Početak svake školske godine u Mojkovcu donosi radost zbog novih đaka, ali i zabrinutost zbog sve praznijih učionica. Nekada grad snažne industrije, drvnog kombinata “Vukman Kruščić”, Rudnika “Brskovo” i “Bojne njive” , Mojkovac je živio punim plućima. Danas, iako okružen planinama, kanjonom Tare i u blizini Biogradskog jezera, sa prirodnim potencijalima kojima bi mnogo veće sredine zavidjele, suočava se sa tihim gašenjem sela i sve manjim brojem djece.
O tome za portal RTCG govore ljudi kojima su škola i vrtić svakodnevica, ali i misija, direktor Osnovne škole “Aleksa Đilas Bećo” Dejan Rubežić i direktorica vrtića u Mojkovcu “Jevrosima Jevra Rabrenović” Vukica Bulatović.
Rubežić je naglasio da Mojkovac, iako mali grad na sjeveru, nosi ogromne razvojne mogućnosti, ali i teške izazove odlaska ljudi.
- Mojkovac je grad na obali rijeke Tare, sa najljepšim kanjonom u Evropi, između tri planine, sa potencijalom za turizam, poljoprivredu, stočarstvo. Imamo sportsko-rekreativnu zonu, staze na Bjelasici kakvih nema u Evropi, najljepše pašnjake Sinjajevine, ali suočavamo se sa iseljavanjem i sve manjim brojem djece u ovom gradu. Ove godine imamo tri odjeljenja prvaka u gradskoj školi, ali sa veoma malim brojem učenika. U selima Gojakoviće i Štitarica po jedan đak, dok su Bistrica i Dobrilovina ugašene. U Podbišću je sedamnaest, a u Poljima šesnaest učenika, što je porast zahvaljujući podršci opštine, koja za svako dijete u seoskoj školi daje po trideset eura mjesečno - rekao je Rubežić.
Direktor škole ističe da su uslovi za nastavu značajno unaprijeđeni, uvedena je kabinetska nastava, što je, kako naglašava, vraćanje starog sjaja obrazovanju u Mojkovcu.
- Za školu je dosta urađeno, vratili smo kabinetsku nastavu, obnovili kabinete, opremili učionice televizorima i računarima. U Podbišću smo uredili dvorište škole, površine oko jednog hektara, koje može poslužiti za programe škole u prirodi, ne samo za Mojkovac nego i za druge opštine. Ipak, problem su djeca, nema ih. Mada, nije nam u interesu da klonemo duhom. Moramo se boriti da sve ovo ponovo oživi - zaključuje on.
Slično razmišlja i direktorica vrtića Vukica Bulatović, koja kaže da je njen posao zahtjevan, ali neprocjenjivo vrijedan jer oblikuje prve korake djece u životu.
- Ovaj posao ne može da radi onaj ko ne voli djecu, ko nije kreativan. Njihova radost i bezazlenost prenosi se i na nas. Kada porastu, rado se sjećaju svojih vaspitača. Iako je teško, radimo sve sa ljubavlju i žrtvom - kaže Bulatović.
U vrtiću je trenutno upisano 153 djece, a opremu i infrastrukturu posljednjih godina unaprijedila su brojna ulaganja.
Ministarstvo sporta obezbijedilo je pet hiljada eura za projektore i platna, a Ministarstvo prosvjete doniralo je sredstva za nove igračke i namještaj, dok je uz pomoć Japanske ambasade obnovljen krov objekta. Posebno značajna je podrška lokalne samouprave, opština subvencioniše polovinu cijene boravka djece u vrtiću, što roditeljima i zajednici olakšava mnogo.
- Najtužnije je što broj djece ne raste. To je prvi znak da sredine ostaju puste. Otvorili smo novu grupu za djecu od jedne do dvije godine, upisali smo petnaest mališana, što jeste pomak naprijed. Ali, bez obzira na to, ljudi odlaze dalje i ne vide sebe u ovoj sredini. Što se tiče kadra, fale nam tri vaspitača - zaključuje Bulatović.
Priča o školama i vrtiću u Mojkovcu, zapravo je priča o čitavom gradu. Mojkovac je nekada bio simbol industrijskog razvoja, a danas je grad prirodnih potencijala koje tek treba pretvoriti u prilike za život. Kanjon Tare, Bjelasica, Sinjajevina, Prošćenske planine, Biogradsko jezero sve su to darovi prirode koji mogu hraniti generacije.
Opština danas ulaže u svako dijete u seoskoj školi po trideset eura mjesečno i subvencioniše boravak djece u vrtiću, dok su ministarstva i Japanska ambasada pomogli da se škole i vrtić opreme i obnove.
Ipak, najveći problem ostaje isti, ljudi odlaze, a rijetko se vraćaju. Ako se taj trend ne zaustavi, škole i vrtić će ostati samo nijemi svjedoci jednog vremena koje je, nažalost, prošlo, umjesto temelji budućnosti koju Mojkovac i dalje može imati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Škole i vrtić ogledalo stvarnosti na sjeveru

Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra iz Rožaja napustilo je Međunarodni festival folklora "Zlatni Ćemer" zbog toga što je jedno od društava predstavljeno kao da dolazi iz "države Republika Srpska" koja je nepostojeća državna tvorevina - navodi se u saopštenju ovog društva.
Ovu manifestaciju, kako navode u saopštenju, organizovali su juče, 31. maja, Kulturno-umjetničko društvo “Vesna” iz Mojkovca, Opština Mojkovac i Turistička organizacija ovog grada, a nastupilo je 14 ansambala iz Crne Gore i regiona.
Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra iz Rožaja, kako naglašavaju, već 55 godina predano baštini, njeguje i predstavlja bogatu i raznovrsnu kulturnu tradiciju svih naroda i narodnosti Crne Gore.&nbsp;
- Naš identitet je duboko utemeljen u vrijednostima multikulturalnosti, suživota i zajedništva, i upravo kroz umjetnost prenosimo poruku mira, poštovanja i ljudskog dostojanstva. U tom duhu, sa iskrenom željom za kulturnom razmjenom i povezivanjem, učestvovali smo na 8. Međunarodnom festivalu folklora „Zlatni Ćemer“, održanom 31. maja u Mojkovcu - naveli su u saopštenju.
Nažalost, kako dodaju, svjedočili su ozbiljnom presedanu.
- Jedno od društava predstavljeno je kao da dolazi iz "države Republika Srpska", što je nepostojeća državna tvorevina. Republika Srpska nije međunarodno priznata država, već entitet unutar suverene i međunarodno priznate Bosne i Hercegovine - navode u saopštenju.
Po traženju objašnjenja od organizatora, kako su naglasili, dobili su odgovor da je takvo predstavljanje "politika festivala".
- Ovim činom festival je, svjesno ili nesvjesno, iskorišćen za političku poruku koja direktno negira postojanje priznate države i podržava narative koji unose razdor i štete regionalnim odnosima. Zbog toga smo odlučili da napustimo manifestaciju - kazali su iz Kulturno-umjetničkog društva Vrelo Ibra iz Rožaja.
Kao društvo koje pola vijeka njeguje kulturno jedinstvo i povezanost svih zajednica koje čine Crnu Goru, odlučno odbijaju da budu dio bilo kakve političke manipulacije kulturom.
- Posebno ako ona promoviše nacionalizam, separatizam, revizionizam i poricanje međunarodnog poretka - kazali su u saopštenju.
Izražavaju i duboko razočaranje zbog činjenice da nijedan od preostalih ansambala nije reagovao na ovaj očigledan pokušaj politizacije kulture.&nbsp;
- Njihova tišina i odsustvo javne riječi u ovom trenutku, za nas predstavlja prešutnu podršku jednoj opasnoj i štetnoj praksi. Vjerujemo da kulturni radnici, čuvari tradicije i identiteta, imaju moralnu obavezu da reaguju kada se kultura koristi za podrivanje mira i međunacionalnog povjerenja - navode u saopštenju.
Ono što čini ovaj događaj dodatno uznemirujućim je činjenica da se sve dogodilo 31. maja - na Dan Evrope, simbolu zajedništva, mira, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti evropskih naroda.&nbsp;
- Istovremeno, to je i Dan borbe protiv negiranja genocida, te Dan bijelih traka, kada se sjećamo 3.176 ubijenih civila Prijedora, među kojima 102 djece. Toga dana kultura je trebala biti prostor sjećanja, empatije i istine, a ne sredstvo negacije - kategorični su.
Pozivaju nadležne institucije Crne Gore da jasno definišu odgovornost javnih ustanova i organizatora kulturnih događaja kako se više nikada ne bi ponovila situacija u kojoj kulturna manifestacija postaje poligon za negiranje državnih granica i istorijskih činjenica.
- Naša kultura neće biti u funkciji mržnje. Naša tišina nikada neće biti saučesnik. Uprkos svemu, KUD Vrelo Ibra nastavlja putem kojim ide već više od pola vijeka - putem koji spaja ljude kroz igru, pjesmu i tradiciju, putem koji njeguje jednakost, toleranciju, antifašističke i humanističke vrijednosti, te promoviše Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana. Naša umjetnost i naš rad će, kao i do sada, služiti samo miru i povezivanju ljudi, bez obzira na vjeru, naciju ili porijeklo - zaključili su iz ovog udruženja.

Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra napustilo Međunarodni festival folklora u Mojkovcu: Jedno od društava predstavljeno da dolazi iz "države Republika Srpska"

Delegacija Opštine Mojkovac na čelu sa predsjednikom opštine Veskom Delićem, predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić i delegacija Vlade Srbije na čelu sa premijerom Milošem Vučevićem, položili su vijenac na spomenik junacima Mojkovačke bitke. &nbsp;Prisutni su bili i predsjednik Skupštine opštine Mojkovac Marko Janketić, kao i Marko Kovačević, predsjednik opštine Nikšić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250108120148_84e3f2941b87b498d5515fa0000f58fef8bb454a87c44163d50f467813a96309.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250108120148_84e3f2941b87b498d5515fa0000f58fef8bb454a87c44163d50f467813a96309" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Sa svečanosti u Mojkovcu"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250108120148_40018e3eb988b89450637a9b7e48786327ab4c251a5cf2fe0cd27c30ba9fc575.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250108120148_40018e3eb988b89450637a9b7e48786327ab4c251a5cf2fe0cd27c30ba9fc575" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Sa svečanosti u Mojkovcu"> </figure>  Svečanoj sjednici povodom Dana opštine Mojkovac prisustvovaće i Miloš Vučević koji će sastati i sa predsjednikom Opštine Veskom Delićem, saopšteno je iz lokalne samouprave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250108120148_7a341b2b4fcba840b37975f71beda67c5c54d9b03ea7cae7e53f8eeaad25fb18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250108120148_7a341b2b4fcba840b37975f71beda67c5c54d9b03ea7cae7e53f8eeaad25fb18" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Sa svečanosti u Mojkovcu"> </figure>  Kako su kazali, svečana sjednica će biti održana u podne, u Centru za kulturu "Nenad Rakočević“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250108120148_7d6278f81673768bb07342eda433450504ce07323fb65af8bf24f5cfad80a2e1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250108120148_7d6278f81673768bb07342eda433450504ce07323fb65af8bf24f5cfad80a2e1" data-rendition-name="original" width="1480" height="1600" loading="lazy" alt="Vučević"> </figure>

Delegacija opštine Mojkovac, premijer Srbije i Andrija Mandić položili vijenac na spomenik junacima Mojkovačke bitke

U petak, 6. decembra, grupa od 28 studenata pete godine Arhitektonskog fakulteta, predvođena dekanicom prof. dr Svetlanom Perović i saradnicama MSc arhitekture Žaklinom Nježić i Oliverom Radovanović, završila je prvu etapu mapiranja brownfield (napuštenih ili djelimično aktivnih) objekata u Mojkovcu u sklopu predmeta Parterna arhitektura. Tom prilikom mapirana su 23 objekta, čime su studenti dali značajan doprinos revitalizaciji ovih prostora. U narednom periodu slijedi druga etapa, koja će obuhvatiti preostale objekte na teritoriji Mojkovca, saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore.
Ove aktivnosti sprovode se u sklopu projekta RurALL, koji realizuje Arhitektonski fakultet u saradnji sa Opštinom Mojkovac, predstavljajući na ovaj način uspješan primjer sinergije akademske zajednice i lokalne uprave.
- Praktičnom terenskom radu prethodio je trening u Mađarskoj, organizovan od strane Panon Business Network-a, partnera na projektu,radi analize dosadašnjih rezultata i definisanja narednih koraka. Trening se održao od 26. do 29. novembra u gradu Šarvaru, a Fakultet je predstavljala MSc Olivera Radovanović- pojasnili su sa UCG-a.
Kako se u saopštenju navodi, uloga Arhitektonskog fakulteta je bila ključna i u razvoju metodologije za terensko mapiranje, koja je prezentovana 22. novembra na Arhitektonskom fakultetu, gdje su projekt menadžerka RurALL-a Biljana Radović Fuštić i saradnik MSc geoinformatičar Ivan Mijanović predstavili ključne aspekte projekta studentima i profesorkama.
Projekat RurALL finansiran je iz sredstava Interreg Danube Programa i uključuje partnere iz 11 zemalja, među kojima je i Opština Mojkovac.

1250x600

U okviru projekta RurALL mapirana 23 napuštena objekta

Ogromne suše tokom avgusta i septembra stvaraju probleme poljoprivrednicima na katunima na mojkovačkoj strani Bjelasice.&nbsp;
Problem je složeniji i iz razloga što je sve više turista zainteresovano za taj kraj. Iz Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i ruralni razvoj Opštine obećavaju da će napraviti lokvu kako bi domaćini mogli da poje stoku.
Poljoprivrednik Saša Pandurica koji boravi od maja do kraja oktobra na mojkovačkoj strani Bjelasice na Žarskom katunu kaže da mu je najveći problem pojilo za stoku, jer su suše ogromne.
- Nekada je ovdje postojala bijela lokva, ali voda se izgubila, negdje ponire. Infrstruktura je jako loša, teško se dolazi i terenskim vozilom do nas. Pa, ovim putem apelujem da nam nadležni nekako pomognu i olakšaju život seljaka u ovo dijelu planine. Tu bi bilo još tri katuna da to koriste - kaže za Portal RTCG &nbsp;Pandurica.
Panduricu su posjetili iz Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i ruralni razvoj opštine Mojkovac.
- Problem je nestašica vode. Nekada je bila ovdje lokva, ali zemljište je propusno i sad planiramo da u saradnji sa nadležnim ministarstvom i sa ljudima koji su na ovim katunima, napravimo lokvu, da se kupi folija kako bi se voda zadržala da bi ljudi mogli u ljetnjim mjesecima da napoje stoku - kaže savjetnik za vodoprivedu Miroslav Medojević.
Poseban problem predstavljaju avgust i septembar, kada ima manje atmosferskih padavina, ističu sagovornici Portala RTCG.
Ipak naglašavaju da uprkos problemima s vodom, turisti rado posjećuju ovaj kraj.

Suše problem na katunima, Opština Mojkovac obećava pomoć

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: opstina-mojkovac