U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.102 ambulantna pregleda, od čega 340 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 184 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 341.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 145 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 485 dijagnostičkih procedura, od čega 84 CT i 33 MR pregleda.
Dodaje se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena 81 dijagnostička procedura, od toga šest CT i jedan MR pregled.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.233 pacijenta i odrađena 37.551 analiza - navodi se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je devet beba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U KCCG za dan više od 2.000 pregleda

Crna Gora spada u zemlje sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa i sa jasnom tendencijom daljeg porasta, ukoliko se trendovi ne promijene, upozorili su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su, podovodim 14. novembra - Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, kazali da su porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2. 
Kako su naveli iz IJZ, procjene Međunarodne dijabetološke federacije ukazuju da oko 21,6 hiljada odraslih osoba u Crnoj Gori živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, dok 50 hiljada građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto. 
- Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene - ističe se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da, zahvaljujući populacionom Registru šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka o više od 30 hiljada pacijenata.
Prema njihovim riječima, Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa.
- Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan - naveli su iz IJZ. 
Kako su rekli, iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječijoj i adolescentskoj populaciji.
Iz IJZ su kazali da kod odraslih dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik.
-Podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno, što dodatno naglašava važnost preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila - dodaje se u saopštenju.
Prema podacima domova zdravlja za prošlu godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1, 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti i 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom.
Iz IJZ su rekli da je tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba.
Oni su naglasili da, s obzirom na obim i dinamiku javnozdravstvenog opterećenja, modifikacija životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2. 
- Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja, kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta, omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju - ocijenili su iz IJZ.
Dijabetes je, kako su istakli, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom. 
- Upravo zato je važno da se kontinuirano ulaže u jačanje preventivnih programa, edukaciju stanovništva i podršku najugroženijim grupama - zaključili su iz IJZ.

1250x600

Raste broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori

Crnogorski pacijenti sa psorijazom imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare koja je održana u Kliničkom centru crne Gore povodom Međunarodnog dana borbe protiv psorijaze.
- Podsjećamo da se Međunarodni dan borbe protiv psorijaze obilježava svake godine 29. oktobra, sa ciljem podizanja svijesti o ovom hroničnom autoimunom oboljenju koje pogađa više od 125 miliona ljudi širom svijeta. Ove godine, pod sloganom „Zajedno protiv psorijaze, za pacijenta, za porodicu, za društvo“, fokus je stavljen na emocionalne, socijalne i finansijske izazove sa kojima se suočavaju oboljeli, ali i njihove porodice- navode iz Kliničkog centra.
Klinika za dermatovenerologiju KCCG pridružuje se obilježavanju ovog datuma organizovanjem niza aktivnosti. Akcijom “Dan otvorenih vrata“ organizovani su besplatni pregledi i bez uputa od strane izabranog ljekara za građane sa psorijazom koji do sada nijesu liječeni. Pored pregleda, građani su imali priliku da od dermatovenerologa naše Klinike dobiju savjete i preporuke za dalju terapiju
Ovim povodom održana je i konferencija za medije na kojoj su se novinarima obratili dr Đorđije Krnjević, medicinski direktor KCCG, Ivan Lanzardi, predsjednik Udruženja pacijenata oboljelih od psorijaze i dr sc. med. Ana Popović, spec. dermatovenerologije i uži specijalsita onkologije.
Đorđije Krnjević je naveo da se procjenjuje da u Crnoj Gori oko 2 odsto stanovništva boluje od psorijaze, što predstavlja značajan broj građana kojima je potrebna adekvatna medicinska njega i savremena terapija.
- Kao najveća zdravstvena ustanova u državi, KCCG prepoznaje važnost rane dijagnostike, kontinuiranog liječenja i podrške ovim pacijentima. KCCG u potpunosti podržava inicijativu Klinike za dermatovenerologiju u organizaciji “Dana otvorenih vrata” povodom Međunarodnog dana psorijaze. Ovakve aktivnosti predstavljaju primjer istinske posvećenosti naših dermatovenerologa, koji svojim radom doprinose podizanju svijesti o značaju ranog prepoznavanja bolesti i pravovremenog liječenja psorijaze- istakao je dr Krnjević.
Krnjević je poručio da je Dan otvorenih vrata prilika da pacijenti dobiju ne samo stručnu procjenu i savjet, već i osjećaj razumijevanja, podrške i saznanje da nijesu sami u borbi sa ovom bolešću. KCCG će i u budućnosti biti partner svim aktivnostima koje doprinose unaprjeđenju kvaliteta života pacijenata, jačanju povjerenja građana u zdravstveni sistem i promociji zdravlja.
Ivan Lanzardi govorio je o svom iskustvu sa ovom bolešću.
- Psorijazu sam dobio 2016. godine. Godinama sam se liječio različitim terapijama, ali bez značajnijeg poboljšanja. Tek 2020. godine, kada sam započeo biološku terapiju, prvi put sam osjetio šta znači živjeti sa čistom kožom i bez stalne borbe sa simptomima bolesti. Danas mogu da kažem da živim život bez psorijaze- rekao je Lanzardi.
Želio je da poruči svim pacijentima da ne smiju da ćute, trpe i povlače se u sebe.&nbsp;
- Imati psorijazu nije sramota i nije teret koji se mora nositi sam. Uz savremenu terapiju moguće je postići potpunu kontrolu bolesti i povratak normalnom životu, bez bola, svraba, stigme i ograničenja- poručio je Lanzardi.
On naglašava da se kvalitet života oboljelih značajno poboljšava, pacijent može da bude socijalno, porodično i profesionalno aktivan, da se bavi sportom, putuje, radi i planira budućnost bez stalnog straha od pogoršanja bolesti.
- Udruženje pacijenata oboljelih od psorijaze apeluje na sve, i one koji su tek primijetili prve simptome, i one koji se godinama bore sa bolešću i misle da im niko ne može pomoći, da se obrate dermatologu. Postoji terapija. Postoji rješenje. Niko ne treba da se osjeća sam- poručuje predsjednik Udruženja.
Dr sc. med. Ana Popović, specijalista dermatovenerologije i uži specijalista onkologije Klinike za dermatovenerologiju KCCG, poručila je da je u Crnoj Gori dostupna savremena terapija za liječenje pacijenata sa umjerenim i teškim oblicima psorijaze.
- Psorijaza nije samo kožna bolest. Ona utiče na fizičko i mentalno zdravlje, kvalitet života, radnu sposobnost i socijalne odnose. Pacijenti se često suočavaju sa osjećajem stigme, anksioznošću, poremećajem sna i ograničenjima u svakodnevnim aktivnostima. Naučne studije pokazuju da su depresija i suicidalne misli značajno češći kod oboljelih u odnosu na opštu populaciju- kazala je dr Ana Popović.
Savremeni terapijski pristupi, objasnila je Popović, omogućavaju postizanje potpune kontrole bolesti, čistu kožu bez simptoma psorijaze, ali i prevenciju komplikacija i komorbiditeta poput psorijaznog artritisa, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, depresije i drugih.&nbsp;
- Kod pacijenata sa umjerenim i teškim oblikom bolesti kod kojih lokalna ili konvencionalna terapija nije dala rezultat, biološki lijekovi predstavljaju efikasan, bezbjedan i dugoročno održiv način liječenja- naglašava dr Ana Popović.
Istakla je da, zahvaljujući podršci zdravstvenog sistema i razumijevanju nadležnih institucija, naši pacijenti imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu.&nbsp;
- Osobe koje žive sa psorijazom ne treba da osjećaju stigmu niti da se povlače u sebe, danas je dostupan širok spektar savremenih terapija koje omogućavaju kontrolu bolesti. Psorijaza ne utiče samo na pacijenta, već i na njegovu porodicu i prijatelje, zato je važno da se o bolesti govori otvoreno i da se pravovremeno potraži stručna pomoć. Pozivamo sve pacijente, i one koji su tek primijetili prve promjene na koži koje mogu ukazivati na psorijazu, kao i one koji se godinama bore sa ovim oboljenjem, da se jave dermatologu i informišu o mogućnostima liječenja- zaključuje dr Popović.
Iako je posljednjih godina postignut veliki napredak u terapiji psorijaze, naročito kroz dostupnost bioloških lijekova, mnogi pacijenti širom svijeta i dalje nemaju jednak pristup savremenim terapijama.
- Ovo pitanje nije samo zdravstveno, već i društveno. Kada jedan član porodice pati zbog ograničenih mogućnosti liječenja, cijela porodica trpi posljedice. Zato je važno da sistem zdravstvene zaštite bude otvoren i dostupan svima koji se bore sa ovim oboljenjem- poručila je dr Nataša Vukotić Đuričanin, direktorica Klinike za dermatovenerologiju.
Upravo zbog toga, kazala je, Klinika za dermatovenerologiju KCCG je obilježila Međunarodni dan borbe protiv psorijaze, organizovanjem pregleda za oboljele od psorijaze bez zakazivanja od strane izabranog ljekara.
- Na ovaj način želimo da pokažemo našu otvorenost, da ohrabrimo pacijente da se jave na pregled i da ukažemo na značaj pravovremene dijagnostike, kontinuirane terapije i podrške porodici kao osnovne jedinice koja se suočava sa psorijatičnom bolešću. Ovo je prilika da se zajednički borimo protiv stigme i da damo glas pacijentima i njihovim porodicama- zaključila je dr Vukotić Đuričanin.

KCCG: Pacijenti sa psorijazom dobili pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Medicinski timovi hitne pomoći sinoć su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana, rečeno je Portalu ETV iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su rekli našem portalu da je Dispečerski centar jedinice Podgorica juče primio dva poziva, u 19:45 i 19:56 sati, nakon čega su na teren upućene dvije ekipe.&nbsp;
- Medicinski timovi hitne pomoći na licu mjesta zbrinuli su četvoro pacijenata sa iritacijom očiju i jednim gušenjem. Svi su transportovani u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore - navedeno je u odgovorima Portalu ETV.
Iste večeri hitnu medicinsku pomoć je u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.
Među njima je, kako su rekli u Zavodu, bilo šestoro pripadnika Uprave policije i troje učesnika protesta.
- Policajci su imali oguljotine na rukama koje su, kako su naveli, nastale prilikom guranja sa demonstarantima, dok je troje učesnika protesta iz ambulante upućeno u Urgentni blok zbog iritacije očiju - kazali su iz Zavoda.
Pojasnili su da Zavod za hitnu medicinsku pomoć nije obezbjeđivao skup jer za njega nije podnijet zahtjev za sanitetsko obezbjeđenje.&nbsp;
- U skladu sa propisima, za prisustvo ekipe Hitne medicinske pomoći na javnom okupljanju neophodno je pravovremeno podnijeti zvaničan zahtjev, što u ovom slučaju nije učinjeno - naveli su u odgovoru našem portalu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5043%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-protest-protiv-dodjele-trinaestojulske-nagrade-gradani-se-okupljanju-pojacano-prisustvo-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Na protestu zbrinute četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, pomoć naknadno zatražilo devet građana

Prilaz psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kao i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Svako može da uđe i izađe, a osoblje bolnice to ne može da kontroliše. Na ulazu u kompleks nema nikakve rampe niti nas je iko pitao ko smo i đe idemo prije nego smo ušli u upravnu zgradu. Hladovina kruga bolnice služi kao parking. Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja nego i cijelog društva. Nedostatak kapaciteta, adekvatnog stručnog osoblja, obezbjeđenja - „stara“ su boljka ove bolnice. To potvrđuju sagovornici Pobjede, psihijatar i direktor ustanove Aleksandar Mačić, tehničko i medicinsko osoblje. Već na početku razgovora direktor bolnice iznosi frapantan podatak da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a sudskih pacijenata ima oko 135! - Da, dobro ste čuli – oko 135, ponovio je Mačić i dodao da je kapacitet prepunjen i da oko 53 odsto pacijenata čine sudski pacijenti. Naime, od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo. Borave uglavnom u trokrevetnim sobama i odjeljenje je prenatrpano. Sa direktorom smo obišli sudsko odjeljenje, gdje nas je dočekao čuvar koji je otključao rešetke kako bismo ušli. Na hodniku je više pacijenata koji znatiželjno gledaju u nas, pitajući se ko smo i zbog čega smo došli. Borave u malim sobama, sa zbijenim krevetima, neokrečenim zidovima i starim namještajem. <h2>PROBLEM BEZBJEDNOSTI</h2> Kako nam je ispričao direktor Mačić, ustanova godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namještaj i ostale bolničke potrebe. Mačić je naveo da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove. - Najbezbolnije rješenje je to, jer vi kad zaposlite čovjeka, vašeg radnika, vi ga možete i kazniti i nagraditi, otpustiti ga, a ovako ne možete ama baš ništa - problematizovao je Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju,"> <figcaption>OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  Naglašava da zatvorska policija nije nadležna da obezbjeđuje sudsko odjeljenje i nada se da će sud to riješiti na neki drugi način. Poređenja radi kada u Klinički centar Crne Gore upute zatvorenika on dobija 24-časovni policijski nadzor. - Nema odjeljenja na kojem nema sudskih pacijenta, čak i u hroničnim odjeljenjima - istakao je on i negirao da među pacijentima postoje klanovi. Mačić ističe da imaju problem zbog velikog priliva pacijenata, i to ne samo sudskih. - Povećava se taj broj pacijenata što govori u prilog činjenici da fali nešto u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u centrima za mentalno zdravlje koji ne mogu dovoljno dobro da liječe ljude sa psihozama. Otuda gdje je otvoreno manje odjeljenje, kao u Bijelom Polju, imamo manje prijema. Iz Nikšića sad imamo manje prijema. Trebalo bi razviti to, u više gradova napraviti manja odjeljenja i ojačati centre za mentalno zdravlje - smatra Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci,"> <figcaption>KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci(Photo: FOTO: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Naglašava da je riječ o ljudima koje oni moraju primiti po sili zakona i da je jedini način da dekompresuju bolnicu da otpuštaju ljude koji se bolje osjećaju. - Ako neko vidi drugo rješenje, neka predloži slobodno, navodi on. <h2>ZLOUPOTREBE</h2> Na upit da li ima zloupotrebe u boravku pacijenata na sudskom odjeljenju, Mačić odgovara potvrdno, ali priznaje da to nijesu samo zloupotrebe ustanove na čijem je čelu. - Uvijek ima toga, znate, ali pravni proces vode sudije, tužioci, vještaci, odbrana, a mi smo samo zadnja karika koja tu ispašta. Neka zakonska rješenja bi trebalo možda promijeniti da se neke stvari brže rješavaju. Trenutno imamo 250 pacijenata, a 230 kapaciteta, ukazao je direktor Specijalne bolnice za psihijatriju. Iz razgovora sa ljudima koji borave u ovoj ustanovi ne stiče se utisak da nešto fali, osim, kako kažu, kupanja na plaži. - Zadovoljni smo - kazao je jedan od njih. - E, samo kad bi nas direktor puštio da se okupamo, da odemo do plaže, to bi nam značilo, kazao je, dok se oko njega okupilo još nekoliko pacijenata. Drugi se uključuje u razgovor i direktoru ponavlja da bi toliko mogao „da im učini“. Priča o kupanju, izlascima, sukobima unutar ustanove, nedozvoljenim posjetama i bjekstvima aktuelna je prethodnih dana u medijima. <h2>SUDSKO ODJELJENJE</h2> U okviru kompleksa bolnice pacijenti su smješteni na muška i ženska akutna i hronična odjeljenja uz posebno sudsko odjeljenje u kojem leže osobe koje su, zbog teških krivičnih djela koja su počinili, iz UIKS-a upućeni na liječenje. - Otac mi je „opalio“ više godina zatvora, ja mnogo manje. Nadam se da ću brzo da izađem, imam porodicu i raduje me što ćemo ubrzo biti zajedno - ispričao je jedan od Pobjedinih sagovornika sa sudskog odjeljenja od kojeg smo pokušavali da saznamo informaciju više. Sad je postalo „moderno“ da se pod raznim okolnostima šalju na liječenje u ovu bolnicu, rekao je Mačić dok prilazimo grupi pacijenata koji se terete za najteža krivična djela: ubistva i pokušaje ubistva usljed teških psihičkih bolesti. Ističe da je najveći problem prepunjenost bolnice koja dovodi do lošijeg kvaliteta rada, manjka kadra, nedostatka muških tehničara i doktora. - Mi smo praktično prebačeni pod okrilje pravosudnog sistema, iako to nigdje ni u statutu ni u zakonu ne piše. Posljedica toga je da ne možemo adekvatno liječiti druge pacijente, jer oni zauzimaju njihove krevete iz kojih nikako da izađu, a sudski procesi su veoma spori - istakao je Mačić. Dok mi razgovaramo, stanovnici sudskog odjeljenja u grupi čekaju da im se obratimo. - Jeste li Vi sudija?- bilo je pitanje jednog od njih upućeno novinarki. Drugi, kojem je bilo jasno da u posjetu nije predstavnik sudske vlasti, već pokazuje interesovanje za razgovor i kaže nam da mu je jedino teško što ne viđa porodicu koliko bi htio. - Imam dijete i to mi je jedini problem, jer ne mogu da budem sa njim koliko želim - kazao je on. <h2>Obilazak kompleksa</h2> Pacijenti imaju kreativnu umjetničku radionicu u kojoj, između ostalog, prave autentične suvenire od gline ali i razne druge sadržaje koje distribuiraju u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora. Tamo smo upoznali nekoliko pacijentkinja koje su nas stidljivo posmatrale, pušile i pile kafu. U istoj zgradi je i biblioteka u kojoj uvijek ima mjesta za još knjiga koje, po njihovom svjedočenju, pacijentima puno znače. Jedan od njih kaže da je tek ovdje počeo ozbiljnije da čita i da najviše voli istorijske knjige iz kojih saznaje puno toga što i širi vidike. U nastavku objekta je dobro opremljena teretana u kojoj smo sreli dva pacijenta koja su naporno radila kardio trening, ne osvrćući se na nas.&nbsp; Jedan od njih, kada je završio sa treningom kazao nam je da je na liječenju zbog zavisnosti od alkohola, tvrdeći da je na dobrom putu da se oporavi. Ispričao je da je „čist“, da se uspješno oporavlja, oprašta od alkohola i izlazi. Sreli smo još nekoliko njih koji su nam isto rekli, ali nam je Mačićev osmijeh govorio više od riječi. - A što je bilo prošli put? - pitao ga je direktor. - To je bio posljednji put, direktore, neću više - odgovorio mu je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja,"> <figcaption>PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  I još jedan sagovornik tvrdio je da je vrijeme da ide kući, da ne treba da bude tu, jer se „skinuo“ sa droge. - A alkohol? - pitala ga je zaposlena u bolnici. - Pa dobro, moram nešto, više se ne drogiram, ali popijem ponekad, moram nešto - kazao je on. Nakon razgovora sa njim, prilazi i drugi, iz druge države, koji nam govori da je prošao čitav svijet, radio u inostranstvu, ali da je odlučio da se liječi u Dobroti. Donirao je novac za bolnicu, kako kaže, koliko je mogao. - Ovdje sam svega tri dana i baš sam zadovoljan, kazao je i pridružio se ostalima u sređivanju bašte, gdje se na nekoliko lokacija u grupama radilo na uljepšavanju dvorišta. Stepeništem (oko 15 stepenica) stigli smo do ženskog sudskog odjeljenja gdje smo zatekli mlađe osobe, mahom zavisnice. Razgovarali smo sa dvije cimerke. Rukovale su se s nama i poželjele nam dobrodošlicu. Jedna od njih koja se liječi od zavisnosti, a osuđena je za pokušaj ubistva, rekla nam je: „Nije ovdje tako loše kako se predstavlja u javnosti“. Pored nje, pričali smo i sa pacijentkinjom kojoj je određena mjera obaveznog liječenja zbog porodičnog nasilja. - Prvi put sam ovdje, kazala je ona, objašnjavajući nam da je došlo do zabune, nesporazuma u kući koji je okončan njenim dovođenjem u psihijatrijsku ustanovu. Sreli smo i tehničara koji ne krije ljubav prema svom poslu. - Ne, nije mi teško, niti je strašno raditi u ovim uslovima. Naravno, volio bih da su bolji i da su plate veće, ali svoj posao radim s ljubavlju i to osjećaju i znaju pacijenti - kazao je on. Dodaje da je u Specijalnoj bolnici zaposlena i njegova supruga. Na prostranom kompleksu pacijenti imaju i plastenik gdje uzgajaju biljke, kao i sportski teren gdje obično borave, kako nam je pojašnjeno, pacijenti zavisnici. Govoreći o ljudima koji nikada nijesu napuštali bolnicu, Mačić pojašnjava da su povremeno išli na neke vikende, ali su obično porodice te koje ih više ne prihvataju. Kaže da pacijente treba voziti širom Crne Gore na razna suđenja te da ih uglavnom voze oni, a imaju svega dva vozila. Pored toga, Mačić ističe da je paviljonski tip bolnice potpuno nepraktičan, sa mnogo stepeništa gdje se ne može nositi ni hrana, ni veš, jer neki pacijenti ne mogu da dolaze u restoran, i njima treba svakodnevno da se nosi hrana. - Ovo što vam pričam su stari problemi, ja sam ovo zatekao. Uslovi na psihijatriji su uvijek teški. Morate imati šireg društvenog sluha za sve okolnosti koje se dešavaju, počev od finansiranja zdravstva pa nadalje. Mogla se napraviti jedna gradska bolnica u Podgorici ili odjeljenje za psihijatriju, kao u Nikšiću što ima. Svi znaju naše probleme i svi su nudili pomoć ali ta pomoć ne stiže. Mi smo na to navikli - zaključuje Mačić. Nakon više sati boravka u Specijalnoj bolnici odlazimo bez odgovora na pitanje – ko će biti odgovoran za ponovno bjekstvo, prebijanje, nedozvoljene posjete i druge zloupotrebe boravka u ovakvoj instituciji? Loša obezbijeđenost objekata, neograđenost, manjak kadra ali i nedovoljna sredstava u budžetu za ulaganja, samo su dio problema koji idu naruku pacijentima sudskog odjeljenja. Zbog svega toga, krivicu nije realno tražiti isključivo u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim brojkama, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove. A najrealnije stanje Dobrote pokazuje odgovor koji je Mačić dobio kada je objašnjavao da nema gdje pacijenta da smjesti, jer nema kreveta i pitao đe da ga smjesti. - Ne znam, vodi ga kući - ispričao nam je Mačić odgovor koji mu je saopšten. Možda rješenje stoji u izgradnji potpuno nove ustanove koja će zadovoljiti sve te kriterijume, ali u ovom momentu stoji jedna činjenica – da je pacijentima prilično jednostavno da pobjegnu iz bolnice. Država je izgleda zaboravila da Dobrota postoji. <h2>Radne terapije</h2> Pacijenti u sklopu liječenja imaju radnu terapiju, plastenike o kojima brinu, radionice, teretanu, sportske terene... - Sponzori nam mnogo pomažu, to jesu manja sredstva, ali kad se skupi sve, nešto imamo… Ja sam stanovišta da treba razmišljati o novoj, modernoj bolnici. Razlika između bolnice u Podgorici i ovoj ovdje je ta što se u glavnom gradu nalazi klinika i ona treba da se bavi naučnim radom ili da liječi mekše slučajeve - ocijenio je Mačić. Ističe da u Dobrotu dolaze i maloljetnici jer, kako objašnjava, nemaju gdje. - U više navrata sam se zbog toga žalio ombudsmanu. U Podgorici je napravljeno dječje odjeljenje koje nije zatvoreno i dovoljno obezbijeđeno, pa nije jasno čemu tačno služi. Mi trenutno nemamo maloljetnika u bolnici, godišnje ih bude četiri do šest - ustvrdio je on. <h2>Najveći broj pacijenata iz Podgorice</h2> Mačić pojašnjava da najveći broj pacijenata dolazi iz Podgorice, zato što je najveći grad i naglašava da nestrpljivo iščekuju završetak radova bolnice u Spužu, koja bi trebalo da funkcioniše u okviru UIKS-a. - Time bi se bolnica relaksirala, neka uzmu 50 pacijenata od 130, nama je dovoljno, zbog kreveta. Imamo i problem „podstanara“. To su ljudi koji tu borave 30-40 godina jer nemaju gdje - upozorava on. Problematizuje i to što pacijent i kada mu istekne zatvorska kazna i dalje ne može da ide sa odjeljenja, nego čekaju dozvolu suda za njegov izlazak. - Sud dakle treba da procijeni da li su oni za dalje liječenje ili nijesu, što je greška, nekad je to radila ovdje komisija. To nije vještačenje, mi treba da kažemo završeno je liječenje i obično su te kazne duže od prosjeka liječenja i tu imamo problem - ističe direktor Specijalne bolnice. <h2>Napadi i bjekstva pritvorenika</h2> Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici „Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta. Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon obilaska ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba. Direktor Mačić potvrdio je u četvrtak Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju. - Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to - kazao je Mačić. Odgovarajući na naše pitanje da li je naš dolazak u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao. Dan je prije petnaestak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem se tvrdi da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi iz ustanove, obavlja nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici. I Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima. Autorke: Ana Raičković i Jovana Raičević

Polovina pacijenata kriminalci, bolnički kompleks bez policijskog nadzora

Više od 90 odsto pacijenata Fonda zdravstva za rehabilitaciju u Institutu Igalo ne plaća participaciju ili plaća minimalni iznos po novom cjenovniku, a za određene dijagnoze troškovi su 40 odsto. Ovim pacijentima Institut daje mogućnost plaćanja u više rata, a ka Ministarstvu zdravlja je upućena inicijativa za umanjenje tih troškova, prenosi RTHN.
Cijene usluga u Institutu Dr Simo Milošević koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje uvećane su prethodne godine, te je proporcionalno uvećana i visina participacije fondovskih pacijenata. Pojedini mediji nisu dobro interpretirali ovu informaciju, te su prema riječima direktora Zorana Kovačevića, doveli do određenih nedoumica kod pacijenata.
- Bilo bi dobro da su svi predstavnici medija tu informaciju prenijeli u potpunosti tačno, a to je da preko 90 odsto uputnica koje mi dobijamo od Fonda nemaju nikakvu ili minimalnu participaciju. Dalje, da samo dvije, tri dijagnoze imaju 40 odsto učešća u participaciji, te da su skokom osnovne cijene na fakturi koju je Fond konačno poslije 30 godina priznao Institutu Igalo, skočili &nbsp;u iznosu troškovi te participacije - objašnjava Kovačević.
Institut ne može da utiče na predviđene troškove participacije, a Kovačević napominje da je ova ustanova godinama pružala usluge ispod cijene.
- Ovaj put to je faktura koju Fond dostavlja, ali smo zato izlazeći u susret toj manjoj kategoriji naših korisnika, ponudili &nbsp;mogućnost da participaciju plate u pet do deset mjesečnih rata, kako bi im predstavljalo manji teret sa jedne strane, a sa druge strane smo uputili inicijativu ka Ministarstvu zdravlja da se izmijeni taj dio Pravilnika i za te kategorije pacijenata, kako bi se i njihovo učešće umanjilo do mjere beznačajnog, odnosno kako bi kompletna rehabilitacija koju imaju u Institutu bila o trošku Fonda zdravstva Crne Gore - istakao je Kovačević.

Od Ministarstva zdravlja zatraženo umanjenje participacije za određenu kategoriju pacijenata

Kompletne troškove PET/CT dijagnostike, koja će crnogorskim pacijentima biti omogućena od 7. maja privatnoj bolnici Kodra u Podgorici, pokrivaće Fond za zdravstveno osiguranje (FZO). To je saopšteno Portalu ETV iz te ustanove.
Hrvatska Poliklinika Medikol je, na osnovu zaključenog ugovora u martu sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, omogućila sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, kao i u alternativnim centrima u Splitu, Rijeci i Osijeku.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpet-ct-dijagnostika-od-7-maja-dostupna-i-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Brže do precizne dijagnostike</h2>
PET/CT centar Poliklinike Medikol je prvi centar za dijagnostiku tumorskih bolesti te vrste u Hrvatskoj, koji je sa radom počeo 2007. godine.
Crna Gora je do sada bila jedina država u regionu u kojoj ova vrsta pregleda nije bila moguća, pa su se pacijenti upućivali na klinike u Novom Sadu i Istanbulu.
U FZO su ocijenili da će se saradnjom sa Poliklinikom Medikol omogućiti poboljšanje dostupnosti i povećanje efikasnosti dijagnostičkog procesa, posebno onkološkim pacijentima koji se najčešće šalju na ove preglede.
Time će pacijenti brže dolaziti do precizne dijagnoze i započinjanja odgovarajuće terapije.
Pravo na PET/CT snimanje u Podgorici preko FZO imaće, kako su nam rekli u toj ustanovi, svi osiguranici koji dobiju prijedlog Konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore, nakon izdavanja uputnice Fonda za zdravstveno osiguranje.
U FZO pojašnjavaju da će procedura prilikom upućivanja pacijenata na PET/CT u Kodri, biti identična dosadašnjoj praksi.
- To znači da će se upućivanje sprovoditi na način koji je već definisan prilikom upućivanja pacijenata u klinike van Crne Gore. Svi troškovi su na teret sredstava Fonda, pa pacijent nema finansijskih izdataka samim tim što se usluga obezbjeđuje u Crnoj Gori - navedeno je u odgovorima FZO.
<h2>U fokusu čovjek i njegovo zdravlje</h2>
I pacijenti koji već imaju zakazanu PET/CT dijagnostiku u inostranstvu moći će da snimanje obave u Podgorici, ukoliko Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore donese novi prijedlog u tom pravcu.
- Ukoliko pacijentima, koji nisu realizovali svoju uputnicu, Konzilijum Kliničkog centra Crne Gore dâ novi predlog za ostvarivanje PET/CT u Podgorici, Fond će izdati novu uputnicu, odnosno odobrenje za dobijanje usluge u zdravstvenoj ustanovi Kodra – pojasnili su u FZO.
Kako je nedavno saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka hrvatske Poliklinike, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Dodatna pogodnost, kako je ranije najavljeno, je i to što će Poliklinika „Medikol“ garantovati i kontinuitet u snabdijevanju izotopom koji je ključna komponenta za pružanje ove vrste dijagnostike.
<h2>Detalji o PET/CT</h2>
PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka.
Predstavlja savremenu dijagnostičku metodu koja kombinuje dvije tehnologije – pozitronsku emisionu tomografiju (PET) i kompjuterizovanu tomografiju (CT).
- Ova savremena tehnika omogućava prikaz i mjerenje biohemijskih i fizioloških procesa u raznim organima koje ispitujemo i to na ćelijskom i molekularnom nivou, što ima ogromnu primjenu u dijagnostičke i istraživačke svrhe u medicine – pojašnjeno je u tekstu na sajtu Kliničkog centra Crne Gore.
Za razliku od drugih dijagnostičkih metoda, PET/CT omogućava detaljnu procjenu metabolizma u organima i tkivima, uz istovremeno precizno lociranje promjena.&nbsp;
Osnovna prednost ove metode je što spajanjem slika oba modalieta dobijamo potpunu funkcionalno-anatomsku dijagnostičku informaciju ispitivanog organa.
Kombinovanjem funkcionalnog i anatomskog snimka, ljekari dobijaju kompletnu informaciju o stanju organa, što omogućava ranije otkrivanje i tačnije praćenje bolesti.
PET/CT se najviše koristi u dijagnostici i praćenju malignih bolesti - karcinoma pluća, glave i vrata, debelog crijeva, dojke, ginekoloških i drugih maligniteta. Posebno je koristan za razlikovanje benignih od malignih promjena.
- Najčešće indikacije za primjenu PET/CT-a uključuju: procjenu proširenosti maligne bolesti; praćenje terapijskog odgovora (nakon završetka liječenja ili u toku trajanja &nbsp;terapije, ako se planira promjena iste); u slučaju povećanja tumorskih markera kada uobičajene dijagnostičke metode ne pokazu da je bolest aktivna itd. U rijetkim slučajevima se koristi za otkrivanje mjesta primarnog tumora – navedeno je u tekstu KCCG.
Podsjećamo, Klinički centar godinama radi na realizaciji projekta instalacije PET/CT uređaja, koji je zbog tehničke složenosti planiran u više faza. Trenutno je u završnoj fazi revizija glavnog projekta.&nbsp;
Uređaj će biti nabavljen kroz saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), koja finansira 75 odsto troškova, dok preostalih 25 odsto snosi crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje.

FZO pokriva sve troškove PET snimanja u Kodri, procedura ostaje ista

Hrvatska Poliklinika Medikol, na osnovu zaključenog ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), omogućava sprovođenje najsavremenijih PET/CT dijagnostičkih postupaka u Podgorici, u bolnici Codra. Snimanje pacijenata u Podgorici počeće u srijedu, 7. maja, saopšteno je iz te poliklinike.
Posebno važan za onkološke bolesnike, PET/CT dijagnostički postupak ima ključnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti, praćenju toka liječenja i donošenju terapijskih odluka. Postupak će biti dostupan svim pacijentima putem uputa Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), uz jasnu medicinsku indikaciju nadležnog ljekara specijaliste. 
Kako je saopšteno iz Medikola, očitavanje nalaza povjereno je iskusnom timu stručnjaka Poliklinike Medikol, sa bogatim znanjem i dugogodišnjim iskustvom u oblasti radiologije i nuklearne medicine.
- Naši pacijenti zaslužuju najbolju moguću njegu – u svojoj zemlji, bez odlaganja. Omogućavanjem PET/CT dijagnostike odgovaramo na stvarne potrebe onkoloških pacijenata i njihovih porodica. U fokusu nam je čovjek – njegovo zdravlje, dostojanstvo i sigurnost - poručila je dr Ivanka Trstenjak-Rajković, direktorka Poliklinike Medikol.
Pacijenti se za PET/CT postupak u Podgorici mogu zakazati putem e-maila na <a href="mailto:info@medikol.me">info@medikol.me</a>; telefonskim pozivom na +382 67 072 700 ili lično u Codra Hospital, na adresi Radosava Burića, 81 000 Podgorica.

PET/CT dijagnostika od 7. maja dostupna i u Crnoj Gori

Uprkos brojnim upozorenjima i apelima pacijenata, stanje na Odjeljenju hemodijalize Doma zdravlja Budva ostaje nepromijenjeno. Pacijenti ističu da i dalje nemaju stalno prisutnog ljekara koji bi bio zadužen isključivo za njihovu njegu i svakodnevno praćenje.
Umjesto toga, na odjeljenju se povremeno pojavljuju ljekari opšte prakse, bez jasne odgovornosti i kontinuiteta u liječenju hroničnih pacijenata. Ovakva praksa, prema riječima pacijenata, izaziva osjećaj nesigurnosti, napuštenosti i dubokog nepovjerenja u sistem.
Portal ETV nedavno je izvijestio o incidentu koji se dogodio 14. marta 2025. godine, tokom redovne dijalize pacijentkinje Doma zdravlja u Budvi, Sanje Pešalj, a koji je pokrenuo niz pitanja o funkcionisanju Odjeljenja hemodijalize u ovoj ustanovi, kao i o širem sistemskom odgovoru nadležnih institucija.
Prema navodima Pešalj, tog dana je tokom terapije osjetila snažne bolove i zatražila lijek Buscopan. Ustanova, kako tvrdi, lijek nije imala na raspolaganju, a dodatni problem predstavljao je izostanak dežurnog ljekara. Lijek joj je, izvan medicinskog protokola, aplikovala medicinska sestra, bez prisustva ljekara, u prisustvu tehničara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpesalj-mislila-sam-da-cu-umrijeti-u-sred-dana-u-javnoj-zdravstvenoj-ustanovi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako Pešelj danas kaže za naš portal, pacijenti su jedinstveni u zahtjevu da se briga o njima povjeri dr Andrić, jedinoj ljekarki koja pokazuje, kako navodi, istinsku posvećenost i razumijevanje njihove svakodnevne borbe.
– Jutros se dr Andrić pojavila tokom vizite, ali se odmah povukla. Provjerom rasporeda saznali smo da je formalno u prvoj smjeni, ali na opštoj praksi. Takođe, rečeno nam je da je dr Drobnjak raspoređena na naše odjeljenje, ali dolazi samo po pozivu. Kada sam je tražila, morala sam da je čekam, što znači da nije bila prisutna na licu mjesta – ističe Pešalj.
Pacijenti upozoravaju da ih sistem tretira kao "privremeni zadatak", iako se radi o osobama sa ozbiljnim hroničnim oboljenjima kojima je potreban stalni medicinski nadzor.
– Na dijalizu dolazimo s opterećenjem da ćemo, osim borbe sa sopstvenim zdravljem, morati da se borimo i sa sistemom. Sve više djeluje kao da se čeka da neko ozbiljno strada da bi se stvari promijenile – upozorava Pešalj.
Portal ETV će nastaviti da prati razvoj situacije i apeluje na nadležne da hitno reaguju kako bi se obezbijedila adekvatna zdravstvena zaštita za najugroženije pacijente.

Danijela Jovanović

Pešalj: Sve više djeluje kao da se čeka da neko ozbiljno strada da bi se stvari promijenile

Kada se zasniva na jasnim kriterijumima i principu meritornosti, proširenje doprinosi stabilnosti, prosperitetu i strateškoj autonomiji cijele Evrope, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona u Beču.
Ibrahimović je učestvovao na ovom događaju na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Majn Rajzinger. Sastanku Grupe prijatelja prisustvovala je i Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.&nbsp;
Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti politike proširenja Evropske unije, ulozi regiona u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova, kao i potrebi daljeg jačanja političkog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da je ova inicijativa potvrdila svoju vrijednost kao konstruktivna politička platforma koja održava proširenje visoko na agendi Evrpske unije i jača povjerenje, dijalog i posvećenost među partnerima.&nbsp;
Naglasio je da se Crna Gora snažno zalaže za postupnu integraciju država Zapadnog Balkana u političke, mehanizme i procese EU, ocjenjujući da takav pristup jača otpornost, ubrzava reforme i priprema institucije i društva regiona za punopravno članstvo.&nbsp;
U tom kontekstu, podsjetio je da su Crna Gora i Evropska unija prije nekoliko dana održale Prvi dijalog u oblasti bezbjednosti i odbrane, kojim je uspostavljen novi okvir za dublju koordinaciju i potvrđena spremnost EU da intenzivira angažman prema državama kandidatima. Ministar je naglasio da je potrebno razviti sveobuhvatnu evropsku strategiju za efikasnije promovisanje važnosti politike proširenja javnostima država članica.
On je dodao da je Crna Gora spremna da doprinese tom procesu sopstvenim primjerom, ukazujući da je najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrdio najviše ostvarene rezultate do sada i posvećenost ispunjavanju obaveza iz evropske agende.

Ibrahimović na sastanku Grupe prijatelja ZB: Proširenje doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijele Evrope

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine:
- svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i 
svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
 
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Albanski forum predlaže: Do kraja godine svakom zaposlenom dodatak u visini 50% prosječne zarade, svakom penzioneru 50% prosječne penzije

Crna Gora je i danas, pet godina nakon pada Demokratske partije socijalista, ostala ista, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da je lojalnost i dalje važnija od kompetencija, a briga za člana partije bitnija od brige za državu.
Krivokapić je, povodom pete godišnjice formiranja prve vlade nakon promjene vlasti, kazao da je to bio turbulentan period.
- Vlada je formirana kad su se desile prve demokratske promjene u Crnoj Gori. Sreća za sve nas što se to desilo mirnim putem, što je predaja vlasti i pored iskušenja koja su bila i prije formiranja vlade, svjedočanstvo da građani Crne Gore imaju dostojanstva i da mogu da razumiju da su promjene sastavni dio našeg života - rekao je Krivokapić.
On je u intervjuu agenciji MINA istakao da je vlada na početku imala određenu blagonaklonost međunarodne zajednice.
- Ali kako je vrijeme proticalo, ne zbog stavova vlade, nego zbog uticaja koji su dolazili sa strane, nekako se gubila i međunarodno značajna podrška - dodao je Krivokapić.
On je naveo da su se vremenom pojavljivali određeni zahtjevi međunarodne zajednice.
Krivokapić je kazao da je u jednom susretu sa predstavnicima međunarodne zajednice rekao da vladi mogu postaviti bilo koju ljestvicu i da će je ona preskočiti, ali da se pravila ne mogu mijenjati u hodu.
Upitan o dostignućima vlade na čijem je bio čelu, Krivokapić je odgovorio da s obzirom na to da nije imala podršku ni partija koje su je podržale, a ne samo opozicije, svaki potez vidi kao dostignuće.
On je istakao da je u nepodržavanju njegove vlade prednjačio bivši Demokratski front (DF).
- DF je ostao do kraja na tom fonu protiv 42. vlade. A mi ništa njima nijesmo radili. Čak smo gledali kroz prste, jer sam zagovarao da najbolji budu na mjestima koja su vezana za upravljanje preduzećima u vlasništvu države, da treba da rade oni koji su najkompetentniji - kazao je Krivokapić.
On smatra da je Crna Gora i danas ostala ista.
- Lojalnost je važnija od kompentencije. Briga za političkog člana je značajnija od brige za državu. I onda u takvom jednom sistemu svaki naš doprinos je bio maksimalan iskorak u okviru konteksta koji su vam drugi nametnuli - kazao je Krivokapić.
Govoreći o greškama vlade, Krivokapić je izdvojio to što je pod pritiskom određenog ministra dozvolio da Odbor direktora Elektroprivode Crne Gore (EPCG) ne bude potpuno stručan.&nbsp;
- I te posljedice ostale su do danas prisutne u Odboru direktora EPCG. Moja druga greška je što se nijesam izborio, jer su takve okolnosti bile, da direktor policije ne bude Zoran Brđanin - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Brđanin je došao na tu funkciju zahvaljujući isključivo tadašnjem potpredsjedniku vlade Dritanu Abazoviću.&nbsp;
Krivokapić je kao treću grešku izdvojio što nije bio na sjednici da i po treći put stopira Zakon o unutrašnjim poslovima.
- Taj zakon o unutrašnjim poslovima koji je tada donešen pod uticajem gospodina Sekulovića je zakon koji je radila prethodna grupacija, a on je želio da se istakne kako je prvi uradio. Dva puta sam vraćao taj zakon - rekao je Krivokapić.&nbsp;
On je kazao da unutrašnja kontrola treba djeluje nezavisno i nepristrasno.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li direktor policije u bilo kojoj vladi može da bude izabran a da nije blizak nekoj partiji u vlasti, Krivokapić je odgovorio da je to postala praksa, ali da nije tako u zemljama Evrope.
Krivokapić je, odgovarajući na pitanje šta misli šta je razlog pada vlade na čijem je čelu bio, kazao da je razlog “da bi se sve vratilo na početno stanje”.&nbsp;
- I to se vidi i dan danas. To je početno stanje prije 2020. godine. To znači i dalje nastavljanje sa sistemom zapošljavanja po rođačkoj, kumovskoj i partijskoj liniji. To je davanje poslova onima koji su najbliži, najposlušniji i koji će vama u određenom trenutku to da vrate na neki način, naravno najčešće kad su izbori. To je trenutak u kome znanje ne može da dominira nego partijska knjižica - kazao je Krivokapić.
On je dodao su te stvari dovele do toga da je malo šta reformisano u Crnoj Gori.
- Vlada je pala zato što je željela reforme. 2022. godina je trebalo da bude najveći investicioni bum Crne Gore preko kapitalnih investicija - rekao je Krivokapić.
On je istakao i momenat u kojem je vlada pala.
- Vlada je pala u jednom vrlo specifičnom trenutku. Sjetite se kad je bilo pokretanje inicijative - neposredno poslije prve samostalne zapljene 500 kilograma droge u Luci Bar - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Specijalno državno tužilaštvo je jedina nova promjena koja se desila u Crnoj Gori i ukazao na to da tužilaštvo nema uslove za rad.
Krivokapić smatra da će sličan sastav vlade, poput aktuelnog, uvesti Crnu Goru u EU.
On je kazao da vlada, zbog geopolitičkih dešavanja, ima jedinstvenu šansu.
- Pošto me to pitate, sad je Svjetsko prvenstvo u rukometu. Evropska komisija vam je poklonila sedmerac i makla golmana sa gola i sad je samo do vas da te formalne elemente dovršite - kazao je Krivokapić.
On je, govoreći o radu aktuelne vlade, kritikovao veliki broj resora i to što nije zaživio projekat Montenegro works.
Upitan o ranije iznijetom stavu da bi predsjednici Vlade i države, Milojko Spajić i Jakov Milatović, trebalo da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu, ali po ugledu na onu iz 1846, Krivokapić je rekao da je “država je srušila kapelu, država treba i da obnovi kapelu”.
On je dodao i da je običaj da nečiji amanet bude ispunjen, a da je u suprotnom to prokletstvo.
Komentarišući dešavanja u vezi sa postavljanjem spomenika Pavlu Đurišiću, Krivokapić je rekao da je to neko vrlo organizovan mogao da uradi.
- To je neko vrlo organizovan i sa uticajem druge strane izgleda morao da uradi - naveo je Krivokapić.
On smatra da nikako ne služi na čast da jedan spomenik bude postavljen u hramu, crkvi.
On je kazao da nema komunikaciju sa Spajićem i Milatovićem i &nbsp;da mu je žao što oni njegovo iskustvo nijesu prepoznali kao potrebu.&nbsp;
Krivokapić je rekao da Crna Gora mora da krene putem dobre komunikacije.&nbsp;
- Predsjednik države, premijer, predsjednik skupštine treba da imaju dobru komunikaciju. Sve dok je politika iznad bilo koje struke, to se neće desiti. Sve dok je politička partija svedena na taj mit lidera, nema sreće - rekao je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Crna Gora ista pet godina nakon pada DPS-a, lojalnost i dalje važnija od kompetencija

Hiljade ljudi okupile su se u četiri grada širom Hrvatske na protestnim marševima u organizaciji inicijative „Ujedinjeni protiv fašizma“, kako bi izrazile zabrinutost zbog govora mržnje i porasta nasilja u društvu. O motivima, atmosferi i procesu organizacije za <a href="https://www.youtube.com/watch?v=4U0vwyQEvgg">podkast Akcija</a>, govorila je Vedrana Bibić, jedna od organizatorki inicijative. 
Bibić je ukazala i na sve prisutniji antimigrantski narativ koji se širi Hrvatskom, a koji za posledicu ima ekspanziju dezinformacija o migrantima, stranim radnicima koji se doseljavaju u Hrvatsku, što neminovno utiče i na percepciju domaćeg stanovništva o ovoj populaciji. 
- Odlučili smo, nakon ljeta u Hrvatskoj koje je bilo stravično, da je vrijeme da tzv. tiha većina izađe na ulicu, da ljudi pokažu da im je dosta nasilja i ustašizacije države. Ovo ljeto, nakon koncerta Thompsona na Hipodromu i nakon što je vlada dopustila da se pozdrav "Za dom spremni" širi i relativizuje ustaški pokret, branitelji su dobili krila i odlučili zabranjivati različite književne događaje i festivale - kaže Bibić. 
Prema njenim riječima, stvorila se atmosfera u kojoj se „ako si protiv nasilja, smatra da si protiv hrvatske države“.
Na pitanje kako su u četiri grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, uspjeli okupiti toliki broj građana, Bibić objašnjava da se upornim radom, preko 30 udruženja i pojedinaca okupilo da vide šta da rade.
- To su ljudi koji su imali iskustva u organizaciji. Shvatili smo da je masovni protest najbitnija stvar, da pokažemo da to nije podjela na ekstremnu ljevicu i ekstremnu desnicu, nego na ljude koji žele nasilje na ulicama, rade ga ili iz saborskih klupa ili fizički – i na ostatak društva koji želi normalno živjeti - naveo je Bibić.
Dodaje da im je bilo važno ohrabriti ljude koji su isprva bili uplašeni da izađu na ulice. 
- Zasukali smo rukave i par nedjelja radili unutar radnih grupa, nekada i po 12 sati, nekada izostajući sa stalnih poslova koje imamo - rekao je Bibić.
Bibić naglašava da se masovnost ne događa sama od sebe.
- Solidarnost treba organizovati. Svi koji se ne bave volonterskim radom misle da je dovoljno pozvati ljude preko Facebook-a da dođu. Rad zahtijeva puno logistike i operativnog posla velikog broja ljudi i jako puno kompromisa. Na kraju se više baviš tehnikom nego sadržajem - kazala je ona.
Bibić upozorava i na porast netrpeljivosti prema migrantima i radnicima iz inostranstva koja je sve prisutnija u Hrvatskoj, ističući da ogroman problem predstavljaju dezinformacije, koje se povezuju sa antimigrantskim narativom. 
- Hrpa je lažnih vijesti. S jedne strane teorije zavjere desnice da će muslimani doći i pokoriti Evropu, a s druge strane evropska desnica ima skoro iste narative. Naši ljudi su otišli iz države i nema ko raditi, pa narativ "zašto ljudi ne rade" ne funkcioniše - naglasio je on.
Uz to se, kaže, plasiraju i priče o navodnim napadima stranih radnika na Hrvate.
- Izađe priča da je neko napao baku,nakon toga se objavi demant iz policije, ali prva vijest ostaje. Tako ostaje strah od drugog i drugačijeg - 
Bibić, inače navijačica splitskog Hajduka, komentariše i atmosferu na stadionima, povodom pitanja o skandiranju „Ubij Srbina“ na utakmici Hrvatske i Crne Gore.
- Svi smo mi Split i svi su Hajduk. Ultras kultura je zanimljiva i stravična. Što se tiče Torcide, to je mala navijačka skupina mladih ljudi zatrovanih desničarskim narativima, koji se nemaju za šta uhvatiti osim za Hajduk, i u jednom trenu su postali sve desniji i desniji - istakao je Bibić.
No podsjeća da na stadion dolazi mnogo šira zajednica.
- Na utakmice Hajduka dolazi između 15 i 20 hiljada ljudi. Ostatak navijačke zajednice je jako raznolik i među njima ima puno glasnih ljevičara. Dio njih je osmislio model upravljanja demokratske samoudruge. Ta zajednica je prevelika i raste, a raste i broj žena među članovima - rekla je ona.
Ključna ideja je, ističe ona, dobiti pare, moć i vlast, govoreći o reviziji istorije, koja je prisutna kako u Crnoj Gori kroz djelovanje crkve, tako i u Hrvatskoj kroz desničarske narative.
Objašnjava da se širom regiona pojavljuju slični nacionalistički narativi, ali da je u Hrvatskoj posebno snažna manipulacija sjećanjima iz 90-ih.
- Ponavlja se da se pod petokrakom napadao Dubrovnik i pokušava se izjednačiti antifašizam sa srpskom agresijom na Hrvatsku – i to jako dobro uspijeva. Jugoslavija je neka Baba Roga. Kad god se priča o Jugoslaviji, ljudi se straše, a s druge strane briše se sjećanje na stvarni život unutar Jugoslavije - naglasio je Bibić.
Navodi i primjer sa nedavnih protesta.

Bibić: Bilo je vrijeme da tiha većina izađe na ulicu i pokaže da je dosta nasilja i ustašizacije

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: pacijenti