Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojima se prvi put eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i utvrđuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca. 
 
Izmjene i dopune Zakona su usvojene glasovima 59 poslanika, nije bilo protiv i uzdržanih. 
 
Tim aktom je propisano da nastavniku protiv kojeg je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanja učenika ili zaposlenog, direktor može privremeno zabraniti izvođenje obrazovno-vaspitnog rada do okončanja postupka. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju se institucionalno uređuje karijerno, odnosno profesionalno usmjeravanje, kao i oblast koja se odnosi na onlajn /online/ nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada. 
 
Takođe, novim rješenjem je propisana obaveza da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove bude izabran isključivo prvorangirani kandidat, nakon sprovedenih provjera, kao i da direktoru ustanove radni odnos miruje ne samo tokom prvog, već i za vrijeme drugog mandata. 
 
Izmjenama Opšteg zakona predviđeni su kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, mogućnost za procjenu kvaliteta njihovog rada, te definisano da građani Evropske unije mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod istim uslovima kao crnogorski državljani. 
 
Novim zakonskim rješenjem definišu se i prava, obaveze i odgovornost roditelja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Usvojene izmjene Opšteg zakona o obrazovanju

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravio je dosljednost Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u procjeni odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju <a href="https://cgo-cce.org/2024/10/04/ask-da-pokaze-na-djelu-principijelnost-i-integritet-i-odredi-se-prema-novim-odredbama-opsteg-zakona-o-obrazovanju-i-vaspitanju/" target="_blank">koje je ta organizacija inicirala u oktobru</a>.&nbsp;
ASK je, na bazi te inicijative, donio <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/11/Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspitanju.pdf" target="_blank">Mišljenje</a> kojim potvrđuje da avgustovske izmjene i dopune ovog zakonskog teksta nose korupcijske rizike.
U inicijativi CGO je ukazao da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija.&nbsp;
- <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/10/ASK-Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspit_TsaXeBf.pdf" target="_blank">To je potvdila i ASK, kroz svoje mišljenje</a> iz 2021. godine. Tokom 2023. godine, sistem je u ovom dijelu decentralizavon i primijenjena je preporuka ASK-a oko izbora direktora javnih obrazovnih ustanova. Međutim, &nbsp;iznenadnim izmjenama i dopunama ovog Zakon u avgustu 2024. godine, a na prijedlog poslaničkog kluba PES-a, ponovo je vraćena ta koruptivna odredba - kazala je Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u CGO.
U svom Mišljenju, ASK je naglasila da ključni rizici od korupcije ostaju prisutni u novom zakonskom rješenju, a posebno u vezi sa mogućnošću da ministar izabere drugorangiranog ili trećerangiranog &nbsp;kandidata, čime takvo diskreciono odlučivanje umanjuje efekte prethodno donešenih kriterijuma za izbor. Time se, navodi Kaluđerović, dovodi u pitanje transparentnost i pravičnost procesa izbora, a što je u osnovu antikorupcijkog djelovanja.
- ASK je, takođe, potvrdila raniju zabrinutost CGO-a u dijelu eventualnog političkog uticaja na izbor direktora i potrebu za većom decentralizacijom u kojoj bi školski odbori imali značajniju ulogu u procesu izbora direktora, čime bi se obezbijedio najbolji interes obrazovnih ustanova - konstatovala je Kaluđerović.
Ona je navela i da je ASK podržala i preporuku CGO-a da se uvedu jasni kriterijumi i bodovanje u procesu izbora, što bi omogućilo veći nadzor i smanjilo mogućnost zloupotreba.
- CGO se nada da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, ali i poslanici i poslanice, postupiti shodno ovom Mišljenju ASK-a i inicirati nove izmjene kako bi se izbrisale odredbe koje otvaraju vrata korupciji u obrazovanju u ovom segmentu, a koji je često vodio i lancu drugih koruptivnih radnji. Jedino na taj način mogu dokazati da rade u javnom a ne partikulanom interesu, i da im je fokus na stručnosti i transparentnosti što isključuje partijske kombinatorike u procesu izbora i zapošljavanja u obrazovnim institucijama - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: ASK potvrdio ocjenu CGO-a o koruptivnim elementima Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) objavilo je pozive na javnu raspravu o nacrtima zakona o naučnoistraživačkoj djetnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija. 
 
Iz tog resora je saopšteno da je javni poziv upućen građanima, naučnoj i stručnoj javnosti, subjektima inovacione djelatnosti, državnim organima, nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama, medijima i svim zainteresovanim organizacijama i zajednicama. 
 
Javna rasprava će, kako se navodi, trajati 20 dana od dana objavljivanja javnih poziva na internet stranici MPNI i portalu e-uprave. 
 
Iz Ministarstva su rekli da će, u okviru postupka javne rasprave povodom Nacrta zakona o podsticajnim mjerama, 15. novembra organizovati okrugli sto. 
 
Okrugli sto povodom Nacrta zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti biće održan 18. novembra.

Poziv za javnu raspravu o zakonima o visokom obrazovanju i naučnoistraživačkoj djelatnosti

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) Inicijativu za hitno donošenje mišljenja na Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koji je vratio odredbu po kojom resorni ministar ima moć da bira i razriješava direktore javnih ustanova obrazovanja.
To je saopštila viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović.
- CGO podsjeća da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija. <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/10/ASK-Misljenje_na_Zakon_o_izmjenama_i_dopunama_Opsteg_zakona_o_obrazovanju_i_vaspit_TsaXeBf.pdf" target="_blank">To je potvdila i ASK, kroz svoje mišljenje</a> iz 2021. godine. Između ostalog, ASK je tada preporučila nadležnom Ministarstvu da prilikom pripreme novog zakonskog teksta u ovoj oblasti izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova tako da iste ne imenuje ministar, već da nadležnost izbora i razrešenja direktora bude jedna od nadležnosti školskog, odnosno upravnog odbora, posebno imajući u vidu da su preko predstavnika u odborima zastupljeni interesi Ministarstva, a sto je najvažnije i interesi zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama, đaka i roditelja, te bi njihova odluka odslikavala najbolji interes škole - navela je Kaluđerović.&nbsp;
Istakla je da CGO cijeni da je vrlo važno da ASK ponovo izda takvo mišljenje, odnosno potvrdi ovaj raniji stav, a imajući u vidu nerezistentnost obrazovnog sistema na partijske uticaje i posljedice koje to nosi.
- Uporno zagoravanje civilnog sektora i rijetkih političara koji su na ovo pitanje gledali bez lične koristi, ali i gore navedeno mišljenje ASK-a – doprinijelo je da konačno, prije oko godinu i po, budu izglasane izmjene i dopune koje su otvorile prostor za decentralizaciju i demokratizaciju ovog sistema - dodala je Kaluđerović.
Nažalost to je, kaže, svjesno i sa lošom namjerom, poništeno najnovijim izmjenama i dopunama ovog zakona koje su glasovima vladajuće većine, a na prijedlog grupe poslanika Pokreta Evropa sad (PES), usvojene tokom vanrednog zasijedanja u avgustu, i nakon što ih je predsjednik države argumentovano jednom vratio upravo navodeći gore pomenute razloge, nakon čega su ipak ponovo usvojeni u septembru 2024. godine.
- CGO ukazuje da resorno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija privodi kraju rad na izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju, a <a href="https://www.gov.me/dokumenta/c7984545-5ac8-42d0-b141-cd697b1a81d6" target="_blank">nacrt teksta je objavljen na njihovom sajtu za javnu raspravu</a>, zbog čega je donošenje ovog mišljenja hitno i neophodno - dodala je Kaluđerović.
Javni je interes, podvlači ona, da ASK da preporuku svojim mišljenjem predlagaču, kako postojeća loša rešenja, koja stvaraju istinske i razarajuće rizike od urušavanja integriteta i korupcije, ne bi ostala na snazi.
- CGO izražava očekivanje da će ASK u ovom slučaju postupiti prioritetno i principijelno dokazujući time i sopstveni integritet - zaključila je Kaluđerović.

Kaluđerović: ASK da se odredi prema novim odredbama Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju

Iako već postoje akti koji regulišu i strogo zabranjuju svaki vid nasilja u školama, izmjenama Zakona o obrazovanju i vaspitanju, konačno će se doći do odgovornosti svih aktera.&nbsp;
Predsjednica Udruženja Roditelji Kristina Mihajlović kazala je da su iz te organizacije insistirali da se zakonom regulišu prava i obaveze roditelja, te sankcionišu oni koji zanemaruju djecu.
- Predviđeno je da se u zakonu nađe kad roditelji ne sarađuju sa školom, šta se dešava u onim situacijama kada ne žele, kada postoje određeni problem ili kada roditelji ne vode adekvatno brigu o djetetu koje možda pravi neke probleme unutar škole - rekla je Mihailović za Radio Crne Gore.&nbsp;
Tako će škole morati da obavijeste ministarstvo, nadležni organ i ustanovu socijalne zaštite ukoliko roditelj učestalo zanemaruje obaveze predviđene propisom.
Veća odgovornost, ističe Mihajlović, biće i na prosvjetnim radnicima.
Direktor obrazovne ustanove uz mišljenje nastavničkog odnosno stručnog vijeća može tražiti da se rad nastavnika nađe pod lupom i to ukoliko ne ostvari kvalitet nastave u skladu sa standardima.&nbsp;
- Nije suština da se neko otpusti - rekla je Mihajlović.&nbsp;
<h2>Podrška i iz Sindikata</h2>
Nacrtom zakona precizira se i način zapošljavanja u školama, koji je do sada mnogo puta kritikovan. Podršku u takvom rješenju daju iz sindikata prosvjete, potvrdio nam je predsjednik Radomir Božović.
- Prva stvar koju želim da naglasim je da se poslije 20 i više godina vraćaju kriterijumi za zapošljavanje nastavnika i radnika u obrazovanju. To moramo da pozdravimo - kazao je on.&nbsp;
Božović naglašava da se roditeljima moraju nametnuti veće obaveze prilikom kontrole i vaspitanja djece.
- Obično kada roditeljima naglasimo da dijete mora više da uči i redovnije da dolazi, nemamo baš najbolju saradnju. Zato nam se dešavaju ti propusti i učenik ima veliki broj jedinica, veliki broj neopravdanih izostanaka... Kad se škola obrati Centru za socijalno staranje, onda dolazi do problema - ukazao je on.&nbsp;
Božović smatra da roditelji djecu moraju da nametnu veće obaveze prilikom kontrole i vaspitanja svoje djece.
- Roditelju djecu često repuste školi - rekao je Božović.&nbsp;
Javna rasprava o nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju trajaće do 20. oktobra.
Primjedbe, predlogi i sugestije zainteresovani mogu dostaviti Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u pisanoj formi, poručili su iz tog resora.

Uskoro sankcije za roditelje koji zanemaruju djecu

Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prvi put će biti eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u školama kao i obaveza pokretanja prekršajnog odnosno krivičnog postupaka protiv lica koje to nasilje vrši. To se navodi u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona. Istim izmjenama planira se provjera rada direktora, nastavnika, ali i obaveze roditelja.
Kako se navodi u Nacrtu koji je usvojen 26. septembra, izmjene Zakona imaju za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta obrazovno vaspitnog rada i kvaliteta realizacije standarda ocjenjivanja.
- Takođe se dodatno unapređuje oblast rukovođenja ustanovom u dijelu preciziranja odredbi koje se odnose na poštovanje pravosnažnih sudskih odluka, prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja - navodi se u saopštenju.
Prvi put se definišu kriterijumi za zapošljavanje nastavnika u cilju obezbjeđivanja kvaliteta nastave i transparentnosti zapošljavanja u obrazovno vaspitnim ustanovama.
- Prvi put zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika u toku trajanja nastave i na kraju klasifikacionog perioda - navodi se u nacrtu.
Predlogom zakona se bliže definiše pojam stranca, u skladu sa međunarodnim dokumentima i propisima u toj oblasti, u ostvarivanju prava na obrazovanje.
<h2>Direktoru može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava”</h2>
Precizira se da direktoru &nbsp;javne ustanova može prestati mandat ako ustanova dobije ocjenu ,,ne zadovoljava” u postupku evaluacije rada ustanova, kao i ako ne izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku odluku, ako nije preduzeo mjere za prevenciju i suzbijanje vršnjačkog nasilja i ako dopusti promovisanje i prodaju roba i usluga suprotno zakonu.
- Prijedlogom zakona se propisuje i da direktoru javne ustanove, za razliku od važeće odredbe, radni odnos miruje ne samo za vrijeme prvog, već i za vrijeme drugog mandata, što će značiti dodatnu sigurnost za najbolje kadrove, tj. ona lica koja su izabrana po drugi put za direktora ustanove. Takođe, isto pravo se utvrđuje i za pomoćnika direktora za vrijeme drugog mandata - navodi se u nacrtu.&nbsp;
<h2>Procjenjivaće kvalitet rada nastavnika</h2>
U cilju ukupnog obezbjeđivanja i unapređivanja kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika zakonom utvrđuje mogućnost i uslovi za procjenu kvaliteta toga rada u slučaju kada nastavnik ne ostvaruje kvalitet nastave u skladu sa propisanim standardima, kao i slučajevima neobjektivnog ocjenjivanja učenika.&nbsp;
- Zavod za školstvo odnosno Centar za stručno obrazovanje sprovodi evaluaciju rada nastavnika za kojeg se traži procjena kvaliteta obrazovno vaspitnog rada a ako se u tom postupku utvrdi da nastavnik ne zadovoljava upućuje se na pohađanje dodatnih programa stručnog usavršavanja u skladu sa preporukama Zavoda odnosno Centra, s tim da se ponovna provjera rada kvaliteta obrazovno vaspitnog rada nastavnika vrši nakon godinu dana - objašnjava se u nacrtu.
U slučaju da se na toj ponovnoj provjeri utvrdi da nastavnik ne zadovoljava ostvaruje prava kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba.
<h2>Prvi put prava i obaveze roditelja</h2>
Prijedlogom zakona se &nbsp;prvi put na sveobuhvatan način taksativno definišu prava, obaveze i odgovornosti roditelja u cilju stvaranja uslova za poboljšanje postignuća učenika, poštovanje pravila o radu ustanove u cilju stvaranja uslova za ukupno unapređivanje sigurnosti školskog ambijenta.
- A ako roditelj učestalo zanemaruje propisane obaveze ustanova je dužna da o tome obavijesti Ministarstvo, nadležni organ i nadležnu ustanovu socijalne zaštite - navodi se u prijedlogu zakona. &nbsp;
Konačno, Prijedlogom zakona se dopunjava odredba koja se odnosi na zabranu promovisanja i prodaju literature koja nije obavezna tako što se dodaje da u ustanova nije dopušteno promovisanje i prodaja robe ili usluga koje ne služe ciljevima obrazovanje i vaspitanja ili su štetne za zdravlje i razvoj djece.
Predlogom zakona se takođe po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno vaspitnog rada i bliže uređuje organizovanje te nastave, kao i detaljnije uređuje način vođenja jedinstvene pedagoške evidencije.&nbsp;
- Prijedlogom zakona se takođe na drugačiji način uređuje oblast dodjeljivanja zvanja nastavnicima tako što se propisuje da zvanja dodjeljuje komisija koju obrazuje Zavod za školstvo, odnosno Centar za stručno obrazovanje - navodi se u nacrtu.&nbsp;
Utvrđuje se i mogućnost izrade i primjene digitalnih udžbenika i digitalnih sadržaja, u cilju osavremenjavanja i unapređivanja kvaliteta nastave.&nbsp;

Za nasilje u školama krivični i prekršajni postupci

Poslanici crnogorske Skupštine ponovo će sjutra glasati o Zakonu o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koje je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 
 
Milatović je u obrazloženju naveo da se Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, mijenja način izbora direktora obrazovnih ustanova, tako što se predviđa da njih bira i razrješava ministar, umjesto školski odbor, kako je to bilo definisano dosadašnjim zakonskim rješenjem. 
 
On je ocijenio da se na taj način proces izbora direktora dodatno centralizuje, a njegova transparentnost smanjuje, što ga čini ranjivim i podložnim politizaciji. 
 
Ističući da je obrazovni sistem jedan od stubova razvoja društva, Milatović je kazao da usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje, za koje se očekivalo da bude dodatno unaprijeđeno jačanjem postojećeg mehanizma. 
 
Predlagači smatraju da, kada je riječ o izboru direktora, dosadašnje zakonsko rješenje nije dalo očekivane rezultate već je izazvalo suprotan efekat. 
 
- Umjesto da se ostvari cilj decentralizacije u postupku izbora direktora došlo je do selektivne i različite primjene u sprovođenju odredbi zakona od strane organa upravljanja ustanova, što je za posljedicu imalo da ti organi upravijanja ne izvršavaju pravosnažne sudske presude, kao i rješenja inspekcijskih organa - navodi se u obrazloženju predloženog Zakona. 
 
Dodaje se da će prvi put biti uspostavljeni kriterijumi za izbor direktora obrazovno- vaspitnih ustanova čime se, kako se navodi, obezbjeđuje transparentnost u postupku izbora i mogućost odabira najboljih kandidata. 
 
Novim zakonskim propisom je predviđena i novina da članovi školskih odbora, odnosno upravnih odbora, ubuduće ne treba da se tretiraju kao javni funkcioneri. 
 
Predlagači su rekli da praksa pokazuje da mnogi nijesu motivisani da budu članovi tog tijela zbog te obaveze. 
 
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju predviđeno je da i školska godina ubuduće bude podijeljena na dva klasifikaciona perioda, umjesto dosadašnja četiri. 
 
Glavni motiv da se opet uvedu dva klasifikaciona perioda, kao model koji je i ranije bio aktuelan u crnogorskom obrazovnom sistemu, bio je to što su, prema objašnjenju predlagača, nastavnici bili zatrpani administrativnim poslovima.

Poslanici sjutra ponovo o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: opsti-zakon-o-obrazovanju-i-vaspitanju