Zbog pogoršanja zdravstvenih uslova u Gazi, skoro polovina trudnica i dojilja koje je pregledala jedna humanitarna organizacija pati od teške neuhranjenosti, saopštila je danas organizacija „Medicinska pomoć za Palestince“, sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Kako se navodi u saopštenju, 44 odsto trudnica i dojilja "pati od teške neuhranjenosti i hitno im je potrebno obezbijediti medicinski tretman“, prenosi CNN.
Taj broj je za skoro 10 odsto veći u odnosu na maj, kada je 35 odsto budućih majki patilo od teške neuhranjenosti.
Glavni partner britanske organizacije u Gazi, „Ard El Insan“, morao je da zatvori jedan od svojih medicinskih punktova u Deir al-Balahu, zbog naređenja izraelske vojske od 20. jula da svi koji tu žive moraju da se isele.
Prije zatvaranja, taj medicinski punkt je svakodnevno zbrinjavao oko 200 žena i djece, saopštila je britanska organizacija.
- Veoma smo zabrinuti zbog trenutne humanitarne situacije. Uznemirujuće je da vidimo povećanje broja smrtnih slučajeva zbog neuhranjenosti, i to više ne samo među djecom, već i kod starijih osoba - rekao je zamjenik direktora organizacije „Medicinska pomoć za Palestince“ u južnoj Gazi, Mohamed Alhatib.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Skoro polovina trudnica i dojilja u Gazi pati od teške neuhranjenosti

U izraelskim napadima u Gazi u posljednja 24 sata ubijeno je najmanje 98 Palestinaca, saopštili su iz palestinskog Ministarstva zdravstva. 
 
Čelnik Ministarstva Munir al-Burš rekao je za Anadoliju da je među žrtvama mnogo žena i djece. 
 
Svjedoci su izvijestili o smrtonosnim izraelskim napadima na nekoliko kuća i šatora u kojima su se nalazili raseljeni civili širom ratom razorene enklave. 
 
Uprkos međunarodnim pozivima na primirje, izraelska vojska vodi brutalnu ofanzivu na Gazu od oktobra 2023. godine, pri čemu je ubijeno blizu 53,7 hiljada Palestinaca, većinom žena i djece.

U izraelskim napadima u posljednja 24 sata ubijeno 98 Palestinaca

Egipat odbacuje plan o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze i neće biti dio bilo kakvog predloga u tom smjeru, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova te zemlje.
Ministarstvo je reagovalo nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio plan da Sjedinjene Američke Države (SAD) preuzme Pojas Gaze i rasele stanovništvo te enklave u okolne države.
Egipat, zemlja na južnoj granici Pojasa Gaze, osudio je izjave podrške izraelske vlade planu o „Rivijeri Bliskog istoka” pod američkom kontrolom na području danas u potpunosti razrušene palestinske enklave, prenosi Hina.
Izraelski ministar obrane Israel Katz danas je naredio vojsci da pripremi plan za dobrovoljni odlazak stanovnika Gaze, prenijeli su izraelski mediji.
Egipat je u januaru, uz Katar i SAD, posredovao u sklapanju primirja između Izraela i Hamasa čime je završila 15 mjeseci duga ofenziva Izraela u enklavi.
Razgovori o drugoj fazi sporazuma su, kako je naveo Rojters, trebali da počnu ove sedmice.

Egipat odbacuje prijedlog o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze

Izrael je rano jutros oslobodio 90 palestinskih zatvorenika u okviru sporazuma o prekidu vatre sa Hamasom, saopštila je ta palestinska militantna grupa. 
 
Hamas je u saopštenju naveo da je među oslobođenim Palestincima 69 žena i 21 mladić sa okupirane Zapadne obale i iz Jerusalima, prenosi BBC. 
 
Izraelska zatvorska služba saopštila je da je 90 palestinskih zatvorenika oslobođeno na okupiranoj Zapadnoj obali. 
 
Među oslobođenim palestinskim zatvorenicima je i palestinska političarka Halida Džarar, koja je rano jutros stigla u Ramalu, grad na Zapadnoj obali. 
 
Džarar je liderka Narodnog fronta za oslobođenje Palestine, grupe koju su Izrael, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija označile kao „terorističku organizaciju”, prenosi Tanjug. 
 
Hamas je u nedelju popodne oslobodio tri žene taoca i predao ih Crvenom krstu u gradu Gazi. 
 
Očekuje se da će tokom prve faze primirja Izrael osloboditi oko 1,9 hiljada palestinskih zatvorenika, a Hamas oko 33 izraelska taoca. 
 
Sporazum o primirju između Hamasa i Izraela stupio je na snagu u nedjelju.

Izrael oslobodio 90 palestinskih zatvorenika

Izrael je noćas oslobodio 90 palestinskih zatvorenika nekoliko sati nakon što je Hamas pustio na slamističkog pokreta u Pojasu Gaze posle više od 15 meseci rata.obodu troje izraelskih talaca, u sklopu primirja između izraelske vojske i palestinskog islamističkog pokreta u Pojasu Gaze posle više od 15 meseci rata.
Primirje je stupilo na snagu juče, ali sa skoro tri sata zakašnjenja.
Hamas nije na vreme, kako je planirano, dostavio spisak talaca koji su zatim oslobođeni tokom dana.
Neimenovani visoki zvaničnik Hamasa rekao je za Frans pres da će sledeće oslobađanje talaca biti „sledeće subote“.
Hamas je saopštio da će za svakog izraelskog taoca 30 palestinskih zatvorenika biti oslobođeno iz izraelskih zatvora.

Izrael oslobodio 90 Palestinaca nakon što je Hamas pustio na slobodu troje izraelskih talaca

Najmanje 5.000 Palestinaca je nestalo u izraelskoj ofanzivi na sjeveru Gaze od 5. oktobra 2023. godine, saopštile su lokalne vlasti u nedjelju, a javlja Anadolija.
- Oko 9.500 osoba je takođe povrijeđeno, a u pritvoru je 2.600, uključujući žene i djecu, što je očito kršenje svih međunarodnih konvencija i normi - navodi se u saopštenju vladine kancelarije za medije u Gazi.
- U proteklih sto dana, naši građani u sjevernoj Gazi pretrpjeli su najstrašnije oblike ubijanja, etničkog čišćenja, razaranja i raseljavanja - dodaje se.
Kancelarija za medije navodi da napadi na kuće, bolnice, javne objekte i infrastrukturu u sjevernoj Gazi "jasno razotkrivaju namjeru izraelske okupacije da namjerno i sistematski eliminiše temelje života u Pojasu Gaze i izazove duboku humanitarnu krizu koja dodatno pogoršava patnje palestinskog naroda."
- Okupacija neće uspjeti da raseli naše ljude ili oduzme njihova prava - dodaje se.
Izraelska vojska nastavila je genocidni rat u Gazi u kojem je ubijeno više od 46.500 Palestinaca, većinom žena i djece, od 7. oktobra 2023. godine, uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN-a koja poziva na hitan prekid vatre.
U novembru 2024. Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Benjamina Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se takođe suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u enklavi.

U izraelskoj ofanzivi na Gazu nestalo najmanje 5.000 Palestinaca

Situacija palestinskih civila zarobljenih u izraelskoj blokadi i izloženih napadima na sjeveru Pojasa Gaze je nepodnošljiva, kazao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš. 
 
U pisanoj izjavi Gutereševog portparola Stefana Dujarica navodi se da je Gutereš istakao da je “šokiran“ razmjerom razaranja na sjeveru Gaze. 
 
Gutereš je kazao da je Izrael odbacio napore za isporuku humanitarne pomoći i da su životi mnogo ljudi u opasnosti. 
 
On je, ističući da odgađanje kampanje vakcinacije protiv dječje paralize u regiji dovodi u opasnost živote hiljada djece, upozorio da su izraelski napadi na sjever Pojasa Gaze učinili uslove života tamošnjeg palestinskog stanovništva neodrživim. 
 
Gutereš je ponovo pozvao na hitan prekid vatre, navodeći da je situacija palestinskih civila zarobljenih na sjeveru Gaze nepodnošljiva.

Gutereš: Situacija civila na sjeveru Pojasa Gaze nepodnošljiva

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: palestinci