Najmanje četiri osobe poginule su tokom noći u Gazi nakon što su se, usljed snažnog vjetra koji je pogodio palestinsku obalnu enklavu, srušili zidovi na njihove šatore. Opasni uslovi za život u Gazi traju i dalje nakon više od dvije godine razornog izraelskog bombardovanja i hroničnog manjka humanitarne pomoći. Prekid vatre je na snazi od 10. oktobra, ali humanitarne organizacije upozoravaju da stanovnici Gaze i dalje nemaju adekvatan smještaj. Među poginulima su dvije žene, djevojčica i muškarac, saopštila je bolnica Šifa, najveća bolnica u Gazi, koja je zaprimila žrtve.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113200148_1bcf491f264b4176a1e5e4d522ddc7f4cb32f3b4a0cc2b42bc868f4f9912c538" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  Tri poginule osobe bile su iz iste porodice, a riječ je o 72-godišnjem Mohamedu Hamudu, njegovoj 15-godišnjoj unuci i snahi. Ubijeni su kada se zid visok osam metara srušio na njihov šator u obalnom području uz mediteransku obalu grada Gaze, navela je bolnica. Najmanje još pet osoba je povrijeđeno u tom urušavanju. Mohamed al-Savalha, 72-godišnji muškarac iz izbjegličkog kampa Jabalija na sjeveru Pojasa Gaze, kritikovao je uslove u kojima većina stanovnika živi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113200148_1e2a94dc2b66ed899adfed063446763f084c304b5de4e1ad7fb3189b59d6960f" data-rendition-name="original" width="936" height="624" loading="lazy" alt="Gaza"></figure>  -To ne funkcioniše ni ljeti ni zimi. Iza sebe smo ostavili kuće i zgrade s vratima koja su se mogla otvarati i zatvarati. Sada živimo u šatoru. Čak ni ovce ne žive kao mi - ispričao je. Humanitarne organizacije navode da u Gazu ni tokom primirja ne ulazi dovoljno materijala za izgradnju skloništa. Izraelska kampanja bombardovanja pretvorila je čitave četvrti u ruševine i polusrušene objekte. Stanovnici se ne mogu vratiti u svoje domove u područjima Pojasa Gaze koja su pod izraelskom kontrolom. Više od dva miliona stanovnika palestinske teritorije pokušava se zaštititi od hladnog vremena, uključujući kišu i jake oluje, i to uz ozbiljan manjak humanitarne pomoći i izraelsku zabranu ulaska stambenih kontejnera koji su im prijeko potrebni tokom zimskih mjeseci. Ovo je već treća zima otkako je rat između Izraela i Hamasa počeo 7. oktobra 2023. godine. Od početka ove zime, zaključno s ponedjeljkom, najmanje šestero djece, uključujući bebu staru samo sedam dana, umrlo je od hipotermije, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Snažna zimska oluja pogodila Palestince u Gazi, poginule četiri osobe

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMCG) izadao je upozorenje zbog mogućih vremenskih nepogoda narednih pet dana.
- Očekuje nas serija frontalnih talasa, najčešće u sklopu jake jugozapadne visinske struje, kao prednje strane prostranog visinskog ciklona sa sjevera kontinenta - kazali su u ZHMCG.&nbsp;
Svakodnevno će, kažu, u svim predjelima biti kiše, povremeno i jakih pljuskova sa grmljavinom, praćenih jakim ponegdje i olujnim južnim i jugoistočnim vjetrom.
Najviše kiše očekuje se, najavljuju meteorolozi, u neđelju i poneđeljak, u većini predjela umjerene ili obilne padavine.
Akumulativno u većini mjesta će pasti najmanje 100-150, a u pojedinim i preko 250l/m2 .
- U planinama na sjeveru povremeno sniježne padavine, naročito u neđelju. U srijedu krajem dana jače zahlađenje. More će često biti talasasto do uzburkano - navode iz ZHMCG.

1250x600

1084x550

ZHMCG izdao upozorenje: Narednih dana obilne padavine, olujni vjetar, moguće nepogode

Jake kiše u velikim djelovima Kalifornije izazvale su poplave i klizišta, a do božićne noći poginule su tri osobe.
Oluje za koje se očekivalo da će trajati do petka donijele su 27 centimetara kiše po metru kvadratnom u nekim dijelovima okruga Los Anđeles te izazvale evakuacije i zatvorile glavne ceste.
Hitne službe su morale izvršiti nekoliko akcija spašavanja, uključujući i spašavanje ljudi zaglavljenih u vozilima zbog porasta poplavne vode. Guverner Kalifornije Gavin Njusom proglasio je u srijedu vanredno stanje u Los Angelesu i drugim okruzima južne Kalifornije.
Oko 100.000 ljudi u državi bilo je bez struje od četvrtka naveče.
Američki Centar za vremenske prognoze saopštio je u četvrtak da su "moguće brojne bujične poplave".
Brzina vjetra u području zaliva San Francisco premašila je 161 km/h u jednoj opservatoriji u blizini San Hosea, izvijestio je San Francisco Kronikl.
Oluje su dolazile od više atmosferskih rijeka koje su nosile velike oblake vlage iz tropa tokom jedne od najprometnijih turističkih sedmica u godini.

Oluja u Kaliforniji odnijela tri života, 100 hiljada ljudi ostalo bez struje

Jedna osoba je poginula danas u Albufeiri, turističkom gradu na jugu Portugala, usljed jakih vjetrova koji su prošli kroz region Algarve, stavljen na narandžasti stepen uzbune zbog oluje Klaudija, koja pogađa zemlju već nekoliko dana, saopštili su portugalski zvaničnici.
Predsjednik Marselo Rebelo de Suza izrazio je "solidarnost sa porodicama žrtava, poslije prolaska tropske oluje Klaudija, koja je pogodila Albufeiru jutros".
Agencija za civilnu zaštitu je ranije na svojim društvenim mrežama prenijela da su zbog jakih vjetrova dvije osobe povrijeđene, a jedna nestala u jednom kampu u Albufeiri.
Prema lokalnim medijima, preminula osoba bi mogla da bude ona koja je prvobitno prijavljena kao nestala.
Civilna zaštita je navela da je u jednom restoranu u primorskom ljetovalištu u blizini Albufeire 20 osoba povrijeđeno u djelimičnom urušavanju krova. Nije precizirano da je urušavanje posljedica naleta oluje.
Nekoliko okruga na jugu Portugala stavljeno je danas u narandžasti stepen uzbune zbog jakih vremenskih nepogoda koje pogađaju zemlju posljednjih nekoliko dana.

Uzbuna zbog oluje u Portugalu: Jedna osoba poginula, više povrijeđenih

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Kninu da je vojno-policijska operacija "Oluja" iz avgusta 1995. uništila projekat velike Srbije i promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope.
Na centralnoj manifestaciji u sklopu obeležavanja 30. godišnjice "Oluje", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Plenković je rekao da je "ujedinjena snaga hrvatskog naroda" u avgustu 1995. "oslobodila okupirane gradove i sela, pobijedila agresora i vratila život i ponos prognanicima", prenosi agencija HINA.
Obraćajući se okupljenima na stadionu fudalskog kluba Dinara, Plenković je kazao da je "Oluja" u tom trenutku bila "najveća kopnena bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata, koja je razbila projekat Velike Srbije, porazila agresora, promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope, odredila sudbinu Hrvatske i omogućila kraj rata u Bosni i Hercegovini".
- Oluja nije samo oslobodila Hrvatsku, ona je spriječila i novu tragediju u Bosni i Hercegovini. Otvorila je put povratku hrvatskih prognanika svojim domovima i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, povratku Vukovara i uspostavljanju hrvatske vlasti na cijeloj teritoriji - naveo je Plenković.
Dodao je da je Hrvatska poslije rata "omogućila i povratak hrvatskih Srba koji su to željeli", navodeći da je time "pokazala političku zrelost, moralnu odgovornost i ljudsku velikodušnost".
On je rekao da "žrtva svih koji su dali živote za slobodu Hrvatske" predstavlja "zavjet zahvalnosti jer je zahvaljujući njima Hrvatska postala svoja, suverena i slobodna", navodeći da se ne smiju zaboraviti ni 1.744 nestale osobe koje Hrvatska traži.
- Očekujemo da Beograd konačno pokaže pravu spremnost za saradnju, jer bez pune istine o nestalima nema iskrenih odnosa ni evropske budućnosti - kazao je Plenković.
Dodaje da su, iako je prošlo 30 godina od "Oluje", još živa sjećanja "na te dane ponosa i slave".
- Svake godine se ovde u Kninu okupljamo sa istim osjećanjima, ponosom zbog pobjede, zahvalnošću braniteljima i pijetetom prema palima. Ali danas, na ovu godišnjicu najveće hrvatske pobjede, ne dolazimo samo da se sjetimo. Dolazimo da potvrdimo šta za nas znači operacija 'Oluja', na šta nas obavezuje i čemu nas uči - kazao je Plenković.
Naveo je i da je "Oluja" potvrdila "hrvatsku snagu koja ne porobljava, već oslobađa, snagu koja ne prijeti, već štiti, snagu koja ne uništava, već stvara".
U ime predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića na ceremoniji se obratio njegov izaslanik Marijan Mareković, general-pukovnik u penziji i komandant iz operacije "Oluja".
Milanović je, kako je saopštio njegov kabinet, odao počast poginulim hrvatskim vojnicima polaganjem vijenca ispred Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" u Kninu, ali nije govorio na stadionu "jer smatra da je za obilježavanje 'Oluje' najispravnije da o toj velikoj pobjedi hrvatske vojske govori jedan od njenih komandanata".
Mareković, koji je Milanovićev savjetnik za pitanja ratnih veterana, izjavio je na centralnoj manifestaciji da "Olujom" nije samo oslobođena Hrvatska, već da je i otvoren put "drugim operacijama hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini, koje su donijele mir, prestanak stradanja i nadu u budućnost narodima Bosne i Hercegovine", prenosi HINA.
- Kroz svoju viševjekovnu, tešku i često krvavu istoriju, naš narod je zaslužio život u slobodi i blagostanju. Naša je dužnost da tu žrtvu pretočimo u djela - u pravednu, bezbjednu i prosperitetnu Hrvatsku - rekao je Mareković.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je na centralnoj manifestaciji da Hrvatska mora trajno da pamti pobjedu u "Oluji", kao "jednu od najsjajnijih epizoda u hrvatskoj istoriji", da je brani i da "temelji budućnost na vrijednostima slobode, demokratije i dostojanstva".
Jandroković je rekao da svaka godišnjica "Oluje" treba da počne izrazom iskrene i trajne zahvalnosti hrvatskim braniteljima i njihovim porodicama, sa posebnim poštovanjem prema porodicama poginulih i nestalih.
- Bez njihove žrtve, ali i bez političkog vođstva koje je bilo doraslo istorijskom trenutku, pitanje je kako bismo danas živjeli jer je velikosrpski agresor imao druge planove za nas - kazao je Jandroković.
Naveo je da je "Oluja" bila strateški i taktički dobro osmišljena operacija koja je izvedena u optimalnom trenutku, navodi HINA.
- Hrvatski branitelji su tada odlučno i spremno krenuli da istjeraju neprijatelja iz Hrvatske. I, kao što pjesma kaže: Što se krvlju brani, ne pušta se lako - dodao je Jandroković.
Na centralnoj manifestaciji su se okupili i ministri u Vladi Hrvatske, poslanici Hrvatskog Sabora, lideri političkih stranaka, zvaničnici lokalnih vlasti, predstavnici vojske i policije i ratni veterani.
Predsjednik opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da je poruka jasna - da je Hrvatska pobijedila i da sada "treba graditi društvo koje je nedostajalo u proteklih 30-ak godina".
- Pobijedili smo sami, bez spoljne pomoći, sada moramo da razmišljamo kako da izgradimo društvo da nam svima bude bolje. Društvo u kojem žive pošteni i vrijedni ljudi bez mnogo politike. Hrvatska je odbranjena 1991. godine, a oslobođena 1995. godine i hajde da svi razgovaramo o budućnosti - rekao je Hajdaš Dončić, lider najveće opozicione stranke.
Poslanik Hrvatskog sabora iz redova SDP Hrvatske Arsen Bauk prokomentarisao je kritike koje stižu iz Srbije, ukazujući na kontekst 1991. godine.
- Uprkos kritikama koje stižu iz Beograda, moramo jasno da kažemo da se ključni događaji nisu dogodili 1995. godine, već 1991. godine. Kao što je rekao jedan srpski hroničar - da nije bilo tenkova 1991, ne bi bilo ni traktora 1995 - rekao je Bauk, misleći na izbjegličku kolonu Srba, u kojoj su neki bili na traktorima.
Na proslavu u Kninu došao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, lider zeleno-leve stranke Možemo, koji je ukazao da se Hrvatska danas "posebno sjeća svih poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu".
Predsjednik desničarskog Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su hrvatske oružane snage "tu da odvrate svakog napadača i pruže sigurnost građanima" i ukazao da ih treba jačati.
Po završetku ceremonije u Kninu, penzionisani pukovnik hrvatske vojske Marko Skejo, poznat po krajnje desnim stavovima, na Trgu Ante Starčevića je ponovo postrojio bivše saborce, koji su na njegov uzvik "Za dom" tri puta odgovorili "Spremni", navodi HINA.
- Pozdrav 'Za dom spremni' neće nestati, već će mladi ljudi nastaviti da ga ponavljaju. Onima koji zabranjuju pozdrav koji je temelj hrvatskog naroda poručujem da će i njihova djeca, unuci i praunuci takođe klicati 'Za dom spremni' kada se u kasarnama bude dizala hrvatska zastava - rekao je Skejo.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica "Oluje" obilježavaju se danas širom Hrvatske.
U Puli je održana tradicionalna parada branitelja Istarske županije, sa više od 1.000 učesnika. Uz hrvatske ratne veterane iz Istre, na paradi su učestvovali i brojni zvaničnici i predstavnici institucija, uključujući delegaciju Istarske županije, predvođenu županom Borisom Miletićem i delegaciju Grada Pule, na čelu sa gradonačelnikom Peđom Grbinom.
Miletić je ukazao da je u Istri, iako Istarska županija nije bila direktno pogođena ratnim razaranjima, odziv na mobilizaciju bio veći od 90 odsto.
Grbin, doskorašnji predsjednik SDP Hrvatske, rekao je da je "Oluja" bila "toliko velika da u modernoj istoriji ratovanja nije zabilježeno da u jednoj operaciji učestvuje toliki dio naroda".
Hrvatska obilježava 30. godišnjicu "Oluje" u znak sjećanja na 5. avgust 1995. kada su hrvatske snage ušle u gotovo prazan Knin i istakle zastavu Hrvatske na Kninskoj tvrđavi.
Operacija "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske i do kraja rata za nezavisnost te zemlje, počela je 4. avgusta 1995. rano ujutru, ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, koja su bila dio međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine.
Hrvatska je tom operacijom, u kojoj je učestvovalo 138.500 pripadnika hrvatske vojske i policije i HVO, uspostavila kontrolu nad posljednjim djelovima teritorije koje su držali pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine.
Vlast Hrvatske, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, proglasila je kraj operacije "Oluja" 7. avgusta uveče, iako su sporadični sukobi nastavljeni do 14. avgusta.
Operacija "Oluja" se ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije. Kao akciju etničkog čišćenja, operaciju "Oluja" je okvalifikovao i Međunarodni sud pravde u Hagu, u obrazloženju presude iz februara 2015. godine.

Plenković: Oluja uništila projekat velike Srbije i promijenila geopolitički poredak Jugoistočne Evrope

Oluja nije početak, već kraj četvorogodišnjeg rata u Hrvatskoj i ne može se na ovu akciju gledati kao na izolovanu aktivnost, ocijenio je za Antenu M hrvatski novinar i analitičar Vlado Vurušić.&nbsp;
Sama Oluja se, poručuje, može posmatrati na dva nivoa.
"Prvi je čisto politički. Dakle, ne ulazim u sve ono što se na vojnom planu događalo. Kako god hladno, racionalno, Oluja je spasila Hrvatsku da ona danas funkcioniše kao jedna normalna država, koja je, zahvaljujući upravo Oluji, članica EU, NATO-a, ima euro, u Šengenu je i tako dalje.
S obzirom na to da je prije Oluje postojao tzv. plan Z4, koji je predviđao veliku autonomiju te tzv. Republike Srpske Krajine, koja je zapravo na neki način preteča onog što imamo u BiH, Republiku Srpsku. Dakle, bez Oluje Hrvatska bi imala Republiku Srpsku, koja bi vjerovatno funkcionisala na isti način, kao i u BiH, koja ne može prodisati kao punokrvna država. Tako bi bilo i sa Hrvatskom.
Naravno, tu postoji vojni dio oluje, koji u svakom slučaju treba raspraviti. U Hrvatskoj često govore da je to bila čista akcija, bez mrlje i tako dalje. To, nažalost, nije tako. Bez obzira što su u Hagu, iako su bili suđeni, oslobođeni generali Gotovina, Čermak i Markač, koji su učestvovali u Oluji, to ne znači da se u Oluji nisu dogodili zločini protiv Srba, odnosno protiv civila. Pogotovo nakon Oluje su bile pljačke, paleži. Skoro 2000 ljudi je osuđeno na hrvatskim sudovima zbog toga, dobili su razne kazne. Međutim, dogodila su se i dva najgora zločina, to su ubistva civila. To su bili starci i bolesni u selu Varivode i selu Grubori. I to jedno skoro mjesec, a drugo skoro dva mjeseca nakon Oluje. I ti počinioci ta dva zločina zapravo nikad nisu otkriveni", naveo je Vurušić.&nbsp;
Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je iz Sremskih Karlovaca poručio da više nijedna Oluja neće uspjeti, te najavio da će 20. septembra svi moći da vide "kakvu su narodnu armiju stvorili" i da će Srbija biti dovoljno snažna i jaka da se odbrani, Vurušić kaže da je to reakcija na unutrašnju situaciju u zemlji.
Riječ je, dodaje, o demagogiji koja nema utemeljenja u činjenicama.
"Ja ću biti malo ironičan. On je rekao da je ovo bila zadnja Oluja i da se više nijedna Oluja nikada neće dogoditi srpskom narodu. Ja ne znam ko im sprema Oluju. A drugo, što se Hrvatske tiče, Oluja je bila, gotova je i uspješno je završena. U Hrvatskoj, a mislim i nigdje drugo, niko ne sprema nikakve akcije protiv Srba.
Vučić sve što radi, zapravo radi samo zbog unutrašnje politike i unutrašnjeg stanja u Srbiji, pogotovo s obzirom na to da znamo šta mu se događa posljednih skoro devet mjeseci, da mu se trese stolica. On ovakvim, ovoreno nacionalističkim, rekao bih neprijateljskim, manifestacijama zapravo radi da ojača svoju poziciju unutar Srbije", istakao je Vurušić.&nbsp;
S druge strane, Vučić je taj koji otvoreno ugrožava integritet susjednih zemalja, mišljenja je Vurušić.
"Vučić ne govori o Srpskom svetu. Međutim, ljudi oko njega, visoko pozicionirani, zapravo vode tu politiku Srpskog sveta. Govori se o Vučiću kao predsjedniku svih Srba. Dakle, Vučić sebe ne prezentuje kao predsjednika samo Srbije, nego i Srba u regionu, što je prilično zabrinjavajuće", ističe sagovornik Antene M.&nbsp;
Na taj način, dodaje Vurušić, Vučić samo kupuje vrijeme do svog neminovnog pada.
"Vučić, stvarajući tu atmosferu srpske ugroženosti, on vlada već 12, 13 godina - cijelo vrijeme na način da Srbe uvjerava da su oni ugroženi. I na taj način drži ih dijelom u pokornosti, a dijelom stalno u nekoj napetosti. Što zapravo ne bi trebalo i ne odgovara činjenicama", naveo je Vurušić.&nbsp;
Hrvatska nije ugrožena od Srbije, niti ugrožava Srbiju, ističe Vurušić. Međutim, kako dodaje, nije dobro što ni u Srbiji ni u Hrvatskoj ne postoji volja da se odnosi zemalja normalizuju.
Vurušić još poručuje da uprkos propagandi srpskih vlasti i medija pod kontrolom Vučića, u Hrvatskoj je veliki broj radnika iz Srbije, broj turista iz te zemlje raste, a i srpski muzičari nastupaju širom Hrvatske.&nbsp;
"U Hrvatskoj u ovom času došlo je do nenadanog uspona nacionalizma, koji je kulminirao koncertima ultradesnog pjevača Marka Perkovića Thompsona, a za to je kriv premijer Andrej Plenković. Pustio je duha, potpuno nepotrebno i neučinkovito, iz boce, a nisam siguran da on to može kontrolisati. Što se tiče Srba iz Hrvatske, oni nisu dio Srpskog sveta, ne sudjeluju, barem zvanično, na Vučićevim nacionalističkim parastosima za Oluju, već su lojalni dio ovdašnjeg političkog sistema, mada naravno ima, pogotovo na talasu tog Thomsonovskog nacionalizma, problema.
Citirao bih jednog od vodećih ovdašnjih srpskih intelektualaca Čedu Višnjića koji je nedavno kazao ‘Mi, Srbi iz Hrvatske, nismo dio Srpskog sveta, nećemo Jugoslaviju, Vučić nije naš predsjednik‘", zaključio je Vurušić.

Vurušić: Oluja je spasila Hrvatsku, nije bila početak nego kraj rata, što ne znači da nije bilo zločina protiv Srba

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) prisustvovala je danas "obilježavanju Dana sjećanja na stradanje i progon Srba u akciji "Oluja"".
U Sremskim Karlovcima bili su predjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i poslanik u Skupštini Crne Gore Velimir Đoković.
- Sa ovog mjesta, sjećajući se svih naših stradalih i prognanih sunarodnika iz Krajine, poslata je snažna poruka srpskog jedinstva i sloge, koja nam je danas potrebnija nego ikada - saopšteno je iz Nove srpske demokratije.
Srpski narod je, kažu, opstao uprkos brojnim pokušajima uništenja i, kao feniks, iznova se dizao iz pepela.
- Naša je dužnost da, pamteći sva stradanja kroz koja smo prošli, gradimo put svjetlije budućnosti za sve nas - zaključuje se u saopštenju.
Komemoraciji je prisustvovao i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.

Kovačević, Vraneš, Đoković i Šćekić na obilježavanju godišnjice "Oluje"

Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Novak Adžić smatra da je zvanična Crna Gora trebalo da uputi visokog zvaničnog predstavnika na obilježavanje 30 godina od kacija Bljesak i Oluja,
- Istorija se olako zaboravlja. Moderne smo živi svjedoci. Akcije hrvatske vojske Bljesak i Oluja bile su oslobodilačke akcije okupiranih teritorija Hrvatske. Legalne i legitimne. Da je razuma i diplomatske mudrosti, kao što na žalost nije, kod ovog pogubljenog režima, zvanična Crna Gora je trebala uputiti svog visokog zvaničnog predstavnika na obilježavanje 30 godina od tih akcija - naveo je Adžić na mreži X.
On napominje da je Haški tribunal je pravosnažno osudio kao ratne zločince srpskog generala Mileta Mrkšića, ali i Milana Martića za ratne zločine u Hrvatskoj.
- A Milan Babić je javno priznao krivicu i poslije toga izvršio samoubistvo, ali se prethodno pokajao. Prava i antiratna Crna Gora nema veze sa agresijom na Hrvatsku 1991-1995. Mi trebamo biti na evropskom putu i birati prave evropske saveznike, a ne retrogradne koje jedva čekaju da Crnu Goru unište i pretvore u svoju latifundiju - zaključio je Adžić.

Adžić: Istorija se olako zaboravlja, moderne smo živi svjedoci

Ministarstvo odbrane ni Vojska Crne Gore neće učestvovati na vojnoj paradi povodom &nbsp;obilježavanja 30. godišnjice vojno-policijske operacije ''Oluja'' u Hrvatskoj.
&nbsp;Prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u toj zemlji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja se obilježavaju vojnom paradom 31. jula u Zagrebu i 5. avgusta u Kninu.
Na oba datuma obilježavanja prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj, Jelena Ražnatović, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.

Crna Gora na obilježavanje Oluje ne šalje vojnog, već diplomatskog predstavnika

Dvije osobe su poginule, a 17 ih je povrijeđeno tokom bujičnih oluja u Francuskoj koje su obarale drveće, poplavile pariske ulice i prouzrokovale curenje krova Skupštine dok je govorio premijer.
- Da li ste primijetili da pada kiša - pitao je Fransoa Bajru gledajući u kupolasti plafon Narodne skupštine koji je curio dok je govorio o Bliskom istoku, a poplava brzo punila pariske bulevare.
Potpredsjednik Skupštine, Rolan Leskir, prekinuo je debatu da bi vatrogasci mogli da provjere problem. Kada je ponovo otvorio sjednicu 15 minuta kasnije, rekao je poslanicima da su postavljene upijajuće prostirke preko krova da ne bi curio.
Služba civilne zaštite je saopštila da je jedna osoba teško povređena u oluji koja je Francusku zahvatila poslije talasa vrućine i da je bez struje 110.000 kuća i stanova.
Dvanaestogodišnje dijete je poginulo od pada drveta na jugozapadu Francuske, a jedan muškarac kada je njegov „kvad“ udario u drvo koje je palo na sjeverozapadu, javili su francuski mediji, prenosi Beta.

Oluje u Francuskoj odnijele dva života, 17 povrijeđenih

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: oluja