U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome postoji li trka u naoružanju na Zapadnom Balkanu. Sagovornici su bili dva vojna analitičara – Igor Tabak, analitičar zagrebačkog portala Odbrana i sigurnost, i Nikola Lunić, konsultant u oblasti geopolitike i bezbjednosti iz Beograda.
Bilo je riječi o tome da li će Srbija moći za godinu i po dana da udvostruči svoje vojne kapacitete, kao što je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koliko je Hrvatska uspjela da obnovi svoje naoružanje otkako je ušla u NATO pakt, odakle oružje nabavlja Srbija, a odakle Hrvatska i da li je na vojnoj paradi septembara prošle godine u Beogradu bilo prikazano oružje koja Srbija tajno uvozi, piše RSE.
Razgovaralo se i o tome kakav je značaj dva sporazuma o vojnoj saradnji potpisana prošle godine – jednog između Hrvatske, Kosova i Albanije, a drugog između Srbije i Mađarske – zašto Vučić smatra da sporazum između Hrvatske, Albanije i Kosova direktno ugrožava Srbiju, zašto je Hrvatska oktobra prošle godine uvela obavezno služenje vojnog roka, da li će to uskoro da učini i Srbija i da li su priče o naoružavanju i vojnim savezima u regionu više propaganda namijenjena domaćoj javnosti, nego prijetnja stabilnosti Zapadnog Balkana.
Omer Karabeg: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je izjavio da će Srbija u narednih godinu i po dana udvostručiti svoje vojne kapacitete. Da li je to izvodljivo?
Nikola Lunić: To nije realno. Srbija već sada za vosku izdvaja 2,5 odsto svog bruto društvenog proizvoda i teško da može više. Na kraju krajeva, vojna snaga svih zemalja u regionu opada bez obzira na velika sredstava koja se troše na naoružanje.
Omer Karabeg: Da li Hrvatska planira značajno uvećanje svojih vojnih kapaciteta?
Igor Tabak: Hrvatska je dio NATO saveza, a NATO je pod američkim pritiskom pristao da gotovo udvostruči svoje vojne proračune. Prvo je za sve zemlje NATO-a bio problem dostići dva odsto izdvajanja bruto društvenog proizvoda za odbranu, onda se pristalo na 3,5 odsto za čistu obranu i do pet odsto kad se uračunaju širi sigurnosni troškovi.
Dakle, ako u idućih nekoliko godina skočimo od 2 odsto na 5 odsto BDP-a, onda to znači da će Hrvatska, ali i sve druge NATO članice, radikalno povećavati svoja izdvajanja za obranu. I to nije pitanje utrke u naoružanju na Zapadnom Balkanu, već se odnosi na sve zemlje članice NATO-a. To je trend koji je nedvosmislen. Na to su pristala sva politička vođstva NATO zemalja. Veliki NATO brod se krenuo okretati teško i nevoljno, ali sad, kad je to krenulo, nema puno stajanja.
Oružje i sa Istoka i sa Zapada
Omer Karabeg: Odakle Srbija nabavlja oružje?
Nikola Lunić: Srbija je do sada imala, kako su to zvaničnici nazvali, multivektorski pristup. Nabavljala je oružje ne samo iz Rusije i Kine, nego i sa Zapada, prije svega iz Francuske, znači, imala je i zapadnu i istočnu tehnologiju. To je u jednu ruku dobro i korisno, ali je problem za održavanje borbenih sistema u smislu logistike što pokazuje primjer Ukrajine. U tom kontekstu nabavljanje oružja sa svih strana može biti i kontraproduktivno.
Omer Karabeg: Odakle Hrvatska nabavlja svoje oružje?
Igor Tabak: Hrvatska je jasno svrstana. Mi smo krenuli u prenaouružvanje izbacujući svu staru opremu i kompletno se okrećući zapadnoevropskim i NATO izvorima. Hrvatska se zadnjih petnaestak-dvadesetak godina kontinuirano naoružava u Zapadnoj Evropi i SAD. Time Hrvatska smanjuje logističke troškove koje kolega spominje. Jer logistika je najskuplji dio vojnih stvari, a logistički troškovi će se smanjiti ako imate usklađenu opremu.
Omer Karabeg: Predsjednik Vučić kaže da je Srbija posljednjih godina dio oružja nabavljala u tajnosti. Zna li se koje je to oružje?
Nikola Lunić: Vidjeli smo to na vojnoj parade septembra prošle godine. Jedna od tih stvari je rusko oružje, ruski borbeni sistemi za elektronsko i protivelektronsko ratovanje – Moskva, Krasuha itd. koji su dostavljeni, pretpostavljam, vazdušnim letovima, ali se ne zna na koji način jer sasvim sigurno nijesu stigli direktno iz Rusije.
S druge strane, tajno su nabavljeni i neki složeni i sofisticirani sistemi iz Izraela za koje je javnost saznala tek pred samu vojnu paradu. U ovom trenutku je posebno intenzivna vojna saradnja sa Izraelom, Riječ je o uvozu i izvozu oružja na obje strane. To se unekoliko može reflektovati na spoljnu politiku, ali mislim da je to još uvijek ograničenog kapaciteta.
Vojni savezi?
Omer Karabeg: Hrvatska je 18. marta prošle godine potpisala sa Albanijom i Kosovom Deklaraciju o suradnji na području odbrane i bezbjednosti, a Srbija je dvadesetak dana nakon toga 1. aprila potpisala sa Mađarskom Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti odbrane. Da li se ova dva ugovora mogu smatrati vojnim savezima?
Igor Tabak: Hrvatska je prije desetak godina potpisala sa Srbijom gotovo identičan ugovor kao ovaj koji vi spominjete. Da li se i to može smatrati odbrambenim savezom? Ja mislim da nema ništa normalnije od odbrambene saradnje među susjedima. A činjenica da se sporazum Hrvatske sa Srbijom ne primjenjuje je možda veći izvor zabrinutosti nego činjenica da je Hrvatska potpisala takve ugovore praktički sa svim ostalim zemljama u susjedstvu.
Jer Hrvatska nastoji biti konstruktivna. Hrvatska je priznala Kosovo kao suverenu i samostalnu državu i biće joj drago pomoći ubezbjednosnoj stabilizaciji ove regija koja je zadnjih decenija vidjela dosta problema. I bio bi red da se kao regija konačno prestanemo pojavljivati na kartama nestabilnosti.
Nikola Lunić: To nijesu nikakvi vojni savezi. U tom pogledu to su bezsadržajni dokumenti. U Deklaraciji Zagreba, Prištine i Tirane eksplicitno piše da ona ne stvara nove međunarodnopravne ili međuvladine obaveze među državama potpisnicama, niti utiče na njihove postojeće obaveze sa drugim zemljama. To dovoljno govori o vrsti savezništva. Takvi sporazumi su unutrašnjepolitički dokumenti koji služe da se napravi kohezija biračkog tijela i da se eventualno dobije na nekakvom rejtingu.
Paradoksalno je što je u reakciji na Deklaraciju Hrvatske, Kosova i Albanije Ministarstvo spoljnih poslova Srbije izdalo saopštenje u kome, pored ostalog, postavlja pitanje zašto je Srbija isključena iz bilo kakvih pregovora o kolektivnoj bezbjednosti u regionu. To pitanje je Ministarstvo spoljnih poslova trebalo postaviti vrhovnoj vlasti u Beogradu, odnosno svom premijeru i predsjedniku.
Zašto je Srbija isključena? Jedan od osnovnih razloga je povjerenje. Umjesto da upravo sada kada, vlada globalna geopolitička histerija, jačamo povjerenje kako bismo gradili, naizgled nevjerovatna i nemoguća, bezbjednosna savezništva da bismo opstali u ovom nesigurnom vremenu, mi kreiramo virtuelnu bezbjednosnu trku u naoružanju koju naši budžeti ne mogu da izdrže i koja sasvim sigurno nije potrebna ovom reginu.
Vučićevi strahovi
Omer Karabeg: Predsejdnik Srbije Vučić doživio je Deklaraciju o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova kao direktnu prijetnju Srbiji. On je to nekoliko puta ponovio. Može li ta saradnja ugroziti Srbiju?
Igor Tabak: Hrvatska na dnevnom nivou sarađuje s Albanijom u NATO okviru jednako kao sa Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Grčkom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom. To je okvir u kojem je Srbija odlučila ne učestvovati. Kad se to zna, vjerujem da je čitava ta priča jako drugačija od onoga kako se predstavlja iz Beograda. Nama je jako čudno slušati sve te stvari i upoređivati ih s našim dnevnim iskustvima funkcionisanja u zajedničkim savezničkim partnerskim okvirima.
Nikola Lunić: Ponekad se naša elita izgubi u prošlosti, u nekoj nezavršenoj istoriji i onda na osnovu emocija daje izjave koje ne odgovaraju realnosti. Ukoliko saradnja Hrvatske, Kosova i Albanije generiše nekakvu opasnost za Srbiju, onda je NATO sasvim sigurno izvor bezbjednosnih problema za Srbiju. Hrvatska je već odavno prenijela dio svog suvereniteta na NATO i Evropsku uniju u bezbjednosnom i svakom drugom pogledu. I ne samo Hrvatska, dio svog suvereniteta prenijeli su na NATO i Crna Gora i Makedonija. Ponekad se na to zaboravlja i onda se pojedini političari vole igrati rizika i upoređivati vojnu snagu između zemalja bivše Jugoslavije.
To je sada neuporedivo jer kao što Beograd 1989. nije shvatio šta u geopolitičkom kontekstu znači pad Berlinskog zida, pa je kao noj držao glavu u pijesku, tako i danas, čini mi se, slabo shvata kakve se promjene dešavaju. Srbija treba praviti saveze, a najbolji i najčvršći savezi su sa komšijama u regionu. Ukoliko se naše spoljne politike približe, to će biti benefit za cijeli region, a ne samo za jednu zemlju.
Omer Karabeg: Šta Srbija očekuje od sporazuma sa Mađarskom o strateškoj saradnji u oblasti odbrane?
Nikola Lunić: Srbija nikada nije imala pretjerano veliku vojnu saradnju sa Mađarskom. Potpisivali smo okvirne sporazume i memorandume o vojnoj saradnji koji nijesu rezultirali strateškom saradnjom. Ponavljam, mi moramo biti usmjereni jedni na druge. Mnogi će to vidjeti kao utopiju, ali smatram da bi najbolji bezbjednosni savezi bili oni između država bivše Jugoslavije bez obzira što sada između političkih elita vladaju određeni animoziteti. Ono što je najveća opasnost za destabilizaciju regiona nijesu same zemlje regiona jer one nemaju kapacitet da se međusobno ugroze, već kreiranje geopolitičkog vakuuma u regionu u kojem bi velike sile nastojale da ostvare svoje sopstvene interese preko zemalja u regionu. Bitno je da ne dozvolimo da postanemo alat u tuđim rukama.
Igor Tabak: Hrvatskoj je potpuno u redu da svi naši susjedi međusobno sarađuju. Pa makar to bile i EU kandidatkinje koje tvrde da su neutralne, a naoružavaju se bog zna s koje strane. Saradnja Mađarske i Srbije ne da nam nije problem, nego je dobro došla. Ovih dana se iz francuskih izvora čulo da čitav niz NATO i EU zemalja nastoji Srbiju uvezati u razne programe saradnje ne bi li se time izbjegle čudne situacije u koje se Beograd periodički dovodi. Time bi se podigla bezbjednost regije i smanjio rizik od konflikta. To je ono što u krajnjoj liniji vidimo i u odnosima Mađarske i Srbije, Bugarske i Srbije, Rumunije i Srbije, Grčke i Srbije. To je, u stvari, aktivnost kojom Europska unija nastoji srediti svoje dvorište, pa time i hrvatsko susjedstvo.
Vojska kao vaspitač?
Omer Karabeg: Hrvatska je krajem oktobra prošle godine donijela odluku o ponovnom uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Zašto je to uradila?
Igor Tabak: Ima tu više razloga. Jedan od češće spominjanih je najava povratka vojnog roka u Srbiji. S druge strane, sada svi gledaju Ukrajinu i manjak ljudi u vojnim operacijama. Evropska unija je u više navrata raspravljala o mogućem aspektima pomoći Ukrajini. Hrvatska učestvuje u koaliciji voljnih koja se formirala u kontekstu evropske pomoći Ukrajini. Sve je to dovelo do preispitivanja vlastitih vojnih kapaciteta u klasičnom, konzervativnom smislu – koliko je vojnika potrebno da se rasporede na granici pri tome zaboravljajući na policiju koja je možda i brojnija od vojske i koja kontroliše naše šengenske granice.
Onda su se ljudi krenuli sjećati svoje mladosti kad su služili vojsku, pa bi htjeli da im mlade odgaja neko drugi, a ne roditelji i škola, vojska im dođe kao neko ko treba tjerati mlade da ustaju rano i da ih uči kako namještati krevet. To je bio koloplet razloga koji su utcali da Hrvatska napravi taj korak kao da je granična zemlja sa Rusijom ili Bjelorusijom. A opšta obveza služenja vojnog roka je zastario sistem čije će se mane ponovno pokazati na isti način kao što su bile vidljive prije nego što je Hrvatska taj sistem zamrznula krajem 2007. godine.
Omer Karabeg: U Srbiji se dugo najavljuje uvođenje obaveznog vojnog roka. Može li se očekivati da će sada i Srbija nakon Hrvatske donijeti tu odluku?
Nikola Lunić: Političari to najavljuju, ali ja sam skeptičan iz prostog razloga što je u Srbiji duboka politička i društvena kriza koja se neće riješiti bez vanrednih izbora koji se najavljuju za kraj godine. Ne vjerujem da će vlast uvesti obavezni vojni rok prije izbora jer bi to generisalo još veću opstrukciju i bunt u narodu, posebno među mladim ljudima. Kada se zalažu za uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, političari veoma često koriste argument vaspitanja mladih.
Biću jasan – vojna obuka nikad nije bila vaspitavanje. To je uvijek bio dril i obuka koja nema apsolutno nikakve veze sa vaspitavanjem. Kada je riječ o stručnom kontekstu, za 75 dana, koliko bi trajao obavezni vojni rok u Srbiji – 60 dana obuke i 15 dana vojnih vježbi – može se izvesti samo opšta vojna obuka bez imalo mogućnosti da se regruti obuče u nekim specijalističkim vještinama. A, kao što smo vidimo iz ukrajinskog rata, rat je evaluirao u takvom smjeru da su svakoj vojsci neophodne specijalističke vještine koje se za 75 dana ne mogu steći.
Neodrživa neutralnost
Omer Karabeg: Da li se trka u naoružanju na Zapadnom Balkanu, stvarna ili virtuelna, može svesti na rivalstvo između Srbije i Hrvatske?
Igor Tabak: Mislim da ne. Jer Hrvatska sve što radi u odbrani mora uvelike objašnjavati i usklađivati sa saveznicima. A naši saveznici nijesu samo u regiji, nijesu samo naši susjedi. Hrvatska je ušla u dvije velike asocijacije – Evropsku uniju i NATO – koje su potpuno promijenile karakter naših odnosa. Naša kompletna logistika je okrenuta na tu stranu. Sa evropskim zemljama rade se zajedničke nabave oružja i razvoj novih tehnologija u sklopu evropskog razvoja odbrane.
Nama je trenutno problem kako doći do zajedničkih evropskih sredstava i kako našu malu i skromnu odbrambenu industriju uvezati u evropske projekte, na koji način joj osigurati pristup NATO i EU novcem da bi mogla razvijati napredne tehnologije. To su izazovi koji su puno širi od naših odnosa bilo sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom ili Slovenijom. To su naši problemi. A susjedstvo je, nažalost, nestabilni okvir iz kojeg bismo najradije iskoračili u nešto pristojnije, normalnije da se možemo stvarno koncentrisati na ove bitne stvari.
Nikola Lunić: I ja mislim da ne postoji rivalstvo između Srbije i Hrvatske u naoružavanju. Ne mogu isključiti da u glavama nekih ljudi to postoji, ali objektivno sagledavajući situaciju i geopolitiku regiona mislim da ne samo ne postoji, nego i da ne bi ni trebalo da postoji. Mi bismo se trebali kompatibilno razvijati, možda čak imati neke zajedničke integrisane sisteme. Jer sadašnji tehnološki razvoj je takav da Srbija samostalno ne može odgovoriti na sve bezbjednosne rizike.
Hrvatska to radi kroz organizaciju NATO, a Srbija je izabrala virtuelnu i neodrživu vojnu neutralnost koja u ovakvim vremenima može predstavljati egzistencijalnu opasnost ne samo za državu, nego i za naciju. Ukoliko se pogrešno percipiraju bezbjednosni problemi, onda se moraju snositi i posljedice. Za Beograd je u ovom trenutku strateški važno da reši normalizaciju odnosa sa Prištinom. To je još više važno Zapadu, odnosno Evropskoj uniji. Zašto? Zato što je Zapad želio da vidi Kosovo kao jedinstveni slučaj. Međutim, Kosovo je očigledno postalo presedan u međunarodnim odnosima koji se sada pojavljuje širom planete.
Moramo vidjeti da li smo posvijećeni Vestfalskim postulatima – suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Beograd ne smije da vrluda u spoljnoj policiji. Ne smije da se sakriva ispod kamena što je ovih dana preporučio predsjednik Vučić. Nego upravo suprotno – treba da jasno stavi do znanja koje su nam vrijednosti, koji su nam principi i da na tome ustraje bez obzira na cijenu.
Propaganda
Omer Karabeg: I na kraju, da li su sve te najave o kupovini oružja i svi ti sporazumi o vojnoj saradnji više namijenjeni domaćoj javnosti, nego što će to stvarno biti realizovano?
Igor Tabak: Ja mislim da tu treba jako ozbiljno sagledati stvari. Ova jesen donijela je famoznu vojnu paradu u Beogradu koju su jako pažljivo gledali svi susjedi, a posebno sve članice NATO i Evropske unije. Na njoj se vidjelo puno ruske vojne tehnike, čak i bjeloruske, vidjela se i kineska i izraelska vojna tehnika. Za NATO i Evropsku uniju Bjelorusija i Rusija su pod sankcijama, a Kina je direktan trgovinski i ekonomski takmac. Takve saradnje stavljaju Srbiju van potencijalnog EU članstva. I Izrael je za mnoge EU države problematičan.
Hrvatska je u jednom momentu razmišljala o kupovini borbenih aviona iz Izraela, pa se onda jasno pokazalo koliko je to nesklopivo sa NATO kontekstom. Znate, neutralnost je jako dobra kad ju se deklariše, ali da bi neutralnost imala svoj smisao sve okolne zemlje moraju je priznati kao stvarno stanje. Bojim se da status Srbije, kao, ako se ne varam, jedine evropske države koja nije uvela sankcije Rusiji govori nešto drugo. I stvara problem povjerenja za sve ostale koji su u nekim drugim kontekstima. I to je regionalni problem.
Nikola Lunić: Mislim da u svemu tome što se radi oko naoružavanja i vojne saradnje ima propagande za domaću javnost. Jer, govorim o Srbiji, organizovati vojnu paradu i sajam naoružanja u roku od tri dana sasvim sigurno znači da se promovišu kohezija i političko jedinstvo. Međutim, to je djelimično i percepcija geopolitičke nestabilnosti i miješanja velikih sila i spoljnih igrača, u ovom slučaju Turske, u prilike na Balkanu. Jer kad ministar spoljnih poslova Turske otvoreno i eksplicitno poziva na islamsko ujedinjenje, onda to izaziva određenu vrstu zebnje da bi se to moglo eventualno odraziti i na naš region.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

RSE: Koje oružje je Srbija tajno nabavila?

Protiv B.V. iz Berana podnijeta je krivična prijava nakon što je policija pretresom njegovog stana pronašla i oduzela pištolj sa okvirom, 110 komada municije, inicijalnu kapislu, detonatorski štapin, puščanu cijev i gas masku.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je tražio da se oduzeti predmeti upute na odgovarajuća vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije, te da se nakon toga protiv B.V. podnese krivična prijava zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje nasilja i posjedovanja oružja u ilegalnom posjedu, kao jednom od nacionalnih prioriteta, te borbe protiv svih oblika kriminala, a sve u cilju podizanja nivoa bezbjednosti građana - poručili su u Upravi policije.

Berancu krivična prijava, kod njega pronađeni pištolj, municija, gas maska...

Protiv Ulcinjanina N.S. (59) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su, u saradnji sa službenicima Stanice granične policije Ulcinj, uz upotrebu službenog psa, su shodno naredbi suda, izvršili pretres kuće u vlasništvu N.S.
Tom prilikom su pronašli i oduzeli dvije lovačke puške marke Beretta i Zastava i 110 komada pripadajuće municije, u ilegalnom posjedu.
Oduzeta je i vazdušna puška bez potrebne dokumentacije sa pripadajućom municijom, kao i više komada petardi i djelovi od oružja.&nbsp;
- Nakon prikupljenih obavještenja i izvršenih konsultacija, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju je naložio da se protiv N.S. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Ulcinj: Oduzete lovačke puške, preko 100 komada municije i djelovi od oružja; procesuirana jedna osoba

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje uhapsili su N. D. iz Prijestonice nakon što su pretresom stana koji koristi pronašli pušku u ilegalnom posjedu, saopšteno je iz Uprave policije.
Hapšenje je dio, kako navode, pojačanih aktivnosti na sprečavanju nasilja i zloupotrebe vatrenog oružja, a pretres stana Cetinjanina izvršen je po naredbi suda.
- Pretresom je pronađena i oduzeta puška marke Crvena zastava, u ilegalnom posjedu. Nakon prikupljenih obavještenja upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju po čijem je nalogu N. D. uhapšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen Cetinjanin: Od njega oduzeta puška u ilegalnom posjedu

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Rožaje podnijelki su krivičnu prijavu protiv Dž. Č. i R. Č. zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je precizirano, policijski službenici su 9. januara kontrolisali vozila u kojem su se nalazili Dž. Č. i R. Č. iz Rožaja, te pronašli i oduzeli dva komada vatrenog oružja - puške marke Berreta i Baikal i 43 komada pripadajuće municije.
- Nakon sprovedene kriminalističke obrade i prikupljenih obavještenja, protiv ovih osoba je nadležnom tužilaštvu podnijeta krivična prijava - kazali su iz Uprave policije.

Podnijete krivične prijave protiv dva Rožajca: Kontrolom pronađene puške i municija

Turski državljani D.E.T. (23), B.S. (32), S.P.A. (46), S.A. (29), L.A. (34) i Y.Y. (25) uhapšeni su u Podgorici zbog sumnje da su kidnapovali sunarodnika, držali ga zatvorenog u jednom poslovnom prostoru i zahtijevali da prebaci više od 2.300 dolara na njihov račun. Pri tome su mu, kako su naglasili u policiji, upućivali riječi prijeteće sadržine zadajući mu udarce po glavi i tijelu. - Sinoć je oko 20 minuta poslije ponoći policiji u Podgorici prijavljeno je da je jedna osoba protivpravno lišena slobode na nepoznatoj lokaciji. Koordinisana akcija službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rezultirala je hapšenjem šest turskih državljana koji su oštećenog protivno njegovoj volji držali zatvorenog u jednom poslovnom prostoru u dijelu grada Obala Ribnice, a u kojem posluje privredni subjekt čije je odgovorno lice gore pomenuti osumnjičeni B.S. - naveli su u policiji. Šestoro turskih državljana se sumnjiče za protivpravno lišenje slobode, iznudu i nedozvoljeno držanje oružja, a B.S. i L.A. sumnjiče se i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. - Pravovremenim, sinhronizovanim postupanjem podgoričke policije u najkraćem roku locirano je lice mjesta gdje se nalazio oštećeni, a zatim su locirana i stavljena pod kontrolu osumnjičena lica. Izvršen je pregled lica i pretres objekta i tom prilikom pronađeno je 17 komada municije, jedno zrno od metka, kao i dvije radio veze, dok su pregledom šireg lica mjesta pronađeni predmeti korišteni prilikom izvršenja ovih krivičnih djela - pištolj sa pet komada municije u okviru, koji su oduzeti - naveli su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112130136_03ae97cde4131f069edbbeba25ad79b593a92c819b2c885929eedec9d8e497b2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112130136_03ae97cde4131f069edbbeba25ad79b593a92c819b2c885929eedec9d8e497b2" data-rendition-name="original" width="694" height="926" loading="lazy" alt="Pronađeno oružje i municija"> <figcaption>Pronađeno oružje i municija(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Osim toga, policija je ovom prilikom oduzela i četiri vozila i skoro 4.000 eura od B.S.

Šestoro turskih državljana uhapšeno zbog sumnje da su sunarodnika kidnapovali, tukli ga, prijetili mu i iznudili novac

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar uhapsili su dvije osobe nakon što su, tokom ciljane akcije usmjerene na lociranje i hapšenje međunarodno traženih lica, kontrolu članova organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih i sa njima povezanih lica, pronašli i oduzeli pet komada vatrenog oružja i više od 270 komada municije.
Policijski službenici su, kako je precizirano, u mjestu Tejani izvršili pretres objekta stanovanja koji koristi Z. V. (41) iz Bara i tom prilikom, osim njega, u objektu zatekli i dvojicu njegovih sugrađana S. N. (39) i E. Č. (42), koji je član jedne organizovane kriminalne grupe, kao i operativno interesantno lice iz Podgorice V. M. (35).
- Od S. N. je pretresom privremeno oduzet pištolj marke Češka Zbrojevka 75 sa okvirom u kojem se nalazilo 10 komada municije, kao i rezervni okvir sa 10 komada pripadajuće municije. Nakon prikupljenog obavještenja, od S. N. je oduzet i pištolj marke Browning sa 89 komada municije kalibra 7,65 mm i 94 komada municije kalibra 9 mm. Za ovo oružje imenovani posjeduje važeći oružni list - ističu iz Uprave policije.
Pretresom objekta je od Z. V. oduzet 31 komad municije različite vrste i kalibra, za koju je nakon kriminalističke obrade utvrđeno da pripada P. M. (26) iz Bara.&nbsp;
- Nakon prikupljenog obavještenja od P. M. su oduzete tri lovačke puške marke Benelli, Beretta i Browning, kao i 39 komada municije, za koje imenovani posjeduje oružni list. Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru koji se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela. Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o oružju licima S. N. i P. M. su izdati prekršajni nalozi - navodi se u saopštenju.
U sklopu ovih aktivnosti, S. N. i P. M. su testirani na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, pri čemu je utvrđeno da su pozitivni na kokain, zbog čega su uhapšeni.
- U odnosu na oduzeto oružje i municiju, Odjeljenje bezbjednosti Bar će nadležnoj Područnoj jedinici za građanska stanja i lične isprave uputiti obavještenje i zahtjev za pokretanje upravnog postupka sa ciljem preispitivanja izdatog odobrenja i trajnog oduzimanja oružja, imajući u vidu da su lica prethodno prekršajno sankcionisana po osnovu zloupotrebe opojnih droga, te imperativne norme Zakona o oružju koje propisuju da usljed zloupotrebe droga prestaje ispunjenost uslova propisanih Zakonom o oružju - istakntuo je u saopštenju.

Bar: Oduzeto pet komada vatrenog oružja i više od 270 komada municije, dvije osobe uhapšene

U sklopu kampanje „Poštuj život, vrati oružje“ Uprave policije u toku 2025. godine, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno je vraćeno preko 4.170 komada oružja, više od 130.000 komada municije, 506 ručnih bombi, djelovi oružja i detonirajuća sredstva. - Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima građani su dobrovoljno predali policiji 1.756 komada oružja, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju dobrovoljno je vraćeno 910 komada oružja - saopšteno je iz Uprave policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010915018_4a0ad03daf38da1c57a9ae43d51bc5ccbc1a0574d13314d32ae4b3a85f7d97ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010915018_4a0ad03daf38da1c57a9ae43d51bc5ccbc1a0574d13314d32ae4b3a85f7d97ae" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Poštuj život vrati oružje akcija"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  U sjevernoj regiji države, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju, Beranama, Rožajama, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Gusinju, Andrijevici i Petnjici dobrovoljno je predato ukupno 794 komada oružja, dok je policijskim službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću, Žabljaku, Šavniku, Pljevljima i Plužinama dobrovoljno predato 719 komada oružja. - Od ukupnog broja predatog oružja tokom 2025. godine 136 je automatskih pušaka, 1.696 pušaka, te 2.347 pištolja - dodali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109150112_b431337440af8837edb3801f492264b3d25098b81c3f89b75ff4b1e799a2d747.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260109150112_b431337440af8837edb3801f492264b3d25098b81c3f89b75ff4b1e799a2d747" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Poštuj život vrati oružje akcija"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Od samog početka sprovođenja ove akcije, dakle u periodu od 2015. do kraja 2025. godine, policijskim službenicima je širom Crne Gore dobrovoljno predato preko 7.300 komada oružja, skoro 195.000 komada municije i više od 100 kilograma eksploziva, kao i preko 2.500 komada različitih djelova od oružja. - Ovi podaci su, iako ohrabrujući, još jedan podsjetnik, ali i motiv svakom građaninu da pruži svoj doprinos cjelokupnoj bezbjednosti društva i da preda oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja ima u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduje u ilegalnom ili legalnom vlasništvu - ocijenili su u Upravi policije. Građani, napominju oni, mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju. - Važno je napomenuti da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti, već da prate prethodno navedeno uputstvo za dobrovoljnu predaju oružja. Uprava policije će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, kao i u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana, te ujedno poziva građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno radimo na izgradnji što bezbjednijeg ambijenta u našoj državi - zaključili su u saopštenju.

Akcija „Poštuj život, vrati oružje“: Građani u 2025. predali 4.100 komada oružja i preko 500 bombi

Norveška će finansirati još jednu pošiljku američkog oružja za Ukrajinu, izdvajajući više od 267 miliona eura.
Norveški premijer Jonas Gar Stere rekao je da će Norveška izdvojiti novac za novi paket oružja američke proizvodnje za Ukrajinu.
Paket se sastoji od raketa za protivvazdušnu odbranu, kao i oružja i municije za borbene avione F-16.
Stere je rekao da će Norveška dio ove opreme nabaviti od Sjedinjenih Američkih Država u skladu s utvrđenim okvirom za podršku Ukrajini.
Govoreći nakon 32. sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine 16. decembra, ukrajinski ministar odbrane iznio je obećanja pomoći od strane desetak ukrajinskih partnera - Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije, Danske i drugih.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će 15 milijardi američkih dolara biti potrebno za kupovinu američkog oružja koje je potrebno Ukrajini u 2026. godini.

Norveška će kupiti Ukrajini američko oružje u vrijednosti od 267 miliona eura

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ izvršili su pretrese na 12 lokacija na kojima su pronašli i oduzeli dvije puške, tri pištolja, 52 komada municije, djelove oružja i određenu količinu narkotika, saopšteno je iz Uprave policije.
U Beranama je pretresom stana i drugih prostorija koje koristi M. B. iz toga grada pronađen i oduzet pištolj i 32 komada municije.&nbsp;
- Kriminalističkom obradom utvrđeno je da oružje pripada njegovom bliskom srodniku. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama po čijem nalogu je protiv M. B. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.
Policija je u Bijelom Polju pretresom stana i drugih prostorija koje koristi R. B. iz toga grada, pronašla lovačku pušku i 18 komada municije različite vrste i kalibra.&nbsp;
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji će se naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela - najavili su iz Uprave policije.
Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi V. C. iz Bijelog Polja pronađen je i oduzet gasni pištolj, kompenzator trzaja za pištolj i dva komada municije različite vrste i kalibra.&nbsp;
- U odnosu na gasni pištolj V.C. je shodno Zakonu o oružju izdat prekršajni nalog, dok će se u odnosu na druge oduzete predmete tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju naknadno izjasniti - navodi se u soapštenju.
Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi G. B. iz Bijelog Polja pronađen je i oduzet gasni pištolj, te je njemu izdat prekršajni nalog shodno Zakonu o oružju.
- Manja količina materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana pronađena je pretresom stana i drugih prostorija koje koristi E. C. iz Bijelog Polja i protiv njega je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.
Policija je u Mojkovcu izvršila pretres stana i drugih prostorija koje koristi N. R. iz tog grada i pronašla i oduzela pušku, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji će se nakon odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru u Danilovgradu izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
- Pretresom stana koji u Kolašinu koristi operativno interesantno lice N. V, kao i prestresom stana koje u Rožajama koristi S. B. pronađena je manja količina opojne droge marihuane, te su protiv njih podnijeti zahtjevi za pokretanje prekršajnih postupaka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - ističu iz Uprave policije.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ nastavljaju intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti fokusirane na suzbijanje nasilja i zloupotrebu oružja, kao jednog od nacionalnih prioriteta, a sve sa ciljem održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta za život i rad naših građana.

U pojačanim aktivnostima policije na sjeveru oduzete dvije puške, tri pištolja, municija i narkotici

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: oruzje