Građanski pokret URA saopštio je da na današnjoj sjednici poslanici vlasti nijesu glasali za Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, odnosno, o obeštećenju bivših zaposlenih firmi koje su otišle u stečaj.
Prijedlog zakona potekao je od poslaničkog kluba URA-e, nakon, kako kažu u toj partiji, opsešnih konsultacija sa brojnim nekadašnjim radnicima državnih preduzeća.
Ovakvim glasanjem, kazali su iz GP URA, poslanici vlasti su još jednom pokazali nebrigu prema svim radnicima koji su bili žrtve tranzicije, a prema kojima je država dužna da ispravi nepravdu.
Iz URE podsjećaju da se njihovo zakonsko rješenje odnosilo na obeštećenje svih bivših zaposlenih koji su radili u državnim firmama koje su pošle u stečaj, izuzev radnika koji su već obuhvaćeni prethodnim zakonima, a koji su radili u rudarskoj, metalskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Prijedlogom zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu od 12.000 eura po zaposlenom. Dok bi pravo na obeštećenje imali svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju. Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12.000 hiljada eura imaju pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12.000 hiljada eura. Predlog zakona je predviđao i da u slučaju ako je bivši zaposleni preminuo da pravo na obeštećenje imaju njegovi zakonski nasljednici - ističu iz URA-e.
Poručili su da sa ovim borba za ostvarivanje prava bivših radnika nije završena i da je njihova moralna i ljudska obaveza da istraju u ovoj borbi kako bi nakon više decenija nepravde država makar malo vratila dug prema svim onim ljudima koji su gradili našu zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

URA: Poslanici vlasti pokazali nebrigu prema bivšim radnicima glasanjem protiv otpremnina

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je fotografiju ugovora kojim je predviđeno da se Aleksandru Vučkoviću nakon razrješenja sa pozicije direktora Sportskih objekata isplati „onoliko bruto zarada koliko bi mu pripalo da je funkciju obavljao do dana prestanka mandata - tj 1.4.2028. godine“.
- Nakon što razriješe direktora Sportskih objekata doo A. Vučkovića građani Podgorice će isplatiti slučajnom direktoru najmanje 50 hiljada eura otpremnine - vjerovatno jer je doveo preduzeće pred stečaj - napisao je Klikovac na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Ovako se, kako je dodao, direktori čašćavaju za nerad.
- Odlaskom Vučkovića saznaćemo i detalje iz ugovora sa M-tel oko brendiranja Sportskog centra Morača - ne može ugovor biti tajan. Da se sazna ko je dobio povlastice od M tel-a, a sve na račun građana Podgorice - zaključio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1938845578638553307%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938845578638553307%7Ctwgr%5E1f30c12fd2ae7f6d89a4e480bca74aa3a71807c3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Klikovac objavio fotografiju ugovora: Građani će Vučkoviću nakon razrješenja isplatiti najmanje 50 hiljada eura otpremnine

Američka tehnološka kompanija Gugl pokrenula je novu rundu smanjenja troškova i ponudila dobrovoljne otpremnine zaposlenima u nekoliko svojih ključnih odjeljenja, uključujući pretragu, oglašavanje, istraživanje i inženjering.
Za sada nije poznato koliko je radnika pogođeno ovom mjerom, ali Gugl je potvrdio da se program odnosi na zaposlene u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi AP.
- Određeni timovi su pokrenuli program dobrovoljnog odlaska uz otpremninu za zaposlene u SAD, a sada još nekoliko timova nudi istu mogućnost kako bismo podržali naš dalji važan rad - izjavila je portparolka firme Kortni Mensini.
Kompanija je takođe saopštila da pojedini Guglovi timovi zahtijevaju od zaposlenih koji rade na daljinu, a žive u blizini kancelarija firme, da se vrate na hibridni model rada kako bi se poboljšala saradnja uživo.
Gugl je još početkom 2023. godine započeo sa smanjenjem broja zaposlenih, kada je otpustio oko 12.000 ljudi, što je tada činilo približno šest odsto globalne radne snage.

Nova runda smanjenja troškova: Gugl ponudio otpremnine zaposlenima u više sektora

Bivša vršiteljka dužnosti izvršne direktorice pljevaljskog Vodovoda Biljana Đondović u dva navrata pretprošle godine dostavljala je zahtjev nekadašnjem direktoru ovog preduzeća Milanu Lekiću za povraćaj otpremnine, prvi je vraćen „jer lice nije pronađeno na adresi“, dok je drugi od 5. decembra 2023. uručen, ali on do danas nije odgovorio kada će vratiti 8.000 eura koje je dobio nakon što je sporazumno raskinuo radni odnos u ovoj firmi. Portalu ETV ovo je saopštio izvršni direktor Vodovoda Mladen Jaćimović, dostavljajući nam odgovor koji je uputio nezavisnom odborniku u Skupštini Opštine Pljevlja Saši Ječmenici koji je nedavno obavijestio javnost da Lekić nije vratio otpremninu koju je uzeo nakon napuštanja funkcije prvog čovjeka lokalnog Vodovoda. Objasnio je da je Lekić u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12. aprila 2021. godine, prije proteka roka od pet godina od 9. februara 2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu. - Prije svega istaći ću činjenicu da doo Vodovod Pljevlja već godinu dana u svom sastavu nema zaposlenog nijednog pravnika što značajno meni kao izvršnom direktoru otežava rad i odlučivanje. U toku 2024. godine Ministarstvo finansija Crne Gore je na naš zahtjev za zapošljavanje pravnika dalo negativno mišljenje što nam je storilo dodatno opterećenje - saopštio je Jaćimović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217210236_3dcc5d8b9f35c9edb2dfa477fd0fb4cde496cb35b14ed2ecd0441eed347dce0a" data-rendition-name="original" width="1536" height="864" loading="lazy" alt="Mladen Jaćimović"><figcaption>ČEKA STAV PRAVNIKA: Mladen Jaćimović(Photo: Foto: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Istakao je da je o Lekićevoj otpremnini upoznao i Odbor direktora, na sjednici održanoj 31. januara ove godine, na kojoj je donešen zaključak „kojim se konstatuje da su u prethodnom periodu preduzete mjere tj. poslati zahtjevi na koje do sada nije bilo odgovora, te da isti nije potrebno opet slati“. - Usljed nedostatka stručnog kadra konsultovao sam se sa više advokatskih kancelarija gdje sam dobio oprečna mišljenja i stavove na osnovu kojih nijesam mogao utvrditi konkretne i precizne korake za dalje postupanje. Naime, dobio sam različite stavove po pitanju nadležnosti sprovođenja pravnog postupka povraćaja otpremnine tj. da li je za to nadležno doo Vodovod Pljevlja, novi poslodavac ili je to obaveza drugih nadležnih organa. Odgovor na ovo pitanje još čekamo - istakao je Jaćimović, uz konstataciju da je i od Ječmenice, „kao pravnika sa dugogodišnjim iskustvom tražio pomoć u vidu dostavljanja postupka koji se sprovodi u ovakvim slučajevima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217210236_74f32ca18327a82d4f578138ce8bca42d476c05af5d209f9b0a6488b3073214f" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Saša Ječmenica"><figcaption>UPOZORIO DA LEKIĆ NIJE VRATIO OTPREMNINU: Saša Ječmenica</figcaption></figure>  Milan Lekić slovi za „lokalnog šerifa“ u Pljevljima, ali unazad dvije godine, zbog bahatog ponašanja gubi pozicije, moć i uticaj. Gubi uticaj i u partiji - Novoj srpskoj demokratiji, na čijem je čelu u Pljevljima i koja je na vlasti u ovom gradu, a izvori Portala ETV kažu da će lider ove stranke Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, morati da ga se odrekne, „ako misli da zadrži birače“. Prema nezvaničnim informacijama u lokalnom odboru NSD je raskol, jedni podržavaju predsjendika Opštine Daria Vraneša, koji je uskratio poslušnost Lekiću, dok je dio odbora još uz Lekića. - Međutim, njegovom „patronatu“ nad gradom počeo je da se bliži kraj, jer je, u međuvremenu, pozicije ojačao i Vraneš, pogotovo u seoskom području gdje ima ogromnu podršku, tako da Lekić gubi pozicije. Dodatno je svoj položaj u stranci ugrozio nedomaćinskim upravljanjem Rudnikom uglja, zbog čega je smijenjen, iako je šef partije Andrija Mandić pokušao da ga spasi postavljanjem na čelo Odbora direktora kada je razriješen sa mjesta izvršnog direktora. No nije uspio da se zadrži ni na toj funkciji. Prvo je „uhavćen“ da pijan vozi službeni automobil, a onda je to skupo vozilo nekoliko mjeseci kasnije uništio u saobraćajnom udesu, koji je, takođe, izazvao pijan - kazao je ranije nezvaničan sagovornik Portala ETV iz Pljevalja. Vraneš je prošle sedmice našem portalu rekao da on ne vodi „nikakav rat sa bilo kim, ni unutarpartijski, ni vanpartijski“. Da je Lekić „potpuno izgubio kompas“, prema riječima našeg nezvaničnog sagovornika iz Pljevalja, potvrđuje i nedavni događaj kada je, dok je vatrom krčio livadu u selu, zapalio službeni automobil Rudnika koji mu je posudio na korišćenje novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović. Ovu aferu, prema našim nezvaničnim saznanjima, Lekić pokušava da zataška tako što bi odgovornost preuzeo službnik RUP-a koji je formalno dužio taj automobil. Kako smo pisali, sukob u NSD u Pljevljima objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša, što je bila inicijativa Lekića. - Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada Andrija Mandić, čije arbitriranje između zavađenih Lekića i Vraneša, očigledno nije dalo rezultat. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV sukob je sada na tom nivou da „više nema toga Mandića koji će ih izmiriti, niti primiriti“.

Kaćuša Krsmanović

Lekić ćuti na raniji zahtjev Vodovoda da im vrati otpremninu - 8.000 eura

Nezavisni odbornik u Skupštini Opštine Pljevlja Saša Ječmenica poslao je tamošnjoj „Čistoći“ zahtjev da mu dostave podatke o tome kako su Vidan Vuković i Dražen Petrić, koji su prije isteka roka od pet godina ponovo zasnovali radni odnos u javnom sektoru, njihovom preduzeću vratili otpremninu koja je isplaćena po završetku radnog odnosa.&nbsp;
Ječmenica je ovaj potez povukao kako bi se pokrenuo postupak za povraćaj otpremnine Milana Lekića koji je u Rudniku uglja Pljevlja radni odnos zasnovao 12.4.2021. godine – prije proteka roka od pet godina od 9.2.2017. – dana kada mu je isplaćena otpremnina u iznosu od 8.000 eura po prestanku radnog odnosa u Vodovodu.
Lekić je, kako je naglasio Ječmenica, tim prilikom „pritajio“ novom poslodavcu da za zasnivanje odnosa postoji zakonska smetnja - pošto je nesumnjivo bio dužan da povrati otpreminiu Vodovodu i tako otkloni zakonsku smetnju za zasnivanje novog radnog odnosa.
Ječmenica je u dopisu ustvrdio i da je izvršni direktor Vodovoda na sjednici lokalnog parlamenta dao javno obećanje da će pokrenuti postupak za povraćaj otpremnine Lekića – te da ga je kao odbornika i bivšeg izvršnog direktora Čistoće pozvao da mu dostavi primjer kako je to učinjeno u tom preduzeću u prethodnim slučajevima – a kako bi do 31. januara pokrenuo postupak za povraćaj Lekićeve otpremnine.
U članu 48c Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru jasno je propisano: „Zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa, a ostvari pravo na otpremninu u skladu sa članom 33 stav 1 tačka 3 ovog zakona, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru, uključujući sve institucije, pravna lica i privredna društva obuhvaćena članom 41 ovog zakona, u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa“.
Dodaje se da se ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
- Kako je Milan Lekić obavljao funkciju izvršnog direktora DOO „Vodovod“ u periodu do 2014 godine, i pod čijim je rukovođenjem nastalo gotovo 2.000.000 poreskog duga, složićete se da je neophodno pomoći izvršnom direktoru Mladenu Jaćimoviću da povrati nezakonito zadržan iznos otpremine od strane Milana Lekića u iznosu od 8.000 eura, sa pripadajućom zakonskom kamatom od dana njegovog nezakonitog imenovanja na poziciju izvršnog direktora Rudnika uglja AD Pljevlja do dana povraćaja otpremnine u 2025. godini – istakao je Ječmenica u dopisu.
Dodao je da se nada da razumiju u kakvom je finansijskom problemu Vodovod, te da smatraju neprihvatljivim da direktor koji je odgovoran za loše stanje u tom društvu nezakonito zadržava više godina isplaćenu otpremninu od 8.000 eura.
- Uvjeren sam da ćete tražene podatke za povraćaj otpremnine gospode Vukovića i Petrića dostaviti bez odlaganja – kako bi svi pred zakonom bili jednaki, a ne neki jednakiji – zaključio je Ječmenica.&nbsp;

Ječmenica od „Čistoće“ traži dokaze kako su odgovorni vraćali otpremninu po zakonu - za razliku od Milana Lekića „Vodovodu“

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: otpremnina