Građanska inicijativa „Spasimo Brezna“ uputila je javno, otvoreno pismo ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, navodeći da institucije već više od šest i po mjeseci ignorišu prijavu ugrožavanja bezbjednosti novinarke i građanske aktivistkinje Vesne Radojević. Inicijativa navodi da je riječ o slučaju u kojem su iscrpljeni svi institucionalni mehanizmi i da javnost ima pravo da zna zbog čega se, kako tvrde, sistematski uskraćuje zaštita novinarki i ključne informacije od javnog značaja.
U pismu podsjećaju da je Radojević javno ukazivala na sumnje u nezakonite radnje i ozbiljne proceduralne nepravilnosti u vezi sa velikim energetskim projektima državnog preduzeća CGES, privatnog investitora Alcazar Energy (Vjetro park Bijela) i drugih, koji, kako navode, direktno ugrožavaju Brezna i egzistenciju lokalne zajednice. Posebno ističu da je u sporne procese uključena i EBRD, koja je već odobrila 28 miliona eura kredita, dok pred njenim nezavisnim mehanizmom (IPAM) traje postupak provjere zakonitosti.
- Institucionalno nepostupanje u slučaju bezbjednosti novinarke koja razotkriva nepravilnosti u projektima vrijednim desetine, a potencijalno i stotine miliona eura, ne može se smatrati pukim propustom - navode iz inicijative i dodaju da se nameće pitanje da li je ćutanje institucija uticalo na izbor Lazara Šćepanovića za puni mandat na čelu Uprave policije.
U pismu podsjećaju da je 10. juna 2025. godine vojni helikopter Vojske Crne Gore nizak let završio slijetanjem u dvorište porodične kuće Vesne Radojević u Gornjoj Brezni. Na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, državni organi su dostavili broj leta i inicijale pilota i kopilota, ali ne i podatke o civilnim licima koja su bila u helikopteru, uprkos tome što inicijativa tvrdi da posjeduje dokaze o njihovom prisustvu.
Istovremeno, kako navode, ni Agencija za civilno vazduhoplovstvo, ni Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) nijesu dostavile informacije o ovom letu, iako incident ima očigledne bezbjednosne implikacije.
Radojević je 12. juna 2025. podnijela prijavu Upravi policije, uz dostavu dokaza, i od tada uputila šest urgencija – bez odgovora. ANB je 12. decembra zvanično potvrdio da Uprava policije nije tražila bezbjednosnu procjenu, iako je riječ o ozbiljnoj prijavi.
Jedina radnja Uprave policije, kako se navodi, bila je konsultacija sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, koje je nakon dva i po mjeseca zaključilo da „nema krivičnog djela“, a novinarki preporučilo da sama podnese krivičnu prijavu protiv „konkretnih lica“.
- Ovo nijesu tvrdnje, već dokumentovane činjenice - poručuju iz inicijative.
„Spasimo Brezna“ navodi da Radojević razotkriva nepravilnosti u projektima vrijednim desetine miliona eura, pripremanim bez javnih konsultacija i uz zanemarivanje interesa lokalne zajednice, koja bi mogla biti raseljena. U takvom kontekstu, tvrde oni, prisustvo civila u vojnom helikopteru, njegovo slijetanje u privatno dvorište i izostanak reakcije institucija stvaraju osnovanu sumnju u zastrašivanje.
Inicijativa javno traži odgovore od Šaranovića i Šćepanovića:
- Ko su civilne osobe koje su bile u vojnom helikopteru 10. juna 2025. godine, po kom osnovu i sa kojim ciljem?
- Ko je odobrio upotrebu vojnog helikoptera za prevoz civilnih lica?
- Da li je Uprava policije tražila odgovore na ova pitanja?
- Zašto nije tražena bezbjednosna procjena ANB-a, uprkos prijavi i dokazima?
- Ko je i po kojoj zakonskoj osnovi odlučio da se ne postupa po prijavi novinarke?
- Da li ste pročitali upozorenje u kojem se navodi da će odgovorni biti lično prozvani ukoliko se novinarki ili njenoj porodici bilo šta dogodi?
Ukoliko ne dobiju dokumentovan odgovor u roku od sedam dana, GI „Spasimo Brezna“ najavljuje da će:
- podnijeti krivičnu prijavu SDT-u zbog sumnji na krivična djela iz njegove nadležnosti;
- obavijestiti sve relevantne institucije u Crnoj Gori;
- obavijestiti međunarodne partnere i pokrenuti postupke pred međunarodnim mehanizmima zaštite novinara i branilaca ljudskih prava.
Na kraju poručuju:
- Ćutanje više nije opcija. Ovo nije samo borba pojedinca ili lokalne zajednice. Ovo je test da li smo država koja pripada evropskoj porodici ili privatni posjed moćnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Zašto se ćuti o zastrašivanju novinarke vojnim helikopterom?

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević obratio se danas otvorenim pismom vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, upozoravajući na ozbiljne propuste u postupanju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici povodom krivične prijave koju je podnio zbog sumnje na povredu državne granice i „šverc ljudi vazdušnim putem“.
Njegovo obraćanje prenosimo integralno:&nbsp;
Poštovani g. Markoviću, pisao sam Vam ljetos kao Vrhovnom državnom tužiocu i prijavio da sam u saznanju da je došlo do povrede državne granice i šverca ljudi preko granice korišćenjem vazduhoplova. Kazao sam Vam u uredno podnesenoj krivičnoj prijavi da sam u saznanju da je iz oblasti za koju sam zadužen da vještačim, vazduhoplovstva, došlo do narušavanja suvereniteta crnogorskog neba i teritorije od strane državnog vazduhoplova MUP-a Republike Srbije, te sugerisao da se sprovedu istražne radnje ovlašćenih organa.&nbsp;
U tom cilju sam i prezentirao izvore koji su me naveli na sumnju.Takođe sam ponudio punu saradnju, kao ovlašćeni vještak specijalizovan za domen vazduhoplovnih propisa i pravila letenja u Crnoj Gori.
Juče dobih odgovor koji me ostavi bez riječi. Ako je „tužiteljka“, i to ona DRŽAVNA, spremna da ovako komunicira sa čovjekom koji ima znanja baš za oblast vazduhoplovstva o kojoj mu sitnu, ama nema kuđ sitniju, knjigu napisa, što li tek čeka obična smrtnika, nekog ko se sa vakom „tužiteljkom“ i to DRŽAVNOM, u „klinč dovati“.
&nbsp;Kako Vam napisah, ovoga ljeta, ja pročitah u jednom dnevnom listu, veliki, ali ono baš veliki naslov, „Devet decenija Aero kluba u Beranama: Pista koja čeka nove uzlete“ koji potpisa novinarka tog lista. Tekstom, na znanje se učinje Vama, mene i cijelom svijet, citat:
“... Ako već ne mogu obični građani avionom, na beranski aerodrom danas je helikopterom MUP-a Srbije sletio predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, koji je u Berane došao na osvještanje Crkve Svetog Save u Dapsićima“, (kraj citata)
Znajući ponešto i poneku proceduru i regulu iz oblasti vazduhoplovstva i pravila letanja, a pomalo i krivično procesnog prava crnogorskog, kao stručno lice-vještak za oblast telekomunikacija i vazduhoplovstva, primijetih da se ovim slučajno ili namjerno, vrag će ga znati, objavi vrlo povjerljiva, ako ne i konspirativna informacija. Informacija koja u sebi sadrži činjenice koje ukazuju da se u radnjama državljana Republike Srbije i NN lica državljana Crne Gore stiču elementi bića krivičnog djela povreda državne granice i šverca ljudi preko granice crnogorske.&nbsp;
Stoga, prema pravilima procesnog prava i obavezi proistekloj iz Zakona o sudskim vještacima, uzeh čist list, bijel i crnim alfanumeričkim oznakama, kako mi struci i nauci dolikuje, napisah i proslijedih Vam posredstvom arhive, KRIVIČNU PRIJAVU.&nbsp;
Kako procesna norma nalaže, kao znavena stranka, prijavu počeh ZAGLAVLJEM, u kojem potanko napisah i opisah, shodno čemu i kojim obavezama, proisteklih iz kojeg zakona Vam se obraćam, citat:
„Shodno članu 254 stav 1 i 2 Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. list CG", .... kao lice koje na osnovu Zakona o sudskim vještacima ("Sl. list CG", br. 54/2016) ima javna ovlašćenja i koje je u vezi sa svojom djelatnošću u posjedu saznanja zasnovanog na osnovanoj sumnji o mogućem izvršenju krivičnog djela ... " (kraj citata).
Nakon vakog ZAGLAVLJA, napisah, kako dolikuje i IZREKU i u njoj objasnih o čemu se glaskam i koga prijavljujem, citat:
„...ovim putem podnosim...K R I V I Č N U P R I J A V U protiv:...1...Zbog osnovane sumnje, na osnovu indicija, da su navedena lica izvršila krivična djela iz ...“kraj citata.
Kako je IZREKA kratke sadržine, to u OBRAZLOŽENJU kako je i procesnim normama predviđeno, detaljno dadoh prezentaciju djela i činjenja kao i članove zakona koji su njime povrijeđeni, kao i koje biće krivičnog djela sadrže, sve hronološki i logički posloženi, da Vam bude lakše da me ispratite.&nbsp;
PRAVNI LIJEK preskočih, jer ja nemam „...nekog iznad sebe...“ da mu se možete na mene žaliti.
Eto tako ja postupih prema Vama, uz dužno poštovanje kako Vas lično, tako i pozicije koje obnašate u crnogorskom tužilaštvu. A juče... Juče dobih odgovor od „tužiteljke“ i to one DRŽAVNE, koji teško da se može nazvati procesno regularnim aktom nekog državnog organa, ponajmanje tužilačkog u komunikaciji sa strankom, a još manje dokumentom dostavljenim od znavene stranke, a čiju kopiju ovim putem, Vama, crnogorskom građanstvu i Tužilačkom savjetu stavljam na javni uvid.&nbsp;
Dobih papir na kome „tužiteljka“ i to DRŽAVNA, napisa nešto što je trebalo da me potakne da joj, kao (ne)znavenoj stranci, na „riječ“ povjerujem. Nešto što nemaše, ni lice, ni naličje, razloge i objašnjenja. To nešto bi, citat:
„Obavještavam Vas da je ovo tužilaštvo odbacilo Vašu krivičnu prijavu ... jer nema dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da su izvršena prijavljena, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.“ (kraj citata).
Alal vjera „tužiteljko“ i to DRŽAVNA, ala mi ga reče. E neka si partija ti ga daje, da ne rečem kuća u čije mi se ime obrati. Navođenje razloga, pozivanje na kakve nalaze, izjave ili neka druga akta kojim bi pokušala približit mi razloge koji je navedoše da odbaci moju krivičnu prijavu, ni jednu, jedinu riječ ili kakvo slovo da napiše.&nbsp;
Ono baš u retro stilu iz nekog prošlog vakta, što vele moji Podgoričani, može joj bit, frljeknu moju prijavu pravo u „a/a“ (ad acta), ne nalazeći ljudsku, ako nešće procesnu normu, kojom bi pojasnila razloge takvog postupnja.
I ne bi ona na kraj srca, već me na kraju kratke knjige, da kraće ne može biti, u pravnom lijeku, śetova, citat:
„... imate pravo da u roku od 8 dana od dana prijema ovog obavještenja, ..., podnesete Višem državnom tužilaštvu pritužbu za preispitivanje rješenja o odbacivanju krivične prijave ...“ (kraj citata).
Val ti fala, đevojko, što me vako lijepo śetova, veliš „PRITUŽBU“, blago kući u kojoj si „tužiteljka“ i to DRŽAVNA. Ja kakvi sam, neznaven, podnio bih „ŽALBU“ na Rješenje. Poslušao bih ja tebe, „tužiteljko“ i to DRŽAVNA, i podnio “PRITUŽBU“ kako veliš, ali da bih se mogao ne samo žaliti, več i „pritužit“ ja trebam dobit Rješenje na koje bih se žalio ili tužio kod više instance. Ovo što dobih, na što me upućuješ da podnesem „PRITUŽBU“ nije Rješenje kojim se odlučilo o bilo česa ili bilo čemu, ovo je ništa i to veliko.&nbsp;
Žalit se na mr Sanju Ražnatović, čije ime stoji u potpisu nemam razloga jer mi lično nije ništa krivo uradila, niti sam imao prilike gospođu ikad upoznati.&nbsp;
Ali zato na „tužiteljku“ i to DRŽAVNU, iz Osnovnog državnog tužilaštva Podgorica, mr Sanju Ražnatović, ja penzionisani vazduhoplovni inspektor Boljević Predrag dipl. ing, vještak sa liste ministarstva pravde Crne Gore za oblast telekomunikacija i vazduhoplovstva, ovim putem podnosim &nbsp;KRIVIČNU PRIJAVU
Vrhovnom državnom tužiocu, g. Miloradu Markoviću, zbog osnovane sumnje u zloupotrebu službenog položaja, na način što je, u svojstvu službenog lica, državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, zaštitla druga lica od krivičnog gonjenja.
U identičnoj pravnoj stvari, isto Podgoričko osnovno državno tužilaštvo, povodom moje krivične prijave 2022 godine, za helikopterski šverc popova, se našlo nenadležnim za postupanje, dok se ovom prilikom našlo nadležnim. Jedna tužiteljka ovih dan zbog sličnih radnji koji su joj spočitane i dokazane, treba da počne odsluženje kazne. Valjalo bi da vidimo da li još ko ili koja tužiteljka svojim radom i postupanjem zavrjeđuje, da joj društvo pravi.&nbsp;
U nadi da će te kao najodgovorniji u hijerarhiji tužilačke organizacije, imati razumijevanja, da će te kao čovjek posvećen struci i državi imati osjećaj i obavezu da reagujete i razmotrit dualnost i nedosljednost u postupanja tužilaca i tužiteljki u podgoričkom i inim crnogorskim tužilaštvima kao jedinstvenim organima, unaprijed se zahvaljujem.

Otvoreno pismo Boljevića Markoviću: Ima li srama u ovoj državi?

Vaša zahvalnost radnicima RTCG za njihov doprinos osnažilo je čežnju za vaktom kada ćete prozivati. Može i nas, jer doprinos nam nije bio pun. A mogli smo, željeli, i ima nas dosta. Pa pesimistično doživljavamo taj dašak između redova u vašoj prigodi. Izostavili ste jedno ime, a njegove floskule kao da ste iskopirali. Ili nam se čini? Pišemo zbog nagomilanog ispod tepiha.
Ponadasmo se nestaće prije koju godinu nedodirljivi političari i njihove produžene ruke da koče glasove što im po volji nijesu. Da će svaki pojedinac u Nacionalnom emiteru samoinicijativom i nesputanošću, znanjem i entuzijazmom, ugrađivati sebe u mozaik koji čini realnu sliku našeg društva. Umjesto toga napredujemo nazadačke.
Iščezla je samostalnost. Utihla i najmanja kritika za sav crnogorski establišment u programima RTCG. Nema osvrta, analize iz kuće, niđe ne postoji stav što je dobro a što je loše. Osim građevinac, studentski maratonac, Boris Raonić i njegova ekipa. Samo dobro! A priznaćete, niko nije idealan? Ako velite da samo komentari nijesu žurnalistiika, u pravu ste i to je najgore: samokritike nema a mnoge informacije saznaćete na tuđim medijima umjesto na našim. Portal + TV + Radio = ogromna rupa u kojoj ne bi smjelo nedostajati bilo što važno građanima. Jer mjesta ima. Uprkos tome sadašnjem rukovodstvu je profesionalno nešto objaviti samo ako im „je interesantno“.
To nije transparentnost koju pominjete, pretpostavljamo? Nekad se zvalo sakrivanje ili „zamazivanje“, nikad opravdano. Nezanimljive su sad vijesti od vitalnog značaja za kuću i državu čak. Od sudskih presuda do stavova EK, direktno povezanih s radom kuće koju upravo hvalite.
Poglavlje za prijem u EU na polju prava je problematično upravo zbog dešavanja u Javnom servisu, a revizija istorije i multietnički sklad su eskalirali, pa bi realno bilo da ste uputili i makar konstruktivnu opomenicu. Recimo za uznemirujuću seriju Vraneš.
Pravosudni procesi, i sindikalni bunt koji eskalira ovih dana pokazuju da godišnjica nije u znaku napretka. Samostalnost i autoritet pojedinaca i redakcije iščezli, sve radničke sudbine u rukama jednog čovjeka, protivzakonito i čudno akademski namještenog. Već je opšte popularan po tome. Mimo vas i vašeg ministarstva izmijenjeni su medijski zakoni da mu omoguće najnovije imenovanje pa bi čestitka bila prilježnija od famoznog Ministarstva evropskih poslova i poslanika Vasilija Čarapića. 
Pošto su preskočivši vaš resor neprirodno ublažili, prilagodili, uslove za jednog koji šuška, sa željom da „povećaju konkurenciju“. Ona im je bitna bila, a ne znanje. Farsično, niko s manje škole od njihovog (pretpostavljamo ne i vašeg čim ga rekli nijeste) miljenika nije prijavljen na konkursu 2024. Postiđeli se ljudi ili prepoznali pakovanje za onog što se besomučno prijavljuje bez potrebnog iskustva.
Znajući da će ga Savjet RTCG opet i opet nezakonito birati. Sudski višestruko ukazano. Komedija, jer nije zadovoljio, ni takve - naštelovane zakone. Hoće da bude direktor, pa hoće. I evo može mu bit. Voljom parlamentarne i izvršne vlasti. Koju bi i Javni servis trebao da kontroliše a ne kao sad - da sluša. Evropa to vidi, i nećete moći tamo ovako. Stoga datum nije za isticanje. Niti aktivnost u kući znači napredak i „temelj povjerenja građana“ uz programe kojima nema mane „na svijet i u Beograd“.
Stoga je vaše pominjanje „doprinosa razvoju objektivnog, savremenog i odgovornog informisanja“ iluzorna slika kako je sve super. A nije. Tehnička dostignuća nijesu informisanje. Mogli bi opširno kako su u RTCG u zapećku brojne teme i profesionalci na svim poljima. Državi treba takva firma oslobođena od neznalica i koristoljubaca, i menadžment prepoznatljivog (neplagiranog) obrazovanja i bogatog, specijalizovanog staža za razne oblasti. Koje uzurpator na čelu ne razaznaje pa premješta ljude nasumice bez priznanja za njihov legat.
I rješava „stambeno pitanje“. Dovedenih. Zbog čega neki dugogodišnji radnici nijesu.

Ne pomaže suva čestitka za Dan Javnog servisa

Grupa zatvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu uputila je otvoreno pismo o nehumanim uslovima i zloupotrebi instituta pritvora predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću, ministru pravde Bojanu Božoviću, predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću, Advokatskoj komori, Ombudsmanu Siniši Bjekoviću, nevladinom sektoru i medijima kako bi ukazali na ozbiljne i sistemske probleme sa njihovim tretmanom kojem su izloženi.
- Cilj ovog obraćanja nije da tražimo oslobađanje bez suđenja niti da prejudiciramo krivicu ili nevinost bilo koga. Međutim, smatramo da nijedna osoba, bez obzira na težinu optužbi, ne smije biti izložena nehumanim i nedostojnim uslovima, niti lišena osnovnih prava koja garantuju Ustav Crne Gore, Evropska konvencija o ljudskim pravima i međunarodni standardi - ukazali su oni.
<h2>IGNORISANJE ALTERNATIVNIH MJERA</h2>
Jemstvo je, kažu, pravo koje se ignoriše.
- U pravno uređenim državama jemstvo je redovna i legitimna mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo optuženog u postupku bez nepotrebnog lišavanja slobode. U Crnoj Gori, međutim, praksa pokazuje da se jemstvo gotovo nikada ne prihvata. Umjesto individualne procjene rizika, odluke se donose po ustaljenom obrascu, odbiti jemstvo, odbiti kućni pritvor, odbiti bilo kakvu alternativnu mjeru. Nažalost, sudije odbijaju alternativne mjere, najviše iz razloga što ne žele da budu izložene javnoj osudi i pritisku političkih lidera, policije i tužilaštva – naveli su pritvorenici.
Prema njihovim riječima, postoje slučajevi u kojima su pritvorenici tražili da provedu posljednje dane uz teško oboljelu djecu, roditelje ili supružnike, i to im je uskraćeno, iako nije postojala realna opasnost od bjekstva, nije im umogućena alternativna mjera koja mijenja pritvor.
- Umjesto toga, dopušteno im je tek dva sata prisustva na sahrani, pa nazad u četiri zida da svoju muku muče sami. Sve se to moglo izbjeći da su tužioci i sudije imali razumjevanja – decidni su pritvorenici.
Svima je, ističu oni, postalo jasno da razlog za ovakvo ponašanje nije strah da će optuženi pobjeći, već strah nadležnih da će, ako pritvorena lica budu puštena da se brane sa slobode, uslijediti reakcija tužilaštva, policije i dijela javnosti.
- U atmosferi u kojoj bi narod mogao reći „uhapsili su ih pa ih pustili“, donosioce odluka brine da će izgledati neozbiljno i nesposobno. Kako bi se zadovoljila površna percepcija „čvrste ruke“ i javnog reda, sve alternativne mjere unaprijed otpadaju – ukazali su pritvorenici.
Ovakva praksa, cijene oni, direktno urušava pretpostavku nevinosti i pretvara pritvor iz izuzetne mjere u sredstvo političkog i populističkog zadovoljstva.
- U starom Rimu vladari koji nijesu znali kako da pruže boljitak narodu imali su princip „hljeba i igara“. Danas je to u Crnoj Gori „hljeba i hapšenja“ – dodali su u pismu.
<h2>NEHUMANI USLOVI I UGROŽENO ZDRAVLJE</h2>
Oni su taksativno pobrojali nehumane uslove u kojima borave ističući da za to opravdanja nema.
- Istražni zatvor u Spužu ima projektovani kapacitet od oko 350 osoba, dok u praksi prima i preko 650 pritvorenika. Posljedice su drastične: sobe od 26 metara kvadratnih u kojima boravi od osam do 11 ljudi, metalni kreveti na dva ili tri nivoa (u zavisnosti od broja pritvorenika u sobi) i madraci stari godinama, puni grinja, stjenica i drugih insekata, buđi i fleka, bez redovne dezinfekcije i zamjene. Na zidovima soba vidljiva je vlaga – naveli su pritvorenici.
Kreveti, stolovi, stolice i police, prema njihovim navodima, zauzimaju više od polovine prostora u sobi, pa pritvorenicima ostaje svega osam-devet metara kvadratnih za kretanje.
- To znači manje od jednog kvadratnog metra slobodnog prostora po osobi, što je ispod svakog minimuma i standarda – istakli su u pismu.
Svaka soba, kako su kazali, ima jedan toalet površine oko metar kvadratni u kom se nalazi jedna vc šolja, a ispred se nalazi samo jedan lavabo koji se koristi za održavanje lične higijene, pranje suda, pranje veša.
- Mali prozori sa nepotrebnim velikim kavezima koji onemogućavaju adekvatan dotok svježeg vazduha, što u kombinaciji sa velikim brojem pušača znači da nepušači udišu dim 24 sata dnevno što dodatno ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje. Posljedice su svakodnevne nervoze, glavobolje, otežano disanje, posebno za asmatičare – naglasili su u pismu.
Pravo na boravak na otvorenom se, kažu, faktički uskraćuje.
- Pritvorenici se izvode samo dva puta dnevno po 30 minuta, umjesto zakonski propisanih dva sata. Primjer nehumanih uslova jeste način na koji je Istražni zatvor preuredio prostor predviđen za boravak pritvorenika na otvorenom. Nekadašnji veliki zajednički krug za šetnju podijeljen je na osam manjih prostora, visoko ograđenih betonskim zidovima. Umjesto da služe svrsi, obezbjeđivanju zraka i boravka na otvorenom, on je najsličniji otvorenim kazamatima – ističu pritvorenici.
U ljetnjim mjesecima ti prostori se, kažu oni, pretvaraju u svojevrsne betonske pećnice, bez hlada - dok se u kišnim periodima pretvaraju u poplavljene bare u kojima se često izliva kanalizaciona mreža.&nbsp;
- Time pritvorenici bivaju izloženi štetnom mirisu fekalija, što predstavlja direktnu prijetnju njihovom zdravlju. Na tako skučen i neadekvatan prostor istovremeno se izvodi veliki broj pritvorenika, što dodatno pogoršava situaciju i krši elementarne standarde koji garantuju pravo na human tretman – naveli su oni.
Prirodna svjetlost ne može, tvrde oni, da prodre u sobe zbog visokih zidova i prozora na kojima su i pored rešetki montirane bespotrebne sitne mreže, a za posljedicu imaju veliki broj pritvorenika sa oštećenjem vida.&nbsp;
Upozoravaju i da korišćenje psihoaktivnih ljekova za smirenje i spavanje dostiže nivo epidemije jer pritvorena lica nemaju drugog načina se bore sa uslovima u kojima borave.
- Često dolazi do agresije, samopovrijeđivanja i samoubistva. Problemi zatvorenika se ne mogu i ne smiju rješavati tabletama – dodaju oni.
Veći dio komandira i nadzornika, prema njihovim riječima, ima razumijevanja prema pritvorenim licima, jer su i oni svjesni koliko su uslovi za pritvorenike nehumani i neuslovni.
- Trude se da, koliko je to moguće, olakšaju život pritvorenima u skladu sa objektivnim mogućnostima – dodaju oni.
Ovo, kažu, nijesu samo loši, već po svim međunarodnim standardima nehumani i degradirajući uslovi.
- Oni predstavljaju kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje. Današnja praksa se u suštini svodi na poruku da pritvorenici nijesu ljudi i zato ne zaslužuju dostojanstvene uslove. Takav odnos nije samo moralno neprihvatljiv, već poništava smisao prava i pravde, a sama država šalje signal da joj zakoni i međunarodne obaveze ništa ne znače – decidni su privorenici.
Zdravstvena ugroženost pritvorenika svjesno se, smatraju oni, zanemaruje, a nehigijenski uslovi opravdavaju se ćutanjem.
- Poruka je jasna: ako se razbole ili pretrpe trajne posljedice nikoga nije briga, jer oni više nijesu ljudi, već su samo „slučajevi“. Takva praksa je oblik institucionalnog ponižavanja, otvoreno suprotna Ustavu Crne Gore, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim evropskim vrijednostima kojima država teži – navode pritvorenici.
<h2>INDICIJE BEZ DOKAZA</h2>
Ukazujući na pravnu i sistemsku zloupotrebu pritvora oni su kazali da se optužni akti nerijetko zasnivaju na pretpostavkama, indicijama i neprovjerenim navodima bez čvrstih dokaza.
- Sudovi, umjesto da kritički cijene prijedloge tužilaštva, olako prihvataju i produžavaju pritvor. Pojedini zvaničnici rješenje prenatrpanosti zatvora vide u proširenju kapaciteta i gradnji novih objekata, dok se pravi problem krije u odlukama istražnih sudija koje, pod pritiscima, uvijek idu u korist tužilaštva – podvukli su oni.
Dodali su da mediji, često na osnovu „curenja“ informacija iz tužilaštva ili policije, unaprijed oblikuju percepciju krivice u javnosti, stvarajući pritisak na sudije.
- Pritvor postaje instrument kontrole javnog mišljenja, a ne zakonski utemeljena mjera – dodali su oni.
Ne žele, kažu, da vjeruju da je Crna Gora postala policijska država i rob pojedinih političara kojima su hapšenja i pritvaranja postala jedini „uspjeh“ koji mogu prikazati preko svojih odabranih medija.
- Sudije moraju ostati nezavisne i imune na politički pritisak, bez obzira od koga on dolazi. Njihova dužnost je da donose odluke isključivo na temelju zakona i dokaza, a ne prema željama ili interesima vlasti, režima ili javnog mnijenja. U teškim vremenima, kada se na njih vrši otvoren ili prikriven pritisak, jedino dostojanstvene, časne i hrabre sudije ostaju vjerne svojoj zakletvi i pravdi. Onaj ko popusti pod pritiskom i odstupi od zakona čini nezakonito djelo, gubi sopstveni integritet i izdaje povjerenje građana – naveli su pritvorenici.
Sudijska funkcija, kako su podvukli, nije privilegija, već obaveza - a obaveza, kako su kazali, zahtijeva da se pravda štiti bez kompromisa.
- Crna Gora, kao država koja teži članstvu u Evropskoj uniji, ne može sebi dozvoliti da pritvor postane paravan za populizam i instrument političkog pritiska. Zadržavanje lica u nehumanim uslovima, bez realnog pravnog razloga i bez prihvatanja jemstva, predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i udar na integritet pravosuđa – naveli su pritvorenici.
Oni su predsjednika države, premijera, predsjednika Skupštine, Advokatsku komoru i nevladin sektor pozvali da hitno reaguju - ne da bi se, kako su kazali, pritvorenima činila usluga - već da bi se pokazalo da Crna Gora poštuje pravo, pravdu i ljudsko dostojanstvo.
- Očekujemo da se u rješavanje ove situacije uključe nevladine organizacije, pravnici, advokatske komore i svi pojedinci i institucije kojima su pravda, zakon i ljudsko dostojanstvo neprikosnoveni principi. Duboko poštujemo rad organizacija koje se bore za dobrobit i zaštitu životinja, jer s pravom se kaže: „Pas je čovjekov najbolji prijatelj“. Međutim, nedopustivo je da u društvu koje teži evropskim vrijednostima „čovjek čovjeku postane vuk“ i da se ljudska bića drže u uslovima gorim od onih koje obezbjeđujemo životinjama u azilima – naglasili su pritvorenici.
Ljudsko dostojanstvo nije, dodaju oni, milostinja.
- Ono je neotuđivo pravo koje niko ne smije ugroziti. Jer, kako stoji u Svetom pismu: „Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Matej 25:40) – zaključili su pritvorenici.

1250x600

Otvoreno pismo iz Spuža: Crna Gora ne može dozvoliti da pritvor postane paravan za populizam i instrument političkog pritiska

Stanje koje je opisano u otvorenom pismu koje su crnogorski vatrogasci uputili premijeru Milojku Spajiću, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću gore je nego što je javnost mogla da pretpostavi - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević poručujući da je, čim prođe haos sa požarima, spreman da sjedne sa vatrogascima i sve njihove zahtjeve stavi u proceduru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvatrogasci-uputili-otvoreno-pismo-spajicu-besovicu-i-saranovicu-za-izgaranje-na-pozaristima-nemamo-placen-prekovremeni-rad-spremni-smo-na-borbu-za-svoja-prava-i-status&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
I dok požari bjesne Crnom Gorom, dok u borbi protiv požara imamo i jedan izgubljeni mladi život, Zirojević pita što rade crnogorski funkcioneri.
- Došli su, počev od Spajića, preko Bečića i Šaranovića, do gradonačelnika Mujovića da se, skockani u košuljama, fotografišu sa vatrogascima, vojnicima i ostalima koji gase požare. Istina, Spajić i Mujović su to uradili na terenu, a za Bečića i Šaranovića su morali biti prizemljeni i helikopteri kako bi se vidjeli na slici, da sve izgleda “moćnije” - naglasio je on.
Jedini koji u svoj ovoj tragičnoj situaciji gori i izgara je, cijeni on, ministar odbrane, Dragan Krapović - ali ne jer je zasukao rukave i izašao na teren.
- Ali, avaj, ne zato što je zasukao rukave i izašao na teren, već Krapović gori na nekoj od budvanskih plaža, usljed nedostatka faktora 50. Ah te vrućine u sred avgusta mjeseca, ne može se ministar ni brčnuti na miru od paparaca i požara - ukazao je Zirojević.
Kakvo je stanje je, podvlači on, jasno svima.
- Ovim putem pozivam javno svaku koleginicu i kolegu iz Parlamenta, svakog donosioca odluka - da čim ova muka prođe, sjednemo sa crnogorskim vatrogascima i sve njihove zahtjeve predamo u proceduru. Sramota je, za svakoga od nas, u kakvim nam uslovima i za koliku platu rizikuju živote oni koji štite naše živote i imovinu - poručio je Zirojević.
On, kaže, dilemu nema.
- Sve što ovi ljudi budu tražili od mene, spreman sam da stavim u proceduru. Koliko nas više bude da takav akt potpišemo, toliko sam srećniji i utoliko bolje - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Spreman sam da sjednem sa vatrogascima i sve njihove zahtjeve stavim u proceduru čim ovo prođe

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

Sindikat medija Crne Gore uputio je pismo predsjedniku Vlade, ministarki kulture i medija, ministru vanjskih poslova i poslanicima Skupštine Crne Gore, u kojem izražava duboku solidarnost sa civilima i novinarima pogođenim humanitarnom katastrofom u Gazi, saopšteno je iz ove organizacije iz koje su pozvali nadležne da se jasno odrede prema zločinima koji se dešavaju u Pojasu Gaze.
- Svjedoci smo sistemskog, namjernog izgladnjivanja stanovništva Gaze – ljudi koji danima nemaju pristup hrani, vodi, medicinskoj pomoći ni skloništu. Ovo nije posljedica prirodne katastrofe – već politička odluka, oblik kolektivnog kažnjavanja koji sprovodi Vlada Izraela. Ono što se danas dešava u Gazi predstavlja ratni zločin i zločin protiv čovječnosti: glad se koristi kao oružje, a uskraćivanje osnovnih uslova za život – uključujući ljekove i pijaću vodu – dešava se pred očima svijeta. I pred našim očima- upozorili su iz Sindikata medija.
 Iz Sindikata medija ističu ulogu novinara i reportera koji neprestano rizikuju živote kako bi svijetu predočili šta se dešava u Gazi.
- Jedini preostali svjedoci zločina i patnje su lokalni novinari. Pod blokadom, bez prisustva stranih novinara koji su eksplicitno spriječeni da uđu, oni svakodnevno rizikuju živote kako bi svijetu prenijeli istinu- kazali su iz SMCG.
Iz Sindikata medija su podsjetili da međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ i EFJ) upozoravaju da su novinari u Gazi dovedeni do fizičke iscrpljenosti: gladuju, gube svijest, snagu – a s njom i sposobnost da rade svoj posao. 
- Prema podacima IFJ-a, najmanje 187 novinara i medijskih radnika ubijeno je od početka rata u Gazi. Njihove smrti šalju opasnu poruku: da istina ne smije da se čuje. Zatvaranjem Gaze za strane novinare, izraelska vojska guši slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna. Svjedočimo doslovnom utišavanju glasova istine – novinara – izgladnjivanjem do smrti- navode u saopštenju.
Stoga, SMCG zahtijeva od Vlade Crne Gore da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, te da prestane da se krije iza neutralnih formulacija i da više ne izbjegava konkretno djelovanje.
- Zahtijevamo da Crna Gora javno i zvanično podrži: hitnu evakuaciju civila koji su u neposrednoj opasnosti, međunarodne pozive za omogućavanje pristupa stranim novinarima Gazi, zaštitu lokalnih novinara i pokretanje međunarodne istrage o sistematskom izgladnjivanju kao ratnom zločinu- poručeno je iz Sindikata medija.
Iz SMCG ističu da Crna Gora mora stati na stranu istine, humanosti i međunarodnog prava. 
- Očekujemo da Vlada Crne Gore odlučno podrži principe međunarodnog prava i zaštite ljudskih prava- zaključuje se u saopštenju.

SMCG: Zahtijevamo od Vlade da jasno definiše stav o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Gazi, i da prestane da se krije iza neutralnih formulacija

Mještani Gornji Brezana uputili su Otvoreno pismo ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, ostalim članovima Vlade i premijeru Milojku Spajiću, u kojem tvrde da planirano kreiranje energetskog čvorišta na njihovoj teritoriji, pod krinkom „razvojne politike“, neće dozvoliti.&nbsp;
Oni tvrde da je Gornja Brezna jedino selo na sjeveru Crne Gore koje se intenzivno naseljava, u kojem se razvija eko turizam i poljoprivreda, a namjera države je da u centru ovog sela izgradi međunardono energetsko čvorište što će, kako kažu, značiti njegovo uništenje.&nbsp;
Ističu da je to u suprotnosti sa svim razvojnim strategijama Crne Gore, te sa međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i Ustavom Crne Gore.&nbsp;
U nastavku prenosimo pismo mještana:&nbsp;
Uvaženi gospodine Radunoviću,&nbsp;
Smatramo da je neophodno da Vas, kao resornog ministra, druge resorne ministre i predsjednika Vlade, upoznamo sa dramtičnom prijetnjom po budućnost našeg sela Gornja Brezna, po naše živote, naše zdravlje i našu imovinu.&nbsp;
Ove prijetnje, nažalost, imaju pečat države Crne Gore, a pokušavaju se predstaviti progresivnom „razvojnom politikom“ u oblasti energetike.&nbsp;
Da odmah razjasnimo - nismo protiv razvoja energetike. Naprotiv. Ali jesmo protiv potpounog uništenja jedne velike lokalne zajednice zarad pozicioniranja velikog međunarodnog energetskog čvorišta u srcu naseljenog mjesta, dok su kilometrima oko nas puste i nenaseljene goleti gdje bi ovako kompleksan energetski objekat imao minimalan uticaj.&nbsp;
Ovakva energetska čvorišta se u civilizovanom svijetu, jednostavno, ne prave u naseljenim mjestima.&nbsp;
Selo Gornja Brezna je jedino selo na sjeveru Crne Gore koje se intenzivno naseljava, razvija se turizam i poljoprivreda. Zamislite da u centru jednog ovakvog, pitoresknog i živog sela u Švajcarskoj, Austriji ili Sloveniji država krene da gradi energetsko čvorište ovog tipa, To je nemoguće i zamisliti. &nbsp;
Plan gradnje nove trafo stanice u selu Gornja Brezna, dalekovoda 400kv Brezna - Sarajevo, dalekovoda 400kv Lastva - Pljevlja, kačenja na ovu TS moguće HE Komarnica, ali i još desetak obnovljivih izvora energije koje planiraju privatni investiori, značilo bi da Gornja Brezna kao naseljeno mjsto više ne postoje. Svi bismo morali da napustimo svoje kuće zarad očuvanja zdravlja i života nas i naše djece, a naša imanja i naše kuće izgubile bi svaku tržišnu vrijednost.&nbsp;
Mi kao lokalna zajednica nikada, do dana današnjeg, nismo obaviješteni šta nam se sprema niti nas je iko pitao kako će to uticati na naše živote i šta o tome mislimo. Ova država nas tretira kao nevidljive bube koje će jednostavno pregaziti.&nbsp;
Mi to nećemo dovoliti. Mi nismo bube. Mi smo ljudi, mi smo građani ove države. Mi imamo svoje ljudsko i građansko dostojanstvo, imamo svoja prava koja nam garantuju međunarodne konvencije i Ustav Crne Gore.&nbsp;
I na vrijeme upozaravamo sve učesnike ovog zločina u najavi - protiv ljudi i protiv svih evropskih demokratskih standarda - a naročito donosioce odluka da će, ukoliko se na uništenju naših života i imovine istraje, odgovarati pred međunarodnim sudovima.&nbsp;
Gospodine Radunoviću,
Izmjene i dopune Prostorno urbanističkog plana (PUP) Plužine koji je dobio zeleno svjetlo na Vladi prije tri dana, predstavljaju pokušaj zakivanja poslednjeg eksera u kovčeg koji nam se sprema godinama - tajno, ispod žita, bez našeg znanja i bez mogućnosti da učestvujemo u procesu.&nbsp;
I ovaj PUP je pripreman tajno, u tišini, prekriven svakodnevnom zaglušujućom bukom javnog prostora o nacionalnim, vjerskim ili drugim podjelama. To je matrica za svako nepočinstvo u ovoj državi već decenijama. I za PUP smo slučajno saznali, iako je to dokument od životnog značaja za nas i našu budućnost. i bila je zakonska i etička obaveza Opština Plužine da svoje građane transparentno i glasno obavijesti o javnoj raspravi koja počinje sjutra i traje svega 15 dana. To je minimalan zakonom predviđen rok. Očigledno je da se nekome, iz nekog razloga, žuri da se ovaj dokument što prije usvoji, da se ne talasa i da se realizuju, ne samo državni, već, kako sumnjamo, &nbsp;brojni privatni projekti i obezbjede stotine miliona eura profita privilegovanim pojedincima.&nbsp;
O svemu ćemo nastaviti narednih dana u kontinuitetu da Vas, i crnogorsku javnost, obavještavamo, sa konkretnim detaljima.&nbsp;
Gospodine Radunovću, pratićemo pomno u narednom periodu da li Vi, kao i svi ostali članovi Vlade, na čelu sa premijerom, radite u interesu nas građana i javnog interesa, ili u interesu privatnih investitora, a na uništenju jedne brojne lokalne zajednice u svojoj državi. Interes države Crne Gore, u našem slučaju, bio bi očuvanje naših života, naše imovine, i snažna podrška našim naporima da razvijamo održivi turizam i poljoprivredu, što je definisano i svim strateškim dokumentima Crne Gore.&nbsp;
Za gradnju &nbsp;energetskih čvorišta, koja moramo imati, ima mnogo prostora gdje ona neće ugrožavati nikoga.&nbsp;
S poštovanjem.&nbsp;
Mjesni odbor Gornja Brezna
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 46.7298%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmjestani-brezana-tvrde-da-je-vlada-za-arapskog-investitora-u-vjetroelektranu-bijela-vec-spremila-proglasenje-javnog-interesa-i-oduzimanje-zemlje-vlasnicima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mještani Gornjih Brezana pisali Radunoviću: Država nas tretira kao nevidljive bube koje će pregaziti, mi to nećemo dozvoliti

Političari, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora i međunarodne zajednice, uglavnom imaju jasan pozitivan stav prema ideji uvođenja sistema otvorenih lista u Crnoj Gori. Istraživanje koje je institut Damar radio za potrebe UZOR-a, pokazuje da velika većina ispitanika, 83,3 odsto, podržava postepeno uvođenje sistema otvorenih lista, dok 10 odsto zagovara momentalnu primjenu ovog sistema, navodi se u zajedničkom saopštenju Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
- Čak 60 odsto ispitanika je u potpunosti saglasno s tvrdnjom da bi davanje mogućnosti građanima da biraju pojedince na listama, a ne samo političku stranku ili izbornu listu, moglo osnažiti demokratske procese u Crnoj Gori. Kada je u pitanju održavanje lokalnih izbora u jednom danu, ukupno 86,2 odsto ispitanika iskazuje podršku ovom konceptu, a na pitanje da li bi ovo rješenje unaprijedilo efikasnost i transparentnost izbornog procesa, 62,1 odsto ispitanika je odgovorilo u potpunosti pozitivno. Takođe, 72,3 odsto ispitanika podržava uvođenje direktnih izbora za organe mjesnih zajednica, a 44,8 odsto ispitanika se u potpunosti slaže da bi ovaj model trebao biti uključen kroz reformu Zakona o izboru odbornika i poslanika - navedeno je u saopštenju.
Istraživanje pokazuje i da predlog za uvođenje individualnih kandidatura, ima većinsku podršku- čak 55,2 odsto ispitanika ga u potpunosti podržava, dok dodatnih 27,6 odsto ima uglavnom pozitivan stav o istom.
- Istraživanje je realizovano korišćenjem online metode prikupljanja podataka, a ciljna grupa su bili političari, članovi odbora za izbornu reformu, predstavnici nevladinih organizacija, akademskog sektora te predstavnici međunarodne zajednice. Ukupan obuhvat iznosio je 82 ispitanika. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 24. marta do 6. maja 2025. godine - dodaje se u saopštenju.
Za prikupljanje podataka korišćen je uzorak metodom “grude snijega” (engl. snowball sampling).
U praksi je to značilo da su inicijalno kontaktirani ispitanici u skladu sa definisanom ciljnom grupom te su oni pozvali ili proslijedili istraživanje kolegama unutar svojih mreža koji zadovoljavaju navedene kriterijume. Korišćeni uzorak “grude snijega” otežava generalizaciju rezultata na širu populaciju, jer ne garantuje jednaku vjerovatnoću uključivanja svih pripadnika ciljne grupe - navodi se u saopštenju.
Na pitanje da li podržavaju rješenje shodno kome bi Državna izborna komisija bila sastavljena isključivo od stručnih i nepristrasnih članova, čak 85,7 odsto ispitanih odgovorilo je pozitivno.
Na pitanje o centralizaciji izborne administracije, odnosno podršci većoj kontroli DIK-a nad opštinskim izbornim komisijama, može se, navode, primijetiti da više od 3/4 ispitanika (78,6 odsto) ima pozitivan stav o ovoj ideji.
Svega 3,6 odsto ispitanika ima donekle negativan stav po pitanju centralizacije izborne administracije, što ukazuje da je prepoznata važnost unapređenja institucionalnog uticaja koji Državna izborna komisija treba da ima u toku organizacije izbornih procesa.
Istraživanje ukazuje i na visok nivo podrške mjerama koje bi unaprijedile odgovornost u sistemu finansiranja političkih partija i izbornih kampanja.
U UZOR-u i CDT-u podsjećaju da Crna Gora još uvijek nije izmijenila svoj Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, shodno preporukama GRECO i OSCE/ODIHR, iako Evropska komisija u svom posljednjem godišnjem izvještaju konstatuje da pravni okvir u ovoj oblasti treba mijenjati u skladu sa evropskim standardima i preporukama međunarodnih organizacija, kako bi se unaprijedila transparentnost, kontrola trošenja finansijskih sredstava od strane političkih partija i spriječile zloupotrebe državnih resursa.
Većina ispitanika (64,3 odsto) smatra i da bi veće ulaganje partijskih sredstava u ženske organizacije povećalo učešće žena u politici, a dvije trećine smatra da bi trebalo uvesti sankcije za političke subjekte koji ne poštuju propise o trošenju javnih sredstava namijenjenih ženskim organizacijama.
Kompletna analiza može se pronaći na <a href="https://uzor.me/izvjestaj-percepcija-politicara-i-eksperata-o-izbornom-procesu-i-izbornoj-reformi/">OVOM LINKU</a>.
Analiza je nastala u okviru projekta „Izborna reforma u fokusu: Vrijeme je!” koji Centar za demokratsku tranziciju (CDT) realizuje u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR) i Udruženjem mladih sa hendikepom (UMHCG), uz podršku Evropske unije, posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Značajna podrška postepenom uvođenju sistema otvorenih lista

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: otvoreno-pismo