Osobe s invaliditetom često nemaju podršku od svog okruženja da se ostvare kao roditelji, a uz podršku, informisanost, volju, kontinuirano unapređenje njihovog pristupa zdravstvenim uslugama, kao i podizanje svijesti o reproduktivnim pravima žena s invaliditetom sve je moguće.
To je poručeno na pres konferenciji koja je održana u okviru projekta „Reforma i podrška zdravstvenih prava za osobe s invaliditetom“, koji realizuje Savez udruženja paraplegičara Crne Gore u partnerstvu sa Udruženjem paraplegičara Bar.
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković, predstavljajući sadržaj Informatora, koji je nastao u okviru projekta, je rekla da taj dokument pruža jasne i sveobuhvatne informacije o ostvarivanju prava na vantjelesnu oplodnju, neophodnoj dokumentaciji, pravnom okviru, pristupačnosti zdravstvenih usluga i postupcima žalbe.
Prema njenim riječima, ključno je da se edukuju ne samo osobe sa invaliditetom, već i medicinsko osoblje, jer su, kako je navela, istraživanja pokazala da osobe s invaliditetom često trpe diskriminaciju upravo od strane zdravstvenih radnika, “ne zbog loše namjere, već zbog nerazumijevanja njihovih potreba i prava”.
- Osobe s invaliditetom često nemaju podršku od svog okruženja da se ostvare kao roditelji, da započnu porodični život. Zato smo kroz izradu ovog informatora željeli da pošaljemo jasnu poruku, da je sve moguće uz podršku, informisanost i volju - poručila je Ćirković .
Prema njenim riječima, postupak vantjelesne oplodnje je složen i zahtjevan, potrebna je podrška , psihološka, institucionalna, ali i prijateljska, podrška zajednice i pozitivnog okruženja.
- Kada govorimo o zakonskim okvirima, iako su unaprijeđeni, smatramo da postoji prostor za dalji napredak. Trenutno su odobrene četiri vantjelesne oplodnje, što je premalo, jer znamo da je borba duga i teška, a mnoge žene prolaze i po desetak ili više ciklusa - rekla je Ćirković.
Zato, kako smatra, i lokalne samouprave bi trebalo da prepoznaju važnost ove oblasti i pruže dodatnu finansijsku podršku, te da se zakonska rješenja dalje unaprijede, jer gdje postoji volja i postoje mogućnosti.
Ćirković je pojasnila da je cilj projekta “Unapređenje pristupačnosti zdravstvenih usluga za osobe s invaliditetom, s posebnim akcentom na žene, kroz jačanje informisanosti o zdravstvenim pravima, zagovaranje za prioritetno zakazivanje osnovnih i specijalističkih pregleda u zdravstvenom sistemu, promociju savjetovališta za reproduktivno zdravlje, pružanje pravne podrške osobama s invaliditetom, kao i jačanje saradnje između civilnog i državnog sektora”.
- Tokom realizacije projekta sproveli smo više aktivnosti: rad pravne kancelarije kroz koju smo pružili oko 50 besplatnih pravnih usluga osobama s invaliditetom, medijsku kampanju koja je imala je za cilj podizanje svijesti javnosti o pravima osoba s invaliditetom u oblasti zdravstvene i reproduktivne zaštite - rekla je Ćirović.
Kako je kazala u okviru projekta organizovane su radionice u Savjetovalištu za reproduktivno zdravlje, u kojima je učestvovalo devet osoba s invaliditetom sedam žena i dva muškarca.
- Cilj radionica bio je unapređenje znanja, razmjena iskustava i pružanje podrške u oblasti reproduktivnog i mentalnog zdravlja osoba s invaliditetom. Stručnu i psihosocijalnu podršku pružili su dr Željka Stevović, specijalista ginekologije, i dr Marko Đurđić, psiholog - rekla je Ćirović.
Žana Mihajlović, doktorka ekonomskih nauka i predsjednica Fondacije “Budi mama” je rekla da se žene s invaliditetom često suočavaju sa dodatnim preprekama fizičkim, administrativnim i društvenim.
Upravo zato je, kako smatra, ovaj projekat izuzetno važan, jer donosi vidljivost tamo gdje je do sada postojala tišina.
- Ovaj informator nije samo brošura, on je alat za osvješćivanje i osnaživanje. Pokazuje da roditeljstvo ne smije zavisiti od invaliditeta, već od spremnosti i želje da se bude roditelj - rekla je Mihajlović.
Informator je, prema njenim riječima, nastao je iz potrebe da svaka žena koja razmišlja o vantjelesnoj oplodnji može jasno, bez straha i bez predrasuda, da dobije sve potrebne informacije na tom teškom putu do roditeljstva.
- Žena treba da zna svoja prava, kome treba da se obrati i koje korake da preduzme i upravo to donosi ovaj Informator - jasna je Mihajlović.
Dokument je, kaže, izrađen u skladu sa najnovijim zakonskim izmjenama, u čijem smo procesu i mi učestvovali zapravo, bili smo među inicijatorima.
- Po prvi put u Crnoj Gori dogodila se izmjena tako osjetljivog zakona koji reguliše prava osoba koje se suočavaju s neplodnošću i žele da ostvare potomstvo, uz podršku države - poručila je Mihajlović.
Najvažnije je, podvlači, da svaka osoba koja se suočava sa problemom ostvarivanja roditeljstva zna da nije sama.
- Da postojimo kao mreža podrške, kao jedna velika porodica - jasna je ona.
Mihajlović je naglasila da su uspjeli da omoguće i besplatnu „mikrotesta“ proceduru.
- Izuzetno skupu i važnu metodu za muškarce koji imaju problem sa neplodnošću. To je veliko dostignuće, jer se u Crnoj Gori sada može sprovesti bez troškova za pacijenta - kazala je ona.
Ona je poručila da se za sve detaljnije informacije, građani se mogu obratiti Fondaciji „Budi mama“ putem sajta, društvenih mreža ili telefona.
- Uvijek odgovaramo, jer smo mi bili inicijatori i kreatori mnogih zakonskih rješenja u ovoj oblasti - rekla je Mihajlović.
Prema njenim riječima ovaj projekat povezuje nauku, praksu i emociju. 
- Pokazuje da partnerstvo između civilnog sektora, institucija i zajednice može donijeti stvarne promjene. Ljudska prava nijesu privilegija ona su temelj našeg društva - jasna je Mihajlović.
Ona je zaključila da danas, kada govorimo o reformi zdravstvenih prava, moramo govoriti i o empatiji.
- Jer reforma bez empatije je samo procedura, a empatija bez akcije je samo osjećaj. Naša je dužnost da ih spojimo - zaključila je.
Projekat “Reforma i podrška zdravstvenih prava za OSI” je podržan u okviru programa Podržani =Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo (FAKT) u partnersvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice “Slagalica” iz Hrvatske, a finansira ga Evropska unija, uz sufinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Podrška, informisanost i volja ključni za ostvarivanje roditeljstva osoba s invaliditetom

U Skupštini Crne Gore danas je održan sastanak Radne grupe koja učestvuje u projektu „Procjena pristupačnosti Skupštine Crne Gore za osobe sa invaliditetom“, sa ekspertima Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Julijom Netesovom i Bogdanom Uroševićem, koji su boravili u Podgorici povodom sprovođenja ovog projekta.
Uvodne napomene uputili su Albin Ćeman, poslanik i predsjednik Radne grupe i Julija Netesova, šefica Jedinice za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost ODIHR-a, koja je istakla značaj inkluzivnog pristupa parlamentarnim institucijama i saradnje sa Skupštinom Crne Gore.
U Skupštini su naglasili da su tokom sastanka predstavnici ODIHR-a predstavili metodologiju za procjenu inkluzije osoba sa invaliditetom u parlamentima, nakon čega je uslijedila diskusija i razmjena mišljenja članova Radne grupe o njenoj primjeni u crnogorskom parlamentu.
- U nastavku programa, Julija Netesova i Bogdan Urošević, službenik za projekte ODIHR-a, podijelili su iskustva i lekcije iz prethodnih procjena u drugim parlamentima, naglašavajući dobre prakse i izazove sa kojima se institucije suočavaju - kazali su u Skupštni.
Završni dio sastanka bio je, navode oni, posvećen razmatranju narednih koraka i definisanju vremenskog okvira za sprovođenje procjene pristupačnosti u Skupštini Crne Gore, uz podršku eksperata ODIHR-a i u partnerstvu sa relevantnim organizacijama i stručnjacima.
- Ovaj projekat predstavlja važan korak u pravcu jačanja inkluzivnosti, ljudskih prava i jednakih mogućnosti, kao i potvrdu opredijeljenosti Skupštine Crne Gore da bude primjer otvorenog i dostupnog parlamenta za sve građane - istakli su u Skupštini.
Pored predsjednika Radne grupe, sastanku su prisustvovali poslanik Miloš Konatar, predstavnica NVO „Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore“ Marina Vujačić, predstavnica NVO Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ Marijana Marašević, predstavnik NVO Nacionalna asocijacija roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore (NARDOS) Savo Knežević, uz online učešće predstavnice NVO „Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke)“ Miroslava Mima Ivanović i ekspertkinje ODIHR-a Laure Simonjan.
Događaju je prethodio sastanak pomoćnika generalnog sekretara Skupštine Crne Gore Martina Popovića sa delegacijom ODIHR-a koju su činili Julija Netesova i Bogdan Urošević.
- Sastanak je bio prilika da se Popović upozna sa planiranim aktivnostima i obavezama Skupštine u okviru ovog projekta, kao i da iskaže otvorenost institucije i punu spremnost za saradnju sa ODIHR-om, dugogodišnjim partnerom u međunarodnoj saradnji crnogorskog parlamenta - naveli su u Supštini.
Šefica Jedinice za demokratsko upravljanje i rodnu ravnopravnost ODIHR-a Julija Netesova pohvalila je, prema njihovim riječima, napore koje Skupština Crne Gore ulaže u unapređenje pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Ona je predstavila predstojeće faze procesa procjene, koji će obuhvatiti analizu postojećeg stanja, definisanje potrebnih mjera i načine njihove implementacije.
- Netesova je naglasila da je riječ o zajedničkom poduhvatu koji će, u narednom periodu, prije svega biti zasnovan na pristupu utemeljenom na poštovanju ljudskih prava. Dodala je da će realizacija aktivnosti podrazumijevati blisku saradnju eksperata ODIHR-a, predstavnika nevladinih organizacija, međunarodnih stručnjaka i poslanika i službe Skupštine Crne Gore - kazali su u Skupštini.
Na kraju sastanka, delegacija je obišla zgradu Skupštine, interesujući se za postojeća rješenja i infrastrukturu u pogledu pristupačnosti.

1250x600

„Procjena pristupačnosti Skupštine Crne Gore za osobe sa invaliditetom“: Održan sastanak sa ekspertima kancelarije OEBS-a

Udruženje paraplegičara opština Bijelo Polje i Mojkovac, u saradnji sa Udruženjem mladih volontera „Iskra“, realizuje projekat pod nazivom „Podizanje nivoa svijesti o jednakosti i nediskriminaciji osoba sa invaliditetom“.
Kako je istaknuto na konferenciji za novinare održanoj juče, cilj projekat je unapređenje položaja osoba sa invaliditetom (OSI) u opštinama Bijelo Polje i Mojkovac.
Na konferenciji za medije predsjednica Udruženja paraplegičara, Milka Stojanović Šćepanović, predstavila je glavne aktivnosti projekta.
- Osnovne aktivnosti obuhvataju istraživanje položaja lica sa invaliditetom u opštinama Bijelo Polje i Mojkovac, analizu primjene zakonskih propisa i mehanizama za zaštitu od diskriminacije na lokalnom nivou, kao i izradu publikacije pod nazivom “Promocija jednakosti osoba sa invaliditetom na sjeveru Crne Gore”. Ova publikacija biće distribuirana ne samo na sjeveru, već i na nacionalnom nivou - navela je Stojanović Šćepanović.
Kakao je naglasila, opšti cilj projekta je smanjenje diskriminacije po osnovu invaliditeta u dvije sjeverne opštine, dok su specifični ciljevi usmjereni na eliminaciju svih oblika društvene isključenosti i obezbjeđivanje ravnopravnog učešća osoba sa invaliditetom u svim sferama društvenog života.
- Osobe sa invaliditetom svakodnevno se suočavaju sa diskriminacijom. Iako postoji dobar zakonski okvir, u praksi još uvijek za osobe sa invaliditetom nisu obezbijeđeni pristupi javnim ustanovama, kao ni adekvatna podrška u oblasti socijalne zaštite, samostalnog života i života u zajednici - istakla je Stojanović Šćepanović.
Podršku projektu dala je i Opštinska kancelarija za saradnju sa NVO, čija je predstavnica Danka Drašković naglasila značaj ovakvih inicijativa za lokalnu zajednicu.
- Vjerujemo da je naš grad jak onoliko koliko su svi njegovi građani ravnopravni. Ovaj projekat je važan jer govori o dostojanstvu, pravu na jednakost i poštovanje osoba sa invaliditetom. Težimo da Bijelo Polje bude grad jednakih šansi za sve - poručila je Drašković.
O socijalnom aspektu projekta govorila je i Vanja Mašković iz Centra za socijalni rad, istakavši značaj međusektorske saradnje u podršci OSI.
Projekat “Podizanje nivoa svijesti o jednakosti i nediskriminaciji osoba sa invaliditetom” finansijski je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, posredstvom Komisije za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa u oblasti zaštite OSI.
<h3>Smjernice za poboljšanje položaja OSI</h3>
Stojanović Šćepanović je navela da je za potrebe projekta anketirano 80 osoba sa invaliditetom sa teritorije opštine Bijelo Polje i 60 njih sa teritorije opštine Mojkovac iz oblasti jednakosti, pristupačnosti, socijalna i zdastvena zaštita, obrazovanje i zapošljavanje.
Distribuirano je 100 publikacija, organizovane četiri radionice za 60 lica sa invaliditetom na temu Konvencija UN-a o pravima lica sa invaliditetom, organizovan okrugli sto sa predstavnicima relevantnih institucija u cilju donošenje smjernica ka pobljšanju polažaja lica sa invaliditetom na sjeveru Crne Gore.

Bijelo Polje: Podizanje nivoa svijesti o jednakosti i nediskriminaciji osoba sa invaliditetom

Subvencije za asistente osoba sa invaliditetom (OSI) povećane su, pa će se, umjesto dosadašnih 40 odsto, obračunavati do visine od 60 odsto prosječne mjesečne bruto zarade - saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. 
 
Navodi se da je taj Vladin resor donio Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije, kojim se uvodi značajno povećanje subvencija za pomagače u radu OSI kod poslodavca koji ih zapošljavaju. 
 
- Novom odredbom povećan je iznos subvencije koja se odnosi na učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta OSI. Umjesto dosadašnjih 40, subvencija će se obračunavati do visine 60 odsto prosječne mjesečne bruto zarade ostvarene u prethodnoj godini po zaposlenom - kazali su oni. 
 
Zarada se, kako su pojasnili iz Ministarstva, obračunava prema podacima nadležnog organa za statistiku, a u zavisnosti od vremena provedenog na radu. 
 
- Ova mjera predstavlja još jedan korak ka jačanju inkluzivnosti na tržištu rada - dodali su oni.
Prema njihovim riječima, subvencija koja se odnosi na učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta OSI je jedna od subvencija koju može ostvariti poslodavac koji zapošljava OSI, a u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Povećane subvencije za asistente osoba sa invaliditetom

Protest organizacije koje se bore za prava osoba sa invaliditetom (OSI) biće održana danas ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, jer taj resor nije odgovorio na njihove inicijative u vezi izmjena i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. 
 
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković kazala je agenciji MINA da se predloženim izmjenama direktno ugrožavaju dostojanstvo i prava OSI. 
 
- Ne dozvolimo da se naše stečene subvencije smanje! Pokažimo solidarnost i borimo se za pravedan zakon - poručila je Ćirković. 
 
Ona je rekla da izmjenama, umjesto da se prošire subvencije kako bi se dodatno podstaklo zapošljavanje OSI, Vlada pokušava da smanji obim podrške i na taj način ugrozi egzistenciju OSI koje su već uključene u proces rada. 
 
Ćirković je istakla da će te mjere neminovno dovesti do otpuštanja većine zaposlenih OSI, smanjenja njihovih zarada, pogoršanja ekonomske situacije te populacije i dodatne socijalne isključenosti. 
 
Savez udruženja paraplegičara pozvao je svoje članice, organizacije OSI, kao i sve građane koji podržavaju njihova prava, da se pridruže protestu na Rimskom trgu. 
 
Protest organizuju organizacije Udruženje mladih sa hendikepom, Savez slijepih, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, nevladina organizacija (NVO) Mozaik, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“. 
 
Organizatori su i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

„Mi smo stvarnost, a vi mit“: Danas protest organizacija OSI na Rimskom trgu

Mislim da se u Crnoj Gori osobe sa invaliditetom ovih dana ne osjećaju dobro. Ja se lično u ovoj zemlji, u ovom trenutku ne osjećam dobrodošlim, jer nekome nije drago da ja budem uspješan i da imam karijeru i radim - a taj neko nije bilo ko, nego ministarka - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga objavilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji je naišao na negodovanje i nezadovoljstvo brojnih udruženja i organizacija lica sa invaliditetom, jer, kako tvrde, rađen je bez prethodne konsultacije i njihovog uključenja.
Novim Nacrtom zakona predviđa se smanjenje subvencija poslodavcima koja zapošljavaju lice sa invaliditetom, sa 75 na 50 posto, što je smanjenje u granicama prosječne zarade, kaže Samardžić, za prethodnu godinu, što znači da je to neka zarada, kako naglašava, od oko 900 eura.
- To znači da su osobe koje imaju veću platu od te plate, a zašto ne bi osobe sa invaliditetom imale i veće plate, u stvari će biti oštećene, i to neće biti oštećene samo osobe sa invaliditetom, već će biti oštećeni i poslodavci - rekao je Samardžić.
Dosadašnji Zakon o profesionalnoj &nbsp;rehabilitaciji &nbsp;i zapošljavanju lica sa invaliditetom je jedan od najboljih zakona u regionu, cijeni Samardžić, donesen čak 2008.godine, dodaje on, prije nego što je u Crnoj Gori ratifikovana, podsjeća on, Konvencija o pravima lica sa invaliditetom.
- To je jedan napredni zakonski tekst, koji je kroz sve ove godine u tranziciji Crne Gore zaista stari, i zaista je bilo vrijeme da se u njega unesu određene izmjene. Mi smo imali zahtjeve da se taj Zakon mijenja, ali ne da se to radi netransparentno, i ne da se to radi na štetu osoba sa invaliditetom, jer ovaj Zakon koji je bio najbolji u regionu će sada najednom postati najgori u regionu. U suštini, mi na ovaj način veoma nazadujemo. Zašto se sve ovo radi? Ovo se sve radi zato što su uočene određene zloupotrebe, i zato što crnogorski budžet, na kraju, više nije mogao da servisira sve te zloupotrebe, naime određene osobe sa invaliditetom su imale nerazumno velike plate, fiktivnog zapošljavanja, čime su u stvari na račun velikih subvencija od 75 posto, ili manje, ostvarivale neosnovan profit, i država je uočila da zbog tih zloupotreba ona u stvari nema novaca da finansira ove subvencije - naveo je on.
Iza toga se, kaže, krije da je država nemoćna da servisira sve ono što je predizbornoj kampanji obećala građanima.
Sve ukazuje, poručuje Samardžić, da je program Evropa sad neuspješan i da osobe sa invaliditetom moraju to da plate.
- A Ministarstvo smatra da teme prava osoba sa invaliditetom nijesu aktuelne - dodao je on.
Neće pustiti, poručuje Samardžić, da taj Nacrt nastavi put do usvajanja i stupanja na snagu, te dodaje da očekuje podršku javnosti.
- Pošto imamo ovu situaciju da je jedan nepovoljan zakon ušao u proceduru, mi sada tražimo da se stvar vrati u pređašnje stanje, i ako bi povukli ovaj Nacrt iz procedure oni bi bili dobri momci koji su nas malo zafrkavali, malo su nas prestrašili, jer mi se zaista plašimo. Ja mislim da u Crnoj Gori svaka osoba sa invaliditetom se ovih dana ne osjeća dobro, ja se lično u ovoj zemlji, u ovom trenutku ne osjećam dobrodošlim, jer nekome nije drago da ja budem uspješan i da ja imam karijeru i da ja radim, a taj neko nije bilo ko, nego ministarka - zaključio je Samardžić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TVE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoIHoc2h9XQM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Sve ukazuje da je program Evropa sad neuspješan i da će to platiti osobe sa invaliditetom

U okviru projekta "Samostalnost uz usluge podrške za lica sa invaliditetom" zaposleno je pet personalnih asistenata po ugovoru o radu na određeno vrijeme u trajanju od pet mjeseci.&nbsp;
Predsjednica udruženja Milka Stojanović - Šćepanović kaže da zapošljavanje pet nezaposlenih lica na poslovima pružanja usluga podrške za život u zajednici licima sa invaliditetom, usluga personalne asistencije i pomoći u kući, ima dvojaku ulogu. Od korisnika personalni asistenti stiču znanje i vještine u pružanju usluga za lica sa invaliditetom i kvalifikuju se za saradnike kod licenciranih pružaoca socijalnih usluga za život u zajednici osoba sa invaliditetom (OSI).
– Personalna asistencija je usluga koja omogućava osobama sa teškim stepenom invaliditeta da postanu potpuno ravnopravni građani i da nesmetano funkcionišu kao i svaka osoba koja nema invaliditet. Postojanje usluge personalne asistencije je jedan od osnovnih preduslova za ostvarivanje samostalnog života OSI. To su mogućnost izbora, samostalno donošenje odluka, kontrola, odgovornost i pravo na grešku. Može se reći da danas svi koriste asistenciju u nekom vidu i svako zavisi od nekog. Niko ne može da obavi sve što mu je potrebno u životu. Personalni (lični) asistent je osoba koja pruža usluge osobi sa invaliditetom, koja kao korisnik/ca definiše svoje potrebe, obučava asistenta kako da mu na najbolji način asistira u zadovoljavanju tih potreba i određuje kada i gdje će mu se usluga pružiti – navodi Stojanović Šćepanvić i dodaje da "personalna" znači da ova usluga treba da bude prilagođena ličnim potrebama korisnika, a "asistent" podrazumijeva da osoba koja pruža usluge asistira licu sa invaliditetom u obavljanju njenih potreba na način kako toj osobi najbolje odgovara, a ne na način naučen kao opšte pravilo.
Korisnik ima trostruku ulogu
– Principi rada u pružanju usluge podrazumijevaju da korisnik sam odabira i zapošljava svog asistenta, određuje opis posla, mjesto i vrijeme kada će se usluge pružiti, obučava asistenta, usmjerava i kontroliše rad asistenta i kvalitet usluga.
Stojanović - Šćepanović je naglasila da jedan asistent radi samo za jednog korisnika. U ovoj vrsti usluge korisnik ima trostruku ulogu: poslodavac je svom asistentu, rukovodilac i trener. Zato je njegov posao i veći i odgovorniji.
– Asistent pomaže korisniku/ci na poslu, pri različitim radnim aktivnostima, u transportu, odlasku u grad, pri komunikaciji ili u obavljanju poslova u domaćinstvu. Pravilo je da korisnik vrši kontrolu nad organizacijom i dizajnom usluge u skladu sa pojedinačnim potrebama, mogućnostima i životnim okolnostima – naglašava Stojanović Šćepanović i zahvaljuje Zavodu za zapošljavanje na podrški i evaluatorki Biroa rada Bijelo Polje Radi Raičević na sugestijama i kontrolama asistenata i korisnika u cilju kvalitetnije pružene usluge licima sa invaliditetom.

Udruženje paraglegičara Bijelo Polje i Mojkovac: Angažovano pet personalnih asistenata

Pomoć osobama sa invaliditetom (OSI) prioritet je Vlade, koja je opredijeljena za unapređenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci tih osoba, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. 
 
On je to rekao na sastanku sa predstavnicima organizacija koje se bave zaštitom OSI, na kojem je razgovarano o izmjenama normativnog okvira u kontekstu unapređenja njihovog položaja i statusa. 
 
Predstavnici nevladinih organizacija su, kako je saopšteno iz Minisatrstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, istakli da je važno stvaranje inkluzivnog društva u kojem su svi građani, bez obzira na fizičke ili mentalne izazove, u potpunosti uključeni u sve sfere života. 
 
Gutić je naglasio da je Vlada opredijeljena za unaprjeđenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci OSI. 
 
On je istakao da je važna međusektorska saradnja kako bi se poboljšali uslovi života OSI, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i javnim uslugama.
- Pomoć OSI je prioritet ove Vlade, a naš cilj je da stvorimo društvo u kojem svi građani imaju jednake šanse. Nastavićemo da radimo na reformama koje će doprineti njihovoj ravnopravnosti i potpunoj integraciji u društvo - rekao je Gutić. 
 
On je naveo da Ministarstvo u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta” i da je u okviru ovog projekta planirano donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je Nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje. 
 
- Reforma će uvesti novu metodologijuza vještačenje invaliditeta zasnovanu na modelu ljudskih prava i doprinijeti uspostavljanju pravednijeg, ravnopravnijeg i jednostavnijeg pristupa pravima na novčanu podršku i uslugama namijenjenih OSI - rekao je Gutić. 
 
Kako je kazao, jedinstveno vještačenje invaliditeta će sprovoditi Zavod, putem komisija za vještačenje, u skladu sa novom metodologijom. 
 
Gutić je rekao da je planirano i donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. 
 
Tim zakonom će se, kako je dodao, unaprijediti kvalitet života pojedinaca i porodice na način što će se unaprijediti materijalna davanja i usluge u oblasti socijalne i dječje zaštite, između ostalog i usluga personalne asistencije. 
 
Gutić je naveo da će time biti unaprijeđeni i kapaciteti centara za socijalni rad i nadzor nad stručnim radom u sistemu socijalne i dječije zaštite. 
 
Navodi se da su predstavnici organizacija koje se bave zaštitom OSI pohvalili neke od napora Ministarstva. 
 
Oni su ukazali da je potrebno dalje usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima i jačanje institucionalnih kapaciteta za pružanje podrške osobama sa invaliditetom. 
 
- Dogovorena je i jača saradnja između Ministarstva i nevladinih organizacija u cilju stalnog praćenja napretka i usklađivanja politika sa potrebama korisnika - navodi se u saopštenju. 
 
Poručuje se da će Ministarstvo nastaviti sa poboljšanjem uslova života i omogućavanjem jednakih prava za sve građane, sa posebnim fokusom na OSI.

Gutić: Pomoć OSI je prioritet Vlade

Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće, uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija - poručili su iz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Ovo je, kažu, jedna od preporuka Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koji je na bazi terenskih posjeta sačinio Izvještaj o položaju osoba sa invaliditetom koji sadrži zapažanja i preporuke nadležnim u cilju unaprjeđenja stanja u ovoj oblasti.
Kako navode u saopštenju Ombudsmana tokom 2023. i 2024. godine Nezavisni mehanizam je realizovao posjete u 30 ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanovama rezidencijalnog tipa u Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima.
- Neke od opštih preporuka nadležnim organima su da se pri zakazivanju specijalističkih pregleda, saglasno principu posebnih mjera, omogući prednost za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da se uvede stalna patronažna služba za potrebe djece sa smetnjama u razvoju na terenu (pedijatrijski pregledi, davanje terapije, uzimanje uzoraka krvi i urina, dostavljanje stalne terapije i medicinske opreme i sl.) i ista omogući putem aplikacije e-zdravlje i izabranih pedijatara/rica - naveli su oni.
Ističu i da je preporuka da se rad centara za djecu sa smetnjama u razvoju pri domovima zdravlja uredi na način da se stručna podrška primarno pruža djeci sa smetnjama u razvoju, a da se drugoj djeci obezbijedi u ustanovama kakvi su domovi zdravlja, predškolske i školske ustanove i drugo.
- Preporučuje se, kažu, i da se odrede veći koeficijenti složenosti poslova i uvede beneficirani radni staž za zaposlene koji direktno pružaju usluge djeci sa smetnjama u razvoju i odraslima sa invaliditetom (psiholozi/škinje, njegovatelji/ce, fizioterapeuti/kinje, defektolozi/škinje, logopedi/ce, spec. pedagozi/škinje i dr.), uključujući medicinski kadar analogno zaradama u zdravstvenim ustanovama. Nezavisni monitoring mehanizam smatra da tzv. 'socijalne pacijente' koji su smješteni u JZU Specijalna bolnica za psihijatriju 'Dobrota' Kotor, a za čijim bolničkim liječenjem je prestala potreba, ne treba zadržavati neopravdano dugo u toj ustanovi, već da im se omogući život u zajednici i prevenira institucionalizacija (uz obezbjeđenje adekvatnih usluga, podrške i potpore, kakva je, između ostalog, usluga stanovanja uz podršku) - kazali su u Ombudsmanu.
Neka od zapažanja Monitoring mehanizma koja se nalaze u izvještaju su i da:
- Vaspitno - obrazovne ustanove pretežno nemaju kadrovske, infrastrukturne, tehničke i druge neophodne uslove na bazi kojih bi se sprovodilo inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju, a zbog čega je, između ostalog, primijećena neprihvatljiva praksa segregacije djece shodno vrsti smetnje.
- Nerazvijenost usluga podrške za život u zajednici uz praksu diskriminatornog lišavanja poslovne sposobnosti zbog invaliditeta, odnosno oštećenja (intelektualnog, psiho-socijalnog, fizičkog, senzornog) predstavljaju samo neke od barijera koje ometaju puno i ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u društvu.
- Politike i prakse se, u suštini, ne baziraju na modelu invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, pa je država dužna da paradigmu zamjenskog odlučivanja konačno transformiše u onu koja se bazira na odlučivanju uz podršku, poštujući dostojanstvo i izbor osoba sa invaliditetom.
- Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija.
- Nedostatak razvijene međusektorske saradnje i sistemske podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima usporava i/ili onemogućava njihovu inkluziju u svim aspektima života, uključujući obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
- Organizacije osoba sa invaliditetom se nalaze u nepovoljnom položaju jer još uvijek nije pravno prepoznata i uređena njihova reprezentativnost, što dalje znači da je država propustila da u smislu i na način definisan Konvencijom pruža podršku kapacitetima i osnaživanju reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom i da garantuje da se prioritet daje utvrđivanju njihovih stavova u procesima donošenja odluka.
- Neregulisanje reprezentativnosti i posebnog statusa organizacija osoba sa invaliditetom u praksi dovodi i do potpuno neregulisanog pitanja saradnje ovih organizacija sa organima javne vlasti i njihovog učešća u procesima donošenje odluka.
Tim za posjete su činili, kažu, predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju koji/e su članovi/ice Nezavisnog mehanizma, kao i predstavnici/e institucije Zaštitnika.
- Podsjećamo da je Zaštitnik, uz tehničku i finansijsku podršku sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, uspostavio Nezavisni monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom koji čine predstavnici/e deset organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik/ca institucije Zaštitnika - zaključili su u saopštenju.

Ombudsman: Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom mora se okončati što prije

Mnogi zdravstveni savjeti naglašavaju važnost uzimanja vitamina, ali način i vrijeme uzimanja mogu uticati na apsorpciju.
Primjer je kombinacija gvožđa i kalcijuma, koja zbog međusobnog „takmičenja“ može povećati rizik od bolova i preloma. Stručnjaci objašnjavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može uticati na metabolizam i povezane bolesti poput visokog holesterola, dijabetesa i gojaznosti.
Upravo zbog toga ljekari i savjetnici za ishranu naglašavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može „poremetiti metabolizam“. Dakle, vitamin D najbolje se apsorbuje uz obrok sa zdravim mastima.
„Iako se vitamin D može apsorbovati i bez prehrambenih masti, efektnije se apsorbuje kada se uzima s mastima“, kaže dijetetičarka Vanessa Imus za Parade.
Ljekar dr Raj Dasgupta dodaje: „Mast nije nužna, ali može povećati količinu vitamina D koju tijelo apsorbuje“.
Ljekarka dr Brynna Connor napominje da nije presudno uzima li se ujutro ili uveče, već da se uzme uz obrok koji sadrži masti.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena.
Vitamin D utiče i na metaboličko zdravlje. Ljekarka dr Beth Oller navodi da su niski nivoi vitamina D povezani s gojaznošću, a druga istraživanja spominju povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.
Dr Dasgupta dodaje da nizak nivo vitamina D mogu oslabiti imunitet i povećati rizik od povreda, što posredno može pogoršati metaboličko stanje.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena, prenosi Index.hr.
- Bilo koja količina masti, čak i mala, će pomoći da se poboljša apsorpcija - naglašava Imus.
Ljekarka upozorava koje vitamine nikada ne treba da pijete zajedno: „Umjesto da budete zdravi bićete još bolesniji“
Dr Connor preporučuje unos zdravih masnoća tokom dana i navodi da je masna riba prirodan izvor vitamina D i omega-3 masnih kiselina.
Dr Oller kaže da je „najznačajniji faktor u padu vitamina D nedovoljno izlaganje suncu“, a mogu uticati i medicinska stanja, godine i određeni ljekovi.

Vitamin D može da poremeti metabolizam ako ga pogrešno uzimate

Tokom prve sedmice decembra, registrovane su 32 infekcije gripom, dok je infekcija sličnih gripu bilo 25, podaci su Instituta za javno zdravlje. Od početka sezone potvrđeno je 70 slučajeva gripa, a zdravstvene službe bilježe primjetan rast u protekloj sedmici.
Prema podacima IJZCG, do sada je zabilježeno i 111 potvrđenih RSV infekcija, naročito među djecom mlađom od pet godina, što je epidemiološki očekivano u zimskim mjesecima. Tokom sedmice registrovana su i dva slučaja COVID-19, što ukazuje na trend opadanja.
RSV infekcija je infekcija disajnih puteva koju izaziva respiratorni sincicijalni virus (RSV). Najčešće pogađa malu djecu, posebno bebe i djecu mlađu od pet godina, i izaziva prehladu ili bronhitis, a u težim slučajevima i upalu pluća. Kod odraslih i starije djece RSV obično izaziva blage simptome, slične prehladi, ali kod beba, prijevremeno rođene djece i djece sa hroničnim bolestima može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem.
- Na nivou primarne zdravstvene zaštite, u izvještajnom periodu od 1. do 7. decembra registrovana je sirova stopa incidencije bolesti sličnih gripu (ILI) od 35,1 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na postepeni porast aktivnosti virusa gripa, iako je ona i dalje niskog intenziteta, ali sa širokom geografskom rasprostranjenošću - ističu iz Instituta.
Od početka decembra zabilježen je i jedan smrtni slučaj izazvan infekcijom virusom gripa tipa A, a preminuli pacijent bio je star 67 godina i nije bio vakcinisan.
- Od početka intenzivnog nadzora, zaključno sa 7. decembrom, testiran je 571 uzorak na prisustvo virusa gripa, od čega je 71 bio pozitivan, što čini 12,4 odsto. Svi potvrđeni slučajevi pripadaju tipu A. Suptipizacija je urađena za 61 uzorak: podtip A/H1 otkriven je u 36 odsto uzoraka, dok je A/H3 potvrđen u 64 odsto slučajeva, što ga čini dominantnim - navodi se u izvještaju Instituta.
Prema analizi Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), cirkulacija virusa gripa širom Evrope se povećava, a većina zemalja prijavljuje široko rasprostranjenu aktivnost niskog do srednjeg intenziteta.
Iz Instituta kažu i da je ove godine sezona gripa počela tri do četiri sedmice ranije nego prethodnih godina. Dominira podtip A(H3N2), a najveća učestalost registrovana je kod djece uzrasta od pet do 14 godina.
- U nekim državama raste broj hospitalizacija, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Cirkulacija RSV-a takođe je u porastu, prvenstveno među djecom mlađom od pet godina, dok se aktivnost SARS-CoV-2 smanjuje u svim starosnim grupama - objašnjeno je u izvještaju Instituta.
Ističu da su tokom prethodnih sedmica, kako je navedeno u izvještaju, uputili više dopisa zdravstvenim ustanovama, kao i domovima za starije, ustanovama socijalne i dječje zaštite i drugim nadležnim institucijama, preporučujući dodatne mjere opreza.
Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/26 počela je 20. oktobra i sprovodi se u svim domovima zdravlja. Do 10. decembra vakcinisano je 18.641 građanin.
Institut podsjeća da vakcinacija znatno smanjuje rizik od teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Za osobe iz rizičnih grupa koje razviju simptome gripa važna je pravovremena primjena antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira, koji se koriste isključivo uz ljekarski nalog - upozoreno je u izvještaju.
Iz IJZCG pojašnjavaju da se najugroženija djeca od RSV infekcije štite preventivnom terapijom monoklonskim antitijelima palivizumabom, u skladu sa Programom imunizacije.

Rastu aktivnost gripa i RSV infekcija

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) DPS u Herceg Novom: Ovo je borba za slobodarsku i evropsku Crnu Goru

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je ostvariv prijedlog ministra ekonomskog razvoja o donošenju Zakona o godišnjem dodatku i što bi u praksi značio za građane.&nbsp;
Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i koliko smo u toj oblasti blizu evropskim standardima.&nbsp;
Provjerićemo da li će mještani naselja Grbe radikalizovati proteste zbog nesnosnih mirisa koji se šire sa farme svinja.&nbsp;
U Budilniku govorimo i o očivanju planina Crne Gore, a u našem fokusu je i Specijalna Olimpijada Crne Gore u više od 60 škola širom zemlje.&nbsp;
Budite uz nas od sedam do devet sati!

"Budilnik": Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: osobe-sa-invaliditetom