Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je na sjednici održanoj dana 6. novembra 2025. godine, postupajući po Zaključku i nalogu osnivača – Skupštine opštine Bijelo Polje, a u skladu sa svojim zakonskim i statutarnim nadležnostima, jednoglasno donio Odluku o oduzimanju književne nagrade „Ratkovićeve večeri poezije“ Radovanu Karadžiću, dodijeljene 1993. godine za knjigu poezije „Slovenski gost“. To je za Antenu M potvrdio predsjednik Savjeta ove ustanove Jasmin Ćorović.
- Mi smo imali rok od 30 dana, tako da smo mi donijeli odluku da se oduzme nagrada na osnovu zaključka Skupštine i Opštine. Tako da smo mi, što je do nas, završili i poslali Opštini. Mislim da oni imaju sjednicu 3. decembra. Na njima da je izmjene Statuta, koje smo napravili, potvrde. I to je to. To je završena priča - kaže Ćorović.
Odluci je prethodilo usvajanje izmjena i dopuna Statuta JU „Ratkovićeve večeri poezije“, u kojima su precizirane nadležnosti Savjeta u slučajevima oduzimanja već dodijeljenih priznanja. Savjet je postupao striktno u okviru svojih nadležnosti, poštujući institucionalni okvir i odluke osnivača Ustanove.
- U Statut smo ubacili da možemo da oduzemo nagradu. Donijeli smo i novi Pravilnik o oduzimanju nagrade. Pravilnik, koji do sada nijemo imali, a koji ima 19 čranova, pored ostalog, jasno sadrži član kojim nam omogućava da oduzemo nagradu ukoliko je li neko osuđen za neko krivično dijelo, ratne zločine, genocid, plagijat itd - navodi Ćorović.
JU „Ratkovićeve večeri poezije“, ističe Ćorović, smatra da književna nagrada mora predstavljati ne samo umjetničku, već i moralnu i civilizacijsku vrijednost, u skladu sa temeljnim principima humanosti, prava i dostojanstva žrtava. Dodaje da Savjet ostaje posvećen očuvanju ugleda Manifestacije i njenoj misiji afirmacije književnosti i kulturnih vrijednosti zasnovanih na antifašizmu, toleranciji i poštovanju ljudskog dostojanstva.
Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrata i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ donio Odluku o oduzimanju književne nagrade Radovanu Karadžiću

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje najoštrije protestuju što Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Time je, kako su ocijenile Daliborka Uljarević (Centar za građansko obrazovanje), Tea Gorjanc Prelević (Akcije za ljudska prava - HRA), Ervina Dabižinović (Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA), Demir Ličina (Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“), Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava) i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi jednu istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja.
- Podsjećamo da smo inicijativu podnijeli 28. juna, a potom i reagovali na pokušaj rukovodstva JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da izbjegne odgovornost i proglasi se nenadležnim. U dodatnom pismu jasno smo i argumentovano pokazali da je ova javna ustanova pravni i suštinski nasljednik festivala koji je nagradio Karadžića 1993. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske - naveli su oni.
Deklarativni otklon i osuda su, podvlače, nedovoljni.
- Prema presudama međunarodnih sudova Karadžić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i kažnjen doživotnom robijom - poručuju u NVO sektoru.
Zato su, kažu, očekivali da rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ neće imati dileme oko toga šta je jedini ispravan potez.
- Takođe, podsjećamo i da je Bošnjačka stranka (BS), koja zajedno sa DPS-om učestvuje u vršenju vlasti u Bijelom Polju, podnijela sličnu inicijativu odbornicima Skupštine Opštine Bijelo Polje dan nakon nas. I ovom prilikom ističemo da je za rješavanje ovog pitanja nadležna isključivo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ - istakli su u NVO sektoru.
Oni su pozvali Bošnjačku stranku da politički autoritet i uticaj koji nesumnjivo ima iskoristi tamo gdje se ovo pitanje zaista može riješiti - unutar nadležne institucije.
&nbsp;- Umjesto da doprinosi gubljenju vremena na pravno neutemeljene procedure. To bi bio pokazatelj integriteta i dosljednosti BS, posebno u situaciji kada na državnom nivou vlast dijele sa partijama čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i koje Karadžića ne vide kao ratnog zločinca, već kao heroja. Obavljanje javne funkcije nije samo privilegija, već i obaveza da se donose teške, ali ispravne odluke - dodali su u NVO sektoru.
Još jednom ukazuju da uz ime jednog od najvećih crnogorskih književnika, Rista Ratkovića, ne može i ne smije stajati ime pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
- Nagrada koja nosi Ratkovićevo ime treba da bude izraz poštovanja prema književnosti, slobodi i ljudskom dostojanstvu, vrijednostima koje su nespojive sa nasljeđem zločina i negiranjem pravde - zaključili su u NVO sektoru.

Crna Gora još jednom propustila šansu da pošalje poruku da zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja

Mislim da nigdje u svijetu zločinac osuđen za genocid nije nagrađivan, kazala je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje.
Grupa nevladinih organizacija pokrenula je inicijativu za oduzimanje nagrade ,,Risto Ratković” osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.
Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
- Kad je Karadžić došao te godine u Crnu Goru da primi nagradu uzeo je nekakvu pauzu od ubijanja, od te politike, da bi primio nagradu. Na neki način Crna Gora je tada stala na stranu agresora. Kada bi ova inicijativa bila uspješna, mi bismo nekoliko dana pred tridesetu godišnjicu genocida ipak rekli da ta politika više nije lice Crne Gore. Ovakve i slične inicijative postoje i u drugim zemljama, ali vjerujem da je ovo prvi put u Crnoj Gori da, 30 godina nakon presude za genocid, neko i dalje nosi prestižnu državnu nagradu i ostaje istaknut na sajtu sajtu JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” — što jasno pokazuje da još nijesmo napravili neophodan otklon, jer teško je zamisliti da bilo gdje u svijetu osuđeni zločinac i dalje ima takvu nagradu - rekla je Čabarkapa.
JU ,,Ratkovićevi večeri poezije” deklarativno, kaže, podržava inicijativu da se oduzme nagrada Radovanu Karadžiću, ali su se proglasili nenadležnim da tu inicijativu i sprovedu, iako su, kako tvrdi, suštinski i pravni nasljednici te manifestacije.&nbsp;
- Važno je da spomenem da taj problem postoji odavno, da su slične inicijative postojale i ranije, da je Marko Vešović, naš poznati pjesnik, takođe Bjelopoljac, odbio da primi tu nagradu 2008.godine, zato što je on rat proveo u Sarajevu, pod okupacijom, on je pisao o toj okupaciji i trebalo je da primi istu nagradu koju je primio vrhovni komandant vojske koja je napadala njegov grad. U tom smislu je i Bošnjačka stranka podnijela sličnu inicijativu, dan nakon naše i bilo bi dobro, eto koristim ovu priliku da ih pozovem, da iskoriste svoju političku moć, da se donese ova odluka. Imamo još nekoliko dana, nijesmo dobili odgovor na novo pismo, tako da se nadamo da će se ova greška ispraviti i maći mrlja sa grada Bijelog Polja, Crne Gore i na kraju krajeva i Rista Ratkovića - istakla je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade</h2>
Član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade je, podsjeća ona, savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Želidrag Nikčević, koji je bio u žiriju koji je 1993. godine dodijelio nagradu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Nijesmo se suočili sa svojom prošlošću na pravi način - ocijenila je ona.
Na sceni je, napominje, potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade s obzirom na to da se daje Bećiru Vukoviću za djelo koje niko nije pročitao.&nbsp;
- Ako bih ja sada, kao neko ko je zainteresovan za književnost, otišla u knjižaru ja neću naći tu knjigu (“Kuća beskućnika” Bećira Vukovića), a on treba da primi najveću državnu nagradu. Samim tim što institucije nijesu odgovorile građanima i stručnoj javnosti na legitimna pitanja o ovoj knjizi, odnosno za djelo za koje nagrađen, oni pokazuju da su postali potpuno arogantni kada je riječ o odnosu prema građanima. Takođe je riječ o osobi koja je uvrijedila jedan veliki dio crnogorske javnosti, pisac je govorio užasne stvari i o Crnogorcima i o Crnoj Gori, pa je malo čudno da prihvata nagradu od zemlje o kojoj tako loše misli - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Odnos prema Srebrenici odnos prema našoj budućnosti</h2>
Podsjeća da je prošle godine u crnogorskom parlamentu usvojena Rezolucija Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. Do posljednjeg trenutka bilo je neizvjesno kako će teći to glasanje, prisjeća se, ali se na kraju stekao utisak da je ipak Crna Gora stala na pravu stranu istorije.
- Nevladine organizacije i istaknuti pojedinci su tražili da mi kosponzorišemo tu Rezoluciju, iako na kraju jedva i da smo glasali za nju. Onda nijesmo uradili ništa na šta smo se obavezali kada je riječ o implementaciji te Rezolucije, odnosnu o Danu sjećanja. Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, Anima i Akcija za ljudska prava su tražile od institucija da se proglasi Dan sjećanja na 11. jul i da se pripremi program za 11.jul - podsjeća ona.&nbsp;
Dodaje da je tek nekoliko dana ostalo do 11. jula, a crnogorska vlast ništa nije uradila na primjeni Rezolucije.&nbsp;
- Tako da nemamo neku nadu da će se to desiti ove godine. Ipak, mi ćemo zajedno sa Akcijom za ljudska prava, CGO i Bošnjačkim vijećem imati komemorativni skup, kod spomen obilježja na Pobrežju u 10 sati 11. jula. To su trebale da urade institucije, ali pošto se to ne dešava neko mora čuvati čojstvo i junaštvo Crne Gore. Crna Gora kao država mora stati na pravu stranu, uraditi ono na šta se obavezala i pokazati da nam je stalo i do naše budućnosti. Odnos prema Srebrenici je odnos i prema našoj budućnosti. U Srebrenici je između 11. i 19. jula ubijeno preko 8.000 dječaka i muškaraca Bošnjaka, da je od toga bilo 600 djece, da je najmlađa žrtva bila rođena 13. jula i da je ekshumirana tek 2012. godine, to su stvari koje su važne za Evropu, važne su za naš region i za našu budućnost - zaključila je Čabarkapa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbhvlVhrvvR8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čabarkapa: Još nijesmo napravili neophodan otklon, u svijetu ratni zločinci ne dobijaju nagrade

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje, koji su uputili JU „Ratkovićeve večeri poezije“ inicijativu za oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ za knjigu poezije Radovanu Karadžiću, izražavaju razočarenje što ova institucija nije pokazala spremnost da što prije postupi po inicijativi, iako je jasno da je smatraju nespornom, što, kako dodaju, pozdravljaju.&nbsp;
- Naime, u odgovoru JU „Ratkovićeve večeri poezije“, između ostalog, stoji: “u ovom slučaju ne govorimo o spornoj interpretaciji istorijskih događaja, već o osobi koja je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđena na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge teške zločine”, te da ta činjenica “dodatno obavezuje (našu) ustanovu da jasno iskaže stav i distancu, bez prostora za relativizaciju ili neutralnost” - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
No, kako dodaju, brine što argumentacija kojom se pravda nepostupanje nije utemeljena na činjenicama.&nbsp;
- Nagrada ima višedecenijski kontinuitet i ni pravno ni suštinski se ne može odvojiti današnja manifestacija od one koja je postojala prije 1993. godine. Dodatno, ove godine se organizuju 55, a ne 13. Ratkovićeve večeri poezije, što potvrđuje kontinuitet nagrade. Na zvaničnoj stranici JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i dalje su dostupna imena svih prethodnih dobitnika, uključujući i Radovana Karadžića - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Pravni kontinuitet, kako kažu, jasno potvrđuju i dva akta Opštine Bijelo Polje, dostupna na sajtu opština, koja precizno utvrđuju da je JU „Ratkovićeve večeri poezije“ pravni sljedbenik prethodne manifestacije.
- Tako se u Obrazloženju Odluke o osnivanju JU Ratkovićeve večeri poezije navodi da je „potrebno pristupiti reorganizaciji manifestacije Ratkovićeve večeri poezije, u duhu odredaba Zakona o kulturi, i osnovati javnu ustanovu koja ima svojstvo pravnog lica i pravni je sljedbenik postojeće manifestacije od posebnog značaja“. U Elaboratu o osnivanju JU „Ratkovićeve večeri poezije“ dodatno se potvrđuje ovo nedvosmisleno određenje. „U tom kontekstu potrebno je da opština Bijelo polje donese odluku o organizovanju Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“, koja bi imala svojstvo pravnog lica i bila pravni nasljednik postojeće manifestacije“, stoji u tom dokumentu - a navode u saopštenju grupa NVO i građanski aktivisti.&nbsp;
Ovo znači, kako ističu, da JU „Ratkovićeve večeri poezije“ preuzima sve pravne obaveze i prava vezane za manifestaciju, uključujući i kontinuitet dodjele nagrada, pa je time i jedini relevantni subjekt za donošenje odluke o eventualnom oduzimanju nagrade.
- Uočavamo i da je Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. godine dodijelio nagradu Karadžiću, književnik i savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, bio i član žirija za dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja. To je, nažalost, i simbolična potvrda da su podržavaoci ratnohušačke politike ponovo na mjestima odlučivanja i oblikovanja vrijednosti ovog društva. Zbog toga je neophodno pokazati da postoji i Crna Gora koja se s tim ne miri. Krajnje je neprimjereno da se ime ratnog zločinca povezuje s manifestacijom koja predstavlja jedan od simbola crnogorske kulture, grada Bijelog Polja i imena Rista Ratkovića. Ova mrlja mora biti uklonjena sa lica grada, umjetnika i države - naglasili su oni.&nbsp;
Podsjećaju, kako kažu, da praksa povlačenja nagrada kontroverznim ličnostima postoji u svijetu.&nbsp;
- Na primjer, njemački pjesnik i dramaturg Hans Jost, blizak saradnik nacista, ostao je, nakon suđenja, bez svih književnih nagrada stečenih za vrijeme nacističkog režima. Primjeri postoje i u 21. vijeku - Nacionalna jevrejska nagrada za knjigu oduzeta je 2019. godine Hešu Kestinu zbog islamofobnih komentara - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju i JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da preispita svoju odluku, uzimajući u obzir izloženu argumentaciju zasnovanu na odredbama i usmjerenju osnivača ove institucije, Opštine Bijelo Polje, kao i relevantnim odredbama osnivačkih akata i Zakona o kulturi.
- Nadamo se da ćemo 11. jul, Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, dočekati u Crnoj Gori koja se odgovorno nosi sa svojom prošlošću i ne dozvoljava nikakva priznanja osuđenima za genocid. To bi bio značajan korak i za region i pokazatelj da postoji otpor prema politikama koje su dovele do genocida - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Vrijeme je za jasnu distancu od ratnih zločinaca

U roku od dva dana institucijama u Bijelom Polju upućene su dvije inicijative za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.
Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/radovan-karadzic-drugostepena-presuda/29830087.html" target="_blank">doživotnu kaznu zatvora za genocid</a> i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu.
Dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke (BS). Ova stranka dio je vlasti u Crnoj Gori.
Nagrada je dodijeljena u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je kasnije jasno osudila Karadžićevu genocidnu politiku.
Avgusta 2020. <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-blog-uzivo/30811223.html" target="_blank">Đukanovićeva partija je izgubila izbore</a>, a na vlast je došla koalicija partija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, koji je podržavao Karadžića.
<h2>Simbolički značaj oduzimanja nagrade</h2>
Jasna Tatar Anđelić, profesorica francuskog jezika i književnosti na Univerzitetu Crne Gore, smatra da, iako je dodijeljena prije tri decenije, inicijativa za oduzimanje nagrade u ovom trenutku u Crnoj Gori ima dodatni simbolički značaj:
"Jer mi od 2020. živimo jednu nacional - klerikalizaciju koja u potpunost podsjeća, a možda je čak i identična politici koja je sprovođena 90-ih godina", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodaje da se velikosrpska politika vratila u Crnu Goru "na velika vrata" kroz litije Srpske pravoslavne crkve i političke promjene nametnute tim pokretom 2020.godine.
"Oduzimanje nagrade osuđenom ratnom zločincu bi moglo značiti da je Crna Gora i dalje antifašistička, na pravoj strani istorije, te da na neki način ispravlja greške koje su pogrešne politike svima donijele."
Avgusta 2020. na talasu antivladinih litija SPC na vlast je došla koalicija dominantno prosrpskih stranaka predvođena Demokratskim frontom, bliska SPC.
Dio stranka koje su na vlasti u Crnoj Gori, kao ni SPC, nikada nijesu osudile politiku Radovana Karadžića, niti priznale da je u Srebrenici počinjen genocid.
U napadu na Srebrenicu jula 1995. snage Vojske RS ubile su više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.
<h2>Što piše u inicijativi nevladinih organizacija</h2>
U inicijativi civilnog sektora za oduzimanje nagrade Karadžiću se navodi da književnik Risto Ratković - čije ime nagrada nosi, Bijelo Polje i Crna Gora ne treba da nose teret zlodjela jednog čovjeka.
Bio bi to važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora bira stranu pravde, piše u inicijativi.
Apeluju i da se odluka o povlačenju nagrade donese najkasnije do 11. jula, Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
Dodaju da je Rezoluciju UN, kojom se 11.jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, prošle godine podržala i Crna Gora.
Inicijativu je podnijelo pet nevladinih organizacija koje se bore za ljudska prava i troje građanskih aktivista Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović.
Uputili su je Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju.
<h2>Nejasna procedura oduzimanja nagrade</h2>
No, da Savjet i rukovodstvo Javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" nemaju ovlašćenje da retroaktivno oduzmu nagradu koju formalno nijesu ni uručili, jer ustanova u to vrijeme nije ni postojala, za RSE je saopštio njen direktor Kemal Musić.
Kako je objasnio, incijativu su proslijedili Opštini Bijelo Polje i lokalnom parlamentu s obzirom da su oni 1973. ustanovili nagradu "Risto Ratković". Uz to bili su i osnivači Centra za kulturu, nadležnog za manifestaciju "Ratkovićeve večeri poezije" do 2012.
Inicijativu su proslijedili i Ministarstvu kulture i medija, kako bi dobili pravno mišljenje o mogućim daljim koracima.
Na upit RSE o proceduri u ovom slučaju, te da li će to podržati inicijativu o oduzimanju nagrade Karadžiću, iz Ministarstva na čelu sa Tamarom Vujović nisu odgovorili.
<h2>I Bošnjačka stranka za oduzimanje nagrade</h2>
Dan nakon podnošenja inicijative civilnog sektora, sličnu je podnio bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke (BS) lokalnoj skupštini.
Naveli su da je nagrada presuđenom zločincu za genocid Karadžiću dodijeljena iz političkih razloga, a ne zbog njegove poezije, te da je time nanijeta trajna mrlja Bijelom Polju.
I dok je Bošnjačka stranka na državnom nivou u koaliciji sa strankama koje nikad nijesu priznale da se u Srebrnici dogodio genocid, u Bijelom Polju lokalnu vlast vrše sa DPS i dvije socijaldemokratske partije koje osuđuju Karadžićevu politiku.
"Skupština opštine ne dodjeljuje nagradu, tako da bi bila upitna procedura koja bi se eventualno sprovela u skupštini", kaže za RSE Elvin Zvrko, predsjednik bjelopoljskog DPS-a.
Dodaje da DPS nema dilemu da nagradu Karadžiću treba oduzeti, ali da to treba sprovesti u JU "Ratkovićeve večeri poezije" kroz proceduru koja sada ne postoji.
Zvrko smatra da bi Savjet ustanove mogao u pravilnik dodati član o oduzimanju nagrada u određenim slučajevima, za što treba saglasnost i Ministarstva kulture:
"Onda bi Savjet imao pravo da donese odluku kakvu i očekujemo - da se nagrada Karadžiću iz 1993 oduzme".
<h2>I neke aktuelne nagrade sporne</h2>
Iako je u Crnoj Gori bilo spornih slučajeva sa dodjelama nagrada koje je javnost oštro kritikovala, nije bilo slučajeva njihovog oduzimanja.
Najnoviji je vezan za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu, među čijim laureatima je i pisac Bećir Vuković, poznat po negiranju države Crne Gore i izjavama poput one da je "crnogorska nacija komunistička izmišljotina".
Trinaestojulska nagrada je najveće državno priznanje u Crnoj Gori.
Prethodno je, 2021. godine, jedna od pet državnih nagrada- Miroslavljevo jevanđelje dodijeljena Milutinu Mićoviću, koji takođe negira crnogorsku naciju, Crnogorce i autohtonost nacionalnih manjina.
Mićović je rođeni brat mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija.
Jasna Tatar Anđelić smatra da je dodjela nagrade Vukoviću skandalozna:
"Dodijeliti Trinaestojulsku nagradu, oslonjenu na crnogorski antifašizam, nekome kao što je Vuković, koji slavi četnički pokret, je politički revizionizam."
Trinaesti jul je dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.
Kako kaže Tatar Anđelić, dodjela nagrade Vukoviću je slika kulturne politike u Crnoj Gori koja "miriše" na devedesete.
Ona podsjeća da je tada državna Njegoševa nagrada dodijeljena <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/politicka-zaostavstina-dobrice-cosica/25391798.html" target="_blank">Dobrici Ćosiću</a> i Matiji Bećkoviću "kao ideolozima politike krvi i tla, i negiranja Crne Gore".
Tatar Anđelić smatra i da je to jedna od odluka koje treba revidirati, jednako kao onu o dodjeli nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Karadžić je rođen 1945. u blizini Šavnika, na sjeveru Crne Gore.
Nakon završene osnovne škole preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do kraja rata u Bosni i Hercegovini.
Kaznu doživotnog zatvora služi u Velikoj Britaniji.

U Crnoj Gori se traži oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću iz 1993.

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju će, kada se zvanično upozna sa inicijativom za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću, na organima partije zauzeti jasan stav &nbsp;i o tome obavijestiti javnost.
To je Televiziji E rekao Elvir Zvrko iz te partije.
- S maksimalnom pažnjom uvažavamo incijative koje dolaze iz nevladinog sektora i to će biti i ovoga puta - poručio je Zvrko za ETV.
Javnosti je, kako je dodao, poznat stav DPS prema presuđenim ratnim zločincima, genocidu u Srebrenici, zločinu u Štrpcima i drugim događajima iz naše bliže prošlosti.
Ovu inicijativu je 26. juna pokrenuo civilni sektor, na čelu sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), a kako je kazao Zvrko, iz medija saznajemo da je danas sličnu inicijativu uputio i Opštinski odbor Bošnjačke stranke u Bijelom Polju.

Arnela Hajdarpašić

Zvrko: Zauzećemo jasan stav o inicijativi za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću

Nedjeljno izdanje emisije „Vikend popodne“ na Televiziji E donosi niz inspirativnih i aktuelnih tema iz oblasti obrazovanja, nauke, ekologije i gastronomije.
U emisiji će gostovati najbolji crnogorski student, koji će podijeliti iskustva studiranja u Zapadnoj Evropi, govoriti o izazovima i prilikama, te uputiti savjete mladima koji žele da krenu sličnim putem.
Gledaoci će imati priliku da saznaju više i o lansiranju prvog crnogorskog satelita, događaju koji se predstavlja kao istorijski iskorak za domaću nauku i tehnologiju.
Emisija donosi i pregled aktivnosti koje je tokom godine realizovao Centar za istraživanje i zaštitu ptica, uz osvrt na njihov poseban događaj posvećen krupnim zvijerima u Crnoj Gori.
Za kraj, u dobroj atmosferi, biće pripremljeni i ukusni recepti sa Sandrom Manojlović.
„Vikend popodne“ pratite kao i svakog vikenda od 17 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

„Vikend popodne“ na Televiziji E: Inspirativne priče, nauka i kuvanje

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - kuglice sa kokosom.&nbsp;
Sastojci:
- 100 ml vode
- 5 kašika šećera (100 g)
- 300 g keksa
- 1 kašika kakao praha (10 g)
- 2 kašike margarina (80 g)
- 2 kašike kakao kreme (80 g)
- 10 kašika kokosa za valjanje (50 g)
Priprema:
Vodu i šećer prokuvati dok se šećer ne otopi.&nbsp;
Time preliti sve sastojke i umijesiti kompaktnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u kokos.&nbsp;
Uživati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra Luka kuvaju za vas: Kuglice sa kokosom

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: oduzimanje-nagrade