Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Slabo je interesovanje mladih za izborni predmet medijska pismenost u osnovnim i srednjim školama, pa opada broj onih koji ga biraju - kazala je u emisiji "Prepoznavanje" Antene M dugogodišnja novinarka, sada direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija trebalo bi, smatra ona, da pozove direktore i uprave škola da više promovišu medijsku pismenost kao predmet, da ga dodijele onim nastavnicima koji žele da ga preuzmu i nemaju otpor prema novim tehnologijama, a ne samo kako bi se popunila nastavnička norma.
- Mi već imamo podatke da broj djece u osnovnim školama koja biraju medijsku pismenost nažalost opada. Crna Gora je zemlja malih brojki i 300 ljudi manje u osnovnim školama koji biraju taj predmet, to je značajan broj. To jeste za brigu i za preispitivanje - da se vidi šta nije dobro u trenutnoj politici - ističe Nikolić. 
Zabrinjava, cijeni ona, i što ne postoji multisektorski pristup temi, pa se medijska pismenost tretira isključivo kroz obrazovni sistem. 
- Nije dovoljno da se medijskom pismenošću bavi samo obrazovni sistem, nego time, na primjer, moraju da se bave i sudovi. Sve više oni moraju da ulaze u tu oblast i da razumiju prirodu govora mržnje, dezinformacija, da bi nas zaštitili s jedne strane od govora mržnje i od takvih kampanja, a sa druge strane sačuvali slobodu govora. To su vrlo osjetljive stvari - kazala je Nikolić.
Institut za medije je inicirao uvođenje medijske pismenosti u gimnazije još 2009. kako bi se jačalo kritičko razmišljanje mladih, formiranje Nacionalne koalicije za medijsku pismenost zahvaljujući čijem radu je kao izborni predmet medijska pismenost uvedena i u osnovne škole.
Inicijativa Instituta bila je i da medijska pismenost bude dio prve Medijske strategije od 2023/27.
No, u Institutu primjećuju da iako je mnogo toga urađeno na jačanju medijske politike u Crnoj Gori poslednjih godina ipak nadležne institucije se dominantno oslanjajaju na inicijative NVO i međunarodnih organizacija, a usvojena strateška dokumenta, poput Medijske strategije, u oblasti medijske pismenosti se ne realizuju. 
- Važno je da što više ljudi uči da kritički promišlja, ali je vrlo problematično ako naši političari nijesu medijski pismeni - ukazuje Nikolić. 
Navodi i da je problematično što političari najčešće ne snose nikakvu odgovornost za kampanje dezinformacija ili kreiranje društvenih kriza.
- Imali smo nedavno nemilu situaciju u vezi sa turskim državljanima u našoj zemlji, izlive mržnje, fašizma, rasizma, čega god hoćete u javnom prostoru.Ko ih je generisao? Po mojoj ocjeni, to su generisali političari, sve je krenulo na neki način sa izjavama Milana Kneževića, datim određenim medijima, o 110.000 Turaka koji dolaze ovdje, pa to stavljanje u nekakav kontekst neokolonijalizma, nekog državnog plana i tako dalje, a da se o tome ne pruža neki validni dokaz - navela je ona.
To je, kaže, bio čitav jedan narativ koji je vidjeli smo kako na kraju rezultirao, a da sa tih adresa apsolutno nemamo nikakvo izvinjenje i nikakvu odgovornost.
- Mi smo na ulicama Podgorice čuli „Ubij Turčina“ i tako dalje, apsolutno u desničarski orjenitisanim medijima nijesmo vidjeli ogradu, stavljanje u kontekst ili osudu takve vrste narativa. I na kraju što će se desiti, neće odgovarati nijedan političar za to, jer je on itekako zaštićen imunitetom i tako dalje, nego ljudi koji su proširili taj sadržaj, koji su nasjeli na sve to. E, to je medijska pismenost, da se ne nasijeda na taj narativ, da vidimo šta su motivi nekog, ko šalje tu poruku, zašto je šalje, koji su narativi, da prepoznamo koja je uređivačka politika jednog medija… - navela je Nikolić.

Nikolić: Opada broj djece koja kao izborni predmet biraju medijsku pismenost, to treba da nas zabrine

Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Profesorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;
- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.
Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.
- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.
Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.
- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.
Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.
- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.
- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović
Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.
- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.
- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.
Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.
- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

Radoznalost starije populacije za daljim medijskim opismenjavanjem i razumijevanjem novih tehnologija, načina na koji funkcionišu društvene mreže, digitalizacijom, tehnološkom, informatičkom pismenošću i tako dalje, je ogromna, što je mene takođe iznenadilo, jer ja sam mislila da će ti ljudi, tih generacija imati stravičan otpor, a u stvari sam bila u zabludi - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Olivera Nikolić iz Instituta za medije.
Institut za medije poziva sve građane i građanke Podgorice 55 plus da im se pridruže na radionici medijske pismenosti koju organizuje u okviru projekta ,,Osnaživanje starijih putovanje kroz medijsku pismenost”.
Godinama je fokus bio na medijskom opismenjavanju mlađe populacije, kaže Nikolić, cilje je bio medijski opismeniti učenike i njihove nastavnike, dodaje ona, i u tome se uspjelo.
Ova radionica je zapravo usmjerena, kaže Nikolić, na populaciju 65 plus, jer su njihove medijske navike nepoznanica, kako kaže, i za Institut za medije.
- Ne znamo šta oni čitaju, odakle se informišu, koliko su digitalno pismeni. Mi smo odlučili da polako krenemo i u taj prostor, i moram vam reći da sam shvatila kad sam krenula u ove radionice da sam bila puna predrasuda, prvo što većina ljudi na tim radionicama, a do sada ih je bilo šest, u šest gradova širom Crne Gore, kroz koje je prošlo oko 100 ljudi, i prvo tu dolaze ljudi koji imaju veliku radoznalost i želju za znanjem i koji cjeloživotno uče. Ne mogu da kažem da su oni neki reprezentativan primjer, ali jedna odlična fokus grupa, recimo. Oni su formirali svoje medijske navike prije pojave društvenih mreža, i prije svog tog nekog informacionog haosa, kako se to zove, moram vam reći da imaju visok zahtjevni standard kad su u pitanju mediji. Oni znaju šta je profesionalan medij i kritički promišljaju. Njihova radoznalost za daljim medijskim opismenjavanjem i razumijevanjem novih tehnologija, načina na koji funkcionišu društvene mreže, digitalizacijom, tehnološkom, informatičkom pismenošću i tako dalje, je ogromna, što je mene takođe iznenadilo, jer ja sam mislila da će ti ljudi, tih generacija imati stravičan otpor, a u stvari sam bila u zabludi, jer više otpora imamo mi koji smo u najproduktivnijoj fazi života, od 35 plus pa nadalje - rekla je Nikolić.
Ta populacija je, podsjeća Nikolić, navikla na kvalitetne edukativne programe, to su ljudi, dodaje ona, koji znaju šta je standard, i onda mogu, kako kaže, da uporede sa ovim danas.
- Oni žele, ne samo u sadržaju, da se informišu, o tome kuda kreću novi mediji, društvene mreže, algoritmi i tako dalje. Oni žele puno da znaju i o digitalizaciji, i ono što je vezano praktično za njihov život. Recimo euprava je puna tih servisa od kojih oni zavise, recept, zakazivanje pregleda, provjera statusa imovine, katastar, dokumenta lična… Oni su vrlo upućeni na te servise i vrlo jasno identifikuju svoje potrebe u tom smislu” - istakla je Nikolić.
Stariji se snalaze, poručuje Nikolić, drže se u tim svojim mrežama, kako kaže, jer uvijek ima neko ko je možda tehnološki napredniji, ističe ona, pa se potpomažu.
- To su ljudi koji su se formirali u nekom sistemu gdje nije bilo toliko prevara kao danas, mislim na internetske prevare. Dakle, brojni su proizvodi koji se prodaju i putem društvenih mreža, pop upovi koji nude para farmaceutske preparate, gdje vam to izliječi nešto za 24 sata, i oni iz raznoraznih razloga baš u te stvari znaju i da povjeruju, i onda tu ima i otprilike i tih nekih loših negativnih iskustava - zaključila je Nikolić.

Nikolić: Starija populacija je navikla na kvalitetan medijski sadržaj, oni znaju šta je standard

Neki od najpoznatijih likova Holivuda – uključujući Spajdermena, Baza Lajtjera, Klifa Buta i Mirandu Prisli – vratiće se na velika platna 2026. godine. Bilo da fanovi žele ili ne, filmadžije i dalje igraju „sigurno“, oslanjajući se na nostalgiju i popularnost postojećih franšiza kroz rimejkove, nastavke, prikvele i ribute, piše Ultimate Classic Rock.
Premijere i najavljeni filmovi:
<ul>
 <li>&nbsp;Januar: „Greenland 2: Migration“ (9. januar), „28 Years Later: The Bone Temple“ (16. januar), „Return to Silent Hill“ (23. januar)</li>
 <li>&nbsp;Februar: „The Strangers – Chapter 3“ (6. februar), „Scream 7“ (27. februar)</li>
 <li>&nbsp;Mart: „The Bride“ (6. mart) – Megi Džilenhal donosi novu verziju „The Bride of Frankenstein“; „Ready or Not 2: Here I Come“ (27. mart)</li>
 <li>&nbsp;April: „The Super Mario Galaxy Movie“ (13. april), „Lee Cronin's The Mummy“ (17. april)</li>
 <li>&nbsp;Maj: „The Devil Wears Prada 2“ (1. maj), „Mortal Kombat II“ (8. maj)</li>
 <li>&nbsp;Jun: „Star Wars: The Mandalorian and Grogu“ (22. maj), „Masters of the Universe“ (5. jun), „Scary Movie 6“ (12. jun), „Toy Story 5“ (19. jun), „Supergirl“ (26. jun)</li>
 <li>&nbsp;Jul: „Minions 3“ (1. jul), „Moana“ (10. jul), „Evil Dead Burn“ (24. jul), „Spider-Man: Brand New Day“ (31. jul)</li>
 <li>&nbsp;Avgust: „Super Troopers 3“ (7. avgust), „Insidious: The Bleeding World“ (datum nepoznat), „Coyote vs. Acme“ (28. avgust), „Cliffhanger“ ribut sa Lili Džejms (28. avgust), DC film o Glinolikom (11. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Septembar: „Resident Evil“ novi početak (18. septembar), „Practical Magic 2“ sa Sandrom Bulok i Nikol Kidman (18. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Oktobar: „Street Fighter“ ribut (16. oktobar)</li>
 <li>&nbsp;Novembar: „The Cat in the Hat“ (6. novembar), „The Hunger Games: Sunrise on the Reaping“ (20. novembar), „Meet the Parents: Focker In-Law“ (25. novembar), „Narnia: The Magician’s Nephew“ (26. novembar)</li>
 <li>&nbsp;Decembar: „Violent Night 2“ (4. decembar), novi „Jumanji“ (11. decembar), „Avengers: Doomsday“ (18. decembar), „Dina 3“ (18. decembar), „The Angry Birds Movie 3“ (23. decembar)</li>
</ul>
Specijalni projekti i zvjezdane postave: 

&nbsp;Kventin Tarantino istražuje pozadinu Klifa Buta iz filma „Once Upon a Time in Hollywood“ kroz scenario koji će režirati Dejvid Finčer, a film će tumačiti Bred Pit. U filmu „Dina 3“ igraju Timoti Šalame, Zendaja, Florens Pju, Anja Tejlor-Džoj, Džejson Momoa i Džoš Brolin.
Tri decenije nakon originalnih filmova, franšize poput „Resident Evil“, „Street Fighter“ i „Praktična magija“ dobijaju nove početke i ribute, dok se popularne animacije i superjunačke sage vraćaju u velikom stilu.

Čak 37 filmskih nastavaka i rimejka stiže ove godine

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Raste zaliha naručenih poslova u njemačkoj industriji

Crnogorski vaterpolisti trijumfovali su rezultatom 15:13 (5:6, 3:4, 4:2, 3:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/ajkule-izvanredne-na-kraju-glavne-runde-savladana-srbija-izdanje-koje-ohrabruje">prenosi Portal Analitika</a>.
Iako je u pitanju bio duel bez većeg rezultatskog značaja, treba istaći da se naša selekcija večeras odlično suprotstavila lideru grupe. Pritom, posebno raduje to što su izabranici Dejana Savića večeras pokazali veliku želju i borbenost. To naročito važi za drugo poluvrijeme, u kojem smo odigrali briljantno i u odbrani i u napadu.
Jako dobro izdanje naše selekcije ispratili smo u prvoj četvrtini. Doduše, imali smo tri minuta pada, tokom kojih je Srbija preokrenula - sa 4:3 na 4:6. No, Vučković je na kraju postigao treći večerašnji gol i 'ajkule' su zahvaljujući tome drugi kvartal čekale uz gol zaostatka (5:6).
Nakon pet minuta igre u narednoj četvrtini, Crna Gora je poravnala golom Jovana Vujovića na 8:8. Međutim, uz dva pogotka Martinovića, Srbija je nakon prvog poluvremena vodila 8:10.
Na startu treće četvrtine odlično su odgovorili izabranici Dejana Savića. Prvo je precizan bio Holod, pa Mršić i na semaforu je bilo 10:10. Imala je Crna Gora u narednih nekoliko minuta u dva navrata priliku i da preokrene - no, umjesto toga je iz peterca pogodio Mandić i vratio domaćinu prednost (11:12). U samoj završnici četvrtine, Vučković je uposlio Gojkovića, koji je bio sam pred suparničkim golom i trećim večerašnjim pogotkom poravnao je na 12:12.
U završnoj četvrtini, pri rezultatu 12:13, 'ajkule' su se čak četiri puta odbranile sa igračem više, a onda je, tri minuta prije kraja, Stupar prekrasno šutnuo i lopta je otišla pod prečku - 13:13.
I onda, najzad - vođstvo. Dva minuta prije kraja, Dušan Matković je pogodio i Crna Gora je bila u plusu - 14:13. Igrači Srbije u tim su momentima djelovali potpuno izgubljeno, a onda je Vučković pogodio. Međutim, tražili su sa klupe domaćih čelendž i pogodak našeg mladog igrača je poništen. No, nepun minut kasnije - Vučković je opet dao gol. Ovog puta je sve bilo regularno i Crna Gora je stigla do pobjede.
<h2>Preksjutra protiv Rumuna</h2>
Selekciju Crne Gore do kraja EP čeka još jedan meč, i to onaj za sedmo mjesto.
Kako je to od ranije poznato, naš rival biće reprezentacija Rumunije. Tu utakmicu pratićemo preksjutra, sa početkom u 18:00 časova.
<h2>Mađari u polufinalu protiv Grčke, Srbija će sjutra saznati suparnika</h2>
Ranije tokom dana, u derbiju završnog kola, Mađarska je nakon peteraca savladala Španiju - 15:14 (3:3, 2:2, 3:3, 3:3, 4:3).
Mađari tako idu u polufinale sa drugog mjesta, a suparnik će im biti Grčka. Sa druge strane, suparnik Srbije biće Hrvatska ili Italija - oni će sjutra u međusobnom duelu odlučivati o drugoj poziciji u grupi "F".
Grupa "E": Francuska - Holandija 14:10, Mađarska - Španija 15:14, CRNA GORA - Srbija&nbsp;
Konačna tabela: Srbija 11, Mađarska 11, Španija 10, CRNA GORA 9, Francuska 3, Holandija 1.
Grupa "F" (sjutra): Turska - Gruzija (15:30), Italija - Hrvatska (18:00), Grčka - Rumunija (20:30).
Tabela: Grčka 12, Hrvatska 9, Italija 9, Rumunija 6, Gruzija 0, Turska 0.

"Ajkule" izvanredne na kraju glavne runde: Srbija savladana nakon velikog obrta u završnici

Endangering security is the criminal offence for which Z. D., a woman from Cetinje who has not lived in the Royal Capital for years, will be held accountable. Via the social network Facebook, she directed horrific threats at Cetinje resident Milo Ivanišević and, as it later emerged, had continuously threatened other citizens of this city as well.
- The state prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has been informed of the incident and has ordered officers of the Police Directorate to file criminal charges against Z. D. for the criminal offence of endangering security - the Prosecutor’s Office stated briefly this morning.
As previously reported, Z. D. is a native of Cetinje, an architect by profession, educated partly abroad, close to the Serbian Orthodox Church, and engaged in Podgorica on a project involving the construction of a religious and educational facility.
In morbid voice messages sent to Ivanišević on 9 January, she threatened, among other things: „Cetinje residents, days of misery are coming for you“, „...I have saved some human lives and with appetite I can take one, because I trained...“, „...fortunately there aren’t many of you, and there will be even fewer“, „hang your flags, hang them, you gang, and I’ll stuff them all into your mouths and suffocate you with them“, „you’re driven by some communist spite, you little mutt“, „and now pass this around the cafés in Cetinje - someone will recognize me, so come to my house, I’ll unlock the door, let you in, and there’s no way out, you won’t leave alive“.
Ivanišević filed a report with the police that same evening and also informed the Centre for Civic Rights about the incident.
- I would like to stress that I feel threatened and that I fear something like a new Medovina or a new 1 January 2025 could happen - Ivanišević told the police.
Citizens quickly identified Z. D., which the Centre for Civic Rights reported to the Cetinje prosecutor’s office, and the police issued a local wanted notice for her. She was questioned on Saturday, 17 January.
Using her Facebook profile „Ing Arh Zed Ratislavljevna“, Z. D. threatened Ivanišević as well as many other women and men from Cetinje.
Two to three days after Ivanišević filed the criminal complaint with the police, she deleted almost all posts and photographs from her Facebook account.
As previously reported, one of the posts she left behind, dating back to 2023, reads: „Yes, I am. And it’s excellent. The Lord is my banner. Both parents have passed away in God, if I were to die physically now, I have completed my mission. I have crossed out my DPS relatives, all of them. And the hypocrites as well. A black sheep with white hair…“.
On 10 January, the Centre for Civic Rights stated that „in a city that has twice, in a short period of time, been shrouded in black by mass crimes in which 23 of our fellow citizens were killed, including four children, such threats cannot, must not, and will not be viewed as 'isolated incidents' or 'personal conflicts'“.
- Particularly alarming is the fact that both massacres were committed by individuals who, according to publicly available information, were ideologically, value-wise, and factually close to the Serbian Orthodox Church - an institution that in Montenegro has long ceased to function as a religious community and instead operates as a political, hegemonistic and deeply destructive factor - the Center warned then.

Tag: olivera-nikolic