Formiranje upravljačke strukture Parkom prirode Ulcinjska solana ključni je korak u ispunjavanju obaveza Crne Gore u oblasti zaštite prirode i zatvaranju Poglavlja 27, istakao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić tokom posjete Opštini Ulcinj.
Kako je saopšteno iz Ministartva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS), Ćulafić je sa predsjednikom Opštine Gencijem Nimanbeguom razgovarao o aktuelnim i budućim projektima od značaja za taj primorski grad, u oblasti uređenja kanalizacione mreže, vodosnabdijevanja i prečišćavanja otpadnih voda.&nbsp;
Ćulafić je, navodi se, iskazao zadovoljstvo što je i ovu godinu počeo radnom posjetom Ulcinju, čime je nastavljen manir iz prethodne godine, ocijenivši saradnju MERS-a i Opštine Ulcinj kao veoma uspješnu.
- To je jedan od primjera na koji način treba funkcionisati u relacijama sa bilo kojom lokalnom samoupravom i poruka koju prepoznaje i Evropska komisija - da se dobra saradnja između centralnih i lokalnih vlasti u rješavanju svih pitanja prepoznaje kao dobra volja i pomaže u privremenom zatvaranju Poglavlja 27 - istakao je Ćulafić.
On je naglasio da ova radna posjeta ima naročit značaj, budući da je upriličena u susret potpisivanju sporazuma o formiranju upravljača Ulcinjskom Solanom koje će biti naredne sedmice.
- Forimiranje upravljača Ulcinjskom solanom je najkrupnija obaveza iz oblasti završnog mjerila Zaštita prirode, u Poglavlju 27 - ocijenio je Ćulafić.
On je podsjetio da su Vlada i Opština Ulcinj nedavno postigli dogovor o formiranju upravljača Parkom prirode Ulcinjska Solana, čime su postavljeni temelji za dugoročno upravljanje jednim od najvrjednijih ekosistema u Crnoj Gori i napravljen važan iskorak ka zatvaranju Poglavlja 27, posebno u oblasti zaštite prirode.
- Dogovor je postignut uz aktivnu i kontinuiranu podršku ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, kao i ambasadora Njemačke Petera Feltena, kojima ovom prilikom iskazujem zahvalnost - istakao je Ćulafić.
Govoreći o projektima u oblasti uređenja kanalizacione mreže, vodosnabdijevanja i prečišćavanja otpadnih voda, Ćulafić je kazao da će MERS, putem svojih implementacionih jedinica PROCON-a i VODACOM-a, aktivno učestvovati i ubrzati njihovu realizaciju.
On je naveo da je toku posjete razmatrano mnogo pitanja, pored ostalog i pitanje eventualnog zagađenja rijeke Bojane, “pri čemu smo konstatovali da je to veoma složen problem kojim se u ovom trenutku i ubuduće ne može baviti samo MERS, nego to mora biti interresorni pristup.”
- Na jednoj od prvih sljedećih sjednica Vlade ću ovo pitanje u vidu informacije kandidovati sa ciljem da animiramo i ostala Ministarstva koja su nadležna u okviru svojih kompetencija da tom problemu pristupamo interresorno i da pokušamo da ga, u saradnji sa opštinom Ulcinj, rješavamo - kazao je Ćulafić.
On je ocijenio da u Crnoj Gori ima dosta izazova u oblasti ekologije.
- Ali nijedan neće usporiti naš evropski put, zato što Evropska komisija prepoznaje da mi aktivno radimo na rješavanju svakog problema - istakao je Ćulafić.
On je zahvalio Nimanbeguu i njegovim saradnicima na punom razumijevanju i doprinosu koji su dali generalno u radu MERS-a i rješavanju onih pitanja i problema koji su krucijalni za zatvaranje Poglavlja 27.
Nimanbegu je istakao da je Opština snažno posvećena rješavanju pitanja koja već duže vrijeme predstavljaju ozbiljne izazove za održivi razvoj Ulcinja.
Kako je naglasio, jedan od ključnih prioriteta lokalne uprave ostaje unapređenje osnovne infrastrukture, sa posebnim fokusom na realizaciju projekata vodovoda i kanalizacije, koji su od suštinskog značaja za dobrobit građana i zaštitu životne sredine.
Nimanbegu je istakao značaj izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda, ocijenivši ga kao strateški projekat sa dugoročnim uticajem na smanjenje zagađenja i unapređenje ekoloških uslova na teritoriji opštine.
Prema njegovim riječima, ovaj projekat će direktno doprinijeti očuvanju vodnih resursa i ispunjavanju ekoloških standarda.
On je naglasio da rješavanje složenih ekoloških pitanja, poput problema Port Milene i zagađenja rijeke Bojane, zahtijeva tijesnu međuinstitucionalnu saradnju i koordinaciju sa nadležnim organima na lokalnom i državnom nivou.
- Ti problemi ne mogu se rješavati izolovano i neophodan je zajednički angažman kako bi se postigli konkretni i održivi rezultati - istakao je Nimanbegu.
On je, kako je saopšteno, potvrdio spremnost Opštine da bude aktivan partner u svim inicijativama čiji je cilj zaštita životne sredine, unapređenje infrastrukture i stvaranje boljih uslova za život građana Ulcinja.
Ćulafić je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine, obišao podmorski ispust i Port Milena (Velika plaža), kao i Ulcinjsku solanu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćulafić: Formiranje upravljača Ulcinjskom solanom jedna od najvažnijih obaveza iz Poglavlja 27

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Zajedničkog evropskog fonda za Zapadni Balkan potpisan je danas između Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Njemačke razvojne banke KFW, Opštine Ulcinj i preduzeća Vodacom. 
 
Ugovor su potpisali resorni ministar Damjan Ćulafić, direktor KFW banke Klaus Müller, predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu i direktor Vodacom-a Dragan Roganović. 
 
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler i ambasador Savezne Republike Njemačke gospodin Peter Felten. 
 
Projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u opštini Ulcinj predstavlja značajan korak u unapređenju ekološke infrastrukture na Jadranskoj obali Crne Gore, navode iz Ministarstva.
Ova investicija vrijedna je 30,7 miliona eura i dio je dugogodišnje saradnje Vlade Crne Gore, KFW banke i primorskih opština na projektu „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali“, koji traje od 2003. godine. 
 
Izgradnjom postrojenja i prateće infrastrukture značajno će se poboljšati sistem tretmana otpadnih voda u Ulcinju, doprinoseći zaštiti životne sredine i kvalitetu života građana, ističu iz Ministarstva. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić zahvalio se direktoru KFW banke, ambasadorima Satleru i Feltenu, kao i Roganoviću na podršci i doprinosu projektu. 
 
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo biti na terenu i obilježiti prve rezultate zajedničkog rada. Nastavićemo zajednički da ulažemo u slične projekte širom Crne Gore kako bi osigurali održivi razvoj i zaštitu prirodnih resursa”, istakao je ministar. 
 
Direktor KFW banke izrazio je zadovoljstvo što je imao priliku da potpiše ugovor koji predstavlja važan korak u razvoju zaštite životne sredine u Crnoj Gori. Naglasio je da je ovaj projekat od velikog značaja za unapređenje životne sredine i ispunjenje obaveza iz poglavlja 27. 
 
Direktor Vodacom-a Dragan Roganović zahvalio je Ćulafiću, naglasivši da će projekat značajno unaprijediti sistem prečišćavanja otpadnih voda u Ulcinju. Podsjetio je da je Vodakom, u saradnji sa KFW bankom, do sada realizovao projekte vrijedne preko 120 miliona eura, uključujući postrojenja u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru. 
 
Gradonačelnik Ulcinja, Genc Nimanbegu, izrazio je zahvalnost Vladi Crne Gore i Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera na obezbjeđenim bespovratnim sredstvima, ističući da će investicija od preko 30 miliona eura imati veliki značaj za razvoj opštine.
Naglasio je da će izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda doprinijeti poboljšanju uslova života građana, očuvanju prirodnih resursa i unapređenju ukupne komunalne infrastrukture u Ulcinju.

500x500

1250x600

1084x550

Potpisan ugovor o bespovratnim sredstvima za izgradnju kolektora u Ulcinju

Pored hroničnih, tu su i novi problemi - plaže još nemaju dozvolu za rad. Privrednici su u sivoj zoni zato što je kasnio tender za zakup plaže. Mnogo toga zavisi od odluke Vlade, odnosno od njene saglasnosti da lokalni Sekretarijati izdaju privremena odobrenja za rad plaža. I to nije problem samo ulcinjskih plaža. Sjutra će se sastati predsjednici svih primorskih opština kako bi pokušali da pronađu rješenje.
More je spremno ali malo što drugo jeste. Za one koji bi ljeto rado proveli na ulcinjskim plažama, problemi se u Ulcinju gomilaju a jedan od gorućih je to što Vlada nikako da odluči o privremenim dozvolama za rad plaža. Zbog toga su mnogi, koji od zakupa plaža žive, u takozvanoj sivoj zoni, a od ponedjeljka kreće dvomjesečni pojačani inspekcijski nadzor.&nbsp;
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je kazao da nijedno kupalište u tom gradu nema dozvolu za rad.&nbsp;
- Mi preskakati procedure nećemo. Da li će rješenja biti izdata ove sedmice ili naredne sedmice, ja vam na to ne želim odgovoriti. Mi smo očekivali da će ranije Vlada, ona je u četvrtsk prošli donijela tu odluku - kazao je Nimanbegu.
Na pitanje Televizije E kako će inspektori u ponedjeljak postupiti u odnosu na zakupce kupališta odgovor je ohrabrujući.&nbsp;
- Ono što je najbitnije je da se na tim kupalištima ispoštuje pravilnik i da se izdaju računi, tao da neće dolaziti do pečaćenja kupališta i zaštita javnih interesa je na prvok mjestu tako da nećemo represivno ići protiv zakupaca kupališta – kazala je Jelena Kankaraš, turistička inspektorka.&nbsp;
No, ako do ponedjeljka ne stignu privremena rješenja za rad, odgovor inspektorke je obeshrabrujući.&nbsp;
- Koliko će biti izdato rješenja do ponedjeljka, mi ne znamo. Ali kada izađemo na teren, moramo raditi po zakonu – preporuka Vlade nije obavezujuća. Mi moramo raditi po zakonu kada izađeno na teren i radićemo po Zakonu – poručila je Kankaraš.&nbsp;
Kankaraš kaže da je veliki problem i to što se ne izdaju računi, kao i što na plažama nema dovoljno spasilaca. Trn u oku je naplata boravišne takse, prema posljednjim podacima u Ulcinju boravi 9.300 gostiju.&nbsp;
- Siguran sam da ima više gostiju od prijavljenih. Mi imamo evidenciju. Tako da, apelujem na sve da registruju svog gosta – kazao je direktor TO Ulcinj, Ćazim Hodžić.&nbsp;
Registrovanih hotela u Ulcinju imamo preko 60 ili 70. Cilj nam je 50 odsto veća boravišna taksa ove godine, znači Ulcinj ima kapaciteta da pojača boravišnu taksu na sigurno do 2 miliona.
Svjesni su u Ulcinju da je veliki problem to što su u sivoj zoni izdavanja smještaja. To je, kažu, izazov na čitavoj crnogorskoj obali a pomak u rješavanju vide u boljem i koordinisanom radu i državnih i lokalnih organa.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Ulcinjske plaže bez dozvola, inspekcija na terenu od ponedjeljka

Opština Ulcinj pozdravlja reakciju komesarke Evropske komisije za proširenje Marte Kos koja je javno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
To je saopštio predsjednik Opštine Genci Nimanbegu.
- Njena spremnost da stane u zaštitu principa transparentnosti, zakonitosti i javnog interesa predstavlja važnu poruku svim građanima Crne Gore, a posebno nama u Ulcinju, koji se nalazimo u središtu ovog spornog procesa - istakao je Nimanbegu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Takođe, kako je dodao, izražavaju zahvalnost predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji je uputio zvanični dopis Kos i time, kako je rekao, dao važan doprinos otvaranju ovog pitanja u evropskim institucijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-ek-nas-upozorava-vlada-da-sa-uae-unaprijedi-tekst-sporazuma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>ŠKOLSKI PRIMJER KRŠENJA PRAVA</h2>
On je ukazao da čitav proces, počevši od usvajanja Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024–2028. godine bez učešća i saglasnosti primorskih opština, pa sve do potpisivanja spornog Sporazuma sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, predstavlja školski primjer kršenja ustavom zagarantovanog prava na lokalnu samoupravu.
Centralna vlast je, podvlači Nimanbegu, ignorišući stavove i interese lokalnih zajednica, preuzela kontrolu nad razvojnim procesima u opštinama, čime je narušila principe decentralizacije i demokratskog upravljanja.
- Ovakav pristup ne samo da ugrožava autonomiju lokalnih samouprava, već i potkopava povjerenje građana u institucije koje bi trebalo da štite njihove interese - dodao je on.
<h2>ZAŠTITA MANJINSKIH NARODA</h2>
Smatraju jednako važnim da se u ovom slučaju ne zanemari ni dimenzija zaštite prava manjinskih naroda.
- Način na koji se čitav proces vodi direktno pogađa opštinu Ulcinj. Ignorisanje zakonskih obaveza u pogledu konsultacija sa predstavnicima manjina, kao i preduzimanje mjera koje mogu promijeniti strukturu stanovništva, predstavlja ozbiljan korak unazad za multietnički karakter Crne Gore - istakao je Nimanbegu.
Podsjetio je da Zakon o manjinskim pravima i slobodama izričito zabranjuje takve mjere.
- Ne samo da lokalna samouprava nije konsultovana, već je i pravo na institucionalni dijalog brutalno prekinuto u parlamentu, uprkos jasno definisanim mehanizmima koje taj zakon predviđa - podsjetio je on.
Zato još jednom pozivaju sve relevantne međunarodne institucije i partnere da ovaj slučaj sagledaju u cjelini - ne samo kao pitanje ekonomije i ekologije, već i kao ozbiljan izazov za prava manjina, prava građana na lokalnu samoupravu i načela demokratskog upravljanja.
- Ulcinj ne traži ništa više osim poštovanja zakona, dostojanstva i ravnopravnosti - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Opština Ulcinj pozdravlja reakciju Kos, zahvaljuje Milatoviću

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitke predsjedniku Opštine Ulcinj Genciju Nimanbegu, predsjednici Skupštine opštine Ivani Popović, kao i svim građanima i građankama Ulcinja povodom Dana Opštine.
- U ime Skupštine Crne Gore i svoje lično ime, upućujem najiskrenije čestitke svim građanima Ulcinja povodom Dana Opštine - poručio je Mandić.&nbsp;
On je kazao da je Ulcinj grad nadaleko poznat po izuzetnom turističkom značaju, očaravajućim prirodnim ljepotama i bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu i predstavlja jedinstven simbol multietničke harmonije i bogatstva različitosti, čiju ljepotu Crna Gora ponosno njeguje vijekovima.&nbsp;
- Vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem dodatno osnažiti Ulcinj kao primjer uspješne budućnosti koju želimo za sve nas - dodao je predsjednik Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Mandić je naglasio da saradnjom između Skupštine Crne Gore i lokalnih uprava zajedno će dodatno doprinijeti izgradnji prosperitetnog, stabilnog i harmoničnog društva.
- Još jednom, čestitam vama i svim stanovnicima Ulcinja Dan Opštine, uz želje za dalji napredak i blagostanje - zaključio je Mandić.&nbsp;

Mandić: Ulcinj jedinstven simbol multietničke harmonije i bogatstva različitosti

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je uvjeren da je neko želio da investitora Mohameda Alabara uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;
Nimanbegu je rekao da je za planove za Veliku plažu saznao na sastanku kod premijera Milojka Spajića.&nbsp;
- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Nimanbegu je rekao da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.
- Spajić je upriličio sastanak u petak, nisam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što vi želite. On je odgovorio kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.
On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga. Nejasno je, napominje on, kako se može razmatrati zakup plaže na 99 godina bez javne diskusije i uključenja lokalne samouprave i stručne javnosti i konsultacije razvojnih dokumenata.
- Apsolutno smo poniženi, tretirali su nas kao lokace, a ne ravnopravne partnere - istakao je Nimanbegu.
<h2>Adžović: Ulcinju se neće desiti Beograd na vodi</h2>
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja Majda Adžović saopštila je da će Spajić sjutra potpisati sporazum sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji podrazumijeva ekonomsku saradnju u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Ona, kako prenose Vijesti, negira da je sporazum usmjeren na zakup Velike plaže, već da to zavisi od dogovora sa lokalnom zajednicom jer su, kako navodi, i druge opštine zainteresovane za projekte.
Adžović tvrdi i da nije tačna informacija da se razrada plana radi u Beogradu.
- &nbsp;Beograd na vodi se neće desiti Ulcinju. Beograd na vodi je rezidencijalni projekat - tvrdi Adžović.

Tamara Klikovac

Nimanbegu: Neko Alabara želio da uvede na mala vrata, brzina dešavanja ostavlja dojam da se ova priča planira dugo

Ulcinjski odbornici jednoglasno su odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže. Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.
Iz PES-a kažu da ne razumiju da neko nije za ulaganja koja bi donijela ogromne benefite Ulcinjanima. Struka opominje da, sem što se na taj način devastira ekosistem, građani zauvijek gube pristup javnom dobru. 
 
Na posebnoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj odbornici su donijeli jednoglasne zaključke, a vezano za projekat koji im je juče na sastanku prezentovao premijer.
Jedan od najvažnijih je, kako nam prenosi novinar Mustafa Canka, da je nedopustivo da se o velikim projektima odlučuje iza leđa lokalne samouprave, odnosno mimo znanja lokalnog stanovništva.
- A ako se bude nastavilo sa sličnim aktivnostima na promociji tog projekta, dobiće još jednu sjednicu Skupštine opštine sa još konkretnijim zaključcima. Mislim da apsolutno način na koji su krenuli da rade u takozvanu valorizaciju Velike plaže je neprimjeren - kazao je Canka.&nbsp;
Posjećamo, premijer je juče odbornicima predstavio projekat koji bi Arapska kompanija gradila na prostoru Velike plaže, na oko 20 miliona kvadrata.&nbsp;
- Apsolutno nijesam protiv toga da se kompletna Velika plaža, znači to je 20 miliona kvadrata, da nekome ko će investirati 30 milijardi eura. Mi razmišljamo strateški drugačije o razvoju Ulcinja - rekao je poslanik Mehmed Zenka.&nbsp;
Arhitektica i ekološkinja Zejnepa Lika ističe da bi planirani projekat u grad uveo potpuno novi urbani entitet.
- Ovaj plan briše samu suštinu Velike plaže kao javnog prirodnog dobra i ključnog biodiverzitetskog područja prepoznatog na globalnom nivou - rekla je Lika.
Lika upozorava da bi Spajić i Vlada trebalo da imaju više senzibiliteta prema veoma vrijednom ekosistemu i njegovom zaleđu uz poštovanje principa održivog razvoja.
- A zabrinjava i to što ovakvim pristupom građani Ulcinja i Crne Gore gube zauvijek pravo pristupa javnom dobru, koje bi jednom kada pređu u privatne ruke moglo biti trajno otuđeno. Tako opasnim idejama trebamo svi stati na put, a pogotovo stručna javnost - kazala je Lika.
Međutim, u partiji premijera Spajića ističu da im je neshvatljiv otpor prema takvim ulaganjima, koja, kako ističe poslanik PES-a Tonći Janović, mogu donijeti Ulcinjanima samo benefite.
- Meni je prosto nevjerovatno da u jednom periodu kada vam neko govori da nijeste doveli nikad jednog investitora, da se jedan ekser nije zakucao, a vi dovedete investitora koji planira milijarde da uloži da bukvalno preporodi Ulcinj, da napravi privatni aerodrom, da se ozbiljna sredstva ulože, a onda istog tog investitora otjerate - naveo je Janović.
Osvrnuo se Janović i na tender o zakupu.
- Ne treba niko biti ljut, opet ponavljam, to nije njihova đedovina, niti je to njihova zemlja. Oni su to zakupili u određeni vremenski period, prihodovali su, ostvarili su profit, sad je taj vremenski period prošao i šta sad treba? Treba da oni doživotno drže te plaže - rekao je Janović.
Iz Vlade je saopšteno da je na inicijativu premijera Milojka Spajića arapski investitor odlučio da plaže koje je dobio na tenderu ustupi lokalnim preduzetnicima po cijeni koju su oni licitirali.

Ulcinjski odbornici protiv mega projekta: Ako Spajić bude insistirao na njemu dobiće žešće protivljenje

Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik Igl Hilsa je, na moju inicijativu, donio odluku da plaže koje je dobio na tenderu ustupi lokalnim preduzetnicima pod čijim zakupom su bile u prethodnom periodu, po cijeni koju su oni licitirali, kazao je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom na kome su razgovarali o tenderu za plaže. Na sastanku se, kako je saopšteno iz Vlade, razgovaralo o viziji razvoja opštine Ulcinj, interesovanju investitira i tenderu za zakup plaža. - Na nama je da donosimo pametne odluke. Mnogo puta u prošlosti nije bilo tako. Prenio sam Ulcinjanima poruku jednog od vodećih svjetskih investitora, kompanije Emmar i Eagle Hills, da je zainteresovana da im predstavi viziju razvoja Velike plaže i turističkog projekta koji bi bio vodeći te vrste u Evropi - rekao je Spajić. Nakon što je 2022. godine istekao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a što su, kaže Spajić, prethodne vlade propustile da urade, Vlada će obnoviti ovu vrstu saradnje. Taj dokument će, poručuje premijer, biti baza za potencijalne velike razvojne projekte na sjeveru i jugu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703" data-rendition-name="original" width="2500" height="1663" loading="lazy" alt="Sa današnjeg sastanka u Ulcinju"> <figcaption>Sa današnjeg sastanka u Ulcinju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Sa predstavnicima partija u SO Ulcinj razgovarali smo o interesima lokalne zajednice i države Crne Gore. Prenio sam i poruku od Ujedinjenih Arpskih emirata i investitormohamed aa Mohameda Alabara o projektu o kom ćemo razgovarati u narednom periodu. Čuli smo različita mišljenja, zabrinutosti i teme koje se otvaraju prilikom svake velike vizije. Svaka velika priča zahtijeva puno rada i zato moramo u nju ući studiozno i u partnerstvu sa lokalnom samoupravom - naglasio je Spajić. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu rekao je da je potencjalni projekat veliko i važno pitanje za ovu Opštinu. - To nije pitanje koje se prelama preko koljena, već o kome treba diskutovati, sagledati argumente. Želim da premijer šrenese svim investitorima sa kojima je u kontaktu da su investitori ovdje dobrodošli i u interesu lokalne zajednice. Decenija smo imali određeni stav Vlade, a čim je premijer došao ovdje pokazuje da će drugačije raditi - kazao je Nimanbegu. Sastanku, koji je počeo danas u 12 sati, prisustvovali su i ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, poslanici Mehmed Zenka, Ilir Čapuni i Artan Čobi, predsjednica Skupstine Opštine Ulcinj Ivana Popović i predstavnici političkih partija. - Predstavnici političkih partja u SO Ulcinj zahvalili su Spajiću na otvorenosti i spremnosti da se zajednički razmatraju veliki razvojni projekti kako bi bile uzete u obzir sve specifičnosti lokalne zajednice - zaključeno je u saopštenju Vlade.

Spajić: Alabar plaže koje je dobio na tenderu ustupa lokalnim preduzetnicima

U Ulcinju, prema podacima sa posljednjeg popisa, živi 2.315 djece uzrasta do devet godina, što je više od 11 odsto ukupnog stanovništva, ali taj grad godinama nema adekvatno opremljeno i bezbjedno igralište. 
 
Iz Opštine Ulcinj su agenciji MINA kazali da su počeli procedure i da bi ta grad već u januaru trebalo da dobije moderno opremljeno igralište. 
Oni tvrde da će Ulcinj do kraja godine imati najmanje pet igrališta, ali građani i aktivisti kažu da to nije prvo takvo obećanje koje nije ostvareno. 
 
Djeci u Ulcinju kratko je, tokom 2023. godine, bilo dostupno igralište kod Doma kulture, koje je u maju te godine adaptirano, ali i ubrzo nakon toga demolirano. Drugo igralište koje se nalazi pored Male plaže godinama je u jako lošem stanju. 
 
Sekretar Sekretarijata za kapitalne investicije u Opštini Ulcinj Minir Karamanga kazao je da su svjesni da su djeci igrališta neophodna i da vjeruje da će do kraja godine biti opremljeno najmanje pet. 
 
Karamanda, kako je naveo, očekuje da će u februaru biti uređeno igralište ispred Doma kulture, koje će se, kako je naveo, prostirati na 500 kvadratnih metara i koje će biti moderno opremljeno. 
 
Prema njegovim riječima, Opština je potpisala i ugovor sa firmom iz Kraljeva u vezi adaptacije novog igrališta na Maloj plaži. 
 
- Očekujemo da će to igralište biti u novom ruhu tokom januara - rekao je Karamanga agenciji MINA. 
 
Na pitanje na koji način će prevenirati uništavanje igrališta, Karamanga je rekao da postavljanje nadzornih kamera jeste opcija, ističući da bi igralište ispred Doma kulture i danas bilo funkcionlano kada ne bi bilo uništavanja. 
 
- Kako bi se to spriječilo uvešćemo pojačani nadzor Komunalne policije i zaposlenih u Domu kulture, ali mislim da je najbolje postaviti nadzorne kamere - kazao je Karamnda. 
 
Upitan da li je projektima predviđeno postavljanje nadzornih kamera, Karamanga je odgovorio da u ovom trenutku nije, ali da vjeruje da se to posebnim ugovorima može regulisati. 
 
Na pitanje da li je neko kažnjen i da li je pokrenut postupak povodom uništavanja igrališta ispred Doma kulture, Karamanga je nevao da nema o tome informacije, ističući da ono nije demolirano za jednu noć. 
 
Novinarka iz Ulcinja Arjona Hajdanaga Resulani rekla je agenciji MINA da je tema nepostojanja igrališta aktuelna u Ulcinju već duži period, da su o tome izvještavali i lokalni i državni mediji, ali i da su građani na društvenim mrežama više puta pokretali tu temu. 
 
- Godine prolaze, mijenjaju se vlasti, obećanja ista, a u praksi ništa, osim uređenja igrališta kod Doma Kulture prije dvije godine - kazala je Hajdanaga Resulani, podsjećajući da je čak i to igralište trenutno uništeno. 
 
Prema njenim riječima, predstavnici institucija o toj temi uvijek isto odgovore. 
 
- Da će biti tendera i da sve ide u najboljem redu. Ali sve ostaje na tome - rekla je Hajdanaga Resulani. 
 
Upitana da li očekuje da će ovog puta biti realizovana adaptacija starih i izgradnja novih javnih površina za djecu, Hajdanaga Resulani je odgovorila da je skeptična. 
 
- Ovo govore godinama već. Skeptična jesam dosta po tom pitanju, ali nada zadnja umire - rekla je Hajdanaga Resulani. 
 
Ona je istakla da pojedini rukovodioci Opštine često u svojim javnim nastupima etiketiraju djecu kao prioritet, dodajući da ipak „niko ne mari za njihova prava, prava koja im zakonom pripadaju“. 
 
Nedostatak igrališta i javnih površina u Ulcinju, kako je naglasila, direktno utiče na zdrav i normalan razvoj djece, utičući, između ostalog, i na to da su djeca još više upućena na ekran. 
 
Hajdanaga Resulani je naglasila da prilikom izgradnje novih i adaptacije starih površina za djecu, akcenat treba da bude i na načinu na koji će ta igrališta biti sačuvana. 
 
- Nijesu krivi samo Opština i druge nadležne institucije. Veliki teret krivice snosimo i mi kao roditelji i kao građani koji ne umijemo dati svoj dobrinos u očuvanju igrališta i parkova. Zbog toga smatram da je prvi korak koji treba preuzeti po ovom pitanju mapiranje plana za opstajanje igrališta koja će, kako je obećano, biti izgrađena - navela je Hajdanaga Resulani. 
 
Psihološkinja iz Ulcinja, Liridona Bušati Kačanić, kazala je da su, kao građani Ulcinja, ulagali napore da skrenu pažnju na problem sa igralištima kroz peticije. 
 
- Iako su rezultati dugo izostajali, raduje nas što su ove godine najavili realizaciju projekata koji uključuju nove parkove i igrališta. Ovo je korak u pravom smjeru, ali je važno da građani ostanu uključeni kako bismo osigurali da obećanja budu ispunjena - rekla je Bušati Kačanić agenciji MINA. 
 
Prema njenim riječima, odsustvo adekvatnih igrališta u gradu pokazuje manjak strateške vizije i prioriteta kada je riječ o djeci. 
 
- Naša djeca su često primorana da se igraju na ulicama, parking prostorima ili nebezbjednim terenima, što nije dostojno jednog društva koje teži napretku - smatra Bušati Kačanić. 
 
Kako je ponovila, činjenica da su nadležni organi najavili konkretne korake ka rješavanju tog problema uliva optimizam. „Ovo je prilika da pokažu odgovornost i istinsku brigu za najmlađe“. 
 
Bušati Kačanić je naglasila da su igrališta daleko više od mjesta za zabavu. „Ona su centri dječijeg razvoja i socijalizacije“. 
 
- Na igralištima djeca uče kako da dijele, sarađuju, rješavaju probleme i razvijaju motoričke sposobnosti. Igra na otvorenom doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju, što je danas posebno važno u vremenu kada djeca sve više provode vrijeme pred ekranima - rekla je Bušati Kačanić. 
 
Prema njenim riječima, postojanje igrališta simbolizuje koliko jedna zajednica cijeni svoju budućnost. 
 
Komentarišući pojavu uništavanja igrališta nedugo nakon opremanja, Bušati Kačanić je kazala da to nije samo vandalizam, već simptom dubljeg društvenog problema. 
 
- Kada igrališta stradaju, gube ne samo djeca, već i čitava zajednica - rekla je Bušati Kačanić. 
 
Ona je naglasila da je neophodno, uz realizaciju najavljenih projekata, integrisati i mjere zaštite, kako bi novootvoreni prostori trajali i služili generacijama koje dolaze. 
 
- Rješavanje problema uništavanja igrališta zahtijeva kombinaciju preventivnih i edukativnih mjera. Ključne akcije uključuju postavljanje nadzornih kamera, bolju osvijetljenost igrališta i prisustvo komunalne policije, što bi značajno umanjilo vandalizam - navela je Bušati Kačanić. 
 
Kako je dodala, edukacija o vrijednosti javne imovine mora početi u školama i kroz kampanje koje uključuju cijelu zajednicu. 
 
- Kada djeca od malih nogu nauče da vole i čuvaju svoj grad, manja je vjerovatnoća da će ga uništavati kao odrasli - kazala je Bušati Kačanić.

Ulcinj godinama bez adekvatnog igrališta za djecu

Građanski pokret URA je kroz svoje postupke već pokazala koliko brine za Ulcinj, a razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti - poručio je u izjavi za Antenu M prvi čovjek te Opštine Genci Nimanbegu.&nbsp;
Nimanbegu je to izjavio nakon što je iz ulcinjske URE saopšteno da "Vlada Crne Gore u kapitalnom budžetu za 2025. godinu nije uvrstila niti jedan projekat za Ulcinj, te da su time Spajić, Mandić, Nimanbegu, Đeka i ostali pokazali sraman odnos prema gradu".&nbsp;
Istakli su takođe da ih "ne iznenađuje ovakav odnos državne vlasti prema njihovom gradu, ali da su očekivali od Ulcinjana koji podržavaju vlast predvođenu Mandićem i Spajićem da će se makar zauzeti za interese građanki i građana Ulcinja i time pokazati da im je stalo do tog grada a ne samo do fotelja koje su prigrabili, ovim se ispostavlja, samo zbog ličnih interesa".&nbsp;
Nimanbegu navodi da očekuju od premijera Milojka Spajića da ispravi grešku komisije, ističući da je na čelu komisije bio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
- Mi očekujemo od premijera Milojka Spajića da ispravi grešku komisije, a po mojim saznanjima na čelu komisije bio je gospodin Nik Đeljošaj koji je partner ulcinjskoj URI. Oni su u maju ove godine htjeli da izvrše prevrat vlasti pa su radili sve da Forca, moja partija, ne dođe na položaj predsjednika Opštine i, vjerovatno tu leži problem između URE i Đeljošaja u slučaju opštine Ulcinj - kazao je Nimanbegu.
Nimanbegu je istakao da je URA kroz svoje postupke već pokazala koliko brine za Ulcinj, te da razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti.
- Građani moraju znati da je URA partija koja je brigu za Ulcinj najbolje pokazala tako što je svojim članovima davala parkinge, plaže i gledala da namjesti poslove za bolju ekonomsku situaciju, a ne za interes grada. Interes Ulcinja i razvoj Ulcinja niko ne može zaustaviti, tako da budite sigurni da ćemo imati velike kapitalne investicije sljedeće godine - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Očekujemo od Spajića da ispravi grešku komisije na čijem je čelu bio Đeljošaj, razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je evropske partnere da su njegovu zemlju ostavili bez adekvatne protivvazdušne odbrane, što je Rusiji omogućilo da balističkim projektilima teško ošteti energetsku infrastrukturu i dovede Ukrajinu "na rub potpunog zamračenja".
Zelenski tvrdi da su, zbog zakašnjelih uplata sa Zapada, ključni odbrambeni sistemi u kritičnim trenucima bili „neupotrebljivi“, čime su ruski napadi ostavili milione ljudi bez osnovnih uslova za život.
Govoreći sinoć novinarima u Kijevu, ukrajinski predsjednik je kazao da su presretačke rakete PAC-3 za sisteme Patriot, koje su obećali evropski partneri, stigle s danom zakašnjenja zbog neizvršene uplate. Prema njegovim riječima, posljedice su bile dramatične – brojni građani ostali su bez struje, grijanja i vode usred najhladnije zime od početka rata.
– Uplata u okviru inicijative PURL nije realizovana. Rakete nijesu stigle – rekao je Zelenski, ne navodeći koja je država odgovorna za propust.
<h2>Frustracija zbog praznih sistema</h2>
Zelenski se, kako se čini, osvrnuo na ruski napad od 20. januara, tokom kojeg su, prema podacima ukrajinskih vazdušnih snaga, na Ukrajinu ispaljena 34 balistička i krstareća projektila. Municija PAC-3 jedina je u ukrajinskom arsenalu koja može obarati balističke projektile.
Još 16. januara upozorio je da su zalihe municije za protivvazdušnu odbranu opasno niske, navodeći da je do tog jutra nekoliko sistema ostalo potpuno bez raketa.
Objašnjavajući svoj oštar nastup na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je otvoreno kritikovao evropske saveznike, Zelenski je rekao da je takav ton posljedica neizvršene uplate. 
- Rusija je uspjela da poremeti snabdijevanje Kijeva strujom i vodom jer su naše jedinice za odbranu od balističkih napada prazne – jednostavno prazne. Pokušajte da zamislite: znam da balistički projektili lete ka našoj energetskoj infrastrukturi, znam da su sistemi Patriot raspoređeni i znam da struje neće biti jer nemamo raketa da ih presretnemo. U takvoj situaciji sam se našao. A onda pregovaram o raketama PAC-3 koje stižu dan nakon što smo dovedeni na rub potpunog kolapsa sistema - rekao je Zelenski.
Priznao je da govori „emotivno“, ali je naglasio da Ukrajina i Evropa „moraju biti na istoj talasnoj dužini kako bi sve ostalo moglo da funkcioniše efikasno i na vrijeme“.
<h2>Inicijativa PURL i reakcije Zapada</h2>
Inicijativu PURL (Prioritised Ukraine Requirements List) prošle godine pokrenule su Sjedinjene Američke Države i NATO, s ciljem da se sredstvima evropskih država nabavljaju američki sistemi protivvazdušne odbrane i drugo ključno naoružanje za Ukrajinu. Među državama učesnicama su Njemačka, Norveška, Poljska, Holandija, Belgija, Kanada, Luksemburg, Portugal, Slovenija i Španija.
Dvojica zapadnih zvaničnika upoznatih sa radom inicijative izjavila su da optužbe Zelenskog nijesu tačne, ali su odbili da iznesu dodatne detalje. NATO nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
U međuvremenu, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas poručila je da evropske prijestonice „moraju dublje posegnuti u sopstvene zalihe protivvazdušne odbrane“, upozoravajući da se Ukrajina ove zime suočava sa „humanitarnom katastrofom“.
<h2>Trampov poziv Putinu i primirje</h2>
Izjave Zelenskog dolaze u trenutku kada je Kremlj saopštio da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina sedmodnevno primirje u napadima na Kijev zbog ekstremno niskih temperatura.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Trampov cilj bio da se „stvore povoljni uslovi za održavanje pregovora“ između ruskih i ukrajinskih zvaničnika u Abu Dabiju. Kremlj je danas potvrdio da je Putin pristao na prekid vatre do 1. februara.
Dvije strane su prošle sedmice održale trilateralne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok bi novi krug pregovora trebalo da uslijedi kasnije u februaru. Ukrajinski zvaničnici u međuvremenu optužuju Rusiju za „energetski teror“, u trenutku kada administracija Donalda Trampa intenzivira napore da podstakne mirovne pregovore i okonča rat koji narednog mjeseca ulazi u petu godinu.
Sam Tramp je tokom sastanka kabineta u četvrtak potvrdio razgovor sa Putinom.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne napada Kijev i druge gradove i naselja tokom ovog izuzetnog zahlađenja. I pristao je na to. Moram vam reći, to je bilo veoma lijepo od njega - rekao je Tramp.
Tokom noći na petak, sirene za vazdušnu uzbunu u Kijevu nijesu se oglašavale i čini se da se Rusija pridržavala dogovora. Ukrajinske vazdušne snage nijesu zabilježile raketne napade niti napade bespilotnim letjelicama na veći dio zemlje, uključujući glavni grad. Ipak, prema istoku zemlje, u blizini linija fronta, lansirano je 111 dronova i jedan projektil, a zasad nije poznato da li je meta bila kritična infrastruktura.

Zelenski optužio Evropu: Doveli ste nas na rub kolapsa

Expert assessments and inspection oversight in the forests of Rožaje, the ETV Portal has learned, have been completed, and the outcome of this process is alarming - criminal charges will be filed against the Director of the Forest Administration Miloš Rajković, his assistant Danko Popović, the former head of the Rožaje branch of the Forest Administration Alen Kalač, and the chief forest protection engineer in Rožaje Rifat Kalač. They are suspected of abuse of official position. A uncompromising crackdown on the so-called forestry mafia has been launched by Head of the Forestry Directorate Ranko Kankaraš and State Secretary at the Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management Andrija Delić, who are personally leading inspections in Montenegro’s forests. The two of them are in conflict with Minister Vladimir Joković, while Miloš Rajković, whom the Government appointed as acting director of the Forest Administration for the fourth time on November 6 last year, comes from Joković’s Socialist People’s Party. Kankaraš and Delić are members of the Europe Now Movement, the party led by Prime Minister Milojko Spajić, who, however, so far has „not heard“ them regarding the plundering of Montenegro’s forests and the links between institutional leaders and the forestry mafia. Yesterday, Delić also published a disturbing testimony on his Facebook profile about surveillance, threats, ambushes, and even gunfire during inspection oversight and logging controls in the forests, as well as the silence of the prosecution regarding all these events. <h2>UNDER „TAILING“ SURVEILLANCE</h2> - … Over the past year, I have been dealing with eco-crime related to the reckless cutting of forests and their exploitation. I delved deeply into the way the organized criminal group involved operates (when I was a layman, I called it the „forestry mafia“). Everything functions flawlessly: there are masterminds, executors, logistics, and support in all spheres - institutional, political… On the ground, everything is „covered“ - he explained. Writing about experiences from Rožaje, he said that while they were conducting inspections in the Crnja-Ibarac management unit, „some men appeared (because of the fog we couldn’t see their faces) carrying long guns and positioned themselves about 100 meters from us“. - At first, we thought they were hunters, but we soon realized they were not. They were driving an expensive off-road vehicle without license plates, without a dog cage, and it was not a hunting day. Zarija Pavićević was with us at the time. We would spot them from time to time - they were always nearby. The authorities were informed of everything (verbally). One member of the National Security Agency even told me: „Good for you, guys, you’re tilting at windmills“, drank his coffee and drove off - Delić wrote. He explained that throughout the inspection they had „tails“ - vehicles following them. - … Along the way, I photographed a large quantity of timber by the roadside, without any markings. Around 4:30 p.m., on the way back, I heard a strong detonation. I thought a spruce tree had fallen onto the roof of the vehicle. Immediately afterward, there was another shot - a burst - just a few meters from the car, from the underbrush. I saw the vehicle was undamaged and realized they were trying to intimidate me, which of course did not succeed. I immediately informed a friend, because it took me an hour and a half to descend from Kaludra. As with the incident involving long guns, the authorities were informed of this as well. I did not file a report - not because it didn’t happen, but because I was not afraid, and there were witnesses slightly below the location of the shooting - he recounted one of the experiences in Rožaje. Millions of cubic meters of timber, he stated categorically (recalling that satellites of the European Space Agency recorded that about 600 km² of forest were cut down over four years) and hundreds of millions of euros ended up in someone’s pockets - vertically and horizontally. - The question arises: why did no one react, and why did some turn a blind eye to these 600 km²? The answer is simple - until institutions are cleansed of crime, there will be no progress. Every mafia is only as strong as its influence within institutions - Delić stated.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume"><figcaption>Destroyed forests in the area of ​​Rožaje(Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  He was explicit in saying that „within approximately 280 million euros of the grey economy from forests, there is everyone involved: from foresters and forestry engineers, to bad police officers, to high-ranking officials of the Forest Administration, prosecutors who shove cases into drawers, and politicians (of course, I am not generalizing - these are individuals)“. <h2>TESTIMONY OF ROŽAJE RESIDENTS</h2> At the beginning of January, the ETV Portal published an article warning that the forests of Rožaje are the target of organized crime. - Montenegro’s forests are being destroyed, logging is being carried out without plans or programs. Such things have never been seen before. In Rožaje, it is no longer about hundreds of thousands of euros in profit from illegal logging, but millions - said residents of Rožaje who contacted us in writing, warning that the consequences of forest cutting are already immeasurable and, in some areas, irreversible. They said that „in the year before last and last year, there was not a single management unit or department where illegal markings and logging of the highest-quality trees were not carried out“. - With the withdrawal of the inspection sector into the Ministry of Agriculture and Forestry, management power over forests was centralized, the inspection service was stripped of authority, losing its independence and decision-making power, which led to some regional units of the Forest Administration becoming centers of crime and corruption - they believe. They said that in the territory of Rožaje, under the patronage of the Rožaje branch of the Forest Administration, shameless destruction of forests is underway, „where, in addition to regular markings and logging awarded through public tenders, additional markings and logging of the highest-quality trees are carried out on a no smaller scale, with the money ending up in private pockets“, while the damage „is measured in millions of euros“. In their letter, they precisely explained the scheme of plundering the forests of Rožaje, directly targeting the head of the Rožaje Regional Unit, as well as the departments that were brutally devastated.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume"><figcaption>Destroyed forests in the area of ​​Rožaje(Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  During the preparation of that article, the ETV Portal sent questions to Minister Joković’s department and to the Rožaje prosecutor’s office, but they ignored us. <h2>THREE CRIMINAL COMPLAINTS SINCE OCTOBER</h2> However, three days after we sent the questions, Kankaraš and Delić issued a statement noting, among other things, that since early October they had filed three criminal complaints with the prosecution for illegal logging. They stated that, in cooperation with the police in Berane, they had processed illegal logging in the area of the Glođija mountain pasture, and that a criminal complaint had been filed with the prosecution against three persons from the Forest Administration, including the acting director. The acting director is Miloš Rajković. - Documentation is currently being collected for the filing of criminal complaints with the Basic State Prosecutor’s Office in Rožaje - Kankaraš and Delić wrote at the time, pointing to the devastation of forests in the wider Rožaje area. The two of them confirmed the warnings of the group of Rožaje residents from the letter sent to the ETV Portal, emphasizing, among other things, that „all logging, given that there are no active contracts, is carried out in the form of sanitary logging, based on orders signed by the Director of the Forest Administration and implemented through the Regional Unit in Rožaje“. - For ordinary citizens, the prosecution and the police, everything appears regular, because plaques and forestry hammers are placed everywhere - they emphasized in the statement, concluding that „the worst impression of all is the fact that the logging has been legalized by the Regional Unit of the Forest Administration in Rožaje“. Due to the organized devastation of Rožaje’s forests, with the support of individuals from the Forest Administration, a complaint was submitted several years ago to the Special State Prosecutor’s Office as well, but there is no publicly available information as to whether they ever dealt with the case.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume"><figcaption>Destroyed forests in the area of ​​Rožaje(Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač and Rifat Kalač suspected of being part of a forestry mafia chain

Kubanci se ubrzano pokušavaju osloniti na vlastite snage dok američka vlada steže ekonomski obruč, u potezu za koji stručnjaci kažu da je osmišljen kako bi podstakao narodni ustanak i doveo novu vlast. Oštar rast američkih sankcija već je gušio Kubance kada su ključne isporuke nafte iz Venecuele bile prekinute nakon što su SAD napale tu južnoameričku zemlju i uhapsile njenog čelnika. Dugoročne posljedice zaustavljenih isporuka nafte još nisu u potpunosti stigle na naplatu Kubi, ali njeni stanovnici ne čekaju. Neki postavljaju solarne panele, dok drugi uzgajaju vlastite usjeve ili se vraćaju jednostavnijem načinu života, onom koji ne ovisi o tehnologiji i nafti. - Tako preživljavaš. Najbolje je oslanjati se na sebe - kaže Hoze Angel Mendez Faviel. Mendez se nedavno preselio iz centra Havane na farmu u ruralnoj zajednici Bakuranao zbog čestih nestanaka struje na Kubi. Na farmi može kuvati na drva i ugalj, što je nezamislivo u zamračenom gradskom stanu. Kaže da ne zna šta da misli o prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa upućenim Kubi, ali ne želi ništa prepustiti slučaju. Pravi zalihe benzina, uglja i hrane, koje je počeo uzgajati prije tri mjeseca na svojoj farmi. Mendez razmišlja i o tome da otkupi starog konja kojeg je ranije prodao kada je prešao na motorizovanu opremu za prevoz povrća koje prodaje na lokalnim pijacama. - Konju ne treba gorivo. Moramo se vratiti unazad - kazao je Mendez. Prije nego što su SAD napale Venecuelu i poremetile isporuke nafte Kubi, ostrvo se već borilo s hroničnim nestancima struje, rastom cijena i nedostatkom osnovnih potrepština. Dok stručnjaci upozoravaju na potencijalno katastrofalnu ekonomsku krizu, neki se pitaju je li Kuba na ivici pucanja. Za Trampa, koji je u četvrtak potpisao izvršnu uredbu kojom bi se uvela carina na svu robu iz zemalja koje prodaju ili osiguravaju naftu Kubi, to je gotovo sigurno. - Kuba je zaista nacija koja je vrlo blizu potpunog sloma - nedavno je izjavio Tramp. No Kubanci se podsmjehuju takvoj tvrdnji, posebno oni koji se sjećaju takozvanog "Specijalnog perioda", kada je smanjenje sovjetske pomoći izazvalo oskudicu 1990-ih, koja se ublažila kada je Venecuela postala saveznik pod bivšim predsjednikom Hugom Čavezom. Jadijan Silva, medicinski tehničar i vozač starog američkog automobila koji je vidio kako je turizam drastično pao, kaže da Kubanci nisu naivni. - Imamo probleme i znamo da imamo mnogo problema. Ali kad se nešto dogodi na Kubi, to je zato što ljudi zaista smatraju da se to treba desiti. Ne zato što neko sa strane kaže: "Uradite ovo" - rekao je Silva. Nedavno, desetine hiljada Kubanaca zapalili su baklje i pridružile se godišnjem maršu u čast nacionalnog heroja Hozea Martíja. Mnogi od njih bili su studenti univerziteta. - Mi smo dostojanstven narod, narod željan napretka i prosperiteta, koji ne vjeruje u prijetnje i ne plaši se nikakvih odmazdi neprijatelja. Ako budemo morali uzeti oružje u ruke, mi ćemo biti prve koje će to učiniti - rekla je Šejla Ibatao Ruiz, 21-godišnja studentkinja prava. Prije početka marša, voditelj programa obratio se masovnoj publici u kojoj je bio i kubanski predsjednik Miguel Dijaz-Kanel. - Ovo nije čin nostalgije, nego poziv na akciju - poručila je Lica Elena Gonzalez Desdin, predsjednica Federacije studenata univerziteta, u govoru u kojem je spomenula i Trampa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130190132_2f9b8f16c433a60dc5dda6fdc89220d21b3a69d692ba8aa7785aaad9dd97d1fb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130190132_2f9b8f16c433a60dc5dda6fdc89220d21b3a69d692ba8aa7785aaad9dd97d1fb" data-rendition-name="original" width="7646" height="5098" loading="lazy" alt="Kuba"> <figcaption>Farmer na Kubi, 28. januar 2026.(Photo: AP Photo/Ramon Espinosa)Copyright 2026 The Associated Press. All right reserved</figcaption> </figure>  Dan kasnije, zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau istakao je da SAD prihvataju Martíja "jer je dijelio onu strast koju i mi imamo za slobodu". - Nadamo se da će do 2026. godine Kubanci konačno moći ostvarivati svoja temeljna prava i slobode - rekao je Landau u srijedu u snimljenoj poruci puštenoj na manjem okupljanju u ambasadi SAD-a u Havani. On je dodao da "komunistički režim Kastra se ljulja, neće još dugo potrajati".&nbsp; - Nakon 67 godina neuspjele revolucije koja je izdala kubanski narod, vrijeme je za promjene za kojima ljudi na ostrvu čeznu - rekao je on. Prošlog septembra Angel Eduardo pokrenuo je mali biznis za ugradnju solarnih panela. Nazvao ga je "Con Voltage", riječju koja na Kubi ima dvostruko značenje i može označavati da je nešto urađeno dobro. Kaže da mu je dozlogrdilo učenje u mraku i činjenica da je morao pisati u svesku umjesto na računaru kako bi stekao diplomu inženjera automatizacije i upravljanja. Eduardo je počeo spajati dijelove kako bi upalio jednu sijalicu u svom domu, a zatim je, zahvaljujući kombinaciji pomoći prijatelja, Chat GPT-a i društvenih mreža, naučio kako instalirati solarne sisteme. Dosad je ugradio desetine sistema širom Kube, prosječno od jedne do dvije instalacije dnevno od novembra, na otoku gdje dnevna potražnja za strujom u prosjeku prelazi 3.000 megavata, dok je u udarnim terminima dostupno tek oko polovine toga. Eduardo kaže da je zabilježio nagli rast poziva ljudi iz Havane koji žele solarne sisteme otkako su isporuke nafte iz Venecuele poremećene. O razvoju biznisa razmišlja i 62-godišnja Niuvis Bueno Zavala. Penzionisana prevoditeljica ruskog jezika za kubansku vladu danas vodi malu drvenu kućicu pored mora u kojoj prodaje piće, ali ne i hranu. &nbsp;- Nikada mi nije bilo ovako teško. Uvijek se nađe neka ruka koja nam pomogne. Ali sada te ruke ne mogu doći do nas. Blokirani smo sa svih strana - kaže ona. Mnogi Kubanci osuđuju embargo, među njima i penzionisani pilot Pedro Karbonel. Ovaj 73-godišnjak je nedavno čekao više od dva sata da kupi benzin. Kaže da se Kubanci moraju nastaviti boriti. - Ako nemamo goriva, vozićemo bicikle - poručio je, prisjećajući se kako su Kubanci mnogo hodali tokom Specijalnog perioda.&nbsp; - Naše vino je gorko. Ali to je naše vino. Razumijete? I ne želimo da iko sa strane dođe ovdje i govori nam kako da pijemo naše vino - poručio je on.

Kubanci se snalaze za goli život dok SAD pojačava pritisak kako bi srušio vlast

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izjavio je da se princip samoodređenja ne primjenjuje na Krim i Donbas, te da teritorijalni integritet Ukrajine ima prednost, nakon izvještaja da je Rusija zatražila od UN-a da razmotri "samoodređenje" za ove teritorije.
Odgovarajući na pitanje ruskog novinara da li UN može razmatrati Krim i Donbas u kontekstu prava na samoodređenje, Gutereš je rekao da međunarodno pravo počiva na dva ključna principa: teritorijalnom integritetu država i pravu naroda na samoodređenje.
Međutim, naglasio je da se samoodređenje primjenjuje samo kada postoje potrebni uslovi.
- Naš stav je da se princip samoodređenja ne primjenjuje u slučajevima Krima i Donbasa. U toj situaciji princip koji prevladava je princip teritorijalnog integriteta Ukrajine - rekao je Gutereš.
Ranije je, u intervjuu za turske medije, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da je Rusija podnijela zahtjev UN-u tražeći priznanje "prava" stanovnika Donbasa i Krima na samoodređenje.

Tag: opstina-ulcinj