Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) donijelo je niz mjera u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Pljevljima.
U resoru Damjana Ćulafića uvjeravaju da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti nakon što su hitna mjerenja emisija u Termoelektrani Pljevlja pokazala značajna prekoračenja azotnih oksida i sumpor-dioksida. 
Ministarstvo je naložilo aktiviranje postrojenja za odsumporavanje i redukciju gasova, zatvaranje kotlarnice u Skerlićevoj ulici i preporučilo lokalnoj samoupravi kontrolu individualnih ložišta.
- Na osnovu izvještaja Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), kojim je utvrđeno da su hitna emisijska mjerenja na postrojenju Termoelektrane Pljevlja pokazala prekoračenja graničnih vrijednosti ukupnih azotnih oksida izraženih kroz azot dioksid (473,8 mg/m3) i sumpor-dioksida (3249 mg/m3), ekološki inspektor je dana 22.12.2025. godine donio rješenje kojim se subjektu nadzora nalaže da postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima stavi u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja - navodi se u saopštenju MERS-a.
Nakon prijave Agencije za zaštitu životne sredine o povećanim koncentracijama sumpor-dioksida u Pljevljima, 14. decembra izvršen je vanredni inspekcijski nadzor, tokom kojeg je konstatovano da sistem za automatsko mjerenje emisija (AMS) na dimnjaku TE Pljevlja nije bio u funkciji.
- Tim povodom je usmenim rješenjem naloženo da se sistem hitno dovede u funkcionalno stanje (što je, u međuvremenu, učinjeno), kao i da se preko ovlašćene stručne institucije sprovedu hitna emisijska mjerenja. Zbog neodržavanja AMS sistema u funkcionalnom stanju, protiv pravnog i odgovornog lica u pravnom licu podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - navodi se u saopštenju.
U cilju doprinosa rješavanju situacije u Pljevljima, Ministarstvo je, u okviru svojih nadležnosti, donijelo paket mjera.
Ovaj paket mjera, kako je objašnjeno, obuhvata rješenje o stavljanju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova i postrojenja za redukciju azotnih oksida u dimnim gasovima u funkciju, sa rokom izvršenja od 30 dana od dana prijema rješenja; nalog za sprovođenje svih mjera utvrđenih Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“; rješenje o zatvaranju kotlarnice u Skerlićevoj ulici koje će ostati na snazi sve dokle emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa; preporuku lokalnoj samoupravi Opštini Pljevlja da, u skladu sa nadležnostima, komunalna inspekcija izvrši hitnu kontrolu individualnih ložišta i postrojenja snage manje od 1 MW.
Ministarstvo naglašava da problem zagađenja vazduha u Pljevljima ima višestruke uzroke (među koje treba uračunavati i geografski položaj, klimatske odlike i promjene, vremenske prilike, ali, naravno, i već poznate uticaje koji su plod djelovanja čovjeka) i da njegovo rješavanje zahtijeva koordinisano djelovanje više institucija, uključujući druge nadležne resore, lokalnu samoupravu i same zagađivače.
- MERS je u potpunosti iskoristio sve mehanizme i ovlašćenja iz svoje nadležnosti i nastaviće da, u saradnji sa ostalim institucijama, preduzima dodatne aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta vazduha i zaštite zdravlja građana Pljevalja - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MERS donio paket mjera za poboljšanje vazduha u Pljevljima, kotlarnica zatvorena sve dok emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove Kaja Kalas predstavila je paket mjera kojim Brisel prvi put direktno cilja izraelske zvaničnike i trgovinske odnose s tom zemljom zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Pojasu Gaze.
Prema planu Evropske komisije, koji tek treba da odobri svih 27 država članica, na uvoz iz Izraela vrijedan oko 5,8 milijardi eura biće uvedene dodatne carine. Istovremeno, na crnu listu EU trebalo bi da budu uvrštena dvojica istaknutih članova vlade Benjamina Netanjahua - ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich, obojica poznata po tvrdom stavu prema Palestincima.
Predviđene mjere obuhvataju obustavu trgovinskih povlastica, što znači da će izraelska roba izgubiti povlašćen pristup tržištu Unije i biti podvrgnuta carinama kao i ona iz trećih zemalja bez sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i zamrzavanje bilateralne finansijske pomoći od oko 20 miliona eura namijenjene izraelskim institucijama i projektima.
<h2>Kalas: Cilj nije kazniti Izrael nego popraviti stanje u Gazi</h2>
Na konferenciji za novinare u Briselu Kalas je naglasila da se ne radi o kažnjavanju izraelske države, već o pokušaju da se popravi stanje u Gazi.
- Želim biti potpuno jasna. Cilj nije kazniti Izrael. Cilj je poboljšati humanitarnu situaciju u Gazi - poručila je šefica evropske diplomatije.
Ako mjere budu potvrđene, one bi značile najznačajniji zaokret u politici EU prema Izraelu od početka rata u Gazi, a ujedno i jasan signal nezadovoljstva evropskih institucija razmjerom civilnih žrtava i razaranjima u toj enklavi.

1250x600

1084x550

Kalas predstavila prvi paket mjera protiv Izraela: Dodatne carine, crna lista, obustava trgovinskih povlastica...

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Petnaest osoba povrijeđeno je kada je prigradski voz iskočio iz šina nakon što se zaštitni zid srušio na šine u blizini Barselone,saopštil su španske hitne službe.
Španska televizija TVE saopštila je da su četiri osobe, uključujući mašinovođu, teško povrijeđene.
Do ove nesreće došlo je samo dva dana nakon teške željezničke nesreće u Andaluziji, u kojoj je poginula 41 osoba.

Tag: paket-mjera

MERS donio paket mjera za poboljšanje vazduha u Pljevljima, kotlarnica zatvorena sve dok emisije gasova budu preko dozvoljenog nivoa

Kalas predstavila prvi paket mjera protiv Izraela: Dodatne carine, crna lista, obustava trgovinskih povlastica...

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Španija: Nova željeznička nesreća, 15 osoba povrijeđeno

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO