Njemačko-poljski državljanin uhapšen je u Njemačkoj zbog planiranja napada na njemačke političke ličnosti, saopštilo je danas njemačko savezno tužilaštvo.
Prema izvoru bliskom istrazi, muškarac je navodno ciljao bivše kancelare Olafa Šolca i Angelu Merkel. Vjeruje se da je osoba, identifikovana kao Martin S, pripadala mreži "Reichsbuerger" (Građani Rajha), dodali su isti izvori.
Taj zavjerenički pokret, uglavnom ekstremno desničarski, poriče legitimitet Savezne Republike Njemačke i umiješan je u nekoliko slučajeva zavjera za atentate i državne udare. Izvori bliski tom slučaju rekli su da počinilac izgleda kao "usamljena osoba" čije su glavne mete bili "bivši kancelari Olaf Šolc i Angela Merkel", prenose agencije.
Martin S. je uhapšen u ponedjeljak u Dortmundu, u zapadnom dijelu Njemačke, a u danas mu je sudija odredio pritvor, saopštilo je tužilaštvo. Prema istom izvoru, osoba je koristila dark veb od juna 2025. godine da bi pozivala na napade na političare, javne zvaničnike i istaknute ličnosti u njemačkom javnom životu. U tu svrhu je objavljivao imena potencijalnih meta, izricao "smrtne kazne" i širio uputstva za proizvodnju eksplozivnih naprava.
Takođe je tražio doprinose u kriptovalutama kako bi isplatio "nagradu" u slučaju obavljenog atentata. Tužilaštvo nije preciziralo da li je posjedovao oružje ili eksploziv da bi sproveo svoje prijetnje. Posljednjih godina, Njemačka je razbila nekoliko mreža teorija zavjere i krajnje desničarskih mreža, osumnjičenih za kovanje zavjere protiv institucija i lidera zemlje. Najizazovniji slučaj bio je razbijanje grupe optužene za planiranje puča i pripadnost mreži "Rajhsburger" u decembru 2022. godine.
Tri odvojena suđenja počela su u proleće 2024. godine, uključujući i suđenje vođi grupe, njemačkom aristokrati poznatom kao Henri XIII, princu Rojsu i bivšim elitnim vojnicima. U maju je vlada kancelara Fridriha Merca &nbsp;raspustila organizaciju "Kraljevina Njemačka", kolektiv "Rajhsburgera" koji su živeli van institucionalnih okvira i bili označeni kao "opasni ekstremisti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Njemačka: Uhapšen muškarac zbog planiranja napada na Šolca i Angelu Merkel

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron izjavili su večeras u Berlinu da Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći, pošto je Rusija zatražila "potpuni prekid" vojne pomoći Zapada.
- Obojica se slažemo da Ukrajina može da računa na nas, da Ukrajina može da računa na Evropu i da je nećemo iznevjeriti - rekao je Šolc.
Makron je rekao da nastavljaju da podržavaju ukrajinsku vojsku u njenom ratu otpora ruskoj agresiji, te dodao da najavljeni prekid vatre na ukrajinsku energetsku infrastrukturu treba da bude „provjerljiv“.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas u telefonskom razgovoru sa američkim kolegom Donaldom Trampom da pristaje na 30-dnevni prekid vatre na energetsku infrastrukturu Ukrajine, i „odmah“ naložio njeno sprovođenje, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik je od Trampa zatražio prekid zapadne pomoći Ukrajini.
- Ruska strana je istakla niz ključnih tačaka u vezi sa efektivnom kontrolom mogućeg prekida vatre duž cijele linije kontakta, potrebom okončanja prinudne mobilizacije u Ukrajini i prenaoružavanjem ukrajinskih oružanih snaga - navodi se u saopštenju Kremlja.

Šolc i Makron: Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći

Olaf Šolc uzvratio je danas Donaldu Trampu ukazujući na suverenitet Ukrajine naspram Rusije i braneći njemačku politiku slobode izražavanja koju je nedavno kritikovala nova američka administracija.
- Na Ukrajini je da sama odluči ko njom vlada - rekao je njemački kancelar na izbornom mitingu u Dortmundu, na zapadu Njemačke, i ponovo pružio podšku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Oni, podvlači, neće napustiti Ukrajinu.
- Nećemo odlučivati umjesto nje. Pazićemo da ta zemlja sama odluči ko njom vlada - dodao je Šolc.
Granice, kako je istakao, ne treba da se mijenjaju silom. On je i ranije kritikovao stav nove američke vlade koja, kako je ocijenio, radi samo ono što njoj može da služi.
Olaf Šolc je takođe reagovao na nedavne napade potpredsjednika SAD Džej Di Vensa na Njemačku i njenu slobodu govora koju je smatrao suviše restriktivnom.
- U Evropi mi se držimo naših pravila, na primjer zabrani nacističkih simbola u Njemačkoj - rekao je Šolc.
On je takođe indirektno kritikovao Ilona Maska koji je nedavno pružio podršku njemačkoj ekstremnodesničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) a na dan inauguracije predsjednika Trampa napravio potez desne ruke koji su neki interpretirali kao nacistički pozdrav, što je Mask čvrsto odbacio.
- Nemam ništa protiv da ljudi postanu milijarderi ali postati milijarder zato što želimo da imamo pravo da vrijeđamo ljude i kršimo zakon je neprihvatljivo - rekao je Šolc.

Šolc: Na Ukrajini je da sama odluči ko njom vlada, granice ne treba da se mijenjaju silom

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je na jedinstvo između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država po pitanju odgovornosti za bezbjednost Ukrajine.
- Ne smije biti podjele u pogledu bezbjednosti i odgovornosti između Evrope i SAD - poručio je Šolc nakon evropskog samita u Parizu.
On je to kazao nakon što su SAD pokušale da započnu pregovore s Rusijom bez konsultacija s Evropskom unijom, prenosi Rojters.
- NATO se zasniva na tome da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime obezbjeđujemo našu bezbjednost. To ne smije biti dovedeno u pitanje - naglasio je Šolc.
Lideri nekoliko evropskih država okupili su se u Jelisejskoj palatiu u Parizu na vanrednom samitu koji je sazvao francuski predsjednik Emanuel Makron, kako bi usaglasili zajednički stav o Ukrajini prije nego što administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preduzme dalje korake.
Sastanak se održava u trenutku kada Trampova administracija oštro kritikuje Evropsku uniju i planira da direktno s Rusijom pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
Sastanku su prisustvovali i lideri Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske, kao i predsjednica Evropske komisije i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
- Cilj je da se utvrdi šta Evropljani mogu sami da učine za sebe, uzimajući u obzir ubrzanje događaja u Ukrajini nakon inicijativa predsjednika Trampa - izjavio je Makronov savjetnik.
On je naglasio da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost.
Tramp je nedavno telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pri čemu je pomenuta mogućnost pregovora o Ukrajini, što je izazvalo zabrinutost među evropskim liderima.
Ujedno, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji američki potpredsjednik Džej Di Vens iznio je kritike na račun EU, optužujući je za nepoštovanje slobode govora.
On je potvrdio da SAD razmatraju pregovore o Ukrajini bez učešća Evropljana.
Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je saveznike da ostanu čvrsti i spriječe dogovor koji bi bio donesen iza leđa Ukrajine i Evrope.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da će Evropa, na ovaj ili onaj način, biti dio pregovora o Ukrajini.
Takođe je opisao ideju o povratku Rusije u G7 kao nezamislivu, reagujući na izjavu Donalda Trampa u tom pravcu.

Šolc: EU i SAD ne smiju biti podijeljeni u mirovnim pregovorima o Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Šolc odao je u nedjelju poštu ruskom opozicionom lideru Alekseju Navaljnom na godinu dana od njegove smrti, rekavši da je umro "zato što se borio za demokratiju i slobodu u Rusiji".
- Ruski predsjednik Vladimir Putin se brutalno bori protiv slobode i njenih branilaca. Navaljnijev rad je bio još hrabriji. Njegova hrabrost je napravila razliku i seže daleko dalje od njegove smrti - rekao je Šolc u objavi na mreži X.
Harizmatični Navaljni – Putinov glavni protivnik koji je vodio kampanju protiv korupcije u vladi – umro je prije godinu dana dok je bio zatvoren u udaljenoj arktičkoj zatvorskoj koloniji.
Ruske vlasti nikada nisu u potpunosti objasnile smrt Navaljnog, koja se dogodila dok je šetao zatvorskim dvorištem.
Njegove pristalice trebalo bi da obilježe godišnjicu njegove smrti u nedjelju, uz rizik odmazde posjetom njegovom grobu u Moskvi.
Neki ruski prokremljovski Telegram kanali upozorili su pristalice da ne idu na groblje.
Komemorativni događaji će se održati i na drugim mjestima, kao što je Berlin, gdje će Navaljnijeva udovica Julija Navalnaja, koja živi u egzilu zajedno sa mnogim drugim ruskim disidentima, podijeliti uspomene na svog muža.

Šolc: Navaljni umro jer se borio za slobodu i demokratiju u Rusiji

Ne smatram ispravnim uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu - poručio je njemački kancelar Olaf Šolc kritikujući potez američkog predsjednika Donalda Trampa.
Šolc je to izjavio na marginama predizbornog skupa u Ludvigsburgu, prenosi dpa.
- Sasvim je u redu ljutiti se i raspravljati o određenim stvarima, ali sankcije su pogrešno sredstvo. One ugrožavaju instituciju koja bi trebalo da osigura da diktatori širom svijeta ne mogu nekažnjeno progoniti ljude i započinjati ratove - ukazao je Šolc.
Tramp je uvođenje sankcija opravdao tvrdnjom da je sud „zloupotrijebio moć“ kada je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta.

Šolc: Ne smatram ispravnim uvođenje sankcije Međunarodnom krivičnom sudu

Njemački kancelar Olaf Šolc odbacio je danas prijedlog predsjednika SAD Donalda Trampa o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze, ukazujući da je neophodno obezbijediti mirnu koegzistenciju palestinske države i Izraela.
- U potpunosti odbacujem ono što je predsjednik Tramp sugerisao. Ne smijemo da preselimo stanovništvo Pojasa Gaze u Egipat - rekao je Šolc na predizbornom skupu njegove Socijaldemokratske partije Njemačke u Ludvigsburgu.
Šolc je kazao da se mora učiniti sve kako bi bila spriječena dalja eskalacija sukoba na Bliskom istoku i kako bi bilo obezbijeđeno da palestinska država i Izrael zajedno žive u miru, prenosi njemačka agencija DPA.
Tramp je ove nedjelje, u prisustvu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, izjavio da će SAD „preuzeti“ Pojas Gaze i transformisati ga u prosperitetnu „rivijeru Bliskog istoka“, pošto Palestinci iz te enklave budu preseljeni u druge arapske države u regionu.
Ta izjava Trampa naišla je na brojne kritike u svijetu, poslije čega je državni sekretar Marko Rubio rekao da nije riječ o neprijateljskom potezu predsjednika SAD, već o „velikodušnoj ponudi“ za obnovu Pojasa Gaze, u koji bi se Palestinci vratili jednog dana.

Šolc odbacio Trampov prijedlog o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da Evropska unija (EU) ima kapacitet da uzvrati na američke carine. On je govorio u Briselu uoči prvog sastanka lidera EU-a posvećenog odbrani, i rekao da će tema saradnje između EU-a i SAD-a biti intenzivno razmatrana.
- I SAD i Evropa imaju koristi od trgovine robom i uslugama. Ako trgovinske politike to otežaju, biće loše za obje strane- kazao je Šolc.&nbsp;
Šolc je naglasio sposobnost EU-a da reaguje na američke carine.
- Ono što je jasno jeste da, kao jaka ekonomska regija, možemo oblikovati svoje politike kao odgovor na carine vlastitim carinama. To je nešto što moramo i što ćemo učiniti. Cilj bi trebao biti postupanje na način koji vodi ka saradnji- poručio je Šolc.
Ispunjavajući predizborno obećanje, američki predsjednik Donald Tramp u subotu je potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika te 10 posto na kineske proizvode.
EU se sada priprema za mogući trgovinski rat.
U nedjelju Tramp je novinarima izjavio da će “definitivno” uvesti carine na evropske proizvode.
- Mogu vam to reći, jer su zaista iskorištavali situaciju. Znate, imamo deficit veći od 300 milijardi dolara- rekao je Tramp.

Šolc: EU ima kapacitet da uzvrati na američke carine

Planirani savez u parlamentu između njemačkih konzervativaca i ekstremne desnice, za pooštravanje migrantske politike, mjesec dana prije parlamentarnih izbora, bio bi neoprostiva greška, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.
- Od Drugog svjetskog rata „uvijek je postojao jasan konsenzus među svim demokratama u našim parlamentima – ne pravimo zajedničke akcije sa ekstremnom desnicom- rekao je socijaldemokrata Šolc konzervativnoj opoziciji koja vodi po anketama, pred parlamentarne izbore zakazane u februaru.
Šolc, kandidat za drugi kancelarski mandat, optužio je svog konzervativnog protivnika Fridriha Merca da je stavio tačku na konsenzus postignut 1949. godine.
Njemački poslanici će se danas izjasniti o prijedlozima koji pozivaju na veliko pooštravanje migracionih pravila u zemlji, a koja bi mogla biti usvojena uz podršku ekstremne desnice.
Dva teksta koja je predložila konzervativna CDU/CSU predviđaju, između ostalog, blokiranje na granici bilo koga, bez legalnih dokumenata za ulazak, uključujući i tražioce azila.
Konzervativci su spremni da proguraju ta dva teksta, ako bude potrebno uz podršku ekstremno desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD).
- Pravo na azil je sastavni dio našeg pravnog sistema i naših vrijednosti i ne smijemo da ga podrivamo- rekao je Šolc.
Debatu je pokrenuo nedavni napad nožem, za koji je okrivljen Avganistanac bez dokumenata sa mentalnim zdravstvenim problemima. Tada je stradalo jedno dijete, dok je u decembru bio izveden napad automobilom koji je namjerno uletio u ljude na božićnoj pijaci.

Šolc zabrinut zbog mogućeg saveza konzervativaca sa ekstremnom desnicom

Njemački kancer Olaf Šolc je rekao da je neprihvatljivo da Ilon Mask "podržava ekstremno desničarske ideje" nakon što je Mask podigao ruku u položaj koji može da se protumači kao nacistički pozdrav.
- Imamo slobodu govora u Evropi i Njemačkoj, svako pa i milijarderi mogu da kažu šta hoće, ali ne prihvatamo podršku ekstremno desničarskim pozicijama - rekao je Šolc.
Incident se desio na inauguraciji novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa 20. januara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1969%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fburne-reakcije-na-drustvenim-mrezama-da-li-je-ilon-mask-salutirao-nacisticki-pozdrav&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Političari i istoričari su Maskovo podizanje ruke protučili kao nacistički pozdrav, dok su neki rekli da je to samo bio nespretan potez.
Mask je Šolcu odgovorio objavom na društvenoj mreži Iks gdje je napisao „Sramota za Olafa Šlica“, a prezime je namjerno pogrešno napisao.
U novembru prošle godine Mask je za Šolca rekao da je lud, nakon što se u Njemačkoj raspala vladajuća koalicija.

Šolc: Neprihvatljivo je da Ilon Mask podržava ekstremnu desnicu

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: olaf-solc