, he added, the implementation of the new Consumer Credit Law is of particular importance, as it regulates the rights and obligations of consumers and lenders, as well as mechanisms for protecting users of financial services.
- Among other things, this law ensures transparent information for clients about all loan costs, while, with the aim of preventing excessive indebtedness, it prescribes a more detailed and stricter assessment of consumers’ creditworthiness compared to previous regulations, thereby ensuring responsible lending and strengthening financial stability - Bašanović said in his statement to Portal ETV.

More than 168.000 citizens indebted to banks, owing 2,43 billion euros

"Nadam se da će Angelu Merkel uskoro pregaziti autobus“. Te mračne fantazije potiču iz pera Stiva Benona, bivšeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trampa, i dio su novoobjavljenih djelova iz tzv. Epstinovih dosijea.
Njemački nedjeljnik Špigel prenosi da se među stotinama hiljada mejlova i četova nalaze i djelovi koji se bave situacijom u njemačkoj politici.
<h2>Benon protiv Njemačke</h2>
Radi se o razgovorima, u međuvremenu preminulog Džefrija Epstina s više osoba o aktuelnoj njemačkoj politici. U tim razgovorima, prije svega s bivšim Trampovim savjetnikom Benonom, Epstin se negativno izjašnjava o tadašnjoj kancelarki Angeli Merkel, a slično kao i kasnije osobe iz Trampove uticajne sfere, poput Ilona Maska, u pozitivnom svjetlu gleda na uspon desničarske Alternative za Njemačku (AfD).
Uoči EU-izbora Benon i Epstin tako maštaju o jačanju desnice u Evropskoj uniji na koju Benon, kako se navodi u jednoj prepisci s Epstinom, ima „veliki uticaj“. Pored tadašnjeg Nacionalnog fronta u Francuskoj, Benon navodi i italijanskog desničara Matea Salvinija, Britanca Najdžela Faraža i njemački AfD.
Epstinu i Benonu je pobjeda desničara na izborima za parlament Evropske unije važna, kako bi suzbili pravila koja je EU pripremala po pitanju kriptovaluta.&nbsp;
- Tako ćemo moći da spriječimo svaku kripto-regulativu ili sve drugo što želimo - napisao je Benon, a prenosi Špigel. Desničarske frakcije u Evropskom parlamentu parlamentu bile su protiv planirane regulacije kriptovaluta.
<h2>AfD u centru pažnje</h2>
Stiv Benon se u više navrata nalazio i sa liderima Alternative za Njemačku, pa tako i sa sadašnjim kopredsjednicima te stranke Alis Vajdel i Tinom Krupalom. Oni su čak Benona, u tom trenutku bivšeg savjetnika Donalda Trampa, pozvali kao gosta u Bundestag - ali do te posjete nikada nije došlo.
Poslanik vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Johanes Folkman, inače unuk bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kola, nakon otkrivanja tih dokumenata ocjenjuje da je vidljiv „jasan uticaj SAD na AfD“.
- Sigurno nije slučajno što su poslanici AfD-a glasali protiv odredbe o kontroli kriptovaluta - napisao je Folkman na platformi Iks.
<h2>Pokazati dodatne sadržaje?</h2>
Jedna druga elektronska prepiska Epstina i Benona pokazuje netrpeljivost prema evropskim političarima. Nakon ostavke britanske premijerke Tereze Mej u maju 2019. uoči EU-izbora, Epstin u jednom mejlu hvali Benona, uvjeren da je ta ostavka „Benonova zasluga“. Benon mu odgovara: „Mej je otišla, Merkel i Makron će otići u ponedjeljak“, napisao je Benon aludirajući na to da će njemačka kancelarka i francuski predsjednik dati ostavke nakon uspjeha desničara.
Kako dalje piše Špigel, među spisima se nalazi i jedna crno-bijela fotografija, na kojoj je navodno mlada Angela Merkel i to naga. Fotografija je prije toga već neko vrijeme kružila internetom, a na adresu Epstina poslao ju je jedan biznismen iz Emirata s napomenom: „Mlada Angela Merkel“. Za fotografiju se već tada znalo da s bivšom njemačkom kancelarkom nema nikakve veze.

Bivši savjetnik Trampa u Epstinovim dosijeima: Nadam se da će Angelu Merkel uskoro pregaziti autobus

Odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda u Crnoj Gori, izjavio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.
Knežević je u emisiji "Oko" na RTS-u rekao da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Kao ključni razlog izlaska njegove stranke iz Vlade ponovio je odbijanje da se riješe "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom".
- Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zadesili u Srbiji i ostali su bez državljanstva, da im to omogućimo - ističe Knežević.
Smatra da je odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".
- Mi ni na koji način nismo dovodili u pitanje normiranje crnogorskoh jezika u Ustavu i tražili smo samo dopunu. Za tu dopunu dovoljno je bilo da glasaju dvije trećine poslanika u crnogorskom parlamentu, jer smo ustavne dogovore i političke dogovore imali i prije referenduma i kada se donosila ustavna povelja Srbije i Crne Gore, a za Zakon o zastavi i za Zakon o državljanstvu dovoljan je bio 41 poslanik. Što znači da ne postoji politička volja za sve ovo i mi smatramo da treba kroz drugi vid institucionalnog djelovanja da se borimo za ostvarenje naših ideoloških ciljeva - navodi Knežević.
On je poručio i da će do kraja februara predložiti u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
- Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dve trećine i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži i on nas je uputio na radne grupe - navodi Knežević.

Knežević: Mandić i ja drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda

Milijarder Ilon Mask ponovo je promijenio izjave o svom odnosu sa Džefrijem Epstinom, osobom koja se dovodi u vezu sa teškim seksualnim zločinima.
Mask je ranije negirao da je ikada želio da ode na Epstinovo privatno ostrvo, kao i da je imao bilo kakav kontakt s njim. Međutim, dokumenti iz Epstinovih spisa, koji su objavljeni krajem januara, pokazuju da su njih dvojica komunicirali u više navrata.
U jednom od mejlova Mask pita Epstina kada može da dođe na ostrvo, kao i kojim danima su, kako je naveo, "najluđe zabave".
Nakon objave dokumenata Mask je tvrdio da navodi iz mejlova ne znače da je zaista planirao odlazak. Sada je, međutim, priznao da je razmišljao o tome, ali insistira da nikada nije otišao.
To je naveo u raspravi sa Ridom Hofmanom, jednim od osnivača LinkedIna, koji je u prošlosti boravio na Epstinovom ostrvu.
- Postoji ogromna razlika: ti si otišao na ostrvo, a ja nisam. Ti si tamo bio više puta. Prvi put je možda bila greška, ali svaki sljedeći nije. Mejlovi pokazuju da očigledno nisam mislio da se dešava nešto loše, jer sam razmišljao o odlasku isključivo sa svojom tadašnjom suprugom Talulom Rajli - napisao je Mask.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla u proteklom periodu objavio je veliki broj poruka u kojima negira bilo kakve veze s Epstinom. Ipak, iz mejl prepiske je jasno da su komunicirali, kao i da su se sastajali u Njujorku.
Mask je tokom javnog sukoba s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom objavio da "on ne želi objavu Epstinovih dokumenata jer se u njima spominje". Tu objavu je kasnije obrisao, nakon što su se njih dvojica politički pomirili.

Mask ponovo mijenja priču o Epstinu: "Htio sam da idem na ostrvo, ali "samo sa suprugom"

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Hronika

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Sinoć zapaljeno auto koje koristi sveštenik Mijajlo Backović

KRUNIĆ: Provjeravali smo podatak da li Milović planira da kupi banku, Katnić nikada nije tražio da izmijenim neki dokument

Tag: panel-diskusija-uloga-umjetnosti-u-procesima-pomirenja

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

More than 168.000 citizens indebted to banks, owing 2,43 billion euros

Bivši savjetnik Trampa u Epstinovim dosijeima: Nadam se da će Angelu Merkel uskoro pregaziti autobus

Knežević: Mandić i ja drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda

Mask ponovo mijenja priču o Epstinu: "Htio sam da idem na ostrvo, ali "samo sa suprugom"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO