Dugogodišnji problem sa čekanjem na pregled ili intervenciju kod ljekara specijaliste u javnom zdravstvu, aktuelan je i na početku ove godine, što potvrđuju i juče zatečeni podaci sa sajta Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, gdje samo na dvije klinike čeka više od 1.000 pacijenata.
Najduža lista je na Klinici za ortopediju i traumatologiju, gdje se u ovom trenutku nalazi 711 pacijenata.
Podaci na sajtu ne daju uvid u dužinu čekanja na preglede, snimanja ili druge procedure kod specijaliste.
U ovom trenutku na listama čekanja na tri klinike i Centru za kardiohirurgiju nalazi se 1.485 pacijenata.
Nakon ortopedije, najduža je lista na Klinici za kardiologiju, gdje se nalazi 629 pacijenata, od kojih 169 imaju zakazanu proceduru 3D ablacije. Ostali pacijenti čekaju na razlizite procedure u Centru za elektronsku kontrolu pejsmejkera i elektrofiziologiju srca u Klinici za kardiologiju.
U Centru za kardiohirurgiju čekaju 93 pacijenta, od kojih se, kako je navedeno, na prioritetnoj listi nalazi njih 54. Klinika za neurohirurgiju ima ukupno 52 pacijenta koji čekaju na različita dijagnostička snimanja i preglede, od kojih 25 za kontrolni. Šestoro pacijenata je na listi za operacije.
Za Očnu kliniku i Institut za onkologiju i radioterapiju nema podataka, odnosno nijesu istaknute liste. Na ovom spisku se ne nalaze Interna klinika sa centrom za hematologiju i odjeljenjima za gastroenterohepatologiju, endokrinologiju, reumatologiju i pulmologiju, kao ni Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Klinika za infektivne bolesti, Klinika za urologiju, Klinika za otorinolaringologiju, Klinika za dermatovenerologiju, Klinika za nefrologiju, Klinika za psihijatriju, Centar za fizikalnu medicinu i drugi. Ovdje nema podataka ni za Kliniku za nefrologiju, iako je poznato da više od 100 pacijenata čeka na transplantacije organa. Takođe, u medijima se vrlo često pojavljuju informacije, odnosno tvrdnje pacijenata o višemjesečnim čekanjima u drugim klinikama i centrima.
Kako se navodi na sajtu KCCG, "Liste čekanja generišu klinike/ centri za koje se odnose", dok je "osnov za izradu lista čekanja datum odluke stručnog tijela".
– Sve liste su orijentacione i podložne promjenama, i zavise od stručne procjene ljekara ili stručnog tijela Klinike/Centra o potrebi za vanrednim obavljanjem hitne intervencije (zbog pogoršanja opšteg zdravstvenog stanja pacijenta ili njegove životne ugroženosti), navode na sajtu KCCG.
Iz KCCG u više navrata su saopštavali da su liste čekanja znatno smanjene ili da ih na nekim klinikama uopšte nema. Takođe, liste čekanja pravdali su i informacijom da se na listi čekanja nalaze pacijenti iz čitave Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na dvije klinike KCCG na listama više od 1.000 građana: Kod ortopeda čeka 711 pacijenata

U Ministarstvu zdravlja tvrde da ne postoji nikakva uzročno-posljedična veza između zagađenja vazduha i srčanih udara koji su se desili nedavno u Pljevljima.
V.D. generalnog direktora u Ministarstvu zdravlja Kenan Kurtagić je, na prvoj zajedničkoj sjednici odbora Skupštine Crne Gore na kojoj se govori o odgovornosti za štetu u životnoj sredini u Opštini Pljevlja, prokomentarisao izjavu poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše da je na Internom odjeljenju bolnice u Pljevljima bilo pet pacijenata koji su doživjeli infarkt miokarda.
- Prema podacima koje imamo riječ je o tri pacijenta koji su doživjeli infarkt miokarda starosti 74, 71 i 36 godina. Ne postoji nikakva uzročno posljedična veza između zagađenja i ovih dešavanja - tvrdi Kurtagić.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i ljekar internista u pljevaljskoj bolnici Dane Marković je, 24. decembra u Skupštini, izjavio u Skupštini Crne Gore da je u tom gradu povećan broj srčanih udara u posljednjih nekoliko dana.
- Ja sam redovno u Pljevljima, dolazim ovdje samo preko dana i vraćam se. Za vikend sam pozvan od strane mojih kolega da nešto pripomognem. Mogu reći da je za tri dana bilo između pet i sedam srčanih udara u Pljevljima i to samo onih koji su bili registrovani. Da bi shvatili koliki je to problem u prosjeku bi trebalo da bude pet srčanih udara na području opštine Pljevlja za mjesec dana. Znači da je jako ozbiljan problem i da me ne shvatite pogrešno ti ljudi su i ranije bili bolesni, a ovo je došlo do ispoljavanja u tom momentu onoga što se desilo - rekao je, pored ostalog, Marković.
T.K.

U MZ tvrde: Tri pacijenta u Pljevljima imali srčani udar, nijesu posljedica zagađenja

Posjete hospitalizovanim pacijentima u Opštoj bolnici Bar su dozvoljene jednom dnevno, jedan posjetilac najduže 30 minuta uz obavezno nošenje zaštitnih maski.
- Shodno zaključcima sa sjednice Komisije za kontrolu kvaliteta za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti, održane dana 25. novembra 2025. godine i naredbi Ministarstva zdravlja Crne Gore da Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar, kao i sve opšte i specijalizovane bolnice, treba hitno da preduzmu mjere za smanjenje vremena trajanja posjeta pacijentima na maksimalno 30 minuta dnevno, uz obavezno nošenje zaštitnih maski koje prekrivaju nos i usta - navedeno je u saopštenju te zdravstvene ustanove.
Pojašnjavaju da su mjere donesene u cilju zaštite zdravlja pacijenata.
- Prema podacima Instituta za javno zdravlja Crne Gore i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, očekuje se znatno raniji početak sezonskog gripa i stanja sličnog gripu kao i da postoji potencijal za teži oblik bolesti - kazali su u saopštenju.
Posjete, tokom čitave godine, nijesu dozvoljene na Akušerskom odjeljenju, Odjeljenju za neonatologiju, Jedinici intenzivnog liječenja sa operacionom salom, kao i Odsjeku za infektivne bolesti.
Iz Opšte bolnice Bar apeluju na građane da ukoliko imaju simptome respiratornih i drugih infekcija ne dolaze u posjetu hospitalizovanim pacijentima.
Obavezno su naglasili da je za vrijeme posjete pacijentima obavezno pravilno nošenje zaštitne maske, navodi se u saopštenju koje potpisuje direktor OB Bar, dr Miroslav Knežević, spec. opšte i digestivne hirurgije.

Posjete pacijentima u barskoj bolnici do 30 minuta dnevno, obavezne zaštitne maske

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.102 ambulantna pregleda, od čega 340 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 184 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 341.&nbsp;
- U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 145 pacijenata, od čega 19 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 485 dijagnostičkih procedura, od čega 84 CT i 33 MR pregleda.
Dodaje se da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađena 81 dijagnostička procedura, od toga šest CT i jedan MR pregled.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.233 pacijenta i odrađena 37.551 analiza - navodi se u saopštenju.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u posljednja 24 sata, rođeno je devet beba.

1084x550

U KCCG za dan više od 2.000 pregleda

Crna Gora spada u zemlje sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa i sa jasnom tendencijom daljeg porasta, ukoliko se trendovi ne promijene, upozorili su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su, podovodim 14. novembra - Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, kazali da su porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2. 
Kako su naveli iz IJZ, procjene Međunarodne dijabetološke federacije ukazuju da oko 21,6 hiljada odraslih osoba u Crnoj Gori živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, dok 50 hiljada građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto. 
- Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene - ističe se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da, zahvaljujući populacionom Registru šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka o više od 30 hiljada pacijenata.
Prema njihovim riječima, Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa.
- Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan - naveli su iz IJZ. 
Kako su rekli, iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječijoj i adolescentskoj populaciji.
Iz IJZ su kazali da kod odraslih dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik.
-Podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno, što dodatno naglašava važnost preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila - dodaje se u saopštenju.
Prema podacima domova zdravlja za prošlu godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1, 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti i 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom.
Iz IJZ su rekli da je tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba.
Oni su naglasili da, s obzirom na obim i dinamiku javnozdravstvenog opterećenja, modifikacija životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2. 
- Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja, kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta, omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju - ocijenili su iz IJZ.
Dijabetes je, kako su istakli, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom. 
- Upravo zato je važno da se kontinuirano ulaže u jačanje preventivnih programa, edukaciju stanovništva i podršku najugroženijim grupama - zaključili su iz IJZ.

1250x600

Raste broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori

Crnogorski pacijenti sa psorijazom imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu, poručeno je na današnjoj konferenciji za novinare koja je održana u Kliničkom centru crne Gore povodom Međunarodnog dana borbe protiv psorijaze.
- Podsjećamo da se Međunarodni dan borbe protiv psorijaze obilježava svake godine 29. oktobra, sa ciljem podizanja svijesti o ovom hroničnom autoimunom oboljenju koje pogađa više od 125 miliona ljudi širom svijeta. Ove godine, pod sloganom „Zajedno protiv psorijaze, za pacijenta, za porodicu, za društvo“, fokus je stavljen na emocionalne, socijalne i finansijske izazove sa kojima se suočavaju oboljeli, ali i njihove porodice- navode iz Kliničkog centra.
Klinika za dermatovenerologiju KCCG pridružuje se obilježavanju ovog datuma organizovanjem niza aktivnosti. Akcijom “Dan otvorenih vrata“ organizovani su besplatni pregledi i bez uputa od strane izabranog ljekara za građane sa psorijazom koji do sada nijesu liječeni. Pored pregleda, građani su imali priliku da od dermatovenerologa naše Klinike dobiju savjete i preporuke za dalju terapiju
Ovim povodom održana je i konferencija za medije na kojoj su se novinarima obratili dr Đorđije Krnjević, medicinski direktor KCCG, Ivan Lanzardi, predsjednik Udruženja pacijenata oboljelih od psorijaze i dr sc. med. Ana Popović, spec. dermatovenerologije i uži specijalsita onkologije.
Đorđije Krnjević je naveo da se procjenjuje da u Crnoj Gori oko 2 odsto stanovništva boluje od psorijaze, što predstavlja značajan broj građana kojima je potrebna adekvatna medicinska njega i savremena terapija.
- Kao najveća zdravstvena ustanova u državi, KCCG prepoznaje važnost rane dijagnostike, kontinuiranog liječenja i podrške ovim pacijentima. KCCG u potpunosti podržava inicijativu Klinike za dermatovenerologiju u organizaciji “Dana otvorenih vrata” povodom Međunarodnog dana psorijaze. Ovakve aktivnosti predstavljaju primjer istinske posvećenosti naših dermatovenerologa, koji svojim radom doprinose podizanju svijesti o značaju ranog prepoznavanja bolesti i pravovremenog liječenja psorijaze- istakao je dr Krnjević.
Krnjević je poručio da je Dan otvorenih vrata prilika da pacijenti dobiju ne samo stručnu procjenu i savjet, već i osjećaj razumijevanja, podrške i saznanje da nijesu sami u borbi sa ovom bolešću. KCCG će i u budućnosti biti partner svim aktivnostima koje doprinose unaprjeđenju kvaliteta života pacijenata, jačanju povjerenja građana u zdravstveni sistem i promociji zdravlja.
Ivan Lanzardi govorio je o svom iskustvu sa ovom bolešću.
- Psorijazu sam dobio 2016. godine. Godinama sam se liječio različitim terapijama, ali bez značajnijeg poboljšanja. Tek 2020. godine, kada sam započeo biološku terapiju, prvi put sam osjetio šta znači živjeti sa čistom kožom i bez stalne borbe sa simptomima bolesti. Danas mogu da kažem da živim život bez psorijaze- rekao je Lanzardi.
Želio je da poruči svim pacijentima da ne smiju da ćute, trpe i povlače se u sebe.&nbsp;
- Imati psorijazu nije sramota i nije teret koji se mora nositi sam. Uz savremenu terapiju moguće je postići potpunu kontrolu bolesti i povratak normalnom životu, bez bola, svraba, stigme i ograničenja- poručio je Lanzardi.
On naglašava da se kvalitet života oboljelih značajno poboljšava, pacijent može da bude socijalno, porodično i profesionalno aktivan, da se bavi sportom, putuje, radi i planira budućnost bez stalnog straha od pogoršanja bolesti.
- Udruženje pacijenata oboljelih od psorijaze apeluje na sve, i one koji su tek primijetili prve simptome, i one koji se godinama bore sa bolešću i misle da im niko ne može pomoći, da se obrate dermatologu. Postoji terapija. Postoji rješenje. Niko ne treba da se osjeća sam- poručuje predsjednik Udruženja.
Dr sc. med. Ana Popović, specijalista dermatovenerologije i uži specijalista onkologije Klinike za dermatovenerologiju KCCG, poručila je da je u Crnoj Gori dostupna savremena terapija za liječenje pacijenata sa umjerenim i teškim oblicima psorijaze.
- Psorijaza nije samo kožna bolest. Ona utiče na fizičko i mentalno zdravlje, kvalitet života, radnu sposobnost i socijalne odnose. Pacijenti se često suočavaju sa osjećajem stigme, anksioznošću, poremećajem sna i ograničenjima u svakodnevnim aktivnostima. Naučne studije pokazuju da su depresija i suicidalne misli značajno češći kod oboljelih u odnosu na opštu populaciju- kazala je dr Ana Popović.
Savremeni terapijski pristupi, objasnila je Popović, omogućavaju postizanje potpune kontrole bolesti, čistu kožu bez simptoma psorijaze, ali i prevenciju komplikacija i komorbiditeta poput psorijaznog artritisa, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, depresije i drugih.&nbsp;
- Kod pacijenata sa umjerenim i teškim oblikom bolesti kod kojih lokalna ili konvencionalna terapija nije dala rezultat, biološki lijekovi predstavljaju efikasan, bezbjedan i dugoročno održiv način liječenja- naglašava dr Ana Popović.
Istakla je da, zahvaljujući podršci zdravstvenog sistema i razumijevanju nadležnih institucija, naši pacijenti imaju pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu.&nbsp;
- Osobe koje žive sa psorijazom ne treba da osjećaju stigmu niti da se povlače u sebe, danas je dostupan širok spektar savremenih terapija koje omogućavaju kontrolu bolesti. Psorijaza ne utiče samo na pacijenta, već i na njegovu porodicu i prijatelje, zato je važno da se o bolesti govori otvoreno i da se pravovremeno potraži stručna pomoć. Pozivamo sve pacijente, i one koji su tek primijetili prve promjene na koži koje mogu ukazivati na psorijazu, kao i one koji se godinama bore sa ovim oboljenjem, da se jave dermatologu i informišu o mogućnostima liječenja- zaključuje dr Popović.
Iako je posljednjih godina postignut veliki napredak u terapiji psorijaze, naročito kroz dostupnost bioloških lijekova, mnogi pacijenti širom svijeta i dalje nemaju jednak pristup savremenim terapijama.
- Ovo pitanje nije samo zdravstveno, već i društveno. Kada jedan član porodice pati zbog ograničenih mogućnosti liječenja, cijela porodica trpi posljedice. Zato je važno da sistem zdravstvene zaštite bude otvoren i dostupan svima koji se bore sa ovim oboljenjem- poručila je dr Nataša Vukotić Đuričanin, direktorica Klinike za dermatovenerologiju.
Upravo zbog toga, kazala je, Klinika za dermatovenerologiju KCCG je obilježila Međunarodni dan borbe protiv psorijaze, organizovanjem pregleda za oboljele od psorijaze bez zakazivanja od strane izabranog ljekara.
- Na ovaj način želimo da pokažemo našu otvorenost, da ohrabrimo pacijente da se jave na pregled i da ukažemo na značaj pravovremene dijagnostike, kontinuirane terapije i podrške porodici kao osnovne jedinice koja se suočava sa psorijatičnom bolešću. Ovo je prilika da se zajednički borimo protiv stigme i da damo glas pacijentima i njihovim porodicama- zaključila je dr Vukotić Đuričanin.

KCCG: Pacijenti sa psorijazom dobili pristup modernim terapijama koje se koriste u Evropi i svijetu

Novi rast cijena ljekova u Crnoj Gori udar je na standard građana, posebno penzionera koji su primorani da kupuju medikamente koje ne pokriva zdravstveno osiguranje.
Cijene ljekova su više za 15 odsto u odnosu na avgust 2024, podaci su Uprave za statistiku. U tom periodu u Evropi su poskupili 2,1 odsto.
Ministarstvo zdravlja poskupljenje pravda poremećajima na svjetskom tržištu i inflacijom, a iz opozicije poručuju da zbog “nesposobnosti” Vlade građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
U anketi Radija Slobodna Evropa (RSE), penzioner Dragoljub kaže da je skok cijena ljekova veliki udar za stariju populaciju.
- Dajemo posljednji cent za ljekove jer mnogi jedva sastavljaju kraj sa krajem - rekao je Dragoljub.
Za pacijente je besplatno oko 1.300 ljekova koji se odlukom Ministarstva zdravlja nalaze na listi koje pokriva i nabavlja Fond za zdravstveno osiguranje.
Plaćaju se se iz budžeta svih građana.
Ostale na recept propisane ljekove kupuju građani po cijenama koje se formiraju na slobodnom tržištu.
Da bi zaustavila nekontrolisan rast cijena tih ljekova, Vlada je u martu izmijenila Zakon o ljekovima i ograničila maksimalne cijene.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33537074.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Milioni iz džepova građana za ljekove</h2>
Tokom 2024. u Crnoj Gori je kupljeno ljekova za preko 197 miliona eura, od čega je Zdravstveni fond pokrio 137 miliona eura.
Građani su iz svog džepa, po podacima Instituta za ljekove, potrošili 60 miliona.
Proizilazi da je 452 hiljade punoljetnih građana Crne Gore, prosječno direktno platilo dodatnih 133 eura za nabavku ljekova.
Među njima je Dragoljub koji za RSE kaže da kupuje lijek za prostatu i kapi za oči.
- Skaču cijene ljekova, isto kao i namirnice u trgovinama. Velika je inflacija. Pored toga neki ljekovi su skinuti sa liste (koju plaća država). Dok država štedi na starim i bolesnim, na drugoj strani vlada rasipništvo - kazao je Dragoljub.
Smatra da su skupi ljekovi dio ukupno loše zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.
- Stariji građani su prinuđeni da idu u privatne ordinacije jer u državnim moraju da čekaju danima, mjesecima ili do godinu na specijalističke preglede. Ko ima pare on plati, a ko nema ide u jednom pravcu bez povratka na onaj svijet - priča Dragoljub.
Sličan stav iznosi i sedamdesetogodišnja Vera koja za RSE kaže da su cijene ljekova samo dio problema u zdravstvu.
- Ko ima dodira sa zdravstevim institucijama zna o čemu pričam, a država ne čini ništa da to promijeni, apsolutno ništa - rekla je Vera.
Ističe da i suprug i ona godinama kupuju skoro sve ljekove.
- Nikako da dočekamo da ti naši ljekovi budu na listi. Znamo za nove cijene, ali pošto ih svakako kupujemo, navikli smo. Žao mi je ljudi koji ne mogu da kupe. Za većinu je to novi udar na kućni budžet - naveo je on.
Minimalna penzija u Crnoj Gori je 450 eura, a prosječna 548 za avgust ove godine.
Crna Gora ima 131.000 penzionera, odnosno korisnika prava PIO.
<h2>Građani tvrde da su ljekovi jeftiniji u regionu</h2>
Ranka iz Podgorice svakog mjeseca najmanje 50 eura potroši na ljekove. Tvrdi da apotekari povećavaju cijene svakog mjeseca.
- Imali – nemali para, mi se za ljekove moramo snaći. Kupujem terapiju, nešto za srce… Što ću drugo nego da plaćam i ljekove i vitamine, što je- &nbsp;tu je, moram - istakla je Ranka.
Ranka kaže da dio građana ljekove nabavlja iz zemalja regiona.
To potvrđuje i sagovornik RSE, Nikšićanin Budimir.
- Pošalju mi ih iz Srbije jer ih ovdje nema, a iako ih ima velika je razlika u cijeni - kazao je on.
On smatra da su cijene ljekova u Crnoj Gori rezultat “monopola na tržištu”.
- To su monopoli od prije 15 ili 20 godina, i ne može ova Vlada za godinu i po to da riješi, a vjerovatno i malo žmuri na to. Da su i pet puta sposobniji nego što jesu, ne mogu to lako ispraviti - kaže Budimir.
<h2>Šta kaže zdravstena vlast</h2>
Ministarstvo zdravlja kojim rukovodi Vojislav Šimun je kao glavne razloge za više cijene ljekova navelo veće troškove proizvodnje, sirovina, energije, transporta i regulatorne troškove.
- Aktivno pratimo situaciju na tržištu i preduzimamo sve kako bi trend rasta cijena i uticaj na pacijenta sveo na najmanju mjeru - piše u odgovorima na upit RSE.
Ministarstvo navodi i da je Vlada izmjenama Zakona o ljekovima u martu ograničila maksimalne cijene ljekova koji se dobijaju na recept, a nijesu na listi koju pokriva država.
- Napravili smo ovaj korak kako bi zaustavili nekontrolisani rast cijena ljekova i povećali njihovu dostupnost za sve pacijente - kazali su u Ministarstvu.
Predlagač je tada naveo da je dotadašnji zakon uzrokovao da cijene tih ljekova “budu značajno više nego u zemljama regiona… što je crnogorske građane dovodilo u finansijski težak položaj čineći im liječenje teže dostupnim”.
<h2>Kritike opozicije</h2>
Najnovije poskupljenje ljekova u Crnoj Gori kritikovala je opozicija.
Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je ocijenio da crnogorski građani plaćaju najskuplje ljekove u Evropi.
- Treba nadoknaditi nesposobnosti najbrojnije vlade na svijetu i obezbijediti plate za sve ministre, saradnike i ostale uhljebe. Možda rekonstrukcija vlade donese još koje ministarstvo… - napisao je Eraković na mreži X.
Crna Gora uvozi ljekove, jer nema sopstvenu proizvodnju. Dozvole za promet daje Institut za ljekove koji naplaćuje njihovu registraciju.
Iz Insituta tvrde da na više cijene nijesu uticali troškovi registracije jer te cijene nijesu mijenjali od marta 2022. godine.
- Stoga, visina naknada koje naplaćuje Institut ne može biti faktor koji je uticao na porast cijena - piše u odgovorima na upit RSE.
Tvrde i da su naknade za registraciju novih ljekova u Crnoj Gori četiri puta niže u odnosu na Hrvatsku, a dvostruko u odnosu na Srbiju.
Podaci Instituta pokazuju da u Crnoj Gori poslednjih godina raste potrošnja ljekova i troškovi za njihovu kupovinu.
O tome govori podatak da je 2019. godine za ljekove potrošeno 100 miliona eura, što je upola manje u odnosu na 2024.

U Crnoj Gori od potrošenih 197 miliona eura na ljekove građani sami platili 60 miliona

Medicinski timovi hitne pomoći sinoć su na protestu protiv dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade zbrinuli četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, dok je nakon okupljanja na Gorici pomoć u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana, rečeno je Portalu ETV iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć su rekli našem portalu da je Dispečerski centar jedinice Podgorica juče primio dva poziva, u 19:45 i 19:56 sati, nakon čega su na teren upućene dvije ekipe.&nbsp;
- Medicinski timovi hitne pomoći na licu mjesta zbrinuli su četvoro pacijenata sa iritacijom očiju i jednim gušenjem. Svi su transportovani u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore - navedeno je u odgovorima Portalu ETV.
Iste večeri hitnu medicinsku pomoć je u ambulanti jedinice u Podgorici zatražilo devetoro građana.
Među njima je, kako su rekli u Zavodu, bilo šestoro pripadnika Uprave policije i troje učesnika protesta.
- Policajci su imali oguljotine na rukama koje su, kako su naveli, nastale prilikom guranja sa demonstarantima, dok je troje učesnika protesta iz ambulante upućeno u Urgentni blok zbog iritacije očiju - kazali su iz Zavoda.
Pojasnili su da Zavod za hitnu medicinsku pomoć nije obezbjeđivao skup jer za njega nije podnijet zahtjev za sanitetsko obezbjeđenje.&nbsp;
- U skladu sa propisima, za prisustvo ekipe Hitne medicinske pomoći na javnom okupljanju neophodno je pravovremeno podnijeti zvaničan zahtjev, što u ovom slučaju nije učinjeno - naveli su u odgovoru našem portalu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.5043%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-protest-protiv-dodjele-trinaestojulske-nagrade-gradani-se-okupljanju-pojacano-prisustvo-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Na protestu zbrinute četiri osobe sa iritacijom očiju i jednim gušenjem, pomoć naknadno zatražilo devet građana

Prilaz psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kao i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Svako može da uđe i izađe, a osoblje bolnice to ne može da kontroliše. Na ulazu u kompleks nema nikakve rampe niti nas je iko pitao ko smo i đe idemo prije nego smo ušli u upravnu zgradu. Hladovina kruga bolnice služi kao parking. Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja nego i cijelog društva. Nedostatak kapaciteta, adekvatnog stručnog osoblja, obezbjeđenja - „stara“ su boljka ove bolnice. To potvrđuju sagovornici Pobjede, psihijatar i direktor ustanove Aleksandar Mačić, tehničko i medicinsko osoblje. Već na početku razgovora direktor bolnice iznosi frapantan podatak da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a sudskih pacijenata ima oko 135! - Da, dobro ste čuli – oko 135, ponovio je Mačić i dodao da je kapacitet prepunjen i da oko 53 odsto pacijenata čine sudski pacijenti. Naime, od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo. Borave uglavnom u trokrevetnim sobama i odjeljenje je prenatrpano. Sa direktorom smo obišli sudsko odjeljenje, gdje nas je dočekao čuvar koji je otključao rešetke kako bismo ušli. Na hodniku je više pacijenata koji znatiželjno gledaju u nas, pitajući se ko smo i zbog čega smo došli. Borave u malim sobama, sa zbijenim krevetima, neokrečenim zidovima i starim namještajem. <h2>PROBLEM BEZBJEDNOSTI</h2> Kako nam je ispričao direktor Mačić, ustanova godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namještaj i ostale bolničke potrebe. Mačić je naveo da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove. - Najbezbolnije rješenje je to, jer vi kad zaposlite čovjeka, vašeg radnika, vi ga možete i kazniti i nagraditi, otpustiti ga, a ovako ne možete ama baš ništa - problematizovao je Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250707080728_bf4abae0981843048e891db32959bcb9ab2dcfdd1353e18e5558b602448400fa" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju,"> <figcaption>OD 230 KREVETA U DOBROTI 135 KORISTE SUDSKI PACIJENTI: Pacijent kuva kafu u zajednickoj prostoriji na sudskom odjeljenju(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  Naglašava da zatvorska policija nije nadležna da obezbjeđuje sudsko odjeljenje i nada se da će sud to riješiti na neki drugi način. Poređenja radi kada u Klinički centar Crne Gore upute zatvorenika on dobija 24-časovni policijski nadzor. - Nema odjeljenja na kojem nema sudskih pacijenta, čak i u hroničnim odjeljenjima - istakao je on i negirao da među pacijentima postoje klanovi. Mačić ističe da imaju problem zbog velikog priliva pacijenata, i to ne samo sudskih. - Povećava se taj broj pacijenata što govori u prilog činjenici da fali nešto u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u centrima za mentalno zdravlje koji ne mogu dovoljno dobro da liječe ljude sa psihozama. Otuda gdje je otvoreno manje odjeljenje, kao u Bijelom Polju, imamo manje prijema. Iz Nikšića sad imamo manje prijema. Trebalo bi razviti to, u više gradova napraviti manja odjeljenja i ojačati centre za mentalno zdravlje - smatra Mačić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250707080732_9c67364f876b4bfcbed51ce0ab66d7e018326c3e8773a2cfc5203b441eb18005" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci,"> <figcaption>KNJIGE PACIJENTIMA PUNO ZNAČE: Pacijent razgleda naslove u bolničkoj biblioteci(Photo: FOTO: Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Naglašava da je riječ o ljudima koje oni moraju primiti po sili zakona i da je jedini način da dekompresuju bolnicu da otpuštaju ljude koji se bolje osjećaju. - Ako neko vidi drugo rješenje, neka predloži slobodno, navodi on. <h2>ZLOUPOTREBE</h2> Na upit da li ima zloupotrebe u boravku pacijenata na sudskom odjeljenju, Mačić odgovara potvrdno, ali priznaje da to nijesu samo zloupotrebe ustanove na čijem je čelu. - Uvijek ima toga, znate, ali pravni proces vode sudije, tužioci, vještaci, odbrana, a mi smo samo zadnja karika koja tu ispašta. Neka zakonska rješenja bi trebalo možda promijeniti da se neke stvari brže rješavaju. Trenutno imamo 250 pacijenata, a 230 kapaciteta, ukazao je direktor Specijalne bolnice za psihijatriju. Iz razgovora sa ljudima koji borave u ovoj ustanovi ne stiče se utisak da nešto fali, osim, kako kažu, kupanja na plaži. - Zadovoljni smo - kazao je jedan od njih. - E, samo kad bi nas direktor puštio da se okupamo, da odemo do plaže, to bi nam značilo, kazao je, dok se oko njega okupilo još nekoliko pacijenata. Drugi se uključuje u razgovor i direktoru ponavlja da bi toliko mogao „da im učini“. Priča o kupanju, izlascima, sukobima unutar ustanove, nedozvoljenim posjetama i bjekstvima aktuelna je prethodnih dana u medijima. <h2>SUDSKO ODJELJENJE</h2> U okviru kompleksa bolnice pacijenti su smješteni na muška i ženska akutna i hronična odjeljenja uz posebno sudsko odjeljenje u kojem leže osobe koje su, zbog teških krivičnih djela koja su počinili, iz UIKS-a upućeni na liječenje. - Otac mi je „opalio“ više godina zatvora, ja mnogo manje. Nadam se da ću brzo da izađem, imam porodicu i raduje me što ćemo ubrzo biti zajedno - ispričao je jedan od Pobjedinih sagovornika sa sudskog odjeljenja od kojeg smo pokušavali da saznamo informaciju više. Sad je postalo „moderno“ da se pod raznim okolnostima šalju na liječenje u ovu bolnicu, rekao je Mačić dok prilazimo grupi pacijenata koji se terete za najteža krivična djela: ubistva i pokušaje ubistva usljed teških psihičkih bolesti. Ističe da je najveći problem prepunjenost bolnice koja dovodi do lošijeg kvaliteta rada, manjka kadra, nedostatka muških tehničara i doktora. - Mi smo praktično prebačeni pod okrilje pravosudnog sistema, iako to nigdje ni u statutu ni u zakonu ne piše. Posljedica toga je da ne možemo adekvatno liječiti druge pacijente, jer oni zauzimaju njihove krevete iz kojih nikako da izađu, a sudski procesi su veoma spori - istakao je Mačić. Dok mi razgovaramo, stanovnici sudskog odjeljenja u grupi čekaju da im se obratimo. - Jeste li Vi sudija?- bilo je pitanje jednog od njih upućeno novinarki. Drugi, kojem je bilo jasno da u posjetu nije predstavnik sudske vlasti, već pokazuje interesovanje za razgovor i kaže nam da mu je jedino teško što ne viđa porodicu koliko bi htio. - Imam dijete i to mi je jedini problem, jer ne mogu da budem sa njim koliko želim - kazao je on. <h2>Obilazak kompleksa</h2> Pacijenti imaju kreativnu umjetničku radionicu u kojoj, između ostalog, prave autentične suvenire od gline ali i razne druge sadržaje koje distribuiraju u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora. Tamo smo upoznali nekoliko pacijentkinja koje su nas stidljivo posmatrale, pušile i pile kafu. U istoj zgradi je i biblioteka u kojoj uvijek ima mjesta za još knjiga koje, po njihovom svjedočenju, pacijentima puno znače. Jedan od njih kaže da je tek ovdje počeo ozbiljnije da čita i da najviše voli istorijske knjige iz kojih saznaje puno toga što i širi vidike. U nastavku objekta je dobro opremljena teretana u kojoj smo sreli dva pacijenta koja su naporno radila kardio trening, ne osvrćući se na nas.&nbsp; Jedan od njih, kada je završio sa treningom kazao nam je da je na liječenju zbog zavisnosti od alkohola, tvrdeći da je na dobrom putu da se oporavi. Ispričao je da je „čist“, da se uspješno oporavlja, oprašta od alkohola i izlazi. Sreli smo još nekoliko njih koji su nam isto rekli, ali nam je Mačićev osmijeh govorio više od riječi. - A što je bilo prošli put? - pitao ga je direktor. - To je bio posljednji put, direktore, neću više - odgovorio mu je.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250707080736_c9a5a30bbeeceaa970e53e04297aebccd6376df92e4c99e01520db6e0365cf28" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja,"> <figcaption>PO ČITAVOM KOMPLEKSU PARKIRANA AUTA I MOTORI: Osoblje silazi niz stazu ispred sudskog odjeljenja(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption> </figure>  I još jedan sagovornik tvrdio je da je vrijeme da ide kući, da ne treba da bude tu, jer se „skinuo“ sa droge. - A alkohol? - pitala ga je zaposlena u bolnici. - Pa dobro, moram nešto, više se ne drogiram, ali popijem ponekad, moram nešto - kazao je on. Nakon razgovora sa njim, prilazi i drugi, iz druge države, koji nam govori da je prošao čitav svijet, radio u inostranstvu, ali da je odlučio da se liječi u Dobroti. Donirao je novac za bolnicu, kako kaže, koliko je mogao. - Ovdje sam svega tri dana i baš sam zadovoljan, kazao je i pridružio se ostalima u sređivanju bašte, gdje se na nekoliko lokacija u grupama radilo na uljepšavanju dvorišta. Stepeništem (oko 15 stepenica) stigli smo do ženskog sudskog odjeljenja gdje smo zatekli mlađe osobe, mahom zavisnice. Razgovarali smo sa dvije cimerke. Rukovale su se s nama i poželjele nam dobrodošlicu. Jedna od njih koja se liječi od zavisnosti, a osuđena je za pokušaj ubistva, rekla nam je: „Nije ovdje tako loše kako se predstavlja u javnosti“. Pored nje, pričali smo i sa pacijentkinjom kojoj je određena mjera obaveznog liječenja zbog porodičnog nasilja. - Prvi put sam ovdje, kazala je ona, objašnjavajući nam da je došlo do zabune, nesporazuma u kući koji je okončan njenim dovođenjem u psihijatrijsku ustanovu. Sreli smo i tehničara koji ne krije ljubav prema svom poslu. - Ne, nije mi teško, niti je strašno raditi u ovim uslovima. Naravno, volio bih da su bolji i da su plate veće, ali svoj posao radim s ljubavlju i to osjećaju i znaju pacijenti - kazao je on. Dodaje da je u Specijalnoj bolnici zaposlena i njegova supruga. Na prostranom kompleksu pacijenti imaju i plastenik gdje uzgajaju biljke, kao i sportski teren gdje obično borave, kako nam je pojašnjeno, pacijenti zavisnici. Govoreći o ljudima koji nikada nijesu napuštali bolnicu, Mačić pojašnjava da su povremeno išli na neke vikende, ali su obično porodice te koje ih više ne prihvataju. Kaže da pacijente treba voziti širom Crne Gore na razna suđenja te da ih uglavnom voze oni, a imaju svega dva vozila. Pored toga, Mačić ističe da je paviljonski tip bolnice potpuno nepraktičan, sa mnogo stepeništa gdje se ne može nositi ni hrana, ni veš, jer neki pacijenti ne mogu da dolaze u restoran, i njima treba svakodnevno da se nosi hrana. - Ovo što vam pričam su stari problemi, ja sam ovo zatekao. Uslovi na psihijatriji su uvijek teški. Morate imati šireg društvenog sluha za sve okolnosti koje se dešavaju, počev od finansiranja zdravstva pa nadalje. Mogla se napraviti jedna gradska bolnica u Podgorici ili odjeljenje za psihijatriju, kao u Nikšiću što ima. Svi znaju naše probleme i svi su nudili pomoć ali ta pomoć ne stiže. Mi smo na to navikli - zaključuje Mačić. Nakon više sati boravka u Specijalnoj bolnici odlazimo bez odgovora na pitanje – ko će biti odgovoran za ponovno bjekstvo, prebijanje, nedozvoljene posjete i druge zloupotrebe boravka u ovakvoj instituciji? Loša obezbijeđenost objekata, neograđenost, manjak kadra ali i nedovoljna sredstava u budžetu za ulaganja, samo su dio problema koji idu naruku pacijentima sudskog odjeljenja. Zbog svega toga, krivicu nije realno tražiti isključivo u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim brojkama, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove. A najrealnije stanje Dobrote pokazuje odgovor koji je Mačić dobio kada je objašnjavao da nema gdje pacijenta da smjesti, jer nema kreveta i pitao đe da ga smjesti. - Ne znam, vodi ga kući - ispričao nam je Mačić odgovor koji mu je saopšten. Možda rješenje stoji u izgradnji potpuno nove ustanove koja će zadovoljiti sve te kriterijume, ali u ovom momentu stoji jedna činjenica – da je pacijentima prilično jednostavno da pobjegnu iz bolnice. Država je izgleda zaboravila da Dobrota postoji. <h2>Radne terapije</h2> Pacijenti u sklopu liječenja imaju radnu terapiju, plastenike o kojima brinu, radionice, teretanu, sportske terene... - Sponzori nam mnogo pomažu, to jesu manja sredstva, ali kad se skupi sve, nešto imamo… Ja sam stanovišta da treba razmišljati o novoj, modernoj bolnici. Razlika između bolnice u Podgorici i ovoj ovdje je ta što se u glavnom gradu nalazi klinika i ona treba da se bavi naučnim radom ili da liječi mekše slučajeve - ocijenio je Mačić. Ističe da u Dobrotu dolaze i maloljetnici jer, kako objašnjava, nemaju gdje. - U više navrata sam se zbog toga žalio ombudsmanu. U Podgorici je napravljeno dječje odjeljenje koje nije zatvoreno i dovoljno obezbijeđeno, pa nije jasno čemu tačno služi. Mi trenutno nemamo maloljetnika u bolnici, godišnje ih bude četiri do šest - ustvrdio je on. <h2>Najveći broj pacijenata iz Podgorice</h2> Mačić pojašnjava da najveći broj pacijenata dolazi iz Podgorice, zato što je najveći grad i naglašava da nestrpljivo iščekuju završetak radova bolnice u Spužu, koja bi trebalo da funkcioniše u okviru UIKS-a. - Time bi se bolnica relaksirala, neka uzmu 50 pacijenata od 130, nama je dovoljno, zbog kreveta. Imamo i problem „podstanara“. To su ljudi koji tu borave 30-40 godina jer nemaju gdje - upozorava on. Problematizuje i to što pacijent i kada mu istekne zatvorska kazna i dalje ne može da ide sa odjeljenja, nego čekaju dozvolu suda za njegov izlazak. - Sud dakle treba da procijeni da li su oni za dalje liječenje ili nijesu, što je greška, nekad je to radila ovdje komisija. To nije vještačenje, mi treba da kažemo završeno je liječenje i obično su te kazne duže od prosjeka liječenja i tu imamo problem - ističe direktor Specijalne bolnice. <h2>Napadi i bjekstva pritvorenika</h2> Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici „Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta. Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon obilaska ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba. Direktor Mačić potvrdio je u četvrtak Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju. - Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to - kazao je Mačić. Odgovarajući na naše pitanje da li je naš dolazak u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao. Dan je prije petnaestak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem se tvrdi da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi iz ustanove, obavlja nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici. I Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima. Autorke: Ana Raičković i Jovana Raičević

Polovina pacijenata kriminalci, bolnički kompleks bez policijskog nadzora

Više od 90 odsto pacijenata Fonda zdravstva za rehabilitaciju u Institutu Igalo ne plaća participaciju ili plaća minimalni iznos po novom cjenovniku, a za određene dijagnoze troškovi su 40 odsto. Ovim pacijentima Institut daje mogućnost plaćanja u više rata, a ka Ministarstvu zdravlja je upućena inicijativa za umanjenje tih troškova, prenosi RTHN.
Cijene usluga u Institutu Dr Simo Milošević koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje uvećane su prethodne godine, te je proporcionalno uvećana i visina participacije fondovskih pacijenata. Pojedini mediji nisu dobro interpretirali ovu informaciju, te su prema riječima direktora Zorana Kovačevića, doveli do određenih nedoumica kod pacijenata.
- Bilo bi dobro da su svi predstavnici medija tu informaciju prenijeli u potpunosti tačno, a to je da preko 90 odsto uputnica koje mi dobijamo od Fonda nemaju nikakvu ili minimalnu participaciju. Dalje, da samo dvije, tri dijagnoze imaju 40 odsto učešća u participaciji, te da su skokom osnovne cijene na fakturi koju je Fond konačno poslije 30 godina priznao Institutu Igalo, skočili &nbsp;u iznosu troškovi te participacije - objašnjava Kovačević.
Institut ne može da utiče na predviđene troškove participacije, a Kovačević napominje da je ova ustanova godinama pružala usluge ispod cijene.
- Ovaj put to je faktura koju Fond dostavlja, ali smo zato izlazeći u susret toj manjoj kategoriji naših korisnika, ponudili &nbsp;mogućnost da participaciju plate u pet do deset mjesečnih rata, kako bi im predstavljalo manji teret sa jedne strane, a sa druge strane smo uputili inicijativu ka Ministarstvu zdravlja da se izmijeni taj dio Pravilnika i za te kategorije pacijenata, kako bi se i njihovo učešće umanjilo do mjere beznačajnog, odnosno kako bi kompletna rehabilitacija koju imaju u Institutu bila o trošku Fonda zdravstva Crne Gore - istakao je Kovačević.

Od Ministarstva zdravlja zatraženo umanjenje participacije za određenu kategoriju pacijenata

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: pacijenti