Više od polovine zaposlenih u komapniji Port of Adria saglasno je da stupi u štrajk koji je bio zakazan za danas, a među zahtjevima je povećanje zarada od 15 posto i potpisanje Kolegivnog ugovora sa poslodavcem. Međutim, štrajk je zabranjen do pravosnažnosti sudske odluke po tužbi poslodavca, kompanije Port of Adria, piše Primorski portal.
Rijetka prakska u crnogorskim sudovima. Po tužbi Port of Adria, na “optuženičkoj klupi” u Osnovnom sudu u Baru su dvije sindikalne organizacije ove kompanije: Sindikalna organizacija zaposlenih u AD „Port of Adria“ (PoA) i Sindikalne organizacije Port of Adria. Prema saznanju Primorskog portala, sudija Osnovnog suda u Baru Sabina Ličina suđenje je zakazala za sledeću sedmicu.
Port of Adria je 3.januara podnio Osnovnom sudu u Baru tužbu sa privremenom mjerom, sa zahtjevom da se utvrdi da je nezakonita odluka o stupanju u štrajk, koji je zakazan za dan 9. januar 2025. godine.
- Osnovni sud u Baru je donio odluku povodom privremene mjere na način što je istu usvojio i odlučio da se zabranjuje organizovanje štrajka do pravosnažnosti odluke po tužbi. Ročište povodom zahtjeva iz tužbe će se odrzati tokom sledeće sedmice - kazala je za Primorski portal PR Osnovnog suda u Baru sudija Tamara Spasojević.
Sudija Spasojević je potvrdila da su ovakvi zahtjevi rijetki u praksi Osnovnog suda u Baru, i uopste u sudskoj praksi Crne Gore.
Kao osnov za tužbu izvršni direktor Sedat Kara ispred kompanije PoA je pored ostalog naveo: “Poslodavcu nisu dostavljene predmetne odluke izvršnih odbora oba reprezantativna sindikata na osnovu kojih se stupa u štrajk, što je štrajkački odbor bio u obavezi da uradi. Dalje, štrajkački odbor nije dostavio ažurirani spisak zaposlenih koji su u štrajku u roku od 24 sata nakon nastupljenih izmjena u spisku”. Sa druge strane, čelnici sindikata navode da su dostavili svu traženu dokumentaciju od početka organizacije štrajka koji je bio najavljen za 9. januar.
Reprezentativni sindikati na zajedničkoj sjednici krajem 2024. godine su odlučili da pokrenu štrajk i formiraju štrajkački odbor koji će dalje rukovoditi organizacijom štrajka. Na tužbu poslodavca o nezakonitostima štrajka zbog nemanja pojedinačnje odluke izvršnih odbora reprezentativnih sindikata napomenuli su da je prema Zakonu o štrajku dovoljno da štrajk pokrene jedan reprezentativni sindikat.
Od ukupno 282 zaposlena u kompaniji Port of Adria, Primorskom portalu je potvrđeno da je su za štrajk saglasna 144 radnika.
U zahtjevima radnika je povećanje zarada za 15 odsto.
Zahtjevi štrajka odnose se na dogovor iz 2023. godine, kako su kazali, kada je dogovoreno povećanje plata u iznosu od 40 odsto za sve zaposlene u kompaniji. Naime, plate su od tada uvećane za 20 odsto i zatim oko šest, a planirano povećanje od preostalih 15 odsto je obećano za januar ove godine.
Čelnici dva sindikata kompanije Port of Adria Ratko Stanisavljević i Zoran Martinović istakli su da poslodavac, odnosno direktor PoA Sedat Kara nije ispunio taj dogovor, podsjećajući da pregovori sa čelnicima menadžmenta nisu urodili plodom te da su zbog toga planirali da stupe u štrajk.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zaposleni u Port of Adria tražili povećanje plate od 15 odsto pa završili na “optuženičkoj klupi”

Štrajk dijela zaposlenih u kompaniji Port od Adria odložen je do daljnjeg, po nalogu Osnovnog suda u Baru.
Kako Radio Bar i Bar Info saznaju od članova sindikata, sud je odlučio u korist poslodavca koji smatra da zakazani štrajk nezakonit.
U toku je elektronska sjednica sindikalne organizacije Port of Adria, nakon koje će se javnosti obratiti saopštenjem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fdio-zaposlenih-u-port-of-adria-krece-u-strajk-traze-vece-plate&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore ranije je najavljeno da će dio zaposlenih u Port of Adria stupiti u štrajk sjutra, da zahtijevaju povećanje zarade od 15 odsto, izradu kolektivnog ugovora kod poslodavca, kao i isplatu režijske zarade za zaposlene koji su u štrajku za vrijeme njegovog trajanja.
Sindikalna organizacija Port of Adria Bar je najavu za štrajk uputila i Ministarstvu pomorstva i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.

Po nalogu Osnovnog suda: Odložen štrajk dijela zaposlenih u Port of Adria

Gimnazijalac Daris Mujić (18) iz Bara &nbsp;nakon 20 dana provedenih u Kliničkom centru Crne Gore je izašao iz bolnice - potvrdio je u emisiji “Naglas” na Javnom servisu advokat Stefan Jovanović, prenosi Primorski portal.
Istakao je i da kvalitet njegovog života više neće biti isti nakon ovog događaja.
- Prije je okrivljeni izašao iz pritvora nego Daris iz bolnice - rekao je Jovanović.
Mujića je 7. oktobra, na malom odmoru, u školskom dvorištu Gimnazije "Niko Rolović" maloljetni A. K. ranio nožem i nanio mu povrede opasne po život. Daris je dva puta reanimiran.
Član Udruženja sudija Rade Ćetković kazao je da odluka da se A. K. nakon devet dana pusti da se brani sa slobode može izazvati nezadovoljstvo samo kod onih koji ne znaju šta znači pritvor.
- Pritvor nije odluka o nečijoj krivici. Pritvor nije kazna, pritvorom se ne prejudicira ishod postupka. Pritvor služi samo kao mjera da obezbijedi nečije prisustvo ako postoji mogućnost da će on ometati vođenje postupka - objasnio je Ćetković.
Ćetković objašnjava da je sud uvažio to što je maloljetnik A. K, nakon što je ranio Mujića, došao kući i priznao svojoj majci, a ona ga je uzela za ruku i odvela u stanicu policije.
- Takvim licima se mora pristupati obazrivo, jer je riječ o osobama koje nijesu zrele, koje nijesu punoljetne i koje sasvim drugačije razmišljaju od nas. To što je ispričao majci može da ukaže da je osjećao strah. S druge strane, ni sudiji, niti državnom tužiocu nije bila poznata činjenica da se radi o povratniku, jer u spisima egzistira izvod iz kaznene evidencije u kojoj on ranije nije osuđivan. Ne postoji krivična sankcija koja je njemu ranije izrečena - kazao je Ćetković.
Advokat žrtve Jovanović kazao je da činjenica da se A. K. trčećim korakom udaljio u desetinama slučajeva može ukazivati na opasnost od bjekstva.
- To što je on sve ispričao svojim roditeljima možda može da znači i poimanje straha, ali i nešto drugo. Apsolutno mi je neprihvatljivo obrazloženje za puštanje iz pritvora u onom dijelu u kojem kaže da ne može ići van granica Crne Gore. On može bježati po Crnoj Gori. Ne bi bio ni prvi ni posljednji - rekao je Jovanović.
Objasnio je da A. K. nije u kaznenoj evidenciji jer predmet u kojem je osumnjičen za napad na grupu sportista iz BiH prije više od godinu i po nije okončan.
Ćetković je kazao da postupci u Crnoj Gori traju duže zbog nedostatka sudija.
Poslanik Momčilo Leković je kazao da je jako zabrinjavajuće što sud nema informaciju da je riječ o povratniku.
- To upravo ukazuje na činjenicu da se pravosuđe nalazi u problemu i vidi se obim u kojem je taj problem - kazao je Leković.
Smatra da maloljetnik zbog postupaka pravosuđa ne može biti svjestan koliko je ozbiljno ono za šta se tereti.
Predsjednica Osnovnog suda u Baru Tamara Spasojević kazala je da nije tačna informacija da je postupak o nanošenju teških povreda sportistima iz BiH pred sudom već godinu i po.
- Postupak je aktuelizovan tek u februaru ove godine, a prije toga je izvršena istraga - navela je Spasojević.
Objasnila je da su postupci prema malojetnicima drugačiji nego prema punoljetnim licima i da zahtijevaju dodatnu opreznost.
- Vrlo je intenzivno zakazivanje prestresa u tom predmetu i želim da pošaljem poruku građanima Bara da mogu ostvariti pravdu pred Osnovnim sudom - ističe Spasojević.
Istakla je da se sud suočava sa manjkom sudija, a velikom količinom predmeta i da ih trenutno samo petoro radi jer je dvoje na bolovanju, a da po sistematizaciji treba da ih bude jedanaestoro.
- Samo nas petoro se suočava sa velikim brojem predmeta, ali moram da kažem da važimo za efikasan sud i veliki broj riješenih predmeta iza nas. Sud je uradio sve da postupak ne zastari i da se ne odugovlači - naglasila je Spasojević.

Daris Mujić nakon 20 dana provedenih u KCCG izašao iz bolnice

Dojave o navodno postavljenim bombama u više sudova na teritoriji Podgorice, Bara i Ulcinja, kao i u sjedištu Sudskog savjeta su lažne - potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Podsjećamo, ranije su evakuisane zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Viši i Apelacioni u Podgorici, kao i Privredni sud, te osnovni sudovi u Baru i Ulcinju, a nakon što su pristigle dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama.
Kako nam je potvrđeno iz Uprave policije, nije ništa pronađeno.
Agencija Mina je ranije navela da u poruci koja je stigla na adresu Vrhovnog suda piše da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama.
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Jasmina Beharovic

Lažne dojave o bombama u sudovima u Podgorici, Baru i Ulcinju

U Privredni sud i Viši sud u Podgorici, kao i Osnovni sud u Baru pristigle su dojave o navodno postavljenim eksplozivnim napravama - potvrđeno je nezvanično Portalu ETV iz Uprave policije.
Kako nam je saopšteno, policija preduzima aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Kako nam je potvrđeno, dojave o navodno postavljen bombama stigle su i na adrese Sudskog savjeta i Osnovnog suda u Ulcinju.
Agencija Mina piše da je zgrada u kojoj se nalaze Vrhovni, Apelacioni i Viši sud u Podgorici evakuisana jutros, nakon što je stigla prijetnja o postavljenoj bombi na mejl Vrhovnog suda.
Na terenu su policija i vatrogasci. 
 
U poruci koja je stigla navodi se da je sudnica blokirana eksplozivnim napravama. 
 
- Imam ličnu odbojnost prema nekim zaposlenima u sudu. Neki od vas rade svoj posao nehumano, za koji ćete danas platiti svojim bezvrednim životom. Sud će biti dignut u vazduh, a policija koje je stigla ne mjesto događaja biće ubijena - piše u prijetećem mejlu, prenosi Agencija Mina.

Dojave o bombama u više sudova u Podgorici, Baru i Ulcinju, aktivnosti policije u toku

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: osnovni-sud-u-baru