Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac pitao je predsjednika države Jakova Milatović hoće li podnijeti ostavku jer je za savjetnika za bezbjednost imenovao bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića protiv kojeg je doskorašnja direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković podnijela krivične prijave zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja.
Klikovac je to poručio reagujući na poruku iz Kabineta Milatovića u kojoj su, osvrnuvši se na to što je Miloš Medenica pobjegao na dan kad je osuđen na 10 godina zatvora, ocijenili da je država izgubila autoritet, te pozvali premijera Milojka Spajića da smijeni odgovorne ili sam preuzme odgovornost.
- Tako je. I u tome ste dali puni doprinos, imenovanjem savjetnika za bezbjednost. Hoćete li dati ostavku? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Klikovac Milatoviću: Hoćete li dati ostavku?

Apelacioni sud Crne Gore uputio je reagovanje nakon što je Sudski savjet juče konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol koja je predsjedavala vijećem koje bi trebalo da donese odluku u slučaju „državni udar“ i poručio da su njeni lični, profesionalni razlozi i status pitanja koja uživaju stepen zaštite privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije.&nbsp;
- U vezi sa navodima koji mogu proizvesti zaključke o razlozima ostavke predsjednice vijeća, Apelacioni sud ističe da su lični i profesionalni razlozi sudije, kao i statusna pitanja koja se &nbsp;tiču njenog angažmana u konkretnom vijeću, pitanja koja uživaju odgovarajući stepen zaštite &nbsp;privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije - naveli su u Apelacionom sudu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-mostrokol-predsjednica-vijeca-u-slucaju-drzavni-udar-podnijela-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud će, podvlače oni, kao i uvijek, postupati u skladu sa zakonom i procesnim pravilima, uz puno poštovanje prava stranaka i principa zakonitosti.
- Kada je riječ o procesnim posljedicama promjene u sastavu vijeća, Apelacioni sud ukazuje da se svaka procesna situacija rješava u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i ustaljenom sudskom praksom, uz puno poštovanje prava stranaka, ali i uz obavezu da se obezbijedi zakonitost postupka i nepristrasnost odlučivanja - naglasili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud, dodaju oni, neće komentarisati tok odlučivanja niti eventualne procesne radnje u predmetu koji je u radu, jer bi to predstavljalo nedozvoljen uticaj na postupak i moglo ugroziti pravičnost suđenja.
- Sud ostaje posvećen transparentnosti u mjeri koja je dozvoljena zakonom, uz istovremeno poštovanje principa da se povjerenje javnosti u sudsku vlast gradi na zakonitom i nepristrasnom radu, a ne na medijskim spekulacijama - zaključili su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud o ostavci Moštrokol: Statusna pitanja sudija uživaju stepen zaštite privatnosti, uvijek ćemo postupati u skladu sa zakonom

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

1250x600

1084x550

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Sudski savjet je danas konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore. To je, kako se navodi u saopštenju Sudskog savjeta, učinjeno na njen lični zahtjev.
Moštrokol je predsjedavala vijećem sudija Apelacionog suda koje bi trebalo da donese odluku u slučaju "državni udar" po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Osim Moštrokol, vijeće su činili izvjestilac - sudija Zorica Milanović i član vijeća sudija Predrag Tabaš.
SDT je ranije u žalbi predložilo da se potvrdi prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici u ovom slučaju.
Specijalno vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović u Višem sudu u Podgorici, izreklo je presudu 12. jula 2024, kojom su oslobođeni svi optuženi za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem podstrekavanja, odnosno da su na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu Demokratskog fronta.
Pred sami kraj 2025. godine, u Apelacionom sudu je održana sjednica povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na ovu odluku Višeg suda.
Tada je pročitana presuda kojom su lideri nekadašnjeg političkog saveza Demokratski front, Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši komandrant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i još deset osoba oslobođeni od optužbi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Vijećem je 23. decembra 2025. godine predsjedavalala upravo sutkinja Moštrokol.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-trazi-da-se-svi-osude-za-drzavni-udar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vesna Moštrokol, predsjednica vijeća u slučaju „državni udar“ podnijela ostavku

Sindikalna organizacija zaposlenih JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja pozvala je nadležne lokalne organe i nosioce javnih funkcija da bez odlaganja preispitaju stanje u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“, ocjenjujući da zbog samovolje i represivnog odnosa direktorica Bojana Đačić treba da podnese ostavku.
U Sindikalnoj organizaciji zaposlenih kažu da je 12. januara, u okviru drugog Dnevnika na RTCG-u, emitovan prilog o problemima sa grijanjem u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ u Pljevljima, kao i u drugim ustanovama kulture. Umjesto da fokus ostane na suštinskom problemu – uslovima rada i odgovornosti nadležnih – javnost je, ističu, svjedočila postupku koji je prevazišao granice profesionalno i institucionalno prihvatljivog.
Posebno osuđujuodluku direktorice Bojane Đačić da novinaru Javnog servisa zabrani snimanje u prostorijama ustanove koja je po svojoj prirodi javna. 
- Riječ je o ozbiljnom presedanu: javnom mediju uskraćen je pristup javnoj ustanovi. Takav čin predstavlja direktno kršenje principa transparentnosti, javnog interesa i odgovornosti prema građanima - naglašeno je u saopštenju Sindikalne organizacije zaposlenih ,,JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja.
Ovo, napominju, nije izolovan slučaj, već dio kontinuirane prakse upravljanja obilježene zatvorenošću, samovoljom i represivnim odnosom prema zaposlenima. 
 - Upravljanje ustanovom kulture ne podrazumijeva arbitrarnu moć, zastrašivanje i kažnjavanje zaposlenih mimo zakona i elementarnih standarda profesionalne etike. Javne ustanove ne funkcionišu kao privatni prostori, niti su zaposleni instrumenti lične moći rukovodioca - ističe se u saopštenju.
Direktorica Đačić je, smatraju u Sindikalnoj organizaciji zaposlenih, i ovim postupkom pokazala ozbiljan deficit u razumijevanju funkcije koju obavlja. 
Podsjećaju da Savjet ustanove nije usvojio njen Program rada, kao ni da Izvještaj o radu nije dobio podršku odbornika Skupštine opštine.
Takođe podsjećaju na veliki broj sudskih postupaka koji se vode protiv ustanove, na prekomjerne i neutemeljene radne naloge, kaznenu politiku prema zaposlenima, kao i na kontinuirani izostanak transparentnosti u finansijskom poslovanju, uključujući ignorisanje zahtjeva člana Savjeta koji se na to odnose.
- Zbog svega navedenog, obraćamo se nadležnim lokalnim organima i nosiocima javnih funkcija da bez odlaganja preispitaju stanje u JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ i odgovore na ključno pitanje: da li je u gotovo tri godine mandata direktorice pokazano dovoljno znanja, odgovornosti i kapaciteta za vođenje jedne od najvažnijih kulturnih institucija u gradu? Kultura ne može da postoji u atmosferi straha, zatvorenosti i samovolje. Ona počiva na slobodi, odgovornosti i poštovanju. Direktorice Đačić – vrijeme je za ostavku - poručuju u Sindikalnoj organizaciji zaposlenih ,,JUNB ,,Stevan Samardžić“ Pljevlja.

Sindikalna organizacija zaposlenih JUNB ,,Stevan Samardžić“: Nadležni da preispitaju stanje u ustanovi, Đačić da podnese ostavku

Svako ko Srbe danas ponovo nagovara da se nađu u opoziciji i na političkim marginama - nije im prijatelj, naveo je u ostavci dosadašnji funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović.
On je u ostavci predsjedniku i članovima predsjedništva te partije, u koju su Vijesti imale uvid, kazao da da se pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva moraju rješavati isključivo kroz dijalog, dogovor i sporazum, te da su suviše važna da bi se dovodila u bilo kakvu vezu sa bilo kojom lokalnom temom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5735%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbojovic-podnio-ostavku-na-sve-funkcije-u-dnp-u-zadrzao-poslanicki-mandat&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kazao je i da se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda moraju graditi u svakoj opštini i da je to ekološki i civilizacijski minimum.
- Ovim putem vas obavještavam da, nakon dugog i ozbiljnog preispitivanja, donosim jednu od najkompleksnijih i najtežih odluka u svom dosadašnjem političkom djelovanju – podnosim neopozivu ostavku na članstvo u partiji i u partijskim organima. Za Demokratsku narodnu partiju, kao i za ljude koji je čine, veoma sam vezan. Sa mnogima od vas dijelio sam godine borbe, političkih izazova i zajedničku viziju društva u kojem želimo da živimo. Upravo zbog toga, ova odluka za mene nije ni laka, niti impulsivna - napisao je Bojović.
Kazao je da razlozi za ostavku nisu programske, već strateške prirode i da nije saglasan sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar DNP-a.
- Potpuno razumijem građane Botuna i Zete – oni su tokom prethodnih decenija prošli pravu golgotu i bili izloženi ekološkom genocidu. Smatram da oni, kao i Opština Zeta, moraju biti pravično i adekvatno kompenzovani. Istovremeno, činjenica je da se postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda moraju graditi u svakoj opštini. To je ekološki i civilizacijski minimum i takva postrojenja ne mogu i ne smiju biti predstavljana kao zagađivači, jer to suštinski nisu - dodaje Bojović.
Smatra da bi bilo kakav izlazak iz vlasti predstavljao strateški pogrešan potez.
- Srbi nikako ne smiju izaći iz vlasti, ne naravno zbog same vlasti, već zbog toga što, kao konstitutivni narod, više nikada ne smijemo dozvoliti da budemo građani drugog reda u sopstvenoj državi. Decenijama smo gurani u geto i na margine društva, uz pokušaje da nas smjeste na izbjegličke traktore. Svako ko nas danas ponovo nagovara da se nađemo u opoziciji i na političkim marginama, nije nam prijatelj. Naprotiv, takvi, svjesno ili nesvjesno, otvaraju prostor za povratak retrogradnih politika bivšeg režima protiv kojeg smo se borili decenijama - naveo je Bojović.
Ističe da je "među prvima" inicirao pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva, da na tim temama neprestano insistira i da će insistirati.
- Ipak, ta pitanja se mogu i moraju rješavati isključivo kroz dijalog, dogovor i sporazum. Ona su suviše važna da bi se dovodila u bilo kakvu vezu sa bilo kojom lokalnom temom. Naš odlazak na političku marginu značio bi i gubitak realne mogućnosti da utičemo na rješavanje ovih ključnih pitanja, koja su jasno definisana programskim opredjeljenjima partije - istakao je Bojović.
Ponavlja da razlike između njega i DNP-a nisu programske, već isključivo strateške.
- Sa aktuelnim strateškim politikama ne mogu da se saglasim i smatram korektnim i odgovornim da zbog toga povučem ovaj potez. Želim posebno da naglasim da sve navedeno ostaje isključivo u domenu političkih razlika i da nema nikakve veze sa međuljudskim odnosima. Moje lično poštovanje i prijateljski odnos prema svima u Demokratskoj narodnoj partiji ostaju nepromijenjeni, bez obzira na političke odluke - poručio je Bojović.
Kazao je da u parlamentu nastupati kao nezavisni poslanik, a da članstva u skupštinskim odborima stavlja na raspolaganje poslaničkom klubu DNP-a.

Bojović: Izgradnja kolektora civilizacijski minimum, ko Srbe gura u opoziciju nije im prijatelj

Višegodišnji funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović podnio ostavku na sve partijske funkcije osim na poslaničku. 
U pismu koje je dostavio elektronskom poštom članovima Predsjedništva, jer, kako kažu u toj pariji, jedini nije prisustvovao posljednjoj sjednici, Bojović je naveo da se ne slaže sa jednoglasno donesenom odlukom o napuštanju Vlade, i da su razlozi njegovog napuštanja DNP-a isključivo strateške prirode.
- DNP poštuje odluku gospodina Bojovića koji je za deset godina članstva u ime naše partije bio poslanik u dva saziva Skupštine, državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, kandidat za ambasadora u Ruskoj federaciji, potpredsjednik partije, šef odborničkog kluba DNP- a, predsjednik opštinskog odbora DNP- a Danilovgrad - navedeno je u saopštenju te partije.
Podsjećaju da su poslanici DNP-a 2020. godine podržali suprugu Bojovića, Jelenu Borovinić Bojović, kao vanstranačku ličnost za ministarku u Cladi Zdravka Krivokapića.
- DNP je dva puta podržao za nosioca lokalne izborne liste koalicije ZBPG, i odbornički klub dva puta za predsjednicu Skupštine Glavnog grada. Gospodinu Bojoviću želimo svaki uspjeh u daljem životu kako na ličnom i političkom planu i zahvaljujemo mu se na dosadašnjoj saradnji - poručuju iz DNP-a.

Bojović podnio ostavku na sve funkcije u DNP-u, zadržao poslanički mandat

Draško Boljević podnio je ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond).
On je o ostavci obavijestio predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića.
- Poštovani gospodine Spajiću, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju izvršnog direktora Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond). Razlog je što Vi i ja više nismo na istoj strani. Ja svoju stranu nisam birao, već mi je pripala rođenjem u porodici Dragoljuba Draga Boljevića, u mojoj Zeti, u odnosu na čije građane ste primijenili i demonstrirali silu. Stranu bih jedino mogao birati, kada bih poslije ovoga, ostao sa Vama na ovoj funkciji - poručio je Boljević u ostavci, u koju su Vijesti imale uvid.
On je dodao da ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću duguje iskrenu zahvalnost na korektnoj saradnji i poštenom odnosu prema Eko-fondu i njemu lično.

Boljević podnio ostavku, Spajiću poručio: Na građane Zete ste primijenili i demonstrirali silu

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović smatra da je ostavka dr Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece ispravan i moralan, koji je nedavno upozorio na odliv kadra u toj ustanovi, moralan i ispravan čin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmajic-podnio-ostavku-na-funkciju-direktora-instituta-za-bolesti-djece&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smatram da je dr Majić ovih četiri i po godine radio najviše i najbolje što je umio. On je u posljednjih nekoliko nedjelja iznio probleme sa kojima se srijeće u organizaciji Instituta za bolesti djece. Naveo je da je to nešto što u ovom trenutku nije bilo u moći da izmijeni onako kako bi smatrao da treba da bude. I on je podnio ostavku što smatram da je potpuno jedan legitiman čin i nešto čime treba da se svako rukovodi u životu. Svako ko se prihvati rukovodeće funkcije - rekao je Radović.
Radović je naveo da su ove godine u KCCG zapošljena 43 doktora, a da ih je od početka godine napustilo 27.
- Obzirom da je aktuelna priča oko odliva ljekara u novu privatnu bolnicu, mi za sada imamo podatak za četiri ljekara da će preći da rade u privatnu zdravstvenu ustanovu. Što se tiče srednjeg medicinskog kadra, od početka godine 106 medicinskih sestara i tehničara je dalo zahtjev za raskid radnog odnosa. Njih 16 je dobilo otkaz, a u istom periodu je zasnovalo radni odnos 169 - kazao je Radović.
U KCCG trenutno radi 628 ljekara. Radović je rekao da fali internista na onkologiji, na pedijatriji, anesteziologiji, ali da je situacija bolja je su angažovali šest novih mladih ljekara. 
- Neonatologija takođe je nešto što imamo decenijski problem - upozorava Radović.
Direktor KCCG pojasnio je da se dugo čeka na određene preglede kao kod endokrinologa, reumatologa ili očnog, zatim na dijagnostiku magnetnom rezonancom i skenerom. Pomaka ima na kardiologiji gdje specijalista zakazuje kontrolne i druge preglede tako da se pacijent ne vraća kod izabranog ljekara.
Prema riječima Radovića da bi to zaživjelo i na drugim klinikama.
- Postoje dva modela kojima ćemo pokušati to sve da riješimo da se pacijenti ne vraćaju na primaru zaštitu, to je da uvedemo administratore, a s druge strane da je informacioni sistem sam omogući da svi ti pregledi koji su neophodni do kontrolnog pregleda se obave automatizovano - rekao je Radović.
Radović je apelovao na građane da svaku sumnju na korupciju u zdravstvu prijave. To mogu da učine anonimno putem telefona ili maila.
U toku je kampanja “Zdravlje bez korupcije” koju KCCG provodi sa Ministarstvom zdravlja i Agencijom za sprečavanje korupcije.

Radović: Ostavka Majića ispravan i moralan čin

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Tamara Klikovac

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: ostavka