Izrael kaže da je pristao da ponovo otvori ključni granični prelaz Pojasa Gaze sa Egiptom tek nakon što se završi operacija pronalaženja tijela posljednjeg preostalog izraelskog taoca na toj teritoriji.
Prelaz Rafa bio je uglavnom zatvoren od maja 2024. godine, kada su izraelske snage zauzele palestinsku stranu. Planirano je da bude ponovo otvoren tokom prve faze primirja između Izraela i Hamasa, koje je počelo u oktobru.
Međutim, izraelska Vlada je to uslovila time da Hamas uloži sve napore da vrati tijelo posljednjeg taoca, policajca, glavnog narednika Rana Gvilija.
U nedjelju je izraelska vojska saopštila da je počela novu potragu za njegovim posmrtnim ostacima na sjeveru Gaze.
Iako u najnovijem saopštenju Izrael djeluje kao da nudi vremenski okvir za ponovno otvaranje prelaza, nije poznato koliko će potraga za Gvilijem trajati.
Izraelski mediji citirali su vojne zvaničnike koji su rekli da se operacija odvija na groblju u gradu Gazi i da bi mogla da potraje nekoliko dana.
U četvrtak je šef nove tehnokratske palestinske vlade u Gazi rekao da će prelaz Rafa ove nedjelje biti otvoren „u oba smjera“.
Ovo se dešava u trenutku dok SAD i drugi posrednici nastavljaju da vrše pritisak na obje strane kako bi preduzele sljedeće korake ka unapređenju mirovnog plana predsjednika Donalda Trampa.
U nedjelju uveče, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je Izrael „pristao na ograničeno ponovno otvaranje prelaza Rafa isključivo za pješački saobraćaj, uz uslov potpunog izraelskog mehanizma inspekcije“.
U saopštenju se navodi da izraelska vojska „trenutno sprovodi fokusiranu operaciju kako bi iskoristila sve prikupljene obavještajne podatke u nastojanju da locira i vrati“ posmrtne ostatke Rana Gvilija.
- Po završetku ove operacije, i u skladu sa onim što je dogovoreno sa SAD, Izrael će otvoriti prelaz Rafa - dodaje se.
Izraelski list Harec citirao je izvor koji je rekao da će na prelazu postojati „potpuni izraelski mehanizam nadzora“, koji će uključivati kontrolu spiskova ulazaka i izlazaka.
Izrael takođe planira da uspostavi dodatnu tačku provjere za sve osobe koje ulaze u Gazu, smještenu u oblasti oko Žute linije, koja označava teritoriju koja je i dalje pod kontrolom izraelskih snaga prema sporazumu o prekidu vatre, dodao je izvor.
Ranije u nedjelju, izraelska vojska je saopštila da su trupe „počele ciljanu operaciju u oblasti Žute linije na sjeveru Pojasa Gaze“ kako bi pronašle Gvilijevo tijelo.
Izraelski vojni zvaničnici rekli su lokalnim medijima da se operacija zasniva na obavještajnim podacima prikupljanim tokom dužeg vremenskog perioda, koji ukazuju na to da bi Gvilijevi posmrtni ostaci mogli biti sahranjeni u oblastima Šedžaja i Daradž Tufah u gradu Gazi, istočno od Žute linije.
Na terenu su bile specijalizovane jedinice, uključujući rabine, timove za pretragu i stomatološke stručnjake opremljene mobilnim rendgen-aparatima, dodali su.
Vojno krilo Hamasa, Brigade Izedina el Kasama, saopštilo je u nedjelju da je „posrednicima dostavilo sve detalje i informacije kojima raspolaže u vezi sa lokacijom“ Gvilijevog tijela.
Dodaje se da izraelske snage „pretražuju jednu od lokacija“.
Gvilijeva porodica je u međuvremenu ponovila svoje snažno protivljenje ponovnom otvaranju prelaza Rafa prije nego što njegovo tijelo bude vraćeno u Izrael radi sahrane.&nbsp;
- Prije svega, Ran mora biti vraćen kući - poručili su.
Dvadesetčetvorogodišnjak je ubijen u kibucu Alumim tokom napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, a njegovo tijelo je potom odnijeto u Gazu kao talac.
Početkom decembra, izraelska vlada je saopštila da će prelaz Rafa biti otvoren „u narednim danima“ kako bi se Palestincima omogućio izlazak iz Gaze.
Međutim, došlo je do spora sa Egiptom, koji je rekao da će prelaz biti otvoren samo ako kretanje bude dozvoljeno u oba smjera, čime bi se omogućio povratak desetina hiljada Palestinaca koji su tokom rata pobjegli iz Gaze.
U subotu su američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner predvodili delegaciju koja se sastala sa izraelskim premijerom, a razgovori su bili usmjereni na sprovođenje druge faze mirovnog plana za Gazu. Vitkof je rekao da je sastanak bio „konstruktivan i pozitivan“.
U okviru prve faze, Hamas i Izrael su se dogovorili o prekidu vatre, razmeni svih živih i mrtvih izraelskih talaca u Gazi za Palestince pritvorene u izraelskim zatvorima, djelimičnom povlačenju izraelskih snaga i značajnom povećanju isporuka humanitarne pomoći.
Druga faza bi trebalo da dovede do toga da nova tehnokratska palestinska vlada u Gazi preuzme upravljanje javnim službama, kao i obnovu i potpunu demilitarizaciju teritorije, uključujući razoružavanje Hamasa i drugih grupa.
Rat je pokrenut napadom 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao taoci.
Izrael je odgovorio pokretanjem vojne kampanje u Gazi, tokom koje je, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi kojim upravlja Hamas, ubijeno više od 71.650 ljudi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izrael uslovljava otvaranje prelaza Rafa potragom za tijelom posljednjeg izraelskog taoca

Palestinski odbor koji će upravljati Pojasom Gaze, a pod nadzorom Sjedinjenih Američkih Država (SAD), sastao se danas po prvi put u Kairu, prenosi AP.
Inženjer i bivši zvaničnik Palestinske uprave iz Gaze, Ali Šat, kazao je nakon sastanka da očekuje da će obnova i oporavak Pojasa Gaze trajati oko tri godine.
- Palestinski narod je s velikim očekivanjima gledao na ovaj odbor, njegovo osnivanje i njegov rad kako bi ih spasio - rekao je Šat za egipatsku državnu televiziju.
Predsjednik SAD-a, Donald Tramp, podržava napore te grupe da preuzme vođenje Gaze nakon dvogodišnjeg rata između Izraela i Hamasa.
Izraelske trupe povukle su se iz djelova Gaze nakon što je primirje stupilo na snagu 10. oktobra i sada se nalaze iza takozvane Žute linije, dok su se hiljade raseljenih Palestinaca vratile u ono što je ostalo od njihovih domova.
- Podržavam novoimenovani Palestinski tehnokratski odbor, Nacionalni odbor za upravljanje Gazom, uz podršku visokog predstavnika Odbora, koji će upravljati Gazom tokom prelaznog perioda - kazao je Tramp u četvrtak.
Odbor će voditi svakodnevne poslove u Gazi, pod nadzorom Trampom predvođenog „Odbora za mir“, čiji članovi još nijesu imenovani.

1250x600

1084x550

Palestinski odbor koji će upravljati Gazom sastao se u Kairu

U gradu Gazi, nakon više od dvije godine rata i razaranja, djeca su ponovo sjela u školske klupe. Tamo gdje su nekada bile učionice, danas su šatori koji služe za obrazovanje.
U naselju Tel al-Hava, na jugozapadu grada Gaze, djeca uče među ruševinama škole Lulva Abdel Vahab al-Katami, koja je pogođena u januaru 2024. godine. Mjesecima je školsko dvorište služilo kao sklonište za raseljene porodice.
Danas je to ponovo mjesto učenja bez zidova, struje i interneta, ali s tablama, bilježnicama i nastavnicima koji pokušavaju vratiti djeci barem djelić normalnosti.
Prema podacima UNICEF-a, više od 97 posto škola u Gazi oštećeno je ili potpuno uništeno tokom rata.
Od oko 658.000 djece školskog uzrasta u Pojasu Gaze, većina gotovo dvije godine nije imala formalno obrazovanje. U tom periodu mnoga djeca su umjesto školskih lekcija učila o gladi, raseljavanju i smrti.
Četrnaestogodišnji Naem al-Asmar pohađao je ovu školu prije njenog uništenja. Tokom rata izgubio je majku u izraelskom vazdušnom napadu.
- To je bila najteža stvar kroz koju sam ikada prošao. Mnogo mi je nedostajala škola. Prije rata imali smo prave učionice, sada su to šatori. Učimo samo četiri predmeta. Nije isto, ali je važno. Škola mi ponovo ispunjava dane - kazao je dječak.
Slične osjećaje dijeli i Rital Ala Harb, učenica devetog razreda koja sanja da postane stomatolog.
- Raseljenje je potpuno prekinulo moje obrazovanje. Nije bilo škole, nije bilo vremena za učenje. Najviše su mi nedostajali prijatelji i moja stara škola - kazala je djevojčica.
Improviziranu školu vodi UNICEF i okuplja djecu iz ove i drugih škola koje su uništene u ratu. Nastava se ne odvija po punom palestinskom nastavnom planu i programu, a predaju se samo osnove: arapski, engleski jezik, matematika i prirodne nauke.
Školu trenutno pohađa oko 1.100 učenika, raspoređenih u tri smjene dnevno, uz samo 24 nastavnika. Dječaci i djevojčice nastavu pohađaju naizmjenično zbog nedostatka prostora.
Osim materijalnih nedostataka, djeca se suočavaju i s teškim psihološkim posljedicama rata. Više od 100 učenika izgubilo je jednog ili oba roditelja, mnogi su ostali bez domova ili su svjedočili ubistvima.
UNICEF upozorava da je situaciju dodatno pogoršalo ograničenje ulaska humanitarne pomoći u Gazu. Ukazali su da nedostaju papir, sveske, olovke, gumice te druga osnovna sredstva bez kojih je obrazovanje gotovo nemoguće.

Djeca u Gazi ponovo u školskim klupama nakon dvije godine rata: Šatori služe kao učionice, uče se samo četiri predmeta

Izraelski rezervista udario je kvadom Palestinca dok se molio pored puta na okupiranoj Zapadnoj obali u četvrtak, nakon što je ranije pucao u tom području, saopštila je izraelska vojska.
- Dobili smo snimke na kojima naoružana osoba gazi Palestinca - navodi se u saopštenju, uz dodatak da je riječ o rezervisti čija je vojna služba prekinuta, prenosi Rojters.
Rezervista je "ozbiljno prekršio svoje nadležnosti“ i njegovo oružje je oduzeto, saopštila je vojska.
Izraelski mediji su javili da je rezervista zadržan pod kućnim pritvorom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbUMpwXtkutg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Izraelska policija nije odmah odgovorila na zahtjev Rojtersa za komentar.
Palestinac je nakon napada otišao u bolnicu na pregled, ali nije povrijeđen i sada je kod kuće.
Na snimku, čiju je autentičnost Rojters potvrdio, vidi se muškarac u civilu sa oružjem prebačenim preko ramena kako vozi terensko vozilo pravo u čovjeka koji se moli pored puta.
Ova godina je bila jedna od najnasilnijih u istoriji ikada je reč o napadima izraelskih civila na Palestince na Zapadnoj obali, prema podacima Ujedinjenih nacija koji pokazuju više od 750 povreda.
Više od hiljadu Palestinaca je ubijeno na Zapadnoj obali između 7. oktobra 2023. i 17. oktobra 2025. godine, uglavnom u operacijama bezbjednosnih snaga, a djelimično i zbog nasilja naseljenika, navodi UN.
U istom periodu, 57 Izraelaca je ubijeno u palestinskim napadima.

(VIDEO) Izraelski vojnik udario Palestinca kvadom dok se molio pored puta

Dvojica palestinskih muškaraca izjavila su za BBC da su lično doživjela vrste premlaćivanja i seksualnog zlostavljanja koje su istaknute u nedavnim izvještajima o postupanju prema zatvorenicima u izraelskom pritvoru.
Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture saopštio je prošlog mjeseca da je duboko zabrinut zbog izvještaja koji ukazuju na „de fakto državnu politiku organizovane i raširene torture i zlostavljanja“ palestinskih pritvorenika u izraelskim zatvorima.
Navedeno je da su se optužbe „dramatično intenzivirale“ nakon napada koje je predvodio Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Drugi izvještaji izraelskih i palestinskih organizacija za ljudska prava detaljno su opisali ono što nazivaju „sistematskim“ zlostavljanjem.
Izrael je negirao sve optužbe, ali organizacije za ljudska prava tvrde da su bijes u zemlji zbog napada 7. oktobra i postupanja prema izraelskim taocima u Gazi stvorili kulturu nekažnjivosti unutar zatvorskog sistema, naročito prema pritvorenicima koji su iskazivali podršku Hamasu i njegovim napadima.
Prošle godine procurili su snimci nadzornih kamera iz izraelskog vojnog zatvora koji su navodno prikazivali palestinskog muškarca iz Gaze kako ga zatvorski čuvari seksualno zlostavljaju. To je dovelo do ostavki i međusobnih optužbi na vrhu izraelskog vojnog i političkog establišmenta.
Sami al-Saei (46) danas radi u prodavnici namještaja, a ranije je bio slobodni novinar u gradu Tulkarmu, na sjeveru okupirane Zapadne obale.
Izraelski vojnici uhapsili su ga u januaru 2024. godine, nakon što je sarađivao s novinarima na organizovanju intervjua s pripadnicima Hamasa i drugih naoružanih grupa.
Bio je zadržan bez optužnice 16 mjeseci, u okviru kontroverznog izraelskog sistema poznatog kao administrativni pritvor, prije nego što je pušten na slobodu tokom ljeta.
Dok je bio pritvoren u zatvoru Megido, na sjeveru Izraela, rekao je da su ga čuvari djelimično svukli i silovali palicom oko 13. marta 2024. godine.
Kazao je da je odlučio da govori za BBC o navodima seksualnog zlostavljanja, uprkos riziku da bude odbačen u često konzervativnom palestinskom društvu na Zapadnoj obali.
„Bilo ih je pet ili šest. Smijali su se i uživali u tome. Jedan čuvar me pitao: ‘Da li uživaš u ovome? Želimo da se igramo s tobom i dovedemo i tvoju ženu, sestru, majku i prijatelje ovdje’. Nadao sam se da ću umrijeti i da se sve završi, jer bol nije bio samo od silovanja, već i od teškog i bolnog premlaćivanja“, rekao je al-Saei.
Naveo je da je napad trajao oko 15 do 20 minuta, tokom kojih su mu čuvari i stiskali genitalije, izazivajući ekstreman bol.
Dodao je da su se premlaćivanja dešavala gotovo svakodnevno, ali da je seksualno zlostavljan samo jednom.
BBC je zatražio komentar Izraelske zatvorske službe (IPS) u vezi s al-Saeijevim navodima. U saopštenju IPS-a navodi se: „Radimo u potpunosti u skladu sa zakonom, uz obezbjeđivanje sigurnosti, dobrobiti i prava svih zatvorenika pod našim nadzorom. Nijesmo upoznati s opisanim tvrdnjama i, koliko nam je poznato, takvi incidenti se nijesu dogodili pod odgovornošću IPS-a.“
Optužbe o zlostavljanju Palestinaca u izraelskim zatvorima iznose se decenijama, ali je jedan nedavni slučaj uzdrmao državni establišment i produbio rastući raskol u izraelskom društvu u vezi s postupanjem prema zatvorenicima i pritvorenicima optuženim za podršku Hamasu.
U avgustu 2024. godine procurili su snimci CCTV-a iz vojnog zatvora Sde Teiman, na jugu Izraela, koji navodno prikazuju palestinskog pritvorenika iz Gaze kako ga vojnici zlostavljaju oštrim predmetom, ostavljajući ga s probijenim rektumom. Napad se, prema navodima, dogodio u julu 2024.
Pet izraelskih rezervnih vojnika optuženo je za teško zlostavljanje i nanošenje teških tjelesnih povreda pritvoreniku.
Prošlog mjeseca održali su konferenciju za novinare na izraelskoj televiziji, pri čemu su se četvorica pojavila s crnim fantomkama kako bi sakrili identitet.
U intervjuu za Channel 14 News, peti vojnik skinuo je masku i otkrio lice, kazavši da nema šta da krije. Sva petorica negirala su optužbe.
Rezervisti su održali konferenciju nakon što je postalo poznato da je snimke CCTV-a procurila glavna pravnica izraelske vojske, vojna tužiteljka u činu general-majora, Yifat Tomer-Yerushalmi.
Ona je podnijela ostavku u oktobru, navodeći da preuzima punu odgovornost za curenje snimaka. Objasnila je da je željela da se „suprotstavi lažnoj propagandi protiv organa za sprovođenje zakona u vojsci“, aludirajući na tvrdnje pojedinih desničarskih političara da su optužbe izmišljene.
Pristalice krajnje desnice održavale su proteste u znak podrške petorici optuženih rezervista ispred zatvora Sde Teiman.
U julu, prije njene ostavke, na burnom saslušanju parlamentarnog odbora u Knesetu, Hanoch Milwidsky, političar iz desničarske stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua, suočen je s pitanjem da li je silovanje pritvorenika prihvatljivo.
„Začepi, začepi. Da, sve je legitimno ako su oni Nukhba (elitni borci Hamasa). Sve“, vikao je tokom saslušanja.
Nedavno istraživanje javnog mnjenja Izraelskog instituta za demokratiju pokazalo je da se većina izraelske javnosti protivi istragama protiv vojnika kada postoji sumnja da su zlostavljali Palestince iz Gaze.
Ahmed, što nije njegovo pravo ime, živi na Zapadnoj obali sa suprugom i jedanaestoro djece.
Uhapšen je u januaru 2024. godine i proglašen krivim za podsticanje na terorizam, nakon objava na društvenim mrežama u kojima je hvalio napade Hamasa 7. oktobra, u kojima je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom Izraelaca, dok je 251 osoba oteta.
Osuđen je na godinu zatvora i novčanu kaznu od 3.000 šekela.
Tvrdi da je tokom boravka u izraelskom pritvoru bio teško seksualno zlostavljan.
- Zatvorski čuvari, njih trojica, odveli su me u kupatilo i potpuno svukli, prije nego što su me oborili na pod. Stavili su mi glavu u WC-šolju, a ogroman čovjek, možda težak oko 150 kilograma, stao mi je na glavu, tako da sam bio savijen. Zatim sam čuo glas nekoga ko je razgovarao sa zatvorskim psom. Pas se zvao Messi, kao fudbaler - rekao je Ahmed.
Zatim je detaljno opisao kako je, kako tvrdi, pas korišćen da ga seksualno ponizi. Naveo je da su mu skinuli pantalone i donji veš, te da mu se pas popeo na leđa.
- Mogao sam da osjetim njegov dah, a onda je skočio na mene. Počeo sam da vrištim. Što sam više vrištao, više su me tukli, dok nijesam skoro izgubio svijest - rekao je.
Tokom pritvora, Ahmed je naveo i da su ga čuvari redovno tukli, uključujući udarce u genitalije.
Rekao je da je pušten 12 dana nakon seksualnog zlostavljanja, pošto je odslužio punu kaznu.
Upitan da li postoje medicinski dokazi u vezi s njegovim tvrdnjama, Ahmed je rekao da ih nema.
U izraelskim zatvorima trenutno se nalazi više od 9.000 palestinskih bezbjednosnih pritvorenika, gotovo dvostruko više nego prije napada 7. oktobra. Mnogi od njih nikada nijesu optuženi.
Nedavni izvještaj Komiteta UN-a protiv torture nedvosmisleno je osudio napade 7. oktobra, ali je istovremeno izrazio duboku zabrinutost zbog izraelskog odgovora i ogromnog gubitka ljudskih života u Gazi.
U izvještaju podnesenom u oktobru Komitetu UN-a protiv torture, pet izraelskih organizacija za ljudska prava navelo je da je došlo do „dramatične eskalacije torture i okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja u svim pritvorskim objektima, sprovođene uz gotovo potpunu nekažnjivost i implementirane kao državna politika usmjerena protiv Palestinaca“.
Organizacije Adalah, Javni komitet protiv torture u Izraelu, Parents Against Child Detention, HaMoked i Physicians for Human Rights–Israel navele su da posjeduju dokaze koji, kako tvrde, pokazuju da je Izrael „demontirao postojeće zaštitne mehanizme i sada primjenjuje torturu tokom čitavog procesa pritvora – od hapšenja do zatvaranja – ciljajući Palestince pod okupacijom i palestinske građane, uz sankcionisanje ovih zloupotreba od strane visokih zvaničnika, dok sudski i administrativni mehanizmi ne uspijevaju da intervenišu“.
U izvještaju se navodi da su takve prakse dovele do porasta broja smrti Palestinaca u pritvoru, pri čemu je najmanje 94 smrtna slučaja u izraelskom pritvoru dokumentovano između početka rata u Gazi i kraja avgusta 2025. godine.
Izraelski ambasador pri UN-u u Ženevi odbacio je optužbe iznesene pred Komitetom UN-a protiv torture kao „dezinformacije“.
Daniel Meron je prošlog mjeseca rekao stručnom panelu da je Izrael „posvećen poštovanju svojih obaveza u skladu s našim moralnim vrijednostima i principima, čak i suočen s izazovima koje predstavlja teroristička organizacija“.
Naveo je da relevantne izraelske institucije u potpunosti poštuju zabranu torture i da Izrael odbacuje optužbe o sistematskoj upotrebi seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

Uznemirujuća svjedočenja: Palestinci za BBC opisali detalje seksualnog zlostavljanja u izraelskim zatvorima

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Njemački kancelar Fridric Merc izjavio je u nedjelju da Berlin ne namjerava priznati nezavisnu palestinsku državu "u bliskoj budućnosti".
Merc je ovo izjavio dok je boravio u posjeti Izraelu.
- Sada je važno sprovođenje ovog mirovnog plana korak po korak, a niko od nas danas ne zna kakav će biti ishod. Zbog toga što je to slučaj, savezna vlada, za razliku od drugih evropskih država, suzdržala se od priznavanja palestinske države u ovoj ranoj fazi. Nećemo to učiniti ni u doglednoj budućnosti.. - rekao je Merc na brifingu za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu.
Dodao je da je mišljenja da priznavanje palestinske države treba doći na kraju, a ne na početku mirovnih pregovora.
- Rješenje o dvije države može se postići samo pregovorima - naveo je Merc.
Dodao je da rade "na cilju novog Bliskog istoka" u kojem bi i država Izrael bila priznata.
- Uvjereni smo da potencijalno uspostavljanje palestinske države uz Izrael vjerovatno nudi najbolje izglede za ovu budućnost - dodao je Merc.
Njemačka vlada suočila se sa sve većim javnim kritikama zbog svoje bezuslovne podrške Izraelu. U oktobru je skoro 200 intelektualaca, pravnih stručnjaka i stručnjaka za vanjsku politiku pozvalo vladu desnog centra da okonča svoju politiku "slijepe lojalnosti" Izraelu i represiju propalestinskih glasova u zemlji.

Merc: Njemačka neće priznati Palestinu, nećemo to učiniti ni u bliskoj budućnosti

Opstanak Pojasa Gaze je doveden u pitanje, upozorile su danas Ujedinjene nacije u izvještaju, pozivajući međunarodnu zajednicu da razvije "sveobuhvatni plan oporavka" i da interveniše bez odlaganja i na koordinisan način.
Izraelske vojne operacije u Gazi "ugrozile su sve stubove opstanka", od hrane i skloništa do zdravstvene zaštite, "potkopale upravljanje i gurnule" palestinsku teritoriju "u vještački stvoren ponor", navodi izvještaj Konferencije UN za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
- S obzirom na nemilosrdno i sistematsko uništavanje koje je pretrpjela, postoje ozbiljne sumnje u sposobnost teritorije Pojasa Gaze da se obnovi kao životno mjesto i društvo - dodaje se u izvještaju.
Rat u Gazi je pokrenut napadom koji je palestinski islamistički pokret Hamas pokrenuo protiv Izraela 7. oktobra 2023. godine. Tada je poginuo 1.221 Izraelac, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim informacijama.
Više od 69.756 Palestinaca je ubijeno u izraelskoj vojnoj kampanji odmazde, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje kontroliše Hamas.
Ti podaci, koje UN smatraju pouzdanim, ne preciziraju broj ubijenih boraca, ali ukazuju da više od polovine mrtvih čine djeca i žene.
Prema izvještaju UNCTAD-a, izraelske vojne operacije su gurnule Gazu "iz stanja nerazvijenosti u stanje potpune propasti".
UN procjenjuje da će za obnovu palestinske teritorije biti potrebno približno 70 milijardi dolara.
- Čak i u optimističnom scenariju, u kojem rast dostiže dvocifren broj i strana pomoć pristiže, biće potrebno nekoliko decenija da Gaza povrati kvalitet života od prije oktobra 2023. godine - naglašava se u izvještaju.
UNCTAD poziva na sprovođenje "sveobuhvatnog plana oporavka" koji kombinuje "koordinisanu međunarodnu pomoć, obnavljanje fiskalnih transfera" iz Izraela u Gazu, kao i mjere za ublažavanje ograničenja u trgovini, putovanjima i investicijama.
Ta agencija UN poziva na uspostavljanje, u sklopu tog okvira, univerzalnog osnovnog dohotka u Gazi kako bi se obezbijedila egzistencija svih stanovnika, u obliku "obnovljivog i bezuslovnog" programa novčane pomoći koji bi se isplaćivao mjesečno.
UNCTAD napominje da su na okupiranoj Zapadnoj obali "nasilje, ubrzano širenje naselja i ograničenja mobilnosti radne snage" odgovorni za najgori ekonomski pad otkako je agencija počela da vodi evidenciju 1972. godine.

UN zabrinute za opstanak Pojasa Gaze: "Ozbiljne sumnje u sposobnost da se obnovi kao mjesto za život"

Najmanje 21 Palestinac, uključujući žene i djecu, ubijeni su danas u nizu izraelskih vazdušnih napada koji su pogodili kuće i jedno vozilo u nekoliko područja Pojasa Gaze, u novom kršenju prekida vatre koji je na snazi ​​od 10. oktobra.
Portparol Civilne zaštite Gaze Mahmud Basal rekao je da je pet osoba ubijeno, a nekoliko ranjeno nakon što je izraelski napad dronom ciljao civilno vozilo u blizini raskrsnice Abas u zapadnom dijelu grada Gaze, prenosi Anadolija.
U istom gradu, četvoro Palestinaca je ubijeno kada je izraelski napad pogodio kuću u ulici Al-Lababidi.
Basal je rekao da je u centralnom Pojasu Gaze dvoje Palestinaca ubijeno, a nekoliko ranjeno kada je izraelski napad ciljao kuću u blizini džamije Bilal bin Rabah u zapadnom Deir al-Balahu.
U izbjegličkom kampu Nuseirat, troje Palestinaca je ubijeno kada je izraelski napad pogodio kuću pored bolnice Al-Avda.
U Nuseiratu je sedam Palestinaca ubijeno nakon što je izraelski napad pogodio kuću u Kampu 2.

U izraelskim napadima na kuće i vozila širom Gaze ubijen 21 Palestinac

Dok Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda sjutra glasa o rezoluciji kojom se podržava sveobuhvatni plan prekida vatre u Gazi, ministar vanjskih poslova Izraela Gideon Sar izjavio je da njegova zemlja neće dozvoliti stvaranje palestinske države.
Za razliku od prethodnih nacrta, u najnovijem nacrtu ove rezolucije se spominje moguća buduća palestinska država.
- Izrael neće pristati na uspostavljanje palestinske terorističke države u srcu Zemlje Izraela, na zanemarivoj udaljenosti od svih njenih naseljenih centara i s topografskom kontrolom nad njima - kazao je Sar.
Rezolucija bi Gazu predala Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) i administraciji kojom bi upravljao Odbor za mir kojim predsjedava američki predsjednik Donald Tramp.
Nacrt rezolucije u koji je u četvrtak AFP imao uvid, "pozdravlja osnivanje Odbora za mir", prijelaznoga upravnog tijela za Gazu, kojim bi možda predsjedavao Tramp s mandatom do kraja 2027. godine.

Sar prijeti uoči glasanja o rezoluciji o miru u Gazi: Neće biti palestinske države u srcu Izraela

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21599 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21599 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

The police should have intensified surveillance of the accused Miloš Medenica and taken into account the fact that the pronouncement of the verdict had been scheduled, Professor of criminal psychology and security expert Sandi Dizdarević told Portal ETV, commenting on the latest information that inspectors are searching for the son of former President of the Supreme Court Vesna Medenica following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
High Court Judge Vesna Kovačević ordered Medenica’s detention yesterday during the delivery of the verdict, but police did not find him at his residential address. Miloš Medenica had been in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and a measure banning him from leaving his apartment was imposed.
Dizdarević explained that supervision over the enforcement of imposed measures falls within the competence of the police, which determines whether the accused is complying with the measures through regular and unannounced - extraordinary - visits.
- There are also additional techniques such as electronic monitoring - an electronic ankle bracelet - where a movement perimeter is defined, and if it is violated, that is, if the accused exceeds the permitted range, an automatic signal is triggered at the police - Dizdarević explained.
Several interlocutors from the security sector explained that Montenegro does not have the technical equipment for electronic monitoring - ankle bracelets. According to them, the police are obliged to implement control measures, visit the residence address, maintain contact with the accused, conduct operational checks and surveillance, and regularly report on this to the court.
Sources from the security sector believe that on the eve of and on the day of the pronouncement of the verdict, the police were obliged to „cover“ the High Court in Podgorica, as well as the address where the accused were staying, both on the ground and operationally, in order to ensure the conditions for the enforcement of the court decision.

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno sa padavinama

Identitetske teme u ovom momentu ne smiju biti prioritet, jer su i previše osjetljive da bi bile dio dnevne politike. Njih rješavamo kroz širok konsenzus, smireno i odgovorno, kako ne bismo dijelili društvo dok završavamo evropski posao, kazala je poslanica CIVIS-a Maja Vučelić.&nbsp;
Ona je istakla da je Barometar 26 važan jer su svi glasali za njega kako bi Crnu Goru držali na jedinom putu koji stvarno mijenja život nabolje.&nbsp;
- Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim tema. Hajde da prvo završimo posao i uđemo u EU, pa onda da se bavi ostalim temama. Sada moramo dokazati da Barometar 26 nije samo papir. Zato Skupština mora preuzeti odgovornost i obezbijediti da zakoni budu redovno na dnevnom redu, da usvajamo ono što je usklađeno sa EU i da zatvaramo pregovaračka poglavlja. Manje buke. Više rezultata. Evropa na prvom mjestu - poručila je Vučelić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVucelicMaja%2Fstatus%2F2016919989714919839%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016919989714919839%7Ctwgr%5Efec322868b5762483aea81d9ad21bb29120fa3c2%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: palestina