Majka Stefana Hrke, mladića koji je poginuo u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, Dijana Hrka, šesti dan štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, tražeći pravdu za poginule i odgovornost nadležnih.
Hrka kaže da se zbog prehlade osjeća malaksalo, ali da ne odustaje od zahtjeva - procesuiranje odgovornih za tragediju, puštanje na slobodu pritvorenih studenata i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Ispred Skupštine joj svakodnevno podršku pružaju srednjoškolci, studenti, roditelji i građani, a prema navodima medija, sve više škola u Srbiji bojkotuje nastavu u znak solidarnosti.
Udruženje „Udružena prosvjeta Srbije“ pozvalo je sve prosvjetne radnike da se pridruže podršci Dijani Hrki.
Tokom protesta ispred Skupštine, policija obezbjeđuje prostor u kojem su smještene pristalice vlasti, dok su prethodnih dana zabilježena i hapšenja studenata.
Kako prenosi N1, iz zabavnog centra „Ćacilend“, koji se nalazi u blizini mjesta protesta, dani­ma se puštala glasna muzika, za koju okupljeni tvrde da ima cilj da isprovocira majku koja više od godinu dana traži pravdu.
Večeras, međutim, iz „Ćacilenda“ nije bilo muzike, dok su se ispred Skupštine pridružili i poljoprivrednici i prosvjetni radnici.
Hrka je štrajk glađu započela 2. novembra, dan nakon komemorativnog skupa u Novom Sadu, održanog povodom godišnjice tragedije u kojoj je poginulo 16 osoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dijana Hrka šesti dan štrajkuje glađu, ispred Skupštine Srbije podrška đaka i roditelja, traži se zabrana Ćacilenda

Visoki komesar Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava Folker Tirk pozvao je vlasti Srbije da obezbijede sprovođenje odgovornosti u slučaju pogibije u padu nadstrešnice na glavnoj željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024.
- Nije bilo značajnog procesa otkrivanja istine za tragediju u kojoj je život izgubilo 16 ljudi, uprkos stalnim zahtjevima desetina hiljada ljudi koji su izašli na ulice tražeći pravdu- rekao je Tirk u saopštenju Kancelarije UN za ljudska prava.
Institucije u Srbiji u proteklih godinu dana nijesu utvrdile eventualnu odgovornost u tom slučaju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu vodi krivični postupak protiv 13 osumnjičenih, među kojima je bivši ministar saobraćaja Goran Vesić. Sud je u aprilu optužnicu vratio na dopunu. Više tužilaštvo u Beogradu vodi postupak o uzroku pada nadstrešnice, optužnica je potvrđena u aprilu. Tužilaštvo Srbije za organizovani kriminal vodi finansijsku istragu o eventualnoj korupciji u rekonstrukciji stanice.
Visoki komesar UN naglasio je potrebu za nezavisnim i efikasnim istragama o urušavanju nadstrešnice.
- Treba ih dovesti do kraja jer su postupci protiv navodno odgovornih zastali- naveo je Tirk.
Dodao je da su potrebne brze i nepristrasne istrage optužbi za proizvoljna hapšenja i pritvore, kao i nepotrebnu ili nesrazmjernu upotrebu sile od strane policije tokom demonstracija u Srbiji.
- Optužbe o fizičkim napadima i proizvoljnim hapšenjima mirnih demonstranata i novinara na protestima nisu istražene. Počinioci su nekažnjeni, dok se incidenti ponavljaju- dodao je Tirk.
Naveo je da Srbija ima obavezu da poštuje pravo na okupljanje i da kazni počinioce.
- Pravosuđe oslobođeno političkog pritiska način je da se očuva povjerenje u vladavinu prava- rekao je Tirk.
Proteklih godinu dana u Srbiji je održano desetine hiljada skupova na kojima građani zahtijevaju odgovornost vlasti Srpske napredne stranke (SNS) za pogibiju 16 ljudi u Novom Sadu i borbu nadležnih institucija protiv korupcije. Predvodi ih samoorganizovana studentska organizacija u protestu. Demonstracije su obilježile pritužbe učesnika na prekomjernu upotrebu sile od strane policije, hapšenja i pritvaranja studenata, kao i fizički napadi pristalica vlasti na novinare.
Protivnici protesta u nekoliko navrata studente su na ulici udarili automobilima, optužbe da se policija brutalno obračunavala sa studentima nijesu procesuirane, dok su bez sudskog epiloga i navodi učesnika skupa 15. marta u Beogradu da su demonstranti gađani soničnim oružjem.
Tog marta je na Trgu Slavija održan najveći protest u organizaciji studenata u proteklih godinu dana na kom je, po procjeni Arhiva javnih skupova, bilo najmanje od 280.000 do 330.000 ljudi.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, do polovine 2023. i predsjednik SNS-a, dan uoči godišnjice novosadske tragedije pozvao je „na smirenje tenzija” i dijalog. Tu ponudu studenti su odbili.
Vučić je u julu ličnom odlukom sa mjesta predsjednika države pomilovao četvoricu mladih aktivista vladajućeg SNS-a koji su u januaru studentkinji na ulici u Novom Sadu bejzbol palicama polomili vilicu.
Kasnije je pomilovao i djevojku koja je u Beogradu automobilom udarila studentkinju u protestu.
Krajem novembra prošle godine studentski pokret započeo je blokade više od 80 fakulteta na šest državnih univerziteta kao odgovor na fizički napad funkcionera vlasti na studente Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu dok su stajali na ulici i u tišini odavali poštu poginulima.
Prethodno su studenti u novembru zatražili objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji željezničke stanice na kojoj se dogodila pogibija, hitno procesuiranje funkcionera SNS-a koji su u Beogradu tukli studente FDU-a, obustavljanje sudskih postupaka protiv uhapšenih zbog učešća na demonstracijama i povećanje budžeta za fakultete od 20 odsto.
Pošto zahtjevi nijesu ispunjeni, u maju su zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Vučić je u ime vlasti odbio da raspiše nove izbore.

Komesar UN-a pozvao Srbiju da dovede do kraja istragu o padu nadstrešnice

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić apelovao je danas na organizatore skupa u šatorskom naselju ispred zgrade parlamenta u Beogradu da to okupljanje ne bude upereno ni protiv Dijane Hrke ni protiv ljudi koji su sa njom, već da to bude skup podrške srpskom narodu na Kosovu povodom dolaska grupe koja pješači iz Gračanice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.0605%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdijana-hrka-protiv-masinerije-na-zahtjeve-jedne-majke-odgovaraju-pjesmom-baje-malog-knindze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Molim organizatore, jer ja kao predsjednik ne učestvujem u tom skupu, da nijedna riječ ne bude izrečena ni protiv Dijane Hrke ni protiv onih koji sipaju mržnju svaki dan... Mi moramo da se razlikujemo od onih koji svakoga dana žele krvoproliće i sukobe. Ne samo da ne smije da bude ružne riječi o njoj nego ni o kome drugom. Mi ne treba da budemo isti kao oni - rekao je Vučić za televiziju Informer. 
 
On je odbacio tvrdnje da je to skup podrške njemu i njegovoj politici i dodao da se okupljanje organizuje kao dobrodošlica za Srbe sa Kosova. 
 
Takođe je odbacio tvrdnje da okupljeni u tom šatorskom naselju smišljeno emituju muziku usmjerenu u pravcu Dijane Hrka, kako bi je provocirali. 
 
- To je toliko jadno da nemam riječi. To je srpska patriotska muzika koju puštaju već devet mjeseci. Sve te teške riječi i uvrede su nevažne u odnosu na ono što je nas cilj - a to je da pružimo ruku sestrama i braći sa druge strane. I to sada kada je potpuno jasno da su politički propali i da nemaju nikakvu šansu. Moramo da napravimo razliku između sebe i njih - rekao je on. 
 
Vučić je apelovao na Dijanu Hrku da obustavi štrajk glađu a istu sugestiju je uputio i poslaniku Srpske napredne stranke Uglješi Mrdiću.

1250x600

1084x550

Vučić apelovao na učesnike skupa ispred parlamenta da ne provociraju Dijanu Hrku

Građani Novog Sada su 1. oktobra na više lokacija u tom gradu obeležili 11 meseci od nesreće na Železničkoj stanici u kojoj je 1. novembra prošle godine poginulo 16 ljudi.
U 11:52 odata je pošta žrtvama, a građani su stajali 16 minuta u tišini u znak počasti za 16 žrtava pada nadstrešnice na Železničkoj stanici.
Betonska nadstrešnica sa rekonstruisane zgrade Železničke stanice u Novom Sadu obrušila se 1. novembra oko 11.52.
U Srbiji od novembra 2024. traju antivladini protesti predvođeni studentima u blokadi na kojima se traži odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
U fokusu protesta su optužbe da je do pada nadstrešnice dovela korupcija.
Do obrušavanja betonske nadstrešnice došlo je četiri mjeseca nakon rekonstrukcije i svečanog otvaranja zgrade stanice.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je u septembru optužnicu protiv trinaest osoba u vezi sa padom betonske nadstrešnice.
Među optuženima je i bivši ministar građevinarstva Goran Vesić. Na optužnici su i njegova bivša pomoćnica Anita Dimoski, zatim dotadašnja direktorka „Infrastrukture željeznice Srbije“ Jelena Tanasković i njen prethodnik na čelu tog javnog preduzeća Nebojša Šurlan.
Takođe, Vesić i još 13 osoba terete se pred Tužilaštvom za organizovani kriminal da su tokom izgradnje brze pruge od Novog Sada do državne granice sa Mađarskom oštetili budžet za 115 miliona dolara.
Istragom tog tužilaštva obuhvaćen je i bivši ministar građevinarstva Tomislav Momirović.

Novi Sad: Tišinom obilježeno 11 mjeseci od pada nadstrešnice

Novosadski srednjoškolci i zborovi građana obilježiće u srijedu, 1. oktobra, 11 mjeseci od pada nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 16, a teško povrijeđena jedna osoba, odavanjem pošte od 11.52 do 12.08 na više lokacija u gradu.
U tom periodu će na ulicu u tišini izaći srednjoškolci ispred Mašinske, Hemijske i Saobraćajne škole, na šta su pozvali učenici Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" koji imaju nastavu u tim školama.
- Za tih 11 mjeseci niko nije odgovarao za živote 16 nevinih ljudi. Ispred Mašinske, Hemijske i Saobraćajne naši učenici će zajedno sa vršnjacima izaći i održati 16 minuta tišine. Vidimo se u što većem broju- navodi se u njihovom pozivu.
Njihovi vršnjaci iz Tehničke škole "Mileva Marić Ajnštajn" obeležiće 11 mjeseci od nesreće na raskrsnici ispred svoje škole u Braće Ribnikara, što rade od početka školske godine.
Na pomen pred svojom školom, u Ulici cara Dušana pozvali su i učenici Medicinske škole "7. april".
Maturanti Ekonomske škole "Svetozar Miletić" i gimnazija "Svetozar Marković" i "Isidora Sekulić" pozvali su sve učenike, profesore i građane da 16-minutnu tišinu održe kod spomenika Svetozaru Miletiću ispred Gradske kuće.
U isto vrijeme, Zborovi Novog Sada pozvali su na komemorativni skup ispred Željezničke stanice u 11.52.
- Ne postoji sila niti moć koja može da vrati 16 ubijenih duša ispod nadstrešnice. Ali isto tako, ne postoji sila koja može da nas zaustavi da tražimo pravdu za njih- poručili su zborovi.
A za uveče u 18.30 najavljen je skup u kampusu Univerziteeta u Novom Sadu, na koji su pozvali studenti.
- Od zločina je prošlo 11 mjeseci, odgovorni još nijesu odgovarali- poručili su studenti u objavi na društvenim mrežama.
Pošto je svakog mjeseca, na pun mjesec od nesreće, od kampusa organizovana šetnja do Željezničke stanice, gdje je onda odavana počast 16-minutnom tišinom, pretpostavka je da će to biti slučaj i sjutra.

Novi Sad sjutra obilježava 11 mjeseci od pada nadstrešnice

Više hiljada građana u Beogradu krenulo je 1. septembra u komemorativnu šetnju na antivladinom protestu na koji su pozvali srednjoškolci u blokadi prvog dana školske godine, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Oni su se prvobitno okupili na Savskom trgu u Beogradu, a srednjoškolci u blokadi su na protest pozvali na društvenim mrežama s porukom "Srednjoškolci pamte".
Povod za ovaj protest je deset mjeseci od pada nadstrešnice Željezničke stanice, nesreće koja je dovela do masovnih protesta u Srbiji i blokada visokoškolskih ustanova.
Radio Slobodna Evropa je razgovarao sa nekim od učesnika protesta. Sanja Tasić je rekla za RSE da je na protestu "iz istog razloga kao i ostali ljudi".
- Da tražimo promjene koje se još uvijek nijesu desile. Tražimo vladavinu prava, jednakost za sve, pravično društvo- rekla je ona.
Dejan kaže da "s vremena na vrijeme moramo da izađemo, da se okupimo, da pokažemo da ništa nije rešeno. To što je započeto mora da se završi- smatra on.
Okupljanje je organizovano i u u kampusu Univerziteta u Novom Sadu, gdje su pročitana imena stradalih na Željeznickoj stanici uz poruku da nećemo zaboraviti i nećemo odustati.
Protestu su se pridružili i poljoprivrednici, javlja reporerka RSE.
Istog dana, studenti i građani u više gradova Srbije odali su poštu za 16 poginulih u padu nadstrešnice na rekonstruisanoj Željjjezničkoj stanici u Novom Sadu.
Na protestima koji su se u prethodnom periodu organizovali širom Srbije traži se odgovornost vlasti za ovu nesreću.
Vlast je odbacila odgovornost za tu nesreću, a predsjednik države Aleksandar Vučić odbio je da raspiše vanredne parlamentarne izbore koje su u maju zatražili demonstranti predvođeni studentima.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je optužnicu zbog slučaja nadstrešnice podiglo 30. decembra, ali ju je Viši sud u Novom Sadu polovinom aprila vratio "na doradu" uz obrazloženje da je "potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala njena osnovanost".
Time je postupak vraćen u fazu istrage.
U drugom postupku, Tužilaštvo za organizovani kriminal 1. avgusta saopštilo je da je uhapsilo 11 osoba osumnjičenih za korupciju u vezi sa projektom modernizacije pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom. Dio tog projekta bila je i rekonstrukcija Željezničke stanice u Novom Sadu.
Osim bivšeg ministra građevinarstva Tomislava Momirovića, koji je uhapšen 1. avgusta, postupkom je obuhvaćen i bivši ministar Goran Vesić koji je na bolničkom liječenju.
Mediji su objavili 15. avgusta da su svi osumnjičeni poslati u kućni pritvor.

Hiljade građana u Beogradu na protestu na poziv srednjoškolaca, okupljanje i u Novom Sadu

Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije zasijedaće danas nakon što je dan prije 11 osoba, među kojim i bivši ministar, uhapšeno kao osumnjičeni u slučaju pada nadstrešnice rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. kada je poginulo 16 ljudi.
Sjednica Savjeta zakazana je na zahtjev predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Prošli smo kroz brojne krize, od poplava, migracione krize, korone, ukrajinskog rata, mnogih stvari koje su bile teške, različite provokacije koje su na Kosovu protiv nas izvodili, napade u Srebrenici, do svega drugog. Ali Srbija od 2008. nije bila u tako teškoj situaciji kao sada- kazao je Vučić.
Tužilaštvo Srbije za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je najprije 1. avgusta da je uhapšeno šest lica osumnjičenih zbog sumnje da su izvršili koruptivna krivična djela u vezi sa projektom modernizacije pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom, među njima i bivši ministar u Vladi Srbije Tomislav Momirović.
Nakon toga u popodnevnim satima 1. avgusta objavljeno je da je uhapšeno još pet osoba.
Tužilaštvo je navelo da su među uhapšenim Nenad Ignjatović, odgovorno lice i vlasnik privrednog društva "Deko tim" doo iz Beške, Slobodanka Katanić, koja je bila menadžer za investicije privrednog društva "Infrastruktura železnice Srbije" a.d. Beograd i menadžer Projekta modernizacije i rekonstrukcije mađarsko-srpske željezničke veze Beograd – Budimpešta, Aleksandar Cvjetković, direktor i odgovorno lice Omladinske zadruge "Menadžer", kao i Dragan Popović i Zoran Mijajlović, odgovorna lica u više privrednih subjekata.
U okviru tog projekta rađena je trogodišnja rekonstrukcija novosadske stanice Željezničke stanice.
TOK navodi da su uhapšeni osumnjičeni da su koruptivnim radnjama oštetili budžet za 115 miliona dolara.
Istovremeno, kako se sumnja, konzorcijumu kineskih firmi CRIC&amp;CCCC (China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd) koji gradi brzu prugu, "pribavili su imovinsku korist" u vrijednosti od najmanje 18,7 miliona dolara.
Predstavnici vlasti u Srbiji sa ovim kineskom konzorcijumom sklopili su ugovor na osnovu međudržavnog sporazuma Srbije i Kine, bez raspisivanja tendera.
Nesreća na novosadskoj Željezničkoj stanici, u kojoj je poginulo 16 ljudi, pokrenula je talas masovnih antivladinih protesta širom Srbije.
Stotine hiljada građana u proteklih osam mjeseci izlazile su na ulice sa ključnim zahtjevom - da se utvrdi krivična i politička odgovornost za nesreću.
U fokusu protesta su optužbe da je do pada nadstrešnice dovela korupcija.

Srbija: Vučić saziva sjednicu Savjeta za bezbjednost nakon hapšenja u slučaju pada nadstrešnice

Optužnica u slučaju pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu prebačena je iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u nadležnost Tužilaštva za organizovani kriminal, saopšteno je 14. jula.
Kako je istaklo Više javno tužilaštvo, rješenje o tome donio je vrhovni javni tužilac s obrazloženjem "efikasnog vođenja postupka".
Podsjećaju da je njihovo Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije 4. marta podiglo optužnicu protiv Slobodanke K. menadžerke za razvoj investicija "Infrastrukture Železnica Srbije", predsjednika Komisije za tehnički pregled Željezničke stanice u Novom Sadu Milutina S. i članice te komisije Biljane K.
Kako su objasnili, optužnica je podnijeta u vezi izvršenja krivičnih djela sa koruptivnim elementom koji su imali za posljedicu pad nadstrešnice, pri čemu je poginulo 16, a teško povrijeđena jedna osoba.
Viši sud u Beogradu potvrdio je 17. aprila ovu optužnicu.
Istakli su i da Više javno tužilaštvo više ne postupa ni u jednom predmetu u vezi s padom nadstrešnice.
Ranije, u februaru, objavljeno je i da Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Želhezničke stanice.
Tužilaštva u Novom Sadu i Beogradu vode dva odvojena postupka u ovom slučaju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je optužnicu podiglo 30. decembra, ali ju je Viši sud u Novom Sadu polovinom aprila vratio "na doradu" uz obrazloženje da je "potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala njena osnovanost".
Time je postupak vraćen u fazu istrage.
Među 13 osoba, obuhvaćenih optužnicom novosadskog tužilaštva, su i bivši ministar saobraćaja Srbije Goran Vesić, njegova saradnica u ministarstvu Anita Dimoski i bivša direktorka "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
Njih troje, kao i bivši direktor "Infrastrukture željeznice Srbije " Nebojša Šurlan, terete se za teško djelo protiv opšte sigurnosti, u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti.
Svi optuženi pušteni su iz pritvora.
Tragedija u Novom Sadu je dovela do masovnih protesta, na kojima stotine hiljada građana širom Srbije osam mjeseci od vlasti zahtijevaju utvrđivanje odgovornosti za nesreću. Istovremeno, studenti su krajem novembra 2024. pokrenuli blokade fakulteta.
Protesti, koje proteklih mjeseci predvode studenti, postali su simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u Srbiji - uz pitanje da li su do pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i smrti 16 ljudi doveli nemar i korupcija sistema.

Slučaj o padu nadstrešnice u Novom Sadu predat Tužilaštvu za organizovani kriminal

Studenti u blokadi Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu saopštili su danas da je "deset puta više ljudi" pritvoreno zbog tri dana protesta, nego zbog pada nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, u kom je poginulo 16 osoba.
- Deset puta više ljudi pritvoreno zbog tri dana protesta nego li zbog pada nadstrešnice, osam mjeseci nakon tragedije. Vidimo se i danas - naveli su studenti u blokadi FDU na društvenoj mreži Iks (X).
Prema tvrdnjama policije, od 29. juna, dan nakon vidovdanskog protesta, širom Srbije privedeno je 76 osoba tokom različitih oblika blokada saobraćajnica koje se održavaju u više gradova u državi, dok je još 77 privedeno tokom i nakon protesta održanog 28. juna na Vidovdan.
Optužnica zbog pada nadstrešnice Željezničke stanice podignuta je protiv 13 osoba, od kojih se pojedine nalaze u kućnom pritvoru.
Studenti u blokadi i građani najavili su i za danas blokade saobraćajnica u velikom broju gradova i opština, koje će uglavnom početi oko 18 sati.&nbsp;

FDU u blokadi: Deset puta više ljudi pritvoreno zbog tri dana protesta nego zbog pada nadstrešnice

Viši sud u Novom Sadu ukinuo je pritvor za četvoro osumnjičenih u istrazi koja se vodi zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine kada je poginulo 16 osoba.
Pritvor je ukinut Nebojši Šurlanu, Slobodanu Naumoviću, Milanu Jelkiću i Marini Gavrilović i određena im je mjera zabrane napuštanja stana, uz primjenu elektronskog nadzora, koja po ovom rješenju može traje do tri mjeseca.
Ovom odlukom je pritvor za još 30 dana produžen osumnjičenima Ljiljani Milić Marković, Milanu Spremiću, Zorici Slavković Marjanović, Dušanu Jankoviću i Dejanu Todoroviću, saopšteno je iz Višeg suda u Novom Sadu.
U vezi sa padom nadstrešnice još dvije osumnjičene osobe se nalaze u kućnom pritvoru, a jedna od njih je bivši vršilac dužnosti generalnog direktora preduzeća „Infrastruktura železnice Srbije“ Jelena Tanasković.
Bivši ministar građevinarstva Goran Vesić brani se sa slobode, jer mu je nakon nekoliko dana provedenih u pritvoru sud ukinuo pritvor, usvojivši žalbu njegovog branioca.
Krajem prošle godine podignuta je optužnica protiv 13 osoba, ali je sud vratio na dopunu istrage.
Nadstrešnica zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu pala je 1. novembra usmrtivši 14 osoba. Naknadno su povredama podlegli 24-godišnja Anja Radonjić i devetnaestogodišnji Vukašin Crnčević.

Ukinut pritvor za četvoro osumnjičenih za pad nadstrešnice u Novom Sadu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: pad-nadstresnice