Njemačko-poljski državljanin uhapšen je u Njemačkoj zbog planiranja napada na njemačke političke ličnosti, saopštilo je danas njemačko savezno tužilaštvo.
Prema izvoru bliskom istrazi, muškarac je navodno ciljao bivše kancelare Olafa Šolca i Angelu Merkel. Vjeruje se da je osoba, identifikovana kao Martin S, pripadala mreži "Reichsbuerger" (Građani Rajha), dodali su isti izvori.
Taj zavjerenički pokret, uglavnom ekstremno desničarski, poriče legitimitet Savezne Republike Njemačke i umiješan je u nekoliko slučajeva zavjera za atentate i državne udare. Izvori bliski tom slučaju rekli su da počinilac izgleda kao "usamljena osoba" čije su glavne mete bili "bivši kancelari Olaf Šolc i Angela Merkel", prenose agencije.
Martin S. je uhapšen u ponedjeljak u Dortmundu, u zapadnom dijelu Njemačke, a u danas mu je sudija odredio pritvor, saopštilo je tužilaštvo. Prema istom izvoru, osoba je koristila dark veb od juna 2025. godine da bi pozivala na napade na političare, javne zvaničnike i istaknute ličnosti u njemačkom javnom životu. U tu svrhu je objavljivao imena potencijalnih meta, izricao "smrtne kazne" i širio uputstva za proizvodnju eksplozivnih naprava.
Takođe je tražio doprinose u kriptovalutama kako bi isplatio "nagradu" u slučaju obavljenog atentata. Tužilaštvo nije preciziralo da li je posjedovao oružje ili eksploziv da bi sproveo svoje prijetnje. Posljednjih godina, Njemačka je razbila nekoliko mreža teorija zavjere i krajnje desničarskih mreža, osumnjičenih za kovanje zavjere protiv institucija i lidera zemlje. Najizazovniji slučaj bio je razbijanje grupe optužene za planiranje puča i pripadnost mreži "Rajhsburger" u decembru 2022. godine.
Tri odvojena suđenja počela su u proleće 2024. godine, uključujući i suđenje vođi grupe, njemačkom aristokrati poznatom kao Henri XIII, princu Rojsu i bivšim elitnim vojnicima. U maju je vlada kancelara Fridriha Merca &nbsp;raspustila organizaciju "Kraljevina Njemačka", kolektiv "Rajhsburgera" koji su živeli van institucionalnih okvira i bili označeni kao "opasni ekstremisti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Njemačka: Uhapšen muškarac zbog planiranja napada na Šolca i Angelu Merkel

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron izjavili su večeras u Berlinu da Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći, pošto je Rusija zatražila "potpuni prekid" vojne pomoći Zapada.
- Obojica se slažemo da Ukrajina može da računa na nas, da Ukrajina može da računa na Evropu i da je nećemo iznevjeriti - rekao je Šolc.
Makron je rekao da nastavljaju da podržavaju ukrajinsku vojsku u njenom ratu otpora ruskoj agresiji, te dodao da najavljeni prekid vatre na ukrajinsku energetsku infrastrukturu treba da bude „provjerljiv“.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas u telefonskom razgovoru sa američkim kolegom Donaldom Trampom da pristaje na 30-dnevni prekid vatre na energetsku infrastrukturu Ukrajine, i „odmah“ naložio njeno sprovođenje, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik je od Trampa zatražio prekid zapadne pomoći Ukrajini.
- Ruska strana je istakla niz ključnih tačaka u vezi sa efektivnom kontrolom mogućeg prekida vatre duž cijele linije kontakta, potrebom okončanja prinudne mobilizacije u Ukrajini i prenaoružavanjem ukrajinskih oružanih snaga - navodi se u saopštenju Kremlja.

Šolc i Makron: Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći

Olaf Šolc uzvratio je danas Donaldu Trampu ukazujući na suverenitet Ukrajine naspram Rusije i braneći njemačku politiku slobode izražavanja koju je nedavno kritikovala nova američka administracija.
- Na Ukrajini je da sama odluči ko njom vlada - rekao je njemački kancelar na izbornom mitingu u Dortmundu, na zapadu Njemačke, i ponovo pružio podšku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Oni, podvlači, neće napustiti Ukrajinu.
- Nećemo odlučivati umjesto nje. Pazićemo da ta zemlja sama odluči ko njom vlada - dodao je Šolc.
Granice, kako je istakao, ne treba da se mijenjaju silom. On je i ranije kritikovao stav nove američke vlade koja, kako je ocijenio, radi samo ono što njoj može da služi.
Olaf Šolc je takođe reagovao na nedavne napade potpredsjednika SAD Džej Di Vensa na Njemačku i njenu slobodu govora koju je smatrao suviše restriktivnom.
- U Evropi mi se držimo naših pravila, na primjer zabrani nacističkih simbola u Njemačkoj - rekao je Šolc.
On je takođe indirektno kritikovao Ilona Maska koji je nedavno pružio podršku njemačkoj ekstremnodesničarskoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) a na dan inauguracije predsjednika Trampa napravio potez desne ruke koji su neki interpretirali kao nacistički pozdrav, što je Mask čvrsto odbacio.
- Nemam ništa protiv da ljudi postanu milijarderi ali postati milijarder zato što želimo da imamo pravo da vrijeđamo ljude i kršimo zakon je neprihvatljivo - rekao je Šolc.

Šolc: Na Ukrajini je da sama odluči ko njom vlada, granice ne treba da se mijenjaju silom

Njemački kancelar Olaf Šolc pozvao je na jedinstvo između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država po pitanju odgovornosti za bezbjednost Ukrajine.
- Ne smije biti podjele u pogledu bezbjednosti i odgovornosti između Evrope i SAD - poručio je Šolc nakon evropskog samita u Parizu.
On je to kazao nakon što su SAD pokušale da započnu pregovore s Rusijom bez konsultacija s Evropskom unijom, prenosi Rojters.
- NATO se zasniva na tome da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime obezbjeđujemo našu bezbjednost. To ne smije biti dovedeno u pitanje - naglasio je Šolc.
Lideri nekoliko evropskih država okupili su se u Jelisejskoj palatiu u Parizu na vanrednom samitu koji je sazvao francuski predsjednik Emanuel Makron, kako bi usaglasili zajednički stav o Ukrajini prije nego što administracija američkog predsjednika Donalda Trampa preduzme dalje korake.
Sastanak se održava u trenutku kada Trampova administracija oštro kritikuje Evropsku uniju i planira da direktno s Rusijom pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
Sastanku su prisustvovali i lideri Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske, kao i predsjednica Evropske komisije i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
- Cilj je da se utvrdi šta Evropljani mogu sami da učine za sebe, uzimajući u obzir ubrzanje događaja u Ukrajini nakon inicijativa predsjednika Trampa - izjavio je Makronov savjetnik.
On je naglasio da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost.
Tramp je nedavno telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pri čemu je pomenuta mogućnost pregovora o Ukrajini, što je izazvalo zabrinutost među evropskim liderima.
Ujedno, na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji američki potpredsjednik Džej Di Vens iznio je kritike na račun EU, optužujući je za nepoštovanje slobode govora.
On je potvrdio da SAD razmatraju pregovore o Ukrajini bez učešća Evropljana.
Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je saveznike da ostanu čvrsti i spriječe dogovor koji bi bio donesen iza leđa Ukrajine i Evrope.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da će Evropa, na ovaj ili onaj način, biti dio pregovora o Ukrajini.
Takođe je opisao ideju o povratku Rusije u G7 kao nezamislivu, reagujući na izjavu Donalda Trampa u tom pravcu.

Šolc: EU i SAD ne smiju biti podijeljeni u mirovnim pregovorima o Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Šolc odao je u nedjelju poštu ruskom opozicionom lideru Alekseju Navaljnom na godinu dana od njegove smrti, rekavši da je umro "zato što se borio za demokratiju i slobodu u Rusiji".
- Ruski predsjednik Vladimir Putin se brutalno bori protiv slobode i njenih branilaca. Navaljnijev rad je bio još hrabriji. Njegova hrabrost je napravila razliku i seže daleko dalje od njegove smrti - rekao je Šolc u objavi na mreži X.
Harizmatični Navaljni – Putinov glavni protivnik koji je vodio kampanju protiv korupcije u vladi – umro je prije godinu dana dok je bio zatvoren u udaljenoj arktičkoj zatvorskoj koloniji.
Ruske vlasti nikada nisu u potpunosti objasnile smrt Navaljnog, koja se dogodila dok je šetao zatvorskim dvorištem.
Njegove pristalice trebalo bi da obilježe godišnjicu njegove smrti u nedjelju, uz rizik odmazde posjetom njegovom grobu u Moskvi.
Neki ruski prokremljovski Telegram kanali upozorili su pristalice da ne idu na groblje.
Komemorativni događaji će se održati i na drugim mjestima, kao što je Berlin, gdje će Navaljnijeva udovica Julija Navalnaja, koja živi u egzilu zajedno sa mnogim drugim ruskim disidentima, podijeliti uspomene na svog muža.

Šolc: Navaljni umro jer se borio za slobodu i demokratiju u Rusiji

Ne smatram ispravnim uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu - poručio je njemački kancelar Olaf Šolc kritikujući potez američkog predsjednika Donalda Trampa.
Šolc je to izjavio na marginama predizbornog skupa u Ludvigsburgu, prenosi dpa.
- Sasvim je u redu ljutiti se i raspravljati o određenim stvarima, ali sankcije su pogrešno sredstvo. One ugrožavaju instituciju koja bi trebalo da osigura da diktatori širom svijeta ne mogu nekažnjeno progoniti ljude i započinjati ratove - ukazao je Šolc.
Tramp je uvođenje sankcija opravdao tvrdnjom da je sud „zloupotrijebio moć“ kada je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta.

Šolc: Ne smatram ispravnim uvođenje sankcije Međunarodnom krivičnom sudu

Njemački kancelar Olaf Šolc odbacio je danas prijedlog predsjednika SAD Donalda Trampa o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze, ukazujući da je neophodno obezbijediti mirnu koegzistenciju palestinske države i Izraela.
- U potpunosti odbacujem ono što je predsjednik Tramp sugerisao. Ne smijemo da preselimo stanovništvo Pojasa Gaze u Egipat - rekao je Šolc na predizbornom skupu njegove Socijaldemokratske partije Njemačke u Ludvigsburgu.
Šolc je kazao da se mora učiniti sve kako bi bila spriječena dalja eskalacija sukoba na Bliskom istoku i kako bi bilo obezbijeđeno da palestinska država i Izrael zajedno žive u miru, prenosi njemačka agencija DPA.
Tramp je ove nedjelje, u prisustvu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, izjavio da će SAD „preuzeti“ Pojas Gaze i transformisati ga u prosperitetnu „rivijeru Bliskog istoka“, pošto Palestinci iz te enklave budu preseljeni u druge arapske države u regionu.
Ta izjava Trampa naišla je na brojne kritike u svijetu, poslije čega je državni sekretar Marko Rubio rekao da nije riječ o neprijateljskom potezu predsjednika SAD, već o „velikodušnoj ponudi“ za obnovu Pojasa Gaze, u koji bi se Palestinci vratili jednog dana.

Šolc odbacio Trampov prijedlog o preseljenju Palestinaca iz Pojasa Gaze

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da Evropska unija (EU) ima kapacitet da uzvrati na američke carine. On je govorio u Briselu uoči prvog sastanka lidera EU-a posvećenog odbrani, i rekao da će tema saradnje između EU-a i SAD-a biti intenzivno razmatrana.
- I SAD i Evropa imaju koristi od trgovine robom i uslugama. Ako trgovinske politike to otežaju, biće loše za obje strane- kazao je Šolc.&nbsp;
Šolc je naglasio sposobnost EU-a da reaguje na američke carine.
- Ono što je jasno jeste da, kao jaka ekonomska regija, možemo oblikovati svoje politike kao odgovor na carine vlastitim carinama. To je nešto što moramo i što ćemo učiniti. Cilj bi trebao biti postupanje na način koji vodi ka saradnji- poručio je Šolc.
Ispunjavajući predizborno obećanje, američki predsjednik Donald Tramp u subotu je potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika te 10 posto na kineske proizvode.
EU se sada priprema za mogući trgovinski rat.
U nedjelju Tramp je novinarima izjavio da će “definitivno” uvesti carine na evropske proizvode.
- Mogu vam to reći, jer su zaista iskorištavali situaciju. Znate, imamo deficit veći od 300 milijardi dolara- rekao je Tramp.

Šolc: EU ima kapacitet da uzvrati na američke carine

Planirani savez u parlamentu između njemačkih konzervativaca i ekstremne desnice, za pooštravanje migrantske politike, mjesec dana prije parlamentarnih izbora, bio bi neoprostiva greška, izjavio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.
- Od Drugog svjetskog rata „uvijek je postojao jasan konsenzus među svim demokratama u našim parlamentima – ne pravimo zajedničke akcije sa ekstremnom desnicom- rekao je socijaldemokrata Šolc konzervativnoj opoziciji koja vodi po anketama, pred parlamentarne izbore zakazane u februaru.
Šolc, kandidat za drugi kancelarski mandat, optužio je svog konzervativnog protivnika Fridriha Merca da je stavio tačku na konsenzus postignut 1949. godine.
Njemački poslanici će se danas izjasniti o prijedlozima koji pozivaju na veliko pooštravanje migracionih pravila u zemlji, a koja bi mogla biti usvojena uz podršku ekstremne desnice.
Dva teksta koja je predložila konzervativna CDU/CSU predviđaju, između ostalog, blokiranje na granici bilo koga, bez legalnih dokumenata za ulazak, uključujući i tražioce azila.
Konzervativci su spremni da proguraju ta dva teksta, ako bude potrebno uz podršku ekstremno desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD).
- Pravo na azil je sastavni dio našeg pravnog sistema i naših vrijednosti i ne smijemo da ga podrivamo- rekao je Šolc.
Debatu je pokrenuo nedavni napad nožem, za koji je okrivljen Avganistanac bez dokumenata sa mentalnim zdravstvenim problemima. Tada je stradalo jedno dijete, dok je u decembru bio izveden napad automobilom koji je namjerno uletio u ljude na božićnoj pijaci.

Šolc zabrinut zbog mogućeg saveza konzervativaca sa ekstremnom desnicom

Njemački kancer Olaf Šolc je rekao da je neprihvatljivo da Ilon Mask "podržava ekstremno desničarske ideje" nakon što je Mask podigao ruku u položaj koji može da se protumači kao nacistički pozdrav.
- Imamo slobodu govora u Evropi i Njemačkoj, svako pa i milijarderi mogu da kažu šta hoće, ali ne prihvatamo podršku ekstremno desničarskim pozicijama - rekao je Šolc.
Incident se desio na inauguraciji novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa 20. januara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1969%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fburne-reakcije-na-drustvenim-mrezama-da-li-je-ilon-mask-salutirao-nacisticki-pozdrav&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Političari i istoričari su Maskovo podizanje ruke protučili kao nacistički pozdrav, dok su neki rekli da je to samo bio nespretan potez.
Mask je Šolcu odgovorio objavom na društvenoj mreži Iks gdje je napisao „Sramota za Olafa Šlica“, a prezime je namjerno pogrešno napisao.
U novembru prošle godine Mask je za Šolca rekao da je lud, nakon što se u Njemačkoj raspala vladajuća koalicija.

Šolc: Neprihvatljivo je da Ilon Mask podržava ekstremnu desnicu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: olaf-solc