Protiv knjigovodstvene agencije C.F. iz Bijelog Polja i izvršnog direktora B.M. (46) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na falsifikovanje isprava i lažni bilans u produženom trajanju.
- Sumnja se da je B.M. izvršio krivična djela na način što je, postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “C.F.” d.o.o. Bijelo Polje, u svojstvu izvršnog direktora, kontinuirano od 2019., do 2025. godine (zaključno sa istom), u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i pomenuto pravno lice, dostavljao Zavodu za zapošljavanje Crne Gore - Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za pet zaposlenih lica, kako bi im na ime subvencija za osobe sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun pomenutog pravnog lica, iako fiktivno zaposlena lica nijesu obavljala privrednu djelatnost - naveli su u policiji pojašnjavajući da je sačinjavao lažne godišnje finansijske izvještaje, odnosno bilanse uspjeha za 2021., 2022., 2023. i 2024. godinu kako bi prikrio finansijske dobiti.
Time je, kako su naglasili, na štetu budžeta Crne Gore ostvario protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 183.970 eura.
I protiv pravnog lica “K.S.” d.o.o. Bijelo Polje, izvršnog direktora Lj.K. (46) i knjigovođe B.M. (44) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na prevaru u obavljanju privredne djelatnosti i falsifikovanje isprava u produženom trajanju.
- Sumnja se da su ova lica krivična djela koja im se stavljaju na teret počinila na način što su postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun pravnog lica “K.S” doo Bijelo Polje i to Lj.K. u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, a B.M. kao računovođa pomenutog pravnog lica, kontinuirano tokom 2022., 2023. i 2024. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i osumnjičeno pravno lice, dostavljali Zavodu za zapošljavanje Crne Gore - Fondu za profesionalnu rehabilitaciju falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri zaposlena lica, kako bi im na ime subvencija za lica sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun prijavljenog pravnog lica, iako prijavljeno pravno lice, kao i tri fiktivno zaposlena lica nijesu obavljala privrednu djelatnost, čime su prijavljeni ostvarili protipravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 108.362 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - kazali su u policiji.
Treća krivična prijava je podnijeta je protiv pravnog lica “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje i izvršnog direktora S.R. (40) iz Podgorice i knjigovođe B.M. (44), iz Bijelog Polja, takođe zbog sumnje da na prevaru u obavljanju privredne djelatnosti i falsifikovanje isprave u produženom trajanju.
- Policija je došla do sumnje da su prijavljena lica krivična djela počinila na način što su postupajući u svoje ime i za svoj račun, kao i u ime i za račun prijavljenog pravnog lica “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje i to S.R. u svojstvu osnivača i izvršnog direktora, a B.M. kao knjigovođa ovog pravnog lica, kontinuirano tokom 2023. i 2024. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, za sebe i to pravno lice, dostavljali Zavodu za zapošljavanje Crne Gore – Fondu za profesionalnu rehabilitaciju, falsifikovane izvode banke o navodno isplaćenim ličnim dohocima za tri zaposlena lica, kako bi im na ime subvencija za lica sa invaliditetom, bili izvršeni prenosi novčanih sredstava sa računa Glavnog državnog trezora, na račun prijavljenog pravnog lica, iako prijavljeno pravno lice, kao i tri fiktivno zaposlena lica nisu obavljala privrednu djelatnost, čime su osumnjičeni ostvarili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 60.870 eura, a na štetu budžeta Crne Gore - naveli su u policiji.
Kontrolom Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga, utvrđeno je da je isključivi cilj snivanja prijavljenih pravnih lica “K.S.” d.o.o. Bijelo Polje i “L.C.” d.o.o. Bijelo Polje, bio fiktivno zapošljavanje osoba sa invaliditetom i ostvarivanje prava na subvencije kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, ali ne po osnovu obavljanja privredne djelatnosti, već &nbsp;po osnovu fiktivnih poslova.
- U odnosu na protivpravne radnje osumnjičenih lica, po osnovu protivpravne isplate subvencija za ukupno 11 osoba sa invaliditetom, budžetu Crne Gore pričinjena je materijalna šteta u ukupnom iznosu od 353.203 eura - istakli su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bijelo Polje: Tri krivične prijave zbog fiktivnog zapošljavanja osoba sa invaliditetom i lažnih bilansa

Subvencije za asistente osoba sa invaliditetom (OSI) povećane su, pa će se, umjesto dosadašnih 40 odsto, obračunavati do visine od 60 odsto prosječne mjesečne bruto zarade - saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. 
 
Navodi se da je taj Vladin resor donio Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije, kojim se uvodi značajno povećanje subvencija za pomagače u radu OSI kod poslodavca koji ih zapošljavaju. 
 
- Novom odredbom povećan je iznos subvencije koja se odnosi na učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta OSI. Umjesto dosadašnjih 40, subvencija će se obračunavati do visine 60 odsto prosječne mjesečne bruto zarade ostvarene u prethodnoj godini po zaposlenom - kazali su oni. 
 
Zarada se, kako su pojasnili iz Ministarstva, obračunava prema podacima nadležnog organa za statistiku, a u zavisnosti od vremena provedenog na radu. 
 
- Ova mjera predstavlja još jedan korak ka jačanju inkluzivnosti na tržištu rada - dodali su oni.
Prema njihovim riječima, subvencija koja se odnosi na učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta OSI je jedna od subvencija koju može ostvariti poslodavac koji zapošljava OSI, a u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.

Povećane subvencije za asistente osoba sa invaliditetom

Protest organizacije koje se bore za prava osoba sa invaliditetom (OSI) biće održana danas ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, jer taj resor nije odgovorio na njihove inicijative u vezi izmjena i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. 
 
Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković kazala je agenciji MINA da se predloženim izmjenama direktno ugrožavaju dostojanstvo i prava OSI. 
 
- Ne dozvolimo da se naše stečene subvencije smanje! Pokažimo solidarnost i borimo se za pravedan zakon - poručila je Ćirković. 
 
Ona je rekla da izmjenama, umjesto da se prošire subvencije kako bi se dodatno podstaklo zapošljavanje OSI, Vlada pokušava da smanji obim podrške i na taj način ugrozi egzistenciju OSI koje su već uključene u proces rada. 
 
Ćirković je istakla da će te mjere neminovno dovesti do otpuštanja većine zaposlenih OSI, smanjenja njihovih zarada, pogoršanja ekonomske situacije te populacije i dodatne socijalne isključenosti. 
 
Savez udruženja paraplegičara pozvao je svoje članice, organizacije OSI, kao i sve građane koji podržavaju njihova prava, da se pridruže protestu na Rimskom trgu. 
 
Protest organizuju organizacije Udruženje mladih sa hendikepom, Savez slijepih, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, nevladina organizacija (NVO) Mozaik, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“. 
 
Organizatori su i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

„Mi smo stvarnost, a vi mit“: Danas protest organizacija OSI na Rimskom trgu

Organizacije osoba s invaliditetom (OSI) najavile su proteste ukoliko Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga do srijede ne odgovori pozitivno na njihove inicijative u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, navodi se u saopštenju za javnost ovih organizacija. 
 
Organizacije OSI i druge &nbsp;koje rade na unapređenju njihovog položaja, kao inicijatori povlačenja Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, su pozvale nadležno ministarstvo da se pozitivno odredi prema inicijativama prispjelim u proteklih 20 dana i na njih odgovori najkasnije do srijede. 
 
- U slučaju da Ministarstvo to ne učini, najavljujemo protest ispred tog Vladinog resora do konačnog ispunjenja zahtjeva, za šta ćemo zatražili i širu društvenu podršku koju smo i dobijali proteklih dana- navodi se u zajedničkom saopštenju. 
 
Grupa organizacija je istakla da od Ministarstva nijesu dobili nijedan uvjerljiv argument za izmjene Zakona. 
 
- Nijesmo dobili nijedan uvjerljiv argument da su, za adekvatniju primjenu Zakona, i u dijelu kontrole uplate posebnih doprinosa i subvencija poslodavcima, potrebne njegove izmjen., a ne efikasniji rad nadležnih službi koji izostaje cijelo vrijeme, od usvajanja prvog teksta iz 2008. godine- zaključuje se u saopštenju.

1084x550

Organizacije OSI: Organizovaćemo proteste ako Ministarstvo pozitivno ne odgovori na zahtjeve

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava punu podršku Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) i drugim organizacijama koje zagovaraju prava osoba s invaliditetom (OSI), prepoznajući njihove primjedbe na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom kao potpuno opravdane, kazala je saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Ivana Matanović.&nbsp;
Ona smatra neprihvatljivim da se ovako važne izmjene zakona donose bez adekvatnih analiza i konsultacija sa organizacijama koje najbolje razumiju stvarne potrebe OSI.
- Dijelimo zabrinutost organizacija OSI da predložene izmjene ozbiljno ugrožavaju njihova prava. Posebno je problematično što nacrt predviđa smanjenje subvencija poslodavcima koji ih zapošljavaju, čime se direktno destimuliše zapošljavanje OSI i ignoriše duh zakona. Podaci Zavoda za zapošljavanje ukazuju da OSI čine skoro 30 odsto ukupnog broja nezapošljenih. Usvajanje ovih izmjena dodatno bi povećalo stopu nezapošljenosti OSI i produbilo njihovu socijalnu isključenost i ekonomsku nesigurnost - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Unaprijeđenje sistema podrške za integraciju na tržište rada izostaje jer, kako navodi, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga pogrešno problematizuje porast broja poslodavaca koji koriste subvencije.
- Sa tog krivog polazišta izmjenama zakona nastoji smanjiti ove “rashode”, umjesto da riješi eventualne zloupotrebe kroz bolje mehanizme kontrole i adekvatno sankcionisanje - kazala je Matanović.&nbsp;
Posebno brine, kako je navela, kako se ove izmjene donose - proces nije inkluzivan, transparentan niti zasnovan na relevantnim podacima i analizama.&nbsp;
- Javna rasprava je organizovana u najkraćem mogućem roku, uz ozbiljna ograničenja u pristupačnosti materijala i informacija za OSI, a što je rezultiralo isključivanjem ključnog aktera iz procesa - dodala je Matanović.&nbsp;
CGO poziva Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga da povuče ovaj nacrt iz procedure i otvori kvalitetan dijalog sa organizacijama OSI, uz stavljanje van snage Pravilnika o uslovima, kriterijumima i postupku ostvarivanja prava na subvencije, koji je donešen bez konsultacija sa relevantnim akterima i u suprotnosti je s principima socijalne pravde.
- Država ne smije donositi zakonska rješenja koja ugrožavaju dostojanstvo i prava osoba s invaliditetom, već mora preduzimati konkretne korake ka njihovoj stvarnoj inkluziji i jednakim mogućnostima na tržištu rada. Kao potpisnica Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, država ima obavezu da progresivno unaprijeđuje socijalna, ekonomska i kulturna prava ove populacije, a ne da ih ograničava. Samo činjenica da su organizacije OSI bile neadekvatno uključene u proces izrade izmjena zakona dovoljna je da ih učini spornim, jer se time zanemaruju glasovi onih koji najbolje razumiju prepreke u zapošljavanju i kako kreirati &nbsp;stvarna i primjenjiva rješenja za njihovo prevladavanje - zaključuje Matanović.&nbsp;

1250x600

Matanović: Zašto država umanjuje prava OSI umjesto da ih štiti?

Pomoć osobama sa invaliditetom (OSI) prioritet je Vlade, koja je opredijeljena za unapređenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci tih osoba, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. 
 
On je to rekao na sastanku sa predstavnicima organizacija koje se bave zaštitom OSI, na kojem je razgovarano o izmjenama normativnog okvira u kontekstu unapređenja njihovog položaja i statusa. 
 
Predstavnici nevladinih organizacija su, kako je saopšteno iz Minisatrstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, istakli da je važno stvaranje inkluzivnog društva u kojem su svi građani, bez obzira na fizičke ili mentalne izazove, u potpunosti uključeni u sve sfere života. 
 
Gutić je naglasio da je Vlada opredijeljena za unaprjeđenje zakonskog okvira i implementaciju novih programa koji će doprinijeti većoj zaštiti i podršci OSI. 
 
On je istakao da je važna međusektorska saradnja kako bi se poboljšali uslovi života OSI, uključujući pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i javnim uslugama.
- Pomoć OSI je prioritet ove Vlade, a naš cilj je da stvorimo društvo u kojem svi građani imaju jednake šanse. Nastavićemo da radimo na reformama koje će doprineti njihovoj ravnopravnosti i potpunoj integraciji u društvo - rekao je Gutić. 
 
On je naveo da Ministarstvo u saradnji sa UNDP-em realizuje projekat „Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta” i da je u okviru ovog projekta planirano donošenje Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, čiji je Nacrt izrađen i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje. 
 
- Reforma će uvesti novu metodologijuza vještačenje invaliditeta zasnovanu na modelu ljudskih prava i doprinijeti uspostavljanju pravednijeg, ravnopravnijeg i jednostavnijeg pristupa pravima na novčanu podršku i uslugama namijenjenih OSI - rekao je Gutić. 
 
Kako je kazao, jedinstveno vještačenje invaliditeta će sprovoditi Zavod, putem komisija za vještačenje, u skladu sa novom metodologijom. 
 
Gutić je rekao da je planirano i donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti. 
 
Tim zakonom će se, kako je dodao, unaprijediti kvalitet života pojedinaca i porodice na način što će se unaprijediti materijalna davanja i usluge u oblasti socijalne i dječje zaštite, između ostalog i usluga personalne asistencije. 
 
Gutić je naveo da će time biti unaprijeđeni i kapaciteti centara za socijalni rad i nadzor nad stručnim radom u sistemu socijalne i dječije zaštite. 
 
Navodi se da su predstavnici organizacija koje se bave zaštitom OSI pohvalili neke od napora Ministarstva. 
 
Oni su ukazali da je potrebno dalje usklađivanje zakonodavstva sa međunarodnim standardima i jačanje institucionalnih kapaciteta za pružanje podrške osobama sa invaliditetom. 
 
- Dogovorena je i jača saradnja između Ministarstva i nevladinih organizacija u cilju stalnog praćenja napretka i usklađivanja politika sa potrebama korisnika - navodi se u saopštenju. 
 
Poručuje se da će Ministarstvo nastaviti sa poboljšanjem uslova života i omogućavanjem jednakih prava za sve građane, sa posebnim fokusom na OSI.

Gutić: Pomoć OSI je prioritet Vlade

Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće, uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija - poručili su iz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Ovo je, kažu, jedna od preporuka Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koji je na bazi terenskih posjeta sačinio Izvještaj o položaju osoba sa invaliditetom koji sadrži zapažanja i preporuke nadležnim u cilju unaprjeđenja stanja u ovoj oblasti.
Kako navode u saopštenju Ombudsmana tokom 2023. i 2024. godine Nezavisni mehanizam je realizovao posjete u 30 ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanovama rezidencijalnog tipa u Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima.
- Neke od opštih preporuka nadležnim organima su da se pri zakazivanju specijalističkih pregleda, saglasno principu posebnih mjera, omogući prednost za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da se uvede stalna patronažna služba za potrebe djece sa smetnjama u razvoju na terenu (pedijatrijski pregledi, davanje terapije, uzimanje uzoraka krvi i urina, dostavljanje stalne terapije i medicinske opreme i sl.) i ista omogući putem aplikacije e-zdravlje i izabranih pedijatara/rica - naveli su oni.
Ističu i da je preporuka da se rad centara za djecu sa smetnjama u razvoju pri domovima zdravlja uredi na način da se stručna podrška primarno pruža djeci sa smetnjama u razvoju, a da se drugoj djeci obezbijedi u ustanovama kakvi su domovi zdravlja, predškolske i školske ustanove i drugo.
- Preporučuje se, kažu, i da se odrede veći koeficijenti složenosti poslova i uvede beneficirani radni staž za zaposlene koji direktno pružaju usluge djeci sa smetnjama u razvoju i odraslima sa invaliditetom (psiholozi/škinje, njegovatelji/ce, fizioterapeuti/kinje, defektolozi/škinje, logopedi/ce, spec. pedagozi/škinje i dr.), uključujući medicinski kadar analogno zaradama u zdravstvenim ustanovama. Nezavisni monitoring mehanizam smatra da tzv. 'socijalne pacijente' koji su smješteni u JZU Specijalna bolnica za psihijatriju 'Dobrota' Kotor, a za čijim bolničkim liječenjem je prestala potreba, ne treba zadržavati neopravdano dugo u toj ustanovi, već da im se omogući život u zajednici i prevenira institucionalizacija (uz obezbjeđenje adekvatnih usluga, podrške i potpore, kakva je, između ostalog, usluga stanovanja uz podršku) - kazali su u Ombudsmanu.
Neka od zapažanja Monitoring mehanizma koja se nalaze u izvještaju su i da:
- Vaspitno - obrazovne ustanove pretežno nemaju kadrovske, infrastrukturne, tehničke i druge neophodne uslove na bazi kojih bi se sprovodilo inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju, a zbog čega je, između ostalog, primijećena neprihvatljiva praksa segregacije djece shodno vrsti smetnje.
- Nerazvijenost usluga podrške za život u zajednici uz praksu diskriminatornog lišavanja poslovne sposobnosti zbog invaliditeta, odnosno oštećenja (intelektualnog, psiho-socijalnog, fizičkog, senzornog) predstavljaju samo neke od barijera koje ometaju puno i ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u društvu.
- Politike i prakse se, u suštini, ne baziraju na modelu invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, pa je država dužna da paradigmu zamjenskog odlučivanja konačno transformiše u onu koja se bazira na odlučivanju uz podršku, poštujući dostojanstvo i izbor osoba sa invaliditetom.
- Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija.
- Nedostatak razvijene međusektorske saradnje i sistemske podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima usporava i/ili onemogućava njihovu inkluziju u svim aspektima života, uključujući obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
- Organizacije osoba sa invaliditetom se nalaze u nepovoljnom položaju jer još uvijek nije pravno prepoznata i uređena njihova reprezentativnost, što dalje znači da je država propustila da u smislu i na način definisan Konvencijom pruža podršku kapacitetima i osnaživanju reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom i da garantuje da se prioritet daje utvrđivanju njihovih stavova u procesima donošenja odluka.
- Neregulisanje reprezentativnosti i posebnog statusa organizacija osoba sa invaliditetom u praksi dovodi i do potpuno neregulisanog pitanja saradnje ovih organizacija sa organima javne vlasti i njihovog učešća u procesima donošenje odluka.
Tim za posjete su činili, kažu, predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju koji/e su članovi/ice Nezavisnog mehanizma, kao i predstavnici/e institucije Zaštitnika.
- Podsjećamo da je Zaštitnik, uz tehničku i finansijsku podršku sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, uspostavio Nezavisni monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom koji čine predstavnici/e deset organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik/ca institucije Zaštitnika - zaključili su u saopštenju.

Ombudsman: Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom mora se okončati što prije

Naspram više problema koji zaokupljaju pažnju građana Kotora, a koji su u posljednjem periodu postali još složeniji, gotovo su u sjenci situacije koje pogađaju malobrojnije kategorije stanovništva, kazao je Miloš Todorović, kandidat za odbornika sa liste “Kotor prije svega! DPS – Neđeljko Moškov”.
Ipak, kako kaže Todorović, teško je ne predočiti javnosti nevjerovatnu situaciju na parkingu kod pijace na Svetom Stasiju.
Tamo je, ističe on, lokalna vlast, projektujući parking prostor za osobe sa invaliditetom – onemogućila osobe sa invaliditetom da dođu do pijace.
Naime, pristup sa parkinga ka pijaci “zabarikadiran“ je visokim ivičnjacima. Uz to, na samoj pijaci nema ni objekta za OSI populaciju.
- Uprkos tome što sam u proteklom periodu sa izvođačima radova pokušao da dođem do rješenja koje bi bilo u obostranom interesu, to nije dalo rezultata – tako da na Svetom Stasiju imamo još jedno od sada već čuvenih kotorskih čuda. Siguran sam da ćemo od 29. septembra biti u prilici da na mnogo bolji način tretiramo pitanja koja se tiču OSI populacije, a upravo ovo je jedno od prvih kojima ćemo se pozabaviti - poručio je Todorović.

Todorović: Parking za OSI populaciju u Kotoru za njih je postao nova barijera

Ministar pomorstva Filip Radulović saopštio je da su duž crnogorske obale danas kontrolisana 22 plovila, utvrđeno 13 nepravilnosti, i zbog toga izrečene prekršajne kazne od gotovo tri hiljade eura.
- Današnjom pojačanom kontrolom učesnika u pomorskom saobraćaju šaljemo jasnu poruku o važnosti sigurnosti plovidbe - poručio je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Radulović je najavio da će se pojačane kontrole vršiti tokom cijele ljetnje turističke sezone, a sve u cilju sigurnosti na moru.
- Apelujem na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da se pridržavaju propisa jer u kontrolama neće biti pošteđenih. U akciji pojačanih kontrola učestvovali su: Inspektori sigurnosti plovidbe, PSC inspektori, UPSUL i Granična policija - naveo je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFilipRadulovic_%2Fstatus%2F1921587712508809297%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1921587712508809297%7Ctwgr%5E7ba1b4b35086ba5711d208b8879fa3a78ded8360%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radulović: Kontrolisana 22 plovila, izrečene kazne od gotovo tri hiljade eura

Zemljotres jačine 4.6 stepeni registrovan je večeras u Rumuniji, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
&nbsp;Epicentar zemljotresa bio je 22 kilometra od Lopatara i 63 kilometra od grada Buzau u pokrajini Vlaška, na dubini od 125 kilometara.
Potres se osjetio na teritoriji Ruminije, Moldavije i Ukrajine.

Zemljotres 4.6 stepena u Rumuniji

Atletičari barskog Mornara sa 11 medalja bili su najuspješniji učesnici prvenstva Crne Gore u višebojima.

Sa devet odličja prvenstvo u Baru završili su
takmičari AK Sanja, dok su po tri sakupili Lovćen i Orion.

Na šampionatu su postavljena tri rekorda Crne Gore.

Novi rekorderi Crne Gore postali su Sergej Martinović iz AK Cetinje na 100 metara za pionire (14,14) i u osmoboju za pionire sa 4596 bodova, kao i Mina Lukolić, članica AK Sanja iz Bara sa rezultatom u četvoroboju za mlađe pionirke od 1901 bod.

U konkurenciji cicibana, u troboju, najbolji su bili Damjan Jovićević (Dionis, 1111) i Jana Ćetković (Sparta, 1125), u četvoroboju, kod mlađih pionira, slavili su Viktor Jančić (Sanja, 1563) i Mina Lukolić (Sanja, 1901), a kod pionira trijumfovali su Sergej Martinović (Cetinje, 4596) u osmoboju i Anja Novaković (Sanja, 2797) u šestoboju.

Najbolji u konkurenciji mlađih juniora bili su Ilija Ćuzović (Rudar 4367) u desetoboju i Anđela Đuranović (Sanja, 3707) u sedmoju, dok su u konkurenciji juniora najbolji Mihailo Roćenović (Mornar, 3890) u desetoboju i Anabela Mujovi (Sanja, 3174) u sedmoboju.

U konkurenciji senioria titulu prvaka osvojili su Dragan Pešić (Lovćen, 4543) i Anđela Drobnjak (Jedinstvo, 4670).

Šampionat u višebojima u Baru okupio je više od 130 atletičara iz 11 atletskih klubova (Jedinstvo, Nikšić, Mornar, Sanja, Orion, Podgorica, Lovćen, Cetinje, Sparta, Dionis i Rudar).

Najuspješniji atletičari Mornara

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa sklopila je trgovinski sporazum sa Kinom tokom današnjih pregovora u Ženevi, saopštila je Bijela kuća.
U saopštenju se navodi da je u Ženevi bilo "produktivnih razgovora" i najavljen brifing za sjutra na kojem će biti objavljeni detalji sporazuma, prenio je Dejli mejl.
Američki ministar finansija Skot Besent rekao je da je napravljen značajan napredak u veoma važnim trgovinskim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u petak da mu se carina od 80 odsto na uvoz kineske robe "čini ispravnom", sugerišuci prvi put konkretnu alternativu carinama od 145 odsto koje je uveo na kineski uvoz.
Tramp je sugerisao da je pregovore o snižavanju američkih carina pokrenula Kina.
Peking je saopštio da su SAD zatražile razgovore i da se kineska politika suprotstavljanja američkim carinama nije promijenila.
Rojters navodi da SAD nastoje da smanje svoj trgovinski deficit sa Kinom, dok se Peking suprotstavlja onome što smatra spoljnim miješanjem i želi da Vašington snizi carine na uvoz kineske robe i da tretira Kinu kao ravnopravnog partnera na svjetskoj sceni.&nbsp;

Bijela kuća: SAD i Kina sklopile trgovinski sporazum tokom pregovora u Ženevi

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: osi