Najmanje šest osoba je nastradalo u požaru koji je zahvatio desetine prodavnica u tržnom centru "Gul Plaza" u istorijskom centru Karačija, na jugu Pakistana, javljaju lokalni mediji, prenose Nezavisne.
Djelovi tržnog centra u istorijskom centru Karačija pretvoreni su u ruševine, prenosi Rojters.
Snimci prikazuju kako požar izbija iz zgrade dok su vatrogasci tokom cijele noći pokušavali da spriječe njegovo širenje u gusto naseljenoj poslovnoj četvrti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzX88wQbcDi0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Stotine ljudi okupile su se oko objekta, među njima i vlasnici radnji čiji su lokali pretvoreni u pepeo.
Požar je izbio sinoć, a spasilačke službe primile su dojavu u 22:38 sati da gore prodavnice u prizemlju tržnog centra "Gul Plaza".
- Kada smo stigli, požar iz prizemlja već se proširio na više spratove i gotovo čitava zgrada bila je zahvaćena plamenom - rekao je portparol spasilačke službe Hasanul Haseb Kan.
Patolog dr Sumajija Sajed izjavila je da je šest tijela nastradalih dopremljeno u Civilnu bolnicu u Karačiju, kao i da je zbrinuto 11 povrijeđenih, dodajući da policija "primenjuje protokole za masovne nesreće".
Fotografije iz unutrašnjosti tržnog centra otkrivaju ugljenisane ostatke prodavnica i jarko narandžasti sjaj plamena koji se širio kroz zgradu.
Lokalni mediji su prenijeli da su se djelovi objekta već urušili, a spasioci strahuju da bi mogla da se sruši cijela konstrukcija.
Uzrok požara za sada nije poznat.
Policija je saopštila da će istraga biti pokrenuta nakon što požar bude u potpunosti ugašen.
Većina objekata u Karačiju, kao i u drugim djelovima zemlje, nema sisteme za prevenciju i gašenje požara, što često dovodi do velike materijalne štete i ljudskih žrtava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Tržni centar u Pakistanu pretvoren u pepeo, poginulo šest osoba

U Pakistanu je danas, u dvije saobraćajne nesreće, poginulo 24 ljudi, a povrijeđeno je 45, saopštili su zvaničnici.
Prva nesreća dogodila se u Sargodi, gradu u provinciji Pendžab na istoku Pakistana, gdje je kamion koji je prevozio putnike i teret sletio s puta i upao u kanal zbog guste magle.
Tada je četrnaest ljudi poginulo, a devet povrijeđeno, po podacima policije i spasilačkih službi.
U drugoj nesreći je poginulo najmanje 10 ljudi, a 36 je povrijeđeno kada se autobus koji je išao velikom brzinom, prevrnuo na priobalnom autoputu Makran u jugozapadnoj provinciji Balučistan, kaže policija.
Autobus je putovao iz Karačija za Dživani, takođe u Balučistanu.
Udesi su česti u Pakistanu i pripisuju se nepažljivoj vožnji, lošim putevima i slabom sprovođenju i poštovanju saobraćajnih propisa.

Skoro 70 ljudi poginulo i povrijeđeno u dvije saobraćajne nesreće u Pakistanu

Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

Tri pripadnika pakistanskih graničnih bezbjednosnih snaga ubijena su rano jutros u samoubilačkom napadu na njihov štab u Pešavaru, u provinciji koja se graniči sa Avganistanom, saopštila je policija.
- Jutros u 8.10 po lokalnom vremenu, tri osobe su izvršile samoubilački napad na štab granične policije. Ubijena su tri pripadnika bezbjednosnih snaga koji su čuvali ulaz, dok su tri osobe povrijeđene- rekao je šef policije Pešavara Mijan Said za AFP.
On je dodao da su dva napadača uspjela da uđu u prostorije, kao i da „brzo neutralisani“.
Novinar AFP-a na mjestu napada vidio je tijela osumnjičenih napadača, mrlje krvi na putu i ​​kapiju štaba izrešetanu mecima.
- Napad je završen i u toku je operacija čišćenja kako bi se osiguralo da nema neeksplodiranih bojnih sredstava- rekao je generalni inspektor policije Pešavara Zulfikar Hamid.
Akteri napada, za koji još niko nije preuzeo odgovornost, „biće pronađeni i kažnjeni“, rekao je premijer Šehbaz Šarif ponavljajući posvećenost iskorjenjivanju terorizma.
Islamabad, suočen sa ponovnim porastom napada na svoje bezbjednosne snage, optužuje avganistanskog susjeda da „skriva terorističke“ grupe, među kojima su glavni pakistanski talibani (TTP), dok tu optužbu Kabul negira.
U bombaškom napadu 11. novembra ispred suda u Islamabadu ubijeno je 12 osoba, a nekoliko desetina je povrijeđeno.
Odgovornost za napad preuzela je tada frakcija pakistanskih talibana. Taj napad je organizovan iz Avganistana, prema Islamabadu, koji je saopštio i da je uhapsio četiri osumnjičene osobe.

Tri samoubilačka napada u Pakistanu

U samoubilačkom napadu ispred suda u Islamabadu poginulo je 12 ljudi, a najmanje 27 je povrijeđeno, saopštio je danas ministar unutrašnjih poslova Pakistana Mohsin Nakvi.
Nakvi je naveo da je bombaš planirao napad na zgradu okružnog suda, ali nije uspio da uđe unutra, prenosi BiBiSi (BBC).
Istakao je da će vlast dati prioritet identifikaciji bombaša i da će oni koji su umiješani biti izvedeni pred lice pravde.
Pakistanski premijer Šehbaz Šarif rekao je da su u napad umiješane ekstremističke grupe „koje aktivno podržava Indija“.
Šarif je rekao da su „teroristički napadi na nenaoružane građane Pakistana koji su organizovali indijski posrednici za osudu“.
Portparol indijske vlade je to negirao, rekavši da je riječ o „neosnovanim optužbama“.

U samoubilačkom napadu ispred suda u Islamabadu 12 mrtvih, a 27 povrijeđenih

Najmanje 12 osoba poginulo je u samoubilačkom napadu koji se danas dogodio ispred okružnog suda u Islamabadu, dok je 27 povrijeđeno, saopštili su pakistanski zvaničnici.
Kako prenosi AP, napadač je aktivirao eksploziv pored policijskog automobila, a nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za eksploziju.&nbsp;
Eksplozija, koja se čula kilometrima daleko, dogodila se u doba dana kada je prostor ispred suda obično prepun stotinama ljudi koji prisustvuju ročištima.
Ministar unutrašnjih poslova Pakistana, Mohsin Nakvi, kazao je da je napadač pokušao da uđe u zgradu suda, ali da je, kada u tome nije uspio, napao policijsko vozilo.
On je dodao da vlasti istražuju sve aspekte eksplozije.
Vlasti Pakistana se posljednjih mjeseci suočavaju sa ponovnim jačanjem Talibana u toj državi.

Pakistan: U samoubilačkom napadu poginulo najmanje 12 osoba

Ovog četvrtka 6. novembra trebalo bi da počne nova runda mirovnih pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu. Nakon najtežih sukoba između susjednih zemalja od povratka talibana na vlast u Avganistanu 2021. godine, obje strane, uz posredovanje Turske i Katara, pokušavaju da postignu mirovni sporazum.
Devetog oktobra u avganistanskoj prijestonici Kabulu odjeknule su eksplozije. Talibani su za to okrivili Pakistan. Taj incident potom je prerastao u vojni sukob između dvije zemlje. Prema navodima talibana, pakistanska vojska bombardovala je više ciljeva, pa i u Kabulu.
<h2>Duboko nepovjerenje</h2>
Do posredovanja Turske i Katara sredinom oktobra, kada je dogovoreno primirje, poginulo je više od 70 ljudi, a stotine su ranjene.&nbsp;
- Sve strane su pristale na nastavak primirja - saopštilo je prošle nedjelje tursko Ministarstvo spoljnih poslova.&nbsp;
Pored toga navedeno je da bi trebalo da se uspostavi mehanizam nadzora kako bi se obezbijedio mir i sprečila kršenja sporazuma.
- Međutim, još su mnoga tehnička pitanja otvorena - kaže Omar Samad, stručnjak iz vašingtonskog trusta mozgova Fondacija Nova Amerika (New America Foundation). Taj bivši diplomata bio je avganistanski ambasador u Kanadi i Francuskoj (2004–2011).
Za njega je ključno pitanje ko bi trebalo da nadzire poštovanje primirja – treća zemlja ili međunarodna organizacija. Pregovore, kako ocjenjuje, dodatno otežavaju duboko nepovjerenje između Kabula i Islamabada, istorijski granični sukobi i različita tumačenja pojma terorizma.
<h2>Više napada u Pakistanu</h2>
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu dugu 2.600 kilometara, poslednjih godina su se znatno pogoršali. Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište terorističkoj grupi Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP) – ogranku talibana u Pakistanu. Talibanske vlasti u Kabulu to negiraju.
Od povratka talibana na vlast u Avganistanu broj navodno islamistički motivisanih napada u Pakistanu je porastao. Kako bi izvršio pritisak na talibanske vlasti, Pakistan od prošle godine izvodi vazdušne napade preko granice na navodna skrovišta TTP-a na istoku Avganistana.
Krajem decembra 2024, u napadima borbenim avionima i dronovima poginulo je najmanje 46 ljudi, među njima žene i djeca, tvrde talibani.
- Ako pregovori propadnu, prijeti sveobuhvatan rat između dvije zemlje - upozorava avganistanski politički analitičar Ahmad Said. Istovremeno, ukazuje na složenost situacije.
- Talibani TTP ne smatraju teroristima. Oni su se zakleli na vjernost talibanskom vođi u Avganistanu i dele zajedničku ideologiju - navodi Said.
Talibani, međutim, tvrde da su borci TTP-a protivnici pakistanske vlade i da nemaju veze s njima.
U avgustu 2021. godine političko rukovodstvo u Pakistanu isprva je pozdravilo povratak talibana na vlast u Avganistanu. U talibanima su vidjeli potencijalnog strateškog saveznika u regionu. Ali oduševljenje nije dugo trajalo.
- Pakistan se nadao da će nakon preuzimanja vlasti talibana u Avganistanu moći da proširi svoj uticaj. Talibani, međutim, teže suverenosti i priznanju od drugih zemalja i sila u regionu, poput Indije. A TTP, s čijim su borcima zajedno ratovali protiv Amerikanaca i Republike Avganistan, neće nazvati teroristima - objašnjava Said.
<h2>Avganistanski migranti žive u strahu</h2>
U međuvremenu se pritisak na Avganistance u Pakistanu znatno povećao. Policijske racije protiv prodavnica i stanova koje drže ili iznajmljuju Avganistanci sve su češće – ne samo u pograničnim oblastima, već i u Islamabadu i drugim velikim gradovima.
- Živimo skriveni, naše porodice su razdvojene, jer se iz straha od hapšenja i policijskog nasilja ne možemo zadržati na jednom mjestu. Naši poslovi stoje, djeca više ne idu u školu. Ne znamo šta će biti dalje - rekao je početkom sedmice za Dojče vele jedan avganistanski migrant koji je želio da ostane anoniman.
Mnogi se boje stvarnih posljedica, poput neobnavljanja ugovora o zakupu ili poteškoća s viznim postupcima, koji su ionako skupi, nesigurni i često dugotrajni.
Granica između Avganistana i Pakistana zatvorena je već više od dvije sedmice i otvara se samo za deportaciju avganistanskih migranata. Prema talibanskim vlastima, tokom vikenda je 8.000 avganistanskih migranata deportovano preko graničnog prelaza Spin Boldak u pokrajinu Kandahar.

Mirovni pregovori između Pakistana i Avganistana ulaze u novu rundu

Pregovori o trajnom primirju između Afganistana i Pakistana su propali, izjavio je 29. oktobra pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar nakon četiri dana pregovora koje su posredovali Katar i Turska.
- Afganistanska strana je stalno odstupala od suštinskog pitanja, izbjegavajući ključnu tačku na kojoj je pokrenut proces dijaloga - rekao je Tarar na mreži Iks (X).
Umjesto da, kako je rekao, prihvate bilo kakvu odgovornost, "afganistanski talibani su pribjegli igri prebacivanja krivice, skretanju pažnje i lukavstvima".&nbsp;
- Dijalog stoga nije uspio donijeti nikakvo održivo rješenje - naveo je Tarar.
Pakistan i Afganistan vode razgovore u Istanbulu s ciljem osiguranja mira nakon što je više od 70 ljudi ubijeno ranije ovog mjeseca u graničnim sukobima. Nedavno nasilje, u kojem su ranjene i stotine ljudi, bilo je najgore otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine.
Nasilje je izbilo nakon eksplozija u Kabulu 9. oktobra za koje su talibanske vlasti okrivile Pakistan.
Tarar je rekao da se Pakistan angažovao s Afganistanom u duhu mira, ali je optužio Kabul za "nesmanjenu podršku antipakistanskim teroristima".
- Nastavićemo preduzimati sve moguće mjere potrebne za zaštitu našeg naroda od prijetnje terorizma - dodao je Tarar, obećavajući da će "desetkovati teroriste, njihova utočišta, njihove pomagače i pristalice".
Nije bilo neposrednih komentara iz Afganistana.
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu od 2.600 kilometara, pogoršali su se posljednjih godina zbog optužbi iz Islamabada da Afganistan utočište ima militantne grupe, uključujući Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP).
Pakistan optužuje talibanske vlasti da dozvoljavaju TTP-u da koristi afganistansku teritoriju kao bazu za obuku i logističku bazu za terorističke aktivnosti u Pakistanu, prema Tararovoj izjavi.
Talibanska vlada je negirala optužbe.
Pakistanska vojska je 26. oktobra saopštila da je pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz TTP-a ubijeno dan ranije, čak i dok su se diplomate sastajale.
Pakistanski ministar odbrane Kavaja Asif upozorio je 25. oktobra da bi neuspjeh u postizanju dogovora u pregovorima mogao dovesti do "otvorenog rata".
Abdul Mati Kuani, portparol afganistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, izjavio je 28. oktobra da će na svaki napad uslijediti odgovor "koji će poslužiti kao lekcija za Pakistan i poruka za druge".

Pakistan tvrdi da su mirovni pregovori s o "održivom miru" s Afganistanom propali

Pakistanska vojska saopštila je da su vojnici i militanti poginuli u sukobima u blizini afganistanske granice, dok su se diplomate obje zemlje sastale kako bi spriječile ponovno izbijanje nasilja nakon najgorih borbi u posljednjih nekoliko godina.
Pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz ekstremističke grupe Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP) ubijeni su 25. oktobra, saopštila je pakistanska Međuresorna služba za odnose s javnošću (ISPR) 26. oktobra.
ISPR je dodao da su se sukobi dogodili kada su militanti pokušali ući u okruge Kuram i Sjeverni Vaziristan duž sjeverozapadne granice s Afganistanom.
Dok se talibani još nisu oglasili o situaciji, ISPR je rekao da su infiltracije na pakistansku teritoriju pokrenule pitanja o namjerama talibanske vlade da se uhvati u koštac s terorizmom koji potiče s njihovog tla.
<h2>Afganistansko-pakistanski mirovni pregovori</h2>
Pakistanska i afganistanska delegacija sastale su se u Istanbulu 25. oktobra, istog dana kada su prijavljeni novi sukobi, kako bi se sproveo prekid vatre između dvije zemlje, uz posredovanje Katara i Turske u Dohi prošle sedmice.
Nedavno nasilje između Pakistana i Afganistana najgore je otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine. Vazdušni napadi i kopneni sukobi ostavili su desetine mrtvih na obje strane.
Borbe između nekadašnjih saveznika izazvane su nakon što je Islamabad zahtijevao da Kabul obuzda militante koji su pojačali napade u Pakistanu, rekavši da djeluju iz utočišta u Afganistanu.
Talibani su negirali da skrivaju militante za napad na Pakistan i optužili su pakistansku vojsku da širi dezinformacije o Afganistanu i skriva militante povezane s Islamskom državom.
U televizijskom obraćanju 25. oktobra, pakistanski ministar odbrane Kavaja Muhamad Asif rekao je da vjeruje da Afganistan traži mir, ali je upozorio da bi neuspjeh u postizanju sporazuma tokom pregovora u Turskoj rezultirao "otvorenim ratom".
Posjećujući Maleziju radi potpisivanja mirovnog sporazuma između Tajlanda i Kambodže, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi se "uskoro" mogao uključiti u rješavanje sukoba između Pakistana i Afganistana.
- Čuo sam da su se Pakistan i Afganistan pokrenuli, ali ću to vrlo brzo riješiti - dodao je Tramp, ne dajući daljnje informacije.

Pakistanska vojska izvještava o novim sukobima na granici usred pregovora u Istanbulu

Pakistanski ministar odbrane Kavadža Asif izjavio je danas da vjeruje kako Avganistan želi mir, ali da bi neuspjeh u postizanju dogovora tokom pregovora u Istanbulu značio otvoreni rat.
Prije nekoliko dana su obje strane u Dohi pristale na prekid vatre, poslije smrtonosnih sukoba na granici, piše Rojters.
Pregovori u Istanbulu, koji su počeli danas i očekuje se da se nastave sjutra, su najnoviji pokušaj Pakistana i Avganistana da spriječe ponovno nasilje, nakon najtežih graničnih sukoba od talibanskog preuzimanja Kabula 2021. godine.
Cilj razgovora je uspostavljanje mehanizma za dugoročno sprovođenje prekida vatre postignutog u Dohi.
Asif je izjavio da od tada nije bilo incidenata i da obje strane poštuju primirje.
- Ako ne bude postignut dogovor, slijedi nam otvoreni rat s njima. Ali vidio sam da oni žele mir - rekao je Asif u televizijskom obraćanju iz Pakistana.
Sukobi su izbili ranije ovog mjeseca nakon što je Islamabad zatražio od talibana da obuzdaju militante za koje Pakistan tvrdi da napadaju iz utočišta unutar Avganistana.
Pakistan je potom izveo vazdušne napade preko granice, a obje strane razmijenile su žestoku vatru, pri čemu je poginulo više desetina ljudi, a ključni prelazi su zatvoreni.
Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji napadaju pakistanske snage, dok talibani odbacuju te tvrdnje i tvrde da pakistanske vojne operacije narušavaju suverenitet Avganistana.

Pakistanski ministar odbrane upozorio na mogućnost otvorenog rata sa Avganistanom

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: pakistan